Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u utorak poslijepodne započeo je sa saslušanjem prvih pet od 15 kandidata za tri ustavna suca, a sutra će nastaviti razgovore s preostalima.

Iz SDP-a najavljuju da ovaj put neće pregovarati. 

"SDP ovaj put neće pregovarati s HDZ-om oko kandidata za ustavne suce iz razloga što je u dva prethodna navrata postupak kontaminiran, uvijek od istog čovjeka, premijera Andreja Plenkovića. Prvi put je ponudio onu političku trgovinu koja je i protuustavna, a drugi put je izašao samoinicijativno s tri imena bez da se o tome usuglasilo s oporbom", kazao je uime SDP-a Tonči Restović uoči prvog kruga saslušanja. 

SDP će nakon razgovora sa svim kandidatima napraviti analizu te na nekoj od idućih sjednica Odbora predložiti kandidate za koje smatraju da su najbolji, stručni i s integritetom, najavio je SDP-ov zastupnik. 

Čisto sumnja, kazao je, da će se tri suca Ustavnog suda izabrati do 15. srpnja, kada Sabor odlazi na ljetnu dvomjesečnu stanku. 

U Osijeku je danas održana konferencija za medije SDP-a na kojoj su saborske zastupnice Sanja Bježančević i Ivana Ribarić Majanović upozorile na posljedice predloženih izmjena i dopuna Zakona o lovstvu, koje bi se idući tjedan trebale naći pred zastupnicima u Hrvatskom saboru. Na konferenciji su sudjelovali i lokalni predstavnici SDP-a, uključujući saborskog zastupnika Marija Milinkovića te predsjednika osječkog SDP-a Gorana Kušeca.

U uvodnom obraćanju zastupnica Sanja Bježančević istaknula je kako je Osijek odabran kao mjesto održavanja konferencije upravo zbog činjenice da se nalazi u srcu hrvatske poljoprivredne proizvodnje te zbog aktualnih političkih poruka koje posljednjih dana dolaze iz Osječko-baranjske županije.

„Nalazimo se s pogledom na polje, na ono što predstavlja motor gospodarske aktivnosti naše županije. Upravo zato danas govorimo o poljoprivredi i o problemima s kojima se poljoprivrednici suočavaju“, poručila je Bježančević, osvrnuvši se i na nedavne izjave HDZ-ove županice Nataše Tramišak o tome da SDP „nema što tražiti“ u Osječko-baranjskoj županiji, ocijenivši takvu retoriku neprimjerenom i štetnom za demokratski dijalog.

„Postavlja se pitanje znači li to da u ovoj županiji nema mjesta za kritiku, za drugačije mišljenje i za građane koji smatraju da stvari mogu biti bolje. Županija pripada svim njezinim stanovnicima, a ne jednoj političkoj opciji“, rekla je Bježančević, naglasivši kako brojni pokazatelji ukazuju na ozbiljne razvojne probleme istočne Hrvatske. Podsjetila je da je - prema podacima Europske komisije - istočna Hrvatska među najmanje razvijenim regijama Europske unije te da Osječko-baranjska županija zaostaje po nizu socioekonomskih pokazatelja, uključujući prosječnu plaću, mirovinu i razvijenost gospodarstva.

Posebno je upozorila na činjenicu da ulaganja županije u poljoprivredu ne prate važnost tog sektora za regionalno gospodarstvo.

„Poljoprivreda je strateška gospodarska grana ove regije, a sredstva koja županija izdvaja za njezino poticanje ne čine ni jedan posto ukupnog proračuna. To dovoljno govori o tome gdje se nalaze stvarni prioriteti aktualne vlasti“, zaključila je Bježančević.

Govoreći o prijedlogu novog Zakona o lovstvu, saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović ocijenila je kako se njime poljoprivrednicima i vozačima šalje jasna poruka da će sami snositi posljedice šteta koje uzrokuje divljač.

„Nisu problem samo riječi koje vladajući upućuju političkim protivnicima. Problem su potezi ove Vlade kojima sada i poljoprivrednicima poručuju da nemaju što tražiti u Slavoniji“, rekla je Ribarić Majanović, istaknuvši kako samo obrazloženje zakonskih izmjena potvrđuje da postojeći sustav gospodarenja divljači ne funkcionira. Upozorila je na dugotrajne sudske postupke, neujednačenu sudsku praksu, rast šteta te sve veće financijsko opterećenje građana i države.

Prema njezinim riječima, umjesto da riješi uzroke problema, Ministarstvo poljoprivrede predlaže model kojim se odgovornost prebacuje na oštećenike.

„Ako vam divljač uništi usjev, morat ćete dokazivati da ste poduzeli sve moguće mjere zaštite. Ako vam divljač istrči pred automobil, morat ćete dokazivati da niste krivi za nastalu štetu. Istodobno se odgovornost lovoovlaštenika dodatno smanjuje“, upozorila je.

Posebno problematičnom ocijenila je odredbu prema kojoj su poljoprivrednici dužni samostalno financirati i postavljati zaštitna sredstva te poduzimati mjere kojima će spriječiti ulazak divljači na svoje površine.

„Najskandalozniji dio zakona je zahtjev da poljoprivrednici provode ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači. To praktički znači da bi poljoprivrednici trebali usred noći obilaziti svoje njive i tjerati krda divljih svinja. Ako to ne učine, riskiraju gubitak prava na odštetu“, rekla je Ribarić Majanović, dodajući kako je posebno sporna formulacija prema kojoj mjere zaštite moraju biti „učinkovite“, jer upravo ta odredba otvara prostor za odbijanje gotovo svakog zahtjeva za naknadu štete.

„Ako je divljač probila zaštitu i napravila štetu, uvijek će se moći tvrditi da zaštita nije bila dovoljno učinkovita. Time se stvara gotovo nemoguć položaj za poljoprivrednike koji će vrlo teško ostvarivati svoja prava“, upozorila je.

Govoreći o prometnim nesrećama koje uključuju nalete na divljač, Ribarić Majanović istaknula je da će vozači biti prisiljeni dodatno se osiguravati kako bi zaštitili svoju imovinu, što će posebno pogoditi stanovnike ruralnih područja.

„Mnogi građani danas jedva podmiruju troškove registracije vozila. Sada im se poručuje da sami snose rizik ili da dodatno plaćaju police osiguranja. To je još jedan trošak koji se prebacuje na leđa građana“, rekla je Ribarić Majanović, zaključivši kako SDP smatra da je jedino pravedno rješenje ono prema kojem odgovornost za štetu snosi onaj tko upravlja divljači te da država mora osigurati učinkovit sustav gospodarenja divljači, kontrolu njezine brojnosti i zaštitu građana od šteta koje nastaju.

„Da je sustav funkcionirao, danas ne bismo raspravljali o zakonu koji najveći teret prebacuje upravo na poljoprivrednike i vozače. Ovakav prijedlog ne rješava problem, nego ga prebacuje na one koji su već godinama izloženi štetama i nesigurnosti“, poručila je Ribarić Majanović.

Potpredsjednica Hrvatskog sabora iz redova SDP-a Sabina Glasovac u saborskoj je raspravi o Hrvatskoj narodnoj banci upozorila na rastuće troškove života, rekordne profite banaka i potrebu da Hrvatska narodna banka djeluje u javnom interesu.

Istaknula je kako SDP i Možemo! za viceguvernera HNB-a predlažu Borisa Lalovca, čovjeka koji je, kako je rekla, u slučaju švicarskog franka pokazao da zna zaštititi građane i izdržati pritiske financijskih centara moći.

Govoreći o inflaciji, Glasovac je kritizirala pristup premijera Andreja Plenkovića.

„Plenković inflaciju uporno opisuje kao nešto što nam se dogodilo izvana i protiv čega se ništa ne može. To je politički komotna rečenica i to je rečenica koja pokazuje izbjegavanje preuzimanja odgovornosti“, poručila je.

Naglasila je da nije sporno kako Hrvatska sama ne može zaustaviti globalne poremećaje, ali da je problem kada se oni koriste kao izgovor za domaće nedjelovanje.

„Država nije bez alata. Može djelovati na marže, proizvodnju hrane, energetsku ovisnost, javni prijevoz i tržišno natjecanje. Pitanje je samo postoji li politička volja. I to je razlika između politike koja se skriva iza izgovora i politike koja upravlja“, rekla je.

Kao primjer odgovorne politike navela je rješavanje problema kredita u švicarskim francima tijekom SDP-ove Vlade 2015. godine.

„Više od 100 tisuća obitelji tada je živjelo s ratama koje su rasle, sigurnošću koja je svakog dana nestajala i bankama koje su se ponašale kao da ih se problem uopće ne tiče“, podsjetila je Glasovac.

Dodala je kako SDP-ova Vlada tada nije okrenula glavu od problema građana.

„Nije građanima rekla da se prilagode tržištu i čekaju bolje dane. Donijela je zakon o konverziji i zaštitila ljude od posljedica koje sami nisu prouzročili. To nije bila nikakva nagodba s bankama. Bio je to odgovor na aktualni problem koji je mnogim obiteljima ugrožavao egzistenciju“, istaknula je.

Osvrnula se i na novu presudu Vrhovnog suda u slučaju Franak, ocijenivši da ona ponovno otvara pitanje odgovornosti za nepravde koje su građani pretrpjeli.

„Ako je cilj konverzije bila zaštititi ljude kada ih je sustav iznevjerio, onda se danas ne može mirno prihvatiti da deseci tisuća oštećenih ostanu bez punog obeštećenja“, rekla je.

Istodobno je upozorila na nesrazmjer između pada životnog standarda građana i rekordnih zarada banaka.

„Dok građani gube standard, banke u kriznim godinama bilježe rekordne dobiti, oko šest milijardi eura. Stabilnost zato nije samo bilanca banke. Stabilnost je i plaća koja traje do kraja mjeseca, krediti koji nisu zamka i cijene hrane koju obitelj može platiti bez kalkulatora u ruci“, naglasila je.

Govoreći o ulozi Hrvatske narodne banke, Glasovac je poručila da HNB ne smije biti institucija koja samo promatra stanje.

„HNB ne smije biti institucija koja samo evidentira stanje i čuva komfor financijskog sektora. Ako monetarni sustav bankama otvara dodatni prostor za zaradu, onda regulator mora jasno objasniti gdje je u tome javni interes“, rekla je.

Kritizirala je i HDZ-ov prijedlog za vodstvo HNB-a te upozorila na problem koncentracije političke moći u institucijama koje bi morale biti neovisne.

Kao odgovor na prijedlog vladajućih, SDP je zajedno s Možemo! za viceguvernera Hrvatske narodne banke kandidirao Borisa Lalovca.

„Boris Lalovac je stručan i iskusan čovjek koji je u slučaju Franak pokazao da zna izdržati pritiske krupnog kapitala, financijskih krugova i bankarskih lobija. Nije se skrivao iza procedura. Nije pitao što će reći banke, nego što će biti s građanima“, istaknula je Glasovac.

Dodala je kako je upravo slučaj švicarskog franka pokazao ono što danas nedostaje hrvatskoj politici.

„Spremnost da se suprotstavi najjačima kad je ugrožen interes građana. Pokazao je da razumije financijski sustav, ali isto tako i da razumije zbog koga taj sustav postoji – zbog građana“, rekla je.

Zaključno je poručila da SDP ostaje dosljedan politici zaštite građana i javnog interesa.

„SDP je bio na strani građana kada je trebalo zaštititi dužnike u švicarskim francima. SDP je i danas na strani građana kada traži Hrvatsku narodnu banku koja će djelovati u javnom interesu, a ne u interesu bankarskih profita.“

„Hrvatskoj treba Hrvatska narodna banka koja razumije svoju javnu odgovornost i Hrvatskoj treba vlast koja štiti standard građana jednako odlučno kao što štiti i financijsku stabilnost. Država nije servis moćnih, država je jamac pravednosti, sigurnosti i dostojanstva svojih građana“, zaključila je Sabina Glasovac.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je u ponedjeljak na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici da je taj praznik danas možda važniji nego ranijih godina, te naglasio kako su "Hrvati bili pobjednici i tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom Domovinskog rata".

Hajdaš Dončić je rekao kako je važno očuvati antifašistički identitet Hrvatske te istaknuo da zemlja pripada "snažnoj i pobjedničkoj Europi".

"Bitno je da ostane identitet antifašizma u Hrvatskoj, da smo uz snažnu Europu, uz pobjedničku Europu", rekao je predsjednik SDP-a.

Dodao je da svatko ima pravo tumačiti prošlost na svoj način, ali da u državnom smislu postoji samo jedna povijesna istina.

"Hrvati su bili pobjednici i tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom Domovinskog rata", poručio je.

"Ono što me jedino zabrinjava je zapravo jedan rotacijski odnos HDZ-a prema državnom prazniku", rekao je.

Ustvrdio je kako bi, s obzirom na to da je riječ o državnom prazniku, na obilježavanju trebali sudjelovati najviši državni dužnosnici.

"Ovo je mjesto gdje i premijer i predsjednik Sabora, pošto je državni praznik, moraju biti", rekao je Hajdaš Dončić.

Hrvatska u ponedjeljak obilježava Dan antifašističke borbe u spomen na 22. lipnja 1941. godine, kada je u šumi Brezovica kraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe.

"Hrvatska treba promjenu ekonomskog i političkog modela koji već godinama stvara jasnu podjelu na dobitnike i gubitnike inflacije, pri čemu banke, trgovački lanci i telekomi ostvaruju profite, dok građani, radnici i umirovljenici snose najveći teret poskupljenja", poručili su danas iz Makarske predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović i koordinatorica Možemo Sandra Benčić u sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako inflacija u Hrvatskoj ne pogađa sve jednako.

„Inflacija u Hrvatskoj nije jednaka za sve. Nije isto imati 500 eura mirovine, 700 eura plaće ili 3.000 eura primanja. Oni s nižim prihodima, a govorimo o većini hrvatskih građana, inflaciju osjećaju daleko jače i oni snose najveći teret poskupljenja“, rekao je Hajdaš Dončić.

Osvrnuo se i na rast cijena u trgovačkom sektoru, posebno u priobalnim županijama, upozorivši na dodatna poskupljenja osnovnih proizvoda.

„Skandalozno je da je jedan trgovački lanac ovih dana podigao cijene i po 40 centi na osnovne proizvode. Taj trgovački lanac najveći broj prodavaonica ima u Dalmaciji. Tom lancu je netko - a znamo tko je taj čovjek - dozvolio da kroz inflaciju pohlepe pokuša oguliti turiste. No, ovdje žive i naši vrijedni ljudi, 12 mjeseci godišnje, je l' netko razmišlja o njima? Povećanje cijena udara radišne ljude, koji imaju dva ili tri apartmana, koji su ribari i koji imaju žuljevite ruke", rekao je Hajdaš Dončić, napomenuvši da Vlada RH radi u korist krupnog kapitala, umjesto da pronalazi rješenja za inflatorne šokove i olakšava život našim ljudima.

„Kad su na jednoj strani građani, a na drugoj banke, trgovački lanci i telekomi – mi smo uvijek na strani građana“, istaknuo je Hajdaš Dončić, dodajući kako je dio Vladinih mjera za suzbijanje inflacije zapravo zakašnjela implementacija prijedloga koje je oporba ranije iznosila.

„Porez na ekstraprofit i jačanje regulatornih institucija predlagali smo prije nekoliko godina. Danas se te mjere uvode, ali ne da bi se pomoglo građanima, nego da se krpaju proračunske rupe“, rekao je.

Kritizirao je i rad institucija koje nadziru tržište, ističući potrebu njihove veće neovisnosti i učinkovitosti.

„Agencije koje bi trebale kontrolirati tržište i sprječavati zlouporabe moraju biti neovisne, a ne pod političkim utjecajem. Bez jakih institucija nema ni poštenog tržišta“, poručio je Hajdaš Dončić, istaknuvši i nesposobnost Vlade da na odgovorne pozicije postavlja kompetentne ljude umjesto stranačkih poslušnika. 

"Baš me zanima hoće li se u Hrvatskoj naći još jedan HDZ-ovac s iskaznicom koji nema posao. Hoće li, kao što je bio slučaj sa Soptom ili Matešom, završiti u nadzornom odboru Croatia Airlinesa, ili će ga se smjestiti u Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi ondje služio kao produžena ruka poslovnih banaka, trgovačkih lanaca i teleoperatera," rekao je Hajdaš Dončić, napomenuvši kako je iz tog razloga SDP predložio Borisa Lalovca za viceguvernera Hrvatske narodne banke. 

"Znate zašto smo ga predložili? Zato što ga ne mogu zastrašiti poslovne banke. A upravo je HNB institucija u kojoj se mora kontrolirati rad poslovnih banaka," zaključio je Hajdaš Dončić

Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović upozorila je kako je Andrej Plenković hrvatsko društvo podijelio na - dobitnike i gubitnike.

"Dok teleoperateri bez problema usklađuju cijene s inflacijom, mirovine se ne usklađuju u punom iznosu. SDP je predlagao 100-postotno usklađivanje, ali je Vlada odlučila da je dovoljno 85 posto, dok se ostatak puni kroz PDV. Istovremeno se iz proračuna pokrivaju i posljedice korupcije koje se procjenjuju na oko 8,5 milijardi eura godišnje, od ukupnog proračuna od oko 33 milijarde," rekla je Ahmetović, dodajući kako inflacija traje od 2021. godine, a na upozorenja se godinama nije reagiralo. Danas HDZ-ova Vlada, kako je rekla, tvrdi da se ništa ne može - iako druge zemlje uspješno drže inflaciju nižom.

"Teret inflacije HDZ prebacuje se na one koji žive od svog rada – javni sektor, obrtnike, umirovljenike i najranjivije skupine – dok se dobit najbogatijih ne dira. To je politika koja traje već deset godina i nastavlja se u istom smjeru," zaključila je Ahmetović.

Sandra Benčić poručila je kako su SDP i Možemo tijekom akcije "Stopama Plenkovićeve inflacije" dobili puno informacija o tome koliko  Plenkovićeva inflacija pogađa gradove na obali, odnosno gradove koji žive od turizma. 

"A zašto je ta inflacija najizraženija upravo na obali? Zato što uz standardnu inflaciju koja pogađa cijelu Hrvatsku, ovdje postoji i dodatna sezonska komponenta. Kao što smo već naglasili, neki trgovački lanci su uoči sezone dodatno povećavali cijene, a dio njih ih čak i dalje povećava. Problem je što se te cijene nakon sezone više ne vraćaju na staro, nego ostaju trajno više, a na njih zatim dolazi novi val poskupljenja," upozorila je Benčić, dodajući kako se takve stvari ne događaju u vakuumu.

"Takvo ponašanje je dopušteno. I to je politička odgovornost Andreja Plenkovića. On je taj koji je u posljednjih nekoliko godina dopustio da banke iznesu iz Hrvatske oko 4 milijarde eura dobiti. On je taj koji je omogućio i dodatne profite bankama kroz kamate na sredstva Hrvatske narodne banke. Moglo se uvesti oporezivanje ekstraprofita – nije. Umjesto toga, dobit je neometano iznošena iz zemlje," napomenula je Benčić, dodajući kako se - kada se postavi pitanje tko je odgovoran za inflaciju - odgovornost sustavno prebacuje na sve osim na one koji donose odluke.

"Krivi su, prema logici Andreja Plenkovića, naši liječnici, medicinske sestre, profesori i učitelji kojima se plaće zamrzavaju. Ali u uvjetima inflacije od 5 posto, zamrzavanje plaća znači realan pad plaća i životnog standarda," nastavila je Benčić, osvrnuvši se i na paušaliste i korisnike socijalnih naknada kojima se zbog neuspješne politike HDZ-a sada ograničavaju primanja.

"Rješenja Andreja Plenkovića za inflaciju svode se na to da se dodatno opterećuju oni koji žive od rada i oni koji su na rubu siromaštva, dok se istovremeno ne dira u dobit najbogatijih i onih koji iznose profite iz Hrvatske. To je politika koja traje već deset godina i koja se nastavlja istim smjerom," zaključila je Benčić.

Na poveznici www.skupo.hr provjerite koliko su hrana i osnovne kućanske potrepštine poskupile u zadnjih pet godina Plenkovićeve inflacije i ispunite anketu u kojoj možete napisati koja su vas poskupljenja najviše pogodila.

Hrvatska treba promjenu ekonomskog i političkog modela koji već deset godina pogoduje bankama, trgovačkim lancima i krupnom kapitalu, dok građane, radnike, umirovljenike, obrtnike i poduzetnike ostavlja da sami snose teret inflacije i rastućih troškova života, poručili su danas iz Pule predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović i koordinatorica Možemo Sandra Benčić tijekom akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“.

Govoreći na pulskoj tržnici, Hajdaš Dončić istaknuo je kako se Vlada godinama hvali povlačenjem europskih sredstava, ali pritom izostaje odgovor na ključno pitanje – koliko je taj novac doista pridonio razvoju hrvatske proizvodnje, energetske samodostatnosti i jačanju domaćeg gospodarstva.

„Nije problem graditi infrastrukturu i koristiti europske fondove. Pitanje je koliko se u tim projektima koristi hrvatskih proizvoda, hrvatskog rada i hrvatskog znanja, a koliko zapravo financiramo proizvodnju drugih država. Nakon deset godina HDZ-ove vlasti Hrvatska nije postala ni prehrambeno ni energetski samodostatnija“, rekao je Hajdaš Dončić, dodajući kako je Hrvatska među zemljama s najvišom inflacijom u eurozoni upravo zbog pogrešnog ekonomskog modela koji pogoduje monopolima i oligopolima, dok institucije koje bi trebale štititi tržišno natjecanje ne obavljaju svoju funkciju.

„Pobjednici ove inflacije su banke, telekomi i trgovački lanci. Gubitnici su građani koji svakodnevno plaćaju skuplju hranu, energente i osnovne životne troškove. Zato Hrvatska treba institucije koje će raditi u interesu građana, a ne biti pod političkom kontrolom HDZ-a“, poručio je Hajdaš Dončić, koji se osvrnuo se i na rad Hrvatske narodne banke te upozorio kako su poslovne banke posljednjih godina iz Hrvatske svojim vlasnicima isplatile više od četiri milijarde eura dobiti.

„Ne želimo da Hrvatska narodna banka bude produžena ruka poslovnih banaka. Hrvatska treba institucije koje štite javni interes, a ne interese financijskog sektora“, naglasio je Hajdaš Dončić.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović kritizirala je najavljene Vladine mjere za suzbijanje inflacije, ocijenivši kako se teret krize ponovno prebacuje na građane, radnike i male poduzetnike.

„Nakon četiri godine inflacije, Vlada se dosjetila zamrznuti plaće zaposlenima u javnom sektoru, ljudima koji nas liječe, obrazuju i skrbe o javnim uslugama. Istovremeno povećavaju pritisak na paušalne obrtnike i male iznajmljivače, dok izostaju ozbiljne mjere za rješavanje problema priuštivog stanovanja“, upozorila je Radolović.

Istaknula je kako su cijene nekretnina, posebno na Jadranu, u posljednjih pet godina porasle za više od 60 posto, dok Vlada nije ponudila učinkovita rješenja za stambenu krizu.

„S jedne strane povećavaju namete građanima, a s druge ne rješavaju problem nekontroliranog rasta cijena nekretnina i nedostatka stanova za dugoročni najam. Upravo zbog toga sve više obitelji teško spaja kraj s krajem, a mladima je kupnja vlastitog doma postala gotovo nedostižna“, rekla je Radolović, podsjetivši kako su SDP i Možemo tijekom proteklih godina predlagali ciljane mjere za suzbijanje inflacije, uključujući oporezivanje ekstraprofita onih koji su se na inflaciji obogatili te porezno rasterećenje poduzetnika koji nisu ugrađivali inflatorna očekivanja u cijene svojih proizvoda i usluga.

Sandra Benčić poručila je da HDZ-ov politički i ekonomski model sustavno proizvodi iste pobjednike i iste gubitnike.

„Pobjednici su uvijek banke, krupni kapital i trgovački lanci, a gubitnici ljudi koji žive od svog rada i naši umirovljenici. Takav model želimo promijeniti. Želimo Hrvatsku u kojoj se europski novac ulaže u prehrambenu i energetsku samodostatnost, javne stanove za najam i razvoj domaće proizvodnje, a ne u bogaćenje privilegiranih skupina“, rekla je Benčić, dodajući kako suradnja SDP-a i Možemo ostaje čvrsta te da obje stranke dijele isti cilj – promjenu modela upravljanja Hrvatskom.

„Ne postoji ništa što može ugroziti našu suradnju u borbi za pravedniju Hrvatsku. Građanima nudimo program, ljude i jasnu viziju razvoja zemlje koja će biti u interesu većine, a ne privilegirane manjine“, zaključila je Benčić.

U sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“ građani su imali priliku informirati se o rastu cijena hrane i osnovnih životnih potrepština te iznijeti vlastita iskustva o poskupljenjima koja su obilježila posljednjih pet godina.

Na poveznici www.skupo.hr provjerite koliko su hrana i osnovne kućanske potrepštine poskupile u zadnjih pet godina Plenkovićeve inflacije i ispunite anketu u kojoj možete napisati koja su vas poskupljenja najviše pogodila.

SDP nikada ne bi pokušao utjecati na pravosuđe, ali bi pronašao način kako zaštiti građane kao što ih je zaštitio 2015. godine, rekla je u petak SDP-ova zastupnica Mirela Ahmetović, komentirajući presudu Vrhovnog suda u slučaju 'švicarac'.

"SDP-u bi u fokusu bili hrvatski građani. SDP nikada nije niti bi pokušao utjecati na sudsku vlast, ali bi zaštitio građane i ne bi odmahivao rukom kao HDZ'', rekla je Ahmetović u izjavi medijima u Hrvatskom saboru.

Ahmetović je govorila o presudi Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima u švicarskim francima, prema kojoj potrošači imaju pravo na zatezne kamate, ali ne i na povrat preplaćene glavnice.

Istu je presudu jučer na Facebooku komentirao predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, istaknuvši da se takva odluka ''ne bi dogodila da je SDP na vlasti'' te da je ''SDP zakonom o švicarcima stjerao banke u kut i pokazao da država može zaštititi građane''.

Ahmetović je poručila da SDP, kao i svi drugi, ima pravo komentirati javno objavljene sudske presude. Presuda Vrhovnog suda, dodaje, razočarala je desetke tisuća građana koji su bili žrtve velike polep financijskog sustava.

''U HDZ-u bi se trebali brinuti o tome kako se sada osjećaju ti građani kojima se sada najavljuje tek jedna petina od punog obeštećenja'', kazala zastupnica.

Zastupnik Boris Lalovac zahvalio je SDP-u i Možemo na kandidaturi za viceguvernera Hrvatske narodne banke.

''To je prilika da iz pozicije pasivnosti prijeđemo u puno aktivniju ulogu. Da je HNB bila aktivnija od 2005. do 2007. godine, nikada se 'švicarac' ne bi dogodio'', rekao je Lalovac te potom pozvao Vladu i Sabor na punu aktivniju ulogu u uspostavi mehanizama zaštite.

Delegacija SDP-a, predvođena potpredsjednicom Hrvatskog sabora Sabinom Glasovac, danas je na zagrebačkom Mirogoju položila cvijeće i zapalila svijeće povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe i 85. obljetnice početka Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.

U izaslanstvu su bili i potpredsjednik SDP-a Zagreb Alen Čičak te tajnik Gradske organizacije SDP-a Zagreb Danijel Kokotović, te saborske zastupnici, Sandra Krpan, Denis Kralj i Boris Piližota.

Na Grobnici narodnih heroja, Partizanskom groblju i Dotrščini odana je počast svima koji su svojim djelovanjem i žrtvom doprinijeli borbi protiv fašizma i stvaranju temelja suvremenog hrvatskog društva.

Antifašistička borba dio je povijesne baštine Hrvatske na koju smo ponosni, a njezine vrijednosti – sloboda, jednakost i solidarnost – ostaju trajna obveza i temelj demokratskog društva.

Saborski zastupnik SDP-a Matej Mostarac u petak je presudu Vrhovnog suda u slučaju švicarskog franka ocijenio nepravednom, dodavši da je SDP-ova vlada 2015. godine imala hrabrosti stati nasuprot bankarskom lobiju u korist građana.

''Vrijedi podsjetiti kako je Hrvatska reagirala kad je problem švicarskog franka prijetio financijskom slomu hrvatskih obitelji. Tada je postojala vlada koja je bila spremna stati nasuprot najmoćnijem bankarskom lobiju u zemlji kako bi zaštitila građane'', rekao je Mostarac u slobodnom govoru.

Time se osvrnuo na presudu Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima u 'švicarcima' prema kojoj potrošači imaju pravo na zatezne kamate, ali ne i na povrat preplaćene glavnice.

''Zakon o konverziji SDP-a je dio najhrabrijeg institucionalnog zahvata u bankarski sektor. Građanima se pomoglo da prežive krizu i sačuvaju svoje domove. Nitko ne smije biti kažnjen jer je prihvatio pomoć države u trenutku kada mu je bila najpotrebnija'', ustvrdio je SDP-ov zastupnik.

Upozorio je i na današnji kontekst ekonomskih pritisaka.

"Kad rastu cijene hrane, kažu da se ne može. Kad rastu kamate, kažu da se ne može. Kad banke ostvaruju rekordne profite, kažu da se ne može. Kad trgovački lanci povećavaju marže, kažu da se ne može."

Poručio je kako slučaj Franak nadilazi pitanje kredita te pokazuje širi odnos države prema građanima i tržištu.

"Franak je dokaz da država može zaštititi građane i onda kada se čini da su financijski sustavi nedodirljivi."

Dodao je i da inflacija i rast troškova života nisu isključivo posljedica globalnih okolnosti, već i strukture tržišta i raspodjele profita.

"Politika nije pronalaženje izgovora za to da se nešto ne može. Politika je odgovornost da se pronađe način kako zaštititi ljude kada im je najteže."

Na kraju je istaknuo razliku u političkom pristupu: "SDP vjeruje da država mora stati uz građane kada tržište zakaže. Drugi prečesto pronalaze razloge da stanu uz banke i velike sustave. Država nije nemoćna. Nemoćna je samo politika bez volje da zaštiti građane."

Saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković upozorila je na kadroviranja u državnim poduzećima u koja, ističe, premijer Andrej Plenković mimo preporuka OECD-a imenuje kompromitirane HDZ-ovce, te je ustvrdila da nema toliko 'palih' HDZ-ovaca koliko ima državnih tvrtki u koje ih može smjestiti.

"Za početak ću nabrojati – ACI, Hrvatske šume, Odašiljači i veze, APN, Agencija za ugljikovodike, HŽ infrastruktura, Hrvatska Lutrija i sada Croatia Airlines – to je samo nekolicina tvrtki u kojima su se iza zatvorenih vrata imenovao novi kadar u nadzornim odborima i upravnim vijećima”, kazala je Marković na konferenciji za novinare u četvrtak u Saboru.

Istaknula je da je obrazac imenovanja uvijek isti - Vlada iza zatvorenih vrata predlaže imenovanje novog kadra na šest mjeseci, što postaje za stalno, i taj kadar se imenuje samo po volji premijera.

Sve je započelo prošle godine kada smo gledali smjenu velikog broja predstavnika uprava i članova nadzornih odbora, što se poklopilo s uhićenjem glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, kada je premijer odbacivao bilo kakvu tezu da smjena Mikulića ima veze s time da je uhapšen radi primanja mita zbog zakopavanja otpada, istaknula je.

Podsjetila je kako je premijer govorio da je riječ o reformi i novom Zakonu o pravnim osobama koje su u vlasništvu RH te da je najavljivana velika reforma i zaokret u kadroviranju predsjednika uprava i članova nadzornih odbora. "Danas, nakon ovoliko imenovanja, vidimo da je to sve bio premijerov PR trik”, ocijenila je.

Kada je smjenjivao glavnog državnog odvjetnika govorio je da je riječ o procesu prilagodbe Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu kojim se usklađujemo s OECD-om, što je, zapravo, bio alibi, ocijenila je.

Iz Vlade je bilo najavljeno, napominje, da će se donijeti kriteriji o odabiru najboljih kandidata, pri čemu je jedan od osnovnih kriterija neovisnost, dobar ugled i odgovarajuća stručna znanja.

"Kakav je to dobar ugled Davida Sopte koji je nakon debakla Jadrolinije kojom je upravljao bio imenovan u ACI, a znamo da je potpredsjednik Vlade Butković protiv njega podnio prekršajnu prijavu i tražio njegovu ostavku. Kakav je to dobar ugled Nediljka Dujića koji je imenovan u NO Hrvatskih šuma nakon što je sada već bivši ministar iz DP-a za njegovo upravljanje kazao da su Hrvatske šume leglo kriminala? Kakav dobar ugled ima Zlatko Mateša kada znamo da su pod njegovim upravljanjem nestali milijuni eura?”, zapitala je.

Dodala je i da je za člana NO Hrvatske lutrije imenovan Ante Đapić, potpredsjednik skupštine Osječko-baranjske županije i sada je jasno zašto nam županica poručuje da SDP nema što raditi tamo – zato da mogu kadrovirati i imenovati svoje kadrove, očito radi održavanja svoje većine u Skupštini.

"Očito je jasno da je Plenković nastavio kadrovirati iza zatvorenih vrata, mimo zakona, mimo preporuke OECD-a, i radi se o kadrovima koji ne samo da nemaju dobar ugled i nisu neovisni, nego se radi o kompromitiranim HDZ-ovim kadrovima. Nema toliko 'palih' HDZ-ovaca koliko ima upravnih vijeća i nadzornih odbora u koje ih Plenković može imenovati”, poručila je Marković, zapitavši gdje je u svemu ovome nestao OECD.

Ako nam je taj zakon bio glavni uvjet za ulazak u OECD, zašto se zakon ne poštuje, zašto uredba nije donesena i hoće li ova imenovanja i ovakav način rada imati dugoročnu posljedicu na ulazak Hrvatske u OECD, upitala je.

Slavonija nije i nikada neće biti HDZ-ovo stranačko vlasništvo! Ona pripada građanima koji u njoj žive, rade i već deset godina podnose posljedice katastrofalne HDZ-ove vlasti. Poruka HDZ-ove županice da SDP i Možemo „nemaju što tražiti u Slavoniji“ opasna je i bahata.

Tim pokušajem uvođenja jednoumlja županica zapravo bježi od stvarnih problema, stvarajući iluziju uspjeha koja ne postoji jer slavonska stvarnost potpuno odudara od HDZ-ovih PR pamfleta. U Slavoniji se danas, nažalost, traži - pravo na normalan život.

Traže ga poljoprivrednici pritisnuti nametima i nesigurnošću, mali poduzetnici i obrtnici koje guši birokracija, mladi koji žele krov nad glavom i posao bez stranačke iskaznice, te umirovljenici koji traže dostojanstvo unatoč Plenkovićevoj inflaciji.

Između HDZ-ovih obećanja i stvarnih rezultata zjapi dubok ponor, a to najbolje dokazuju službene brojke. Nakon deset godina projekata i hvale s EU fondovima, regionalne razlike su još veće. Osječko-baranjska županija i dalje je ispod nacionalnog prosjeka, dok je ostatak Slavonije zabetoniran na samom dnu ljestvice razvijenosti.

Istodobno, Zagreb, sjever zemlje i obala drastično odskaču po investicijama i BDP-u. Dok ostatak Hrvatske bilježi povijesno nisku nezaposlenost, Slavonija je i dalje iznad prosjeka. Cijenu ove loše vlasti Slavonija je platila onim najvrijednijim – masovnim egzodusom i gubitkom stanovništva. Unatoč milijardama iz EU fondova i kozmetičkim projektima, ekonomski jaz ostaje nepromijenjen.

Deset godina HDZ-ovih "razvojnih programa" dokazalo je žalosnu činjenicu: Slavonija zaostaje, a ovakve poruke bahate županice ne mogu nahraniti gladna usta niti vratiti iseljene. Slavoniji hitno treba zaokret i vlast koja radi za građane, a ne za stranačke interese.

SDP Osječko-baranjske županije

„U Hrvatskoj svake godine od raka oboli više od 25000 građana, a čak polovina njih je u radno aktivnoj dobi. To nisu samo statistički podaci, to su ljudi u najboljim godinama, često s kreditima i malom djecom, koji se preko noći nađu u ekonomskom i zdravstvenom ponoru. Suočavaju se s višestrukim izazovima: gubitak posla, nedovoljna fleksibilnost radnog vremena po povratku na posao, uzimaju godišnji odmor za terapije, stigmatizacija i nerazumijevanje okoline.“, istaknuto je na današnjem okruglom stol u organizaciji potpredsjednice Hrvatskog sabora Sabine Glasovac.

„Zaštita dostojanstva i pravo na rad ključni su ne samo za egzistenciju, nego za njihov uspješniji oporavak i rehabilitaciju.“ zaključila je Glasovac. Potrebne su izmjene zakonodavnog okvira kao i mehanizmi garancije provedbe postojećih zakonskih odredbi.  Naša je zajednička obveza osigurati da nijedan oboljeli čovjek u Hrvatskoj ne ostane nezaštićen i prepušten sam sebi na tržištu rada zbog nedostatka političke volje i tromosti sustava.“

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina rekao je kako od raka ne pati samo jedna osoba već posljedično i cijela obitelj, a puno pacijenata skriva dijagnozu od svoje obitelji. „Čak i dobre zakonske odredbe koje postoje se ne primjenjuju jer pacijenti i poslodavci uglavnom ne poznaju svoja prava“ naglasio je Belina.

Predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera rekla je kako ne postoje javni podaci o tome koliko je onkoloških pacijenata ostalo bez posla, ali je prema neslužbenim podacima broj velik. „Na tjednoj bazi se u udruzi susrećemo s osobama koje su uslijed dijagnoze ostale bez posla, od pomoćnih poslova do menagerskih pozicija. Ima i rijetkih dobrih primjera većinom iz privatnog sektora gdje npr. poslodavac isplaćuje punu plaću za vrijeme bolesti. U inozemstvu su takvi slučajevi česti, a ovakvu diskriminaciju kakva je kod nas nismo susreli u drugim zemljama.“ rekla je Kalogjera te dodatno naglasila: „Ljudi nam kažu da se više boje gubitka posla od svoje dijagnoze“.

Predsjednik skupine „Zastupnici u borbi protiv raka“ Andro Krstulović Opara izložio je prisutnima aktivnosti neformalne skupine te pozvao sve da se uključe u njezin rad. „Maligna bolest se svakome može dogoditi, a osoba zbog toga ne smije biti stigmatizirana. Pravo na rad joj je prijeko potrebno i baš zbog toga ledi krv u žilama rečenica gospođe Kalogjere o većem strahu od gubika posla nego od dijagnoze“, zaključio je Krstulović Opara.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasila je kako je u interesu pacijenta, njegove obitelji, ali i države zadržati radnika. „Prema važećem Zakonu o suzbijanju diskriminacije, diskriminacija temeljem zdravstvenog stanja u području rada i zapošljavanja je zabranjena. Postoji obveza usklađivanja drugih zakona (Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o zdravstvenoj zaštiti) kako ne bi imali propise koji imaju diskriminatorni učinak na onkološke pacijente.“

Onkološka pacijentica Ivana Ožvatić podijelila je svoje osobno iskustvo gubitka posla tijekom bolesti. „„Ti više zbog bolesti nisi ista“ rekla mi je kolegica nakon čega je direktorica rekla da za mene više nema mjesta u firmi.“ povjerila se Ožvatić i pitala prisutne: „Da li da ja budućem poslodavcu lažem da nisam bolesna? Ako mu ne kažem da sam bolesna kako ću svaki 28. dan ići na terapiju?“. Kalogjera je potvrdila kako se poslodavci na suptilan način rješavaju onkoloških bolesnika istekom ugovora na određeno.

Profesorica Bojana Knežević upoznala je prisutne sa europskim primjerima dobre prakse za uspješan povratak oboljelih na posao nakon čega je prezentirala istraživanje iz 2025. godine na uzorku od 110 žena oboljelih od raka vezano za iskustva povratka na posao nakon liječenja karcinoma. „Samo 23 % nije primijetilo promjenu u produktivnosti što znači da je ostalima trebala prilagodba radnog mjesta. Od ispitanica samo njih 24% su odgovorile da im je radno mjesto bilo u potpunosti prilagođeno nakon povratka s bolovanja.“ istaknula je Knežević te dodala kao je 73% ispitanica navelo da se poslodavac nije ni sa kim konzultirao vezano uz potrebu prilagodbe.

Dr. Ljiljana Milišić Ždralović  potvrdila da kako su ponekad pacijenti u začaranom krugu, naime HZZO procijeni da je pacijent radno sposoban i vrati ga u proces rada gdje ga poslodavac ne želi jer ne može raditi sve što je do sada radio te ga vrati doktoru primarne zdravstvene zaštite. „Kada obiteljski liječnik napiše da treba pošteda od posla poslodavci to ne prihvaćaju. Oni prihvaćaju samo potvrdu Zavoda za vještačenje. Tako da je jako važno da u bolovanju sudjeluju i poslodavac i medicina rada te osiguravatelj kao krovna kuća.“

Bojan Vidović  iznio je podatke o preventivnim programima. „Imali smo više od 2 milijuna pregleda dojke i sam odaziv od 70% je omogućio da se utvrdi bolest u ranoj fazi pa je time i veća stopa preživljenja.“ iznio je Vidović. Najavio je kako je u ovoj godini u planu izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju vezano za privremenu nesposobnost za rad i naknadu.

„Rasprava je pokazala dubinu problema s kojima se naši građani susreću i obvezuje nas da nakon ovih riječi prijeđemo na konkretna djela. Pacijenti ne bi smjeli biti dovedeni u situaciju da svoju dijagnozu skrivaju ili da su zbog nje kažnjeni. Ovo treba biti prvi korak da krenemo zajedno kreirati zakone krojene za stvarni život u interesu zaštite dostojanstva svakog čovjeka.“ zaključila je Glasovac.

Na okruglom stolu su sudjelovali: predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivicu Belin, predsjednica udruge Nismo same Ivanu Kalogjeru, predsjednik skupine „Zastupnici u borbi protiv raka“ Andro Krstulović Opara, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, ravnatelj Uprave za pravne poslove u zdravstvu Ministarstva zdravstva Bojan Vidović, načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin, rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Ljiljana Milišić Ždralović,  specijalistica medicine rada prof. dr. Bojana Knežević, onkološka pacijentica Ivana Ožvatić.

Okruglom stolu nazočili su saborski zastupnici i ostali gosti koji su se aktivno uključili u raspravu, dijeleći svoja stručna znanja i osobna iskustva.

Snimka okruglog stola dostupna je putem saborskog YouTube kanala na linku: https://www.youtube.com/live/9KLynbPmtQk