Preskoči na glavni sadržajPreskoči na podnožje
SDP logotip
vazno.hr
Učitavanje...
izdvojena vijest:
SDP predstavio program zaštite ličkog poljoprivrednika i hrane
izdvojena vijest:
SDP predstavio program zaštite ličkog poljoprivrednika i hrane
Učitavanje...
SDP predstavio program zaštite ličkog poljoprivrednika i hrane

SDP predstavio program zaštite ličkog poljoprivrednika i hrane

SDP traži hitnu sanaciju ekološke štete u Lici, zaštitu vode i poljoprivrednog zemljišta, naknadu štete ličkim poljoprivrednicima te dugoročno ulaganje u Liku kao strateško područje proizvodnje hrane, poručeno je danas na konferenciji za medije u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i predsjednik SDP-ovog Savjeta za hranu i poljoprivredu Oliver Martinić predstavili su Program strateške obnove i zaštite hrane za Liku, kojim SDP predlaže hitne mjere za sanaciju posljedica organiziranog ekološkog zločina u Lici, zaštitu poljoprivrednika i obnovu povjerenja u ličke proizvode, ali i dugoročni plan razvoja Like kao jednog od najvažnijih prostora za ekološku proizvodnju hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Hajdaš Dončić: Lika nije odlagalište - Lika je hraniteljica

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić upozorio je na razmjere problema i stratešku važnost prostora na kojem je došlo do odlaganja otpada.

„Andrej Plenković je prvi europski premijer koji je uspio silose, simbole blagostanja i poljoprivredne snage, pretvoriti u kante za smeće“, poručio je Hajdaš Dončić, dodajući kako je kod Gospića odloženo čak 37 tisuća tona otpada, od čega je 33 tisuće tona zakopano.

Posebno zabrinjava činjenica da se takvo odlaganje događa upravo u Lici, području od iznimne važnosti za hrvatske vodne resurse.

„Ličko-senjska županija ima između 15 i 20 posto ukupnih zaliha pitke i zdrave vode. Ta voda nije samo za stanovnike Like, nego je koriste i brojni otoci i područja hrvatskog primorja“, istaknuo je Hajdaš Dončić, upozorivši kako podzemni sustavi voda na kojima leži Gospić čine važan vodni bazen za šire područje, a svako onečišćenje u takvom krškom sustavu može imati dugoročne posljedice.

„Mikroplastika, odnosno nanočestice, osobito u kršu, mogu ostati u tom sustavu zauvijek. Ono što je tragično jest da, osim monitoringa vode, nitko sustavno ne radi monitoring izvora, bunara i tla“, upozorio je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako je ekološka ugroza izravna prijetnja dugogodišnjem trudu ličkih poljoprivrednika koji su stvarali i štitili prepoznatljive domaće proizvode.

„Zahvaljujući entuzijazmu, radu i trudu ličkih poljoprivrednika, brojni su proizvodi dobili zaštitu i prepoznatljivost. No umjesto da Lika bude ekološka hraniteljica Hrvatske, ona se neodgovornom politikom pretvara u ekološku bombu i europsku meku za opasni otpad“, rekao je Hajdaš Dončić, istaknuvši i kako su zbog organiziranog ekološkog zločina u Lici ugroženi lički brendovi poput ličkog krumpira, ličkog kupusa, ličke šljive i ličke janjetine.

„Ono što nam nitko ne može i ne smije oduzeti jesu čisti zrak, zemlja i voda. Zato kažemo: STOP odlaganju otpada u Lici i DA zaštiti naše djece i naše djedovine“, poručio je Hajdaš Dončić, dodajući kako Lika ne smije biti odlagalište tuđeg opasnog otpada u što ju je pretvorio HDZ.

"Vratit ćemo sigurnost u domove ljudi. Lika nije odlagalište - Lika je hraniteljica“, zaključio je predsjednik SDP-a.

Martinić: Sigurnost hrane nacionalno je pitanje

Predsjednik SDP-ovog Savjeta za hranu i poljoprivredu Oliver Martinić predstavio je konkretne SDP-ove mjere za zaštitu ličkog tla i poljoprivrednika..

„S obzirom na razmjere ekološke ugroze, SDP predlaže donošenje programa oporavka domaće poljoprivredne proizvodnje, s posebnim programom potpore ‘Lika - čista zemlja i voda, sigurna budućnost’“, rekao je Martinić, naglasivši da su dostupnost i sigurnost hrane - ali i vraćanje povjerenja u ličkog poljoprivrednika i njegove proizvode - jedan od političkih prioriteta SDP-a.

„Naši su ciljevi brza sanacija štete, povratak povjerenja kupaca, vraćanje dostojanstva poljoprivrednicima i dugoročna zaštita resursa“, istaknuo je Martinić.

Kako bi se to postiglo, SDP predlaže rezanje birokracije i uvođenje brze procedure za prijavu šteta i potpora.

„Ljudi će imati gubitke zbog ove situacije. Ne nužno izravno zbog same ekološke katastrofe, nego zato što će zbog nepovjerenja potrošača imati pad prodaje. Zato moramo reagirati brzo“, rekao je Martinić, istaknuvši kako SDP predlaže da se interventna sredstva isplate u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

Za provedbu programa, prema procjeni SDP-a, potrebno je između 11,5 i 14,5 milijuna eura, a sredstva bi se osigurala iz državnog proračuna, europskih fondova za ruralni razvoj te ekoloških naknada prikupljenih od zagađivača.

„Za državu je to sitniš u odnosu na ono što želimo sačuvati. Ne može biti izlike da za to nema sredstava“, poručio je Martinić.

Paket hitnih mjera za ličke poljoprivrednike

 Martinić je iznio kako SDP predlaže sljedeće hitne mjere:

- besplatnu i neovisnu analizu tla i vode za sve poljoprivrednike u krugu od 20 kilometara od mjesta ekološkog incidenta;

- besplatnu i neovisnu analizu hrane, kako bi proizvođači dobili vjerodostojan dokaz o zdravstvenoj i ekološkoj ispravnosti svojih proizvoda;

- uspostavu digitalnog katastra ekološke ispravnosti tla i vode;

- naknadu štete poljoprivrednicima kojima je zbog vijesti o zagađenju pao promet i prodaja;

- moratorij na plaćanje zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta za pogođene proizvođače;

- privremeno ukidanje naknada za vodu za pogođene poljoprivrednike;

- državno preuzimanje troškova zakupa privatnog zemljišta za proizvođače koji moraju privremeno izmjestiti proizvodnju, uz osiguravanje zamjenskog zemljišta;

- trajnu zabranu prenamjene poljoprivrednih parcela i poljoprivrednih kapaciteta u odlagališta otpada.

Martinić je naglasio da je cilj svih mjera vratiti povjerenje potrošača i zaštititi proizvođače koji ne smiju snositi posljedice tuđeg neodgovornog postupanja.

„Naši proizvođači moraju imati certifikat s kojim mogu izaći pred kupce i dokazati sigurnost svojih proizvoda. Tako se vraća povjerenje“, rekao je Martinić.

Gospić kao središte ličke proizvodnje i kontrole kvalitete

Jedna od ključnih mjera programa je izgradnja logističko-distributivnog centra u Gospiću, koji bi objedinjavao prikupljanje i distribuciju ličkih proizvoda te osiguravao njihovu sljedivost, sigurnost i kontrolirani plasman.

„Ako već imamo situaciju u kojoj ćemo milijune potrošiti na sanaciju, kako nismo mogli potrošiti milijune na obnovu silosa? Kako nismo mogli ulagati u infrastrukturu za poljoprivredu i proizvodnju hrane?“, upitao se Martinić, dodajući i kako SDP smatra da Hrvatska mora razvijati preradbene i skladišne kapacitete jer bez njih nema ozbiljne i konkurentne domaće proizvodnje hrane.

Upravo zato dugoročni program predviđa:

- krovni centar u Gospiću za sakupljanje, čuvanje i razmnožavanje sjemena autohtonih ličkih sorti;

- Nacionalni reprocentar za autohtonu potočnu pastrvu;

- međunarodni krški kampus, usmjeren na znanje, istraživanje i zaštitu krškog prostora;

- novi model upravljanja logističko-distributivnim centrom na principima zadrugarstva 21. stoljeća;

- razvoj preradbenih i skladišnih kapaciteta za domaću proizvodnju hrane.

Lika kao strateški nacionalni resurs

Martinić je poručio da se poljoprivredno zemljište i voda u Lici moraju tretirati kao strateški nacionalni resurs.

„Mi branimo poljoprivredno zemljište jer Lika ima jedan od najvećih potencijala za ekološku proizvodnju u Europskoj uniji. Branimo vodno bogatstvo koje je strateška rezerva Hrvatske i branimo ličke brendove“, istaknuo je Martinić, poručivši i kako je "lički krumpir zaštitila SDP-ova vlada, a uništila ga HDZ-ova".

"Mi ćemo uvijek štititi domaću proizvodnju“, rekao je dalje Martinić, dodajući i da je hrvatski poljoprivrednik ključan za prehrambenu sigurnost države.

„Hrvatski seljak je najbolji seljak u Europi. Mi smo ponosni na njega. A naš domaći proizvod je najbolji proizvod u Europi. Kupujmo hrvatsko, zaštitimo hrvatskog seljaka“, poručio je predsjednik SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu.

„SDP ne odustaje od proizvodnje hrane“

Martinić je zaključio da je razlika između SDP-a i aktualne vlasti jasna: SDP proizvodnju hrane vidi kao strateški interes Hrvatske.

„Andrej Plenković je agent uvoza i HDZ je odustao od domaće poljoprivrede, ali SDP ne odustaje od proizvodnje hrane na hrvatskom tlu i nastavit će se boriti za domaću proizvodnju“, poručio je Martinić, zaključivši kako Hrvatska mora prestati tretirati poljoprivredno zemljište, vodu i proizvodnju hrane kao prostor kojim se može neodgovorno upravljati.

„Ne borimo se samo protiv smeća, već i za pravo na domaću hranu, čistu vodu i opstanak ličkog seljaka koji je stoljećima čuvao ovaj prostor - samo da bi danas bio izdan od vlastite države,“ poručio je Martinić.

SDP Istarske županije: Istra nije odlagalište države

SDP Istarske županije: Istra nije odlagalište države

Zadarski SDP traži hitnu analizu bunarske vode u Benkovcu

Zadarski SDP traži hitnu analizu bunarske vode u Benkovcu

Nakon Gospića stigao je nalaz i za ilegalno odbačeni otpad u Benkovcu. Nalaz je pokazao da su građani s pravom zabrinuti za svoj okoliš i njegov utjecaj na zdravlje. Nažalost, ovaj nalaz ne daje potpunu sliku stanja zagađenja okoliša.

Tražimo hitnu analizu bunarske vode na širem području grada Benkovca, kao što je učinjeno na području Gospića. Jučer objavljeni rezultati Zavoda za javno zdravstvo Ličko-senjske županije pokazali su mikrobiološko onečišćenje u svim dosad analiziranim uzorcima privatnih bunara, zdenaca i cisterni na području Like. Ako je onečišćenje utvrđeno u svim analiziranim uzorcima na području Gospića i okolice, najmanje što građani mogu očekivati jest da nadležne institucije hitno provjere kvalitetu bunarske vode i na području grada Benkovca. Pogotovo jer područje grada Benkovca nije u potpunosti pokriveno vodovodnom mrežom, pa se kišnica i bunarska voda često koriste za ljudsku potrošnju, kao i u poljoprivredi.

Također, važno je napomenuti da ovaj nalaz obuhvaća ilegalno odbačeni otpad na području Benkovačkog Sela, a znamo da to nije jedina lokacija na kojoj se ilegalno odlaže otpad. Potrebno je hitno popisati sve lokacije ilegalno odbačenog otpada u Benkovcu, ali i u ostatku županije.

Tragično je da se ne možemo pouzdati u institucije koje su trebale vršiti nadzor nad ilegalnim odbacivanjem otpada, a to je prije svega Državni inspektorat. Ispostava Državnog inspektorata u Zadru spora je, troma i neefikasna, pa prođe i više od dvije godine prije nego što predmet uzmu u rad, a za to vrijeme dovezu se tone otpada.

Obeshrabrujuće je da su i bivši i novoimenovani državni inspektor istaknuti članovi HDZ-a i kao takvi teško mogu biti neutralni i objektivni. Također se vrijedi stalno podsjećati da je bivši glavni inspektor osumnjičen za korupciju upravo kako bi omogućio ilegalno odlaganje otpada diljem Hrvatske.

To je veleizdaja države!

Picula o Srbiji: EU ovakav događaj ne smije relativizirati

Picula o Srbiji: EU ovakav događaj ne smije relativizirati

Pokop Ratka Mladića ne može se promatrati isključivo kao privatni događaj jer sudjelovanje predstavnika državnih institucija, pripadnika vojske i članova vlasti šalje jasnu političku poruku.

Ratko Mladić pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Svako njegovo veličanje ili relativiziranje njegovih zločina izravno je suprotno vrijednostima na kojima počiva Europska unija.

Europski put Srbije nije samo pitanje otvaranja pregovaračkih poglavlja i ispunjavanja tehničkih kriterija, nego prije svega pitanje političkog izbora i prihvaćanja europskih vrijednosti. Srbija ne može istodobno tvrditi da joj je članstvo u Europskoj uniji strateški cilj, a tolerirati ili institucionalno pratiti glorifikaciju ljudi osuđenih za najteže ratne zločine.

Europska unija ovakav događaj ne smije relativizirati.

Od vlasti u Beogradu mora se tražiti jasan raskid s politikom povijesnog revizionizma i nedvosmislen odnos prema presudama međunarodnih sudova. Europska perspektiva podrazumijeva i sposobnost društva i države da se suoče s prošlošću, a ne da veličaju njezine najmračnije protagoniste.

Srbija sama bira svoj put, ali vjerodostojnost njezina europskog puta ovisit će i o tome je li spremna prihvatiti istinu o počinjenim zločinima i prestati veličati njihove počinitelje.

 

Zadnje vijesti

Priopćenje: Borzan traži od Vlade da odbije blaža GMO pravila

Priopćenje: Borzan traži od Vlade da odbije blaža GMO pravila

Europska unija je prije nekoliko mjeseci donijela nova pravila kojima se za dio GMO hrane ukidaju dosadašnje sigurnosne provjere, obvezno označavanje i puna sljedivost. Riječ je o biljkama dobivenima novim genomskim tehnikama, kojima se ciljano mijenja njihov genetski materijal. Slovačka je ovog tjedna odlučila podnijeti tužbu Sudu Europske unije, a hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan pozvala je hrvatsku Vladu da učini isto. Države članice imaju mogućnost podnijeti tužbu unutar dva mjeseca nakon objave propisa, što znači da Hrvatska tužbu može podnijeti do 21. rujna. 

„Ljudi imaju pravo znati što kupuju i kakvu hranu stavljaju na stol svojoj obitelji. Novi načini proizvodnje ne smiju značiti manje informacija za građane. Ako se potrošačima skriva podatak potreban za odluku o tome što žele jesti, onda nemaju stvarno pravo na izbor“, poručila je Borzan.

Nova pravila dijele biljke dobivene novim genomskim tehnikama u dvije skupine. Biljke iz prve skupine tretirat će se gotovo jednako kao obične, tradicionalno uzgojene biljke. To znači da hrana proizvedena od njih neće morati imati oznaku da je riječ o GMO-u, niti će se za svaku biljku posebno procjenjivati mogući rizici za zdravlje ljudi i okoliš. Provjeravat će se samo odgovara li unaprijed određenim kriterijima.

„Ne možemo samo pretpostaviti da su ove biljke jednako sigurne kao one uzgojene na uobičajen način. Ako im se novim tehnologijama mijenjaju geni, moramo provjeriti mogu li štetiti ljudima ili okolišu. Građani također imaju pravo znati kako je proizvedena hrana koju kupuju. To nije strah od znanosti, nego odgovorno postupanje“, istaknula je Borzan.

Hrvatska je u travnju u Vijeću EU-a glasala protiv uredbe zajedno sa Slovačkom, Austrijom, Mađarskom, Rumunjskom i Slovenijom. U službenoj izjavi upozorila je da načelo predostrožnosti nije dovoljno zajamčeno, da označavanje i sljedivost svih proizvoda dobivenih novim genomskim tehnikama nisu odgovarajuće uređeni i da države članice trebaju imati pravo ograničiti ili zabraniti njihov uzgoj na svojem teritoriju. Hrvatska sada ima priliku stati iza svojih riječi i odluka koje je zastupala tijekom pregovora.

„Vlada je u Bruxellesu glasala protiv ovih pravila i sada ima dva tjedna da pokaže da to nije bila samo prazna gesta. Pozivam je da slijedi primjer Slovačke i podnese tužbu Sudu Europske unije. Nakon 21. rujna bit će kasno za objašnjenja. Sada je trenutak da Hrvatska zaštiti svoje građane“, zaključila je Borzan.

Učitavanje...

Podrži nas. Doniraj danas.