Ličani ne prosvjeduju zato što im nedostaje promotor krumpira. Prosvjeduju jer im je pred vratima završio ilegalno odloženi opasni otpad i jer s pravom traže odgovore, odgovornost i zaštitu svoje zemlje.

A Vi im, ministre, nakon svega, pričate kako nosite lički krumpir po inozemstvu. To nije samo neukusno. To je bahato i ponižavajuće!

Ministar poljoprivrede mora razumjeti probleme ljudi koji žive od zemlje, a ne ih svoditi na vrećicu krumpira za diplomatske poklone. I upravo je zato Vaše ponašanje toliko porazno. Ne pokazujete da razumijete resor kojim upravljate ni težinu problema s kojima se ljudi suočavaju.

Ljudima u Lici ne treba ministar koji će njihov krumpir nositi po Europi. Treba im ministar koji će zaštititi njihovu zemlju. Ako ne možete ponuditi odgovore i rješenja, barem ih nemojte vrijeđati svojim lošim PR-om.

I konačno, jedan ministar poljoprivrede već je ostao upamćen po krumpiru. Čobanković ga je gulio 104 dana za javni interes, ali barem nije glumio da je to posao ministra.

Sanja Bježančević,
saborska zastupnica i predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u nedjelju je pozvao građane da se pridruže prosvjedu 'Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku', koji će se 5. rujna održati u Zagrebu, istaknuvši da je slučaj onečišćenja u tom gradu primjer 'mafijaškog kartela u Hrvatskoj', a poseban je poziv uputio desnici.

"Nismo organizatori, ali pozivamo sve građane Republike Hrvatske i hrvatske obitelji da se pridruže prosvjedu. Ovo je jedan primjer mafijaškog kartela u Hrvatskoj u koji je uključen državni inspektor, dakle korumpirani HDZ-ovac, gdje je uključena većina HDZ-ovaca koja je otrovala i potrovala hrvatsko tlo i hrvatsku vodu”, rekao je Hajdaš Dončić tijekom posjeta varaždinskom Špancirfestu.

Dodao je da očekuje velik broj ljudi na prosvjedu te istaknuo da je SDP, kako je rekao, predložio način na koji bi se mogli sanirati problemi u Gospiću i Hrvatskoj.

"Mi ne kritiziramo samo, nego dajemo rješenja i pozivam sve, i javne osobe su se uključile, javne osobe iz ljevice i iz centra, pozivam i desničare da dođu. Nemojte biti pijuni HDZ-ovaca, dođite na prosvjed”, poručio je predsjednik SDP-a.

Jakšić oduševljen Špancirfestom

Govoreći o Špancirfestu, kratko je rekao kako je dobar glazbeni program, dobra ponuda. Uz Hajdaš Dončića u Varaždin je došao i potpredsjednik Hrvatskog sabora i SDP-a te koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić, koji je čestitao organizatorima Špancirfesta.

"Rijeke ljudi su i danas, ali su tako i svih deset dana na ulicama grada Varaždina. Emocije, energija je doista sjajna i pozitivna i mislim da to ne govori samo o Špancirfestu, nego govori o tome koliko je Varaždin uljuđen i uređen grad i zapravo je šlag na torti koji pokazuje zašto je Varaždin jedan od najrazvijenijih hrvatskih gradova”, rekao je Jakšić.

Upitan o mogućoj suradnji Špancirfesta i koprivničkog Renesansnog festivala, Jakšić je rekao da se svake godine dogovaraju oko manjih zajedničkih akcija te najavio dodatno povezivanje.

Varaždin posjetilo između 25 i 30 tisuća ljudi

Gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj naveo je da je subotnji program Špancirfesta privukao između 25 i 30 tisuća ljudi na pojedinim lokacijama, dok je istodobno gradom španciralo još toliko posjetitelja.

"Dakle, više od 60 tisuća ljudi u gradu. I mogli ste vidjeti danas ujutro u 7 sati grad je bio čist, kao da ničega nije bilo”, rekao je Bosilj, istaknuvši da je cijeli festival prošao bez incidenata.

Govoreći o prometu tijekom festivala, istaknuo je da su prvog vikenda uvedene dvije posebne autobusne linije kojima je prevezeno više od tri tisuće putnika, dok ih je tijekom subote prevezeno više od dvije tisuće, što je, prema njegovim riječima, značilo najmanje 600 automobila manje u središtu grada.

(tekst: net.hr)

O problemu otpada na području Varaždina, odgovornosti nadležnih institucija i otvorenim pitanjima vezanim uz otpad na prostoru bivšeg kompleksa tvornice Mundus govorio je jutros na konferenciji za medije u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu Miroslav Marković, saborski zastupnik SDP-a i zamjenik gradonačelnika Varaždina.

Marković je istaknuo da država već 560 dana formalno zna za problem odlaganja opasnog otpada u Gospiću, dok za problem potencijalno opasnog otpada u Varaždinu zna znatno dulje.

„O ovoj sam temi govorio vrlo često posljednjih godina, i u Hrvatskom saboru i u Varaždinu. Postavljao sam zastupnička pitanja i tražio dokumente od Državnog inspektorata na temelju prava na pristup informacijama. Danas ne želim odgovarati na političke spinove političkim spinovima, nego dokumentima“, poručio je Marković, odbacivši tvrdnje prema kojima je SDP odgovoran za izdavanje dozvola tvrtki Tipos Resurs, što vladajući podmeću kroz političke spinove i neutemeljene optužbe.

Prema dokumentaciji koju je predstavio Marković, prvu dozvolu Tipos Resursu 2015. godine izdalo je nadležno upravno tijelo Varaždinske županije, a ne Grad Varaždin niti politička stranka SDP.

„Na dokumentu koji ja imam piše Varaždinska županija. Zato, kada ministrica Vučković ili bilo tko drugi kaže da je SDP izdao dozvolu, molim da pokaže dokument na kojem to piše“, rekao je Marković, istaknuvši da isto vrijedi i za izmjene dozvole iz 2016. godine.

Marković je posebno upozorio na događaje iz 2019. godine, kada je bila ukinuta dozvola za odlaganje otpada u Mundusu, pa ponovno izdana uz dvostruko veći kapacitet.

Inspekcija zaštite okoliša tada je, na temelju nalaza lokalnog inspektora iz listopada 2018., utvrdila ozbiljne nepravilnosti u radu Tipos Resursa. Ministarstvo, odnosno Inspekcija zaštite okoliša, potom je dalo nalog Varaždinskoj županiji, koja je 21. siječnja 2019. ukinula dozvolu Tipos Resursu. Samo dan kasnije tvrtka je podnijela zahtjev za novu dozvolu, a već 26. veljače 2019. dobila je novu dozvolu – i to s dvostruko povećanim kapacitetom otpada.

„Što se u tih nešto više od mjesec dana promijenilo? Koji su nedostaci otklonjeni? Tko je provjerio njihovo uklanjanje? Na temelju kojih dokumenata je izdana nova dozvola i povećan kapacitet? I kako je tvrtka koja je u siječnju izgubila dozvolu zbog ozbiljnih nepravilnosti u veljači ponovno zadovoljila uvjete? Tražim odgovore“, poručio je Marković, odbacivši tvrdnje da su on i gradska uprava znali za problem, a ništa nisu poduzeli.

Naime, Marković je potvrdio da je za problem otpada u Mundusu znao 2021. godine, ali je naglasio da je ključno pitanje što je tada napravio.

Početkom lipnja 2021. Neven Bosilj postao je gradonačelnik, a Marković njegov zamjenik. Kao zamjenik gradonačelnika po funkciji je postao i načelnik Stožera civilne zaštite.

„Već 30. lipnja 2021., na konstituirajućoj sjednici Stožera, raspravljalo se o tvrtki Tipos Resurs i neadekvatnom postupanju s otpadom. Nakon toga sam se službeno obratio MUP-u i Državnom inspektoratu, upozorivši na velike količine otpada u bivšem Mundusu, otvoreno skladištenje, požarni rizik i moguću ugrozu okoliša te sam zatražio izlazak nadležnih institucija na teren i očitovanje", rekao je Marković, prisjetivši se da je od Državnog inspektorata potom dobio podatke prema kojima je od izdavanja nove dozvole 2019. do lipnja 2021. provedeno 12 inspekcijskih nadzora, izdano pet rješenja, a čak su bile izricane novčane kazne i podnošeni optužni prijedlozi.

„MUP je također izašao na teren i utvrdio probleme vezane uz protupožarnu zaštitu, a Grad je i tada tražio reviziju dozvole, no Županija zahtjev odbila," rekao je Marković, istaknuvši i dopis koji je 28. rujna 2021. osobno potpisao i uputio Varaždinskoj županiji.

U njemu je od Županije zatražio da „u okviru svojih nadležnosti revidira svoju Dozvolu za gospodarenje otpadom izdanu TIPOS RESURS j.d.o.o.“

Na taj zahtjev nadležno županijsko upravno tijelo odgovorilo je 12. listopada 2021. i odbilo zahtjev za revizijom dozvole, a sve to se dogodilo u mandatu HDZ-ova župana Anđelka Stričaka, naveo je saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković.

Županu Stričaku postavio je dva pitanja: je li znao da je Grad Varaždin tražio reviziju dozvole Tipos Resursu i, ako jest, što je po tom pitanju poduzeo.

Marković je otvorio i pitanje postupanja Državnog inspektorata.

„Državni inspektorat imao je 12 nadzora. Imao je utvrđene nepravilnosti. Imao je pet rješenja, kazne i optužne prijedloge. Godine 2018. praktički iste ozbiljne nepravilnosti dovele su do ukidanja dozvole. Zašto se nakon svih nepravilnosti utvrđenih 2019., 2020. i 2021. nije ponovno pokrenulo pitanje ukidanja dozvole?“, upitao se Marković, podsjetivši i da je Državnim inspektoratom tada rukovodio Andrija Mikulić, kojega je na tu funkciju postavio premijer Andrej Plenković.

Marković je također pozvao nadležna tijela da ispitaju postoji li bilo kakva povezanost između privatnih odnosa tadašnjeg čelnika Državnog inspektorata Mikulića i Josipa Šinceka iz tvrtke Tipos Resurs te postupanja Inspektorata prema njegovim tvrtkama.

Marković je kao najvažnije pitanje istaknuo sigurnost građana Varaždina. Podsjetio je da je gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Nevenom Bosiljem riješila više od 20 godina star problem oko 100.000 tona varaždinskih bala, ali da je Varaždin ponovno suočen s nekoliko tisuća tona sumnjivog otpada. Taj otpad je trenutačno u postupku uklanjanja, no prema Markovićevim riječima, time problem nije završen.

„Što se stvarno nalazi u tom otpadu? Ima li posljedica na tlo i podzemne vode?“, to su pitanja su na koja građani moraju dobiti odgovor, rekao je Marković, dodajući i da je za potrebe kaznenog postupanja uzorkovan materijal s varaždinske lokacije, a stručnu analizu napravio je Geotehnički fakultet u Varaždinu.

„Prema neslužbenim informacijama, nalaz je gotov. Zbog toga sam zatražio od glavnog državnog odvjetnika da ga, čim ga zaprimi, odmah objavi u cijelosti kako bi javnost znala što je utvrđeno analizom," rekao je Marković, naglasivši da se građanima ne može jednostavno poručiti da nema razloga za zabrinutost samo zato što na dozvoli piše „neopasni otpad“.

„Dok se ne dobiju stručni nalazi uzoraka otpada i ne provjeri stanje tla i podzemnih voda, gradska će uprava postupati po načelu maksimalnog opreza. Gradonačelnik je već zatražio od gradske komunalne tvrtke Varkom da aktivira piezometre u okolici Mundusa i provede analizu podzemnih voda. Rezultati neće ostati u ladici - bit će dostupni javnosti“, poručio je Marković.

Na kraju konferencije saborski zastupnik SDP-a je ponovno otvorio pitanje političke odgovornosti. Istaknuo je da je Andrija Mikulić 2021. godine, prema informacijama kojima se raspolagalo, imao sve relevantne podatke o nadzorima, nepravilnostima, rješenjima, kaznama i optužnim prijedlozima. Unatoč tome, prema Markovićevim riječima, nije došlo do ponovnog ukidanja dozvole.

„Da je Mikulić to napravio 2021., one godine kada sam to i tražio od županijskog ureda, možda danas ne bi bilo Gospića, Benkovca, Senja, Varaždina i tko zna kojih još lokacija s opasnim otpadom“, rekao je Marković.

Zaključno je istaknuo da je Mikulić bio osobni izbor premijera Andreja Plenkovića te da zbog političke odgovornosti za njegovo postavljanje i djelovanje smatra da odgovornost mora preuzeti i sam premijer.

„Govoreći o Andriji Mikuliću kao glavnom državnom inspektoru, koji je još 2021. imao na stolu sve što je trebalo da potpiše ponovno ukidanje dozvole Tipos Resursu – da se možda ne dogodi Gospić, da se ne dogodi sve ovo što se dogodilo – on to nije napravio. Andrija Mikulić je bio osobni izbor Andreja Plenkovića. Kada vi osobno birate ljude, onda osobno i odgovarate za njih. Već je trebala ta Vlada davno otići, ali kad već nije, onda je sada vrijeme da Andrej Plenković zbog političke odgovornosti podnese ostavku i da se ide na izbore," zaključio je Marković, uz poziv građanima da se pridruže nadolazećem prosvjedu "Hodaj za Liku" 5. rujna u Zagrebu.

„Posebno pozivam i naše sugrađane, Varaždince, da zaista dođu na taj prosvjed. Varaždinci su već jednom pokazali da znaju stati iza svog grada - prosvjedovali su protiv prijašnje vlasti, promijenili je i doveli nas koji smo odgovorno radili i riješili problem Varaždinskih bala. Možda je vrijeme da to ponovno naprave. Vrijeme je da se konačno ne samo tlo, nego i ovaj zrak u Hrvatskoj pročisti. Vrijeme je da se vrate moral i odgovornost u politiku i postupanje svih institucija jer ovo što danas imamo je krah institucija, krah gospodarenja otpadom, krah zdravstva - krah čitavog sustava koji bi trebao štititi građane."

Gradski vijećnik SDP-a Danijel Kukoč novi je predsjednik splitskog ogranka te stranke, a njegovi zamjenici su Joško Markić i Goran Šarotić koji su u srijedu poslije podne jednoglasno izabrani na izbornoj konvenciji te stranke.

Kukoč je u govoru na izbornoj konvenciji ustvrdio da je SDP u proteklih deset godina izgubio svoj obraz prisjetivši se prvog predsjednika te stranke Ivice Račana koji je govorio da mogu izgubiti vlast, ali ne i obraz. Sada ima dva cilja koja želi ispuniti za vrijeme mandata na čelu splitskog ogranka, a to je da im vrati obraz i da 2029. godine zajedno s koalicijskim partnerima preuzmu vlast u Splitu. 

"To su osnove i počeci svega onoga što je bio moj motiv da se kandidiram za predsjednika splitskog ogranka SDP-a. Kada kažem koalicijski partneri prvenstveno mislim na postojeće partnere s kojima surađujemo na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. To je stranka Možemo kao nacionalna stranka i stranka Direkt kao lokalna stranka. Uz to, dobrodošle su sve političke stranke, udruge građana, nezavisne liste, pojedinci i intelektualci na spektru od centra na lijevo", izjavio je Kukoč, objasnivši da misli na one koji nisu surađivali s HDZ- om.

Obraz stranci namjerava vratiti isključivo drugarstvom, ukazivanjem na probleme, a posebno nuđenjem rješenja za sve gradske probleme kojih ima puno. Za sadašnju splitsku je vlast rekao da ne nude nikakva rješenja nego populističkim mjerama i skupim PR-om pokušavaju prikriti svoju nesposobnost. Najavio je da će zajedno sa svojim kolegama u narednom razdoblju pokušati vratiti povjerenje simpatizerima i biračima ukazujući na probleme i nudeći konkretna rješenja.

Za potpredsjednika je izabran Joško Markić koji smatra da građani Splita zaslužuju puno bolju poziciju i jači SDP. Uvjeren je da s novim predsjednikom mogu snažnije nego do sada graditi politiku stranke i ono po čemu je SDP prepoznatljiv, a to je snažna briga za sugrađane, za njihove socijalne potrebe, za okoliš, bolji status grada, komunalne usluge, povezanost i promet te sve ono što čini kvalitetu života u Splitu.

Potpredsjednik splitskog SDP- a Goran Šarotić je kazao da mu je uvijek isti motiv, a to je da SDP bude bolji, jači i ozbiljniji. Priznao je kako su previše puta razočarali birače koji su s punim pravom ljuti na tu stranku, no, oni sada to žele promijeniti i poslati sliku o toj stranci kao o pravom socijaldemokratskom SDP- u. Misli da moraju biti jedinstveni, iskreni i dosljedni, da moraju poslati poruku kako imaju čvrste ciljeve, svoje jake ljude i snažne politike koje do sada nisu dopirale do birača te da to moraju promijeniti.

Na današnjoj konferenciji za medije u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu, saborski zastupnik SDP-a i član Saborskog odbora za zaštitu okoliša Mihael Zmajlović upozorio je na izostanak konkretnog plana sanacije ekološke katastrofe u Gospiću te zatražio od Vlade i Ministarstva zaštite okoliša da javnosti bez odgode predoče zakonom propisanu dokumentaciju.

„Danas je 559. dan otkako država formalno zna za problem u Gospiću. Na lokaciji se nalazi oko 45.000 tona otpada, a do danas nije odvezena niti jedna tona“, rekao je uvodno Zmajlović, istaknuvši kako je jučer pristigle ponude za odvoz dijela otpada, međutim, upozorio je Zmajlović, radi se o ponudama za sanaciju tek manjeg dijela ukupnog otpada.

„Ove dvije faze koje su jučer bile predmet natječaja odnose se na oko 5.150 tona otpada. To je tek 11 % ukupnog otpada. Za preostalih 40.000 tona otpada, zakopanih u tlu, iznad vode i vodonosnika, u krškom terenu, i dalje ne postoji niti jedan jedini dokument koji pokazuje na koji se način to planira sanirati. Nema plana, nema roka, nema tehnologije kojom će se sanacija izvesti“, poručio je Zmajlović, dodajući i kako su mediji ovih dana pisali i o tome tko stoji iza jedne od ponuda.

"Tvrtka koja je dala ponudu za sanaciju tih 11 % otpada u istoj se aferi spominje kao poslovni partner glavnoosumnjičenih. Po kojim kriterijima država bira kome povjerava ovako veliki posao, kad ni sama nema plan sanacije po kojem bira izvođače radova," upitao se Zmajlović, rekavši i kako, kada država radi bez plana - tržište diktira uvjete i dolazi do situacija u kojoj je jedna od pristiglih ponuda gotovo dvostruko veća od procijenjene vrijednosti, odnosno iznosi oko 8,8 milijuna eura, dok je drugu ponudu dala tvrtka s osam zaposlenih.

Zmajlović je posebno upozorio da Vlada i Ministarstvo ne mogu zakonski propisani plan sanacije - koji uključuje niz ozbiljno strukturiranih dokumenata - zamijeniti PowerPoint prezentacijom ili najavom o sanaciji na konferenciji za novinare.

„Zakon za sanaciju traži najmanje tri ključna dokumenta. Nijedan od njih nije tajan niti je riječ o dokumentima koji se mogu skrivati po hodnicima ministarstva. Zakonom je propisano da budu objavljeni i da ih javnost može pročitati“, rekao je Zmajlović, dodajući kako je prvi dokument onaj o sanacijskom programu, koji mora sadržavati konkretne podatke o tehnologiji sanacije, razlozima odabira pojedinih mjera, trajanju i troškovima sanacije, načinu utvrđivanja završetka sanacije te mjerama monitoringa okoliša tijekom izvođenja radova.

„Kada prvi kamion ili bager dođe na lokaciju, već tada moraju biti propisane mjere zaštite okoliša kako se neprofesionalnim izvođenjem radova ne bi prouzročilo još veće onečišćenje i šteta“, upozorio je zastupnik SDP-a, pojasnivši i što bi moralo biti navedeno u drugom dokumentu, kojega Vlada i resorno ministarstvo također nisu predstavili javnosti.

"Drugi dokument je ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno odgovarajući postupak koji se provodi na temelju stručne dokumentacije kojom se mora jasno obrazložiti kako će sanacija izgledati i koje će posljedice imati, dok je treći dokument odluka resornog ministarstva o sanaciji, u kojem su jasno navedeni rokovi i odgovornosti," naveo je Mihael Zmajlović, naglasivši kako od tri dokumenta koja zakon traži - za Gospić i dalje ne postoji niti jedan.

Zmajlović je podsjetio i kako SDP od 19. kolovoza službeno traži uvid u ovu dokumentaciju, ali do danas je nije dobio.

Kako bi pokazao da se radi o provedivim i već poznatim procedurama, Zmajlović je predstavio dokumentaciju iz drugog slučaja sanacije, onoga u varaždinskoj četvrti Brezje.

„Ovo nije nešto što je nemoguće provesti. Ista država, odnosno grad koji provodi sanaciju uz pomoć države, već je provela cijeli postupak. Postoji program sanacije, postoji rješenje Ministarstva s konkretnim mjerama, propisano je gdje se postavljaju piezometri, kako se prati kvaliteta vode uzvodno i nizvodno od lokacije, kao i mjere zaštite zraka, tla i ostalih sastavnica okoliša“, rekao je Zmajlović, istaknuvši i kako je u Brezju dokumentacijom bio naveden i monitoring nakon provedene sanacije.

„Sve to, dakle, postoji u drugim slučajevima. Ali za Gospić to još nismo vidjeli“, dodao je Zmajlović, rekavši i kako će SDP za svaku sljedeću objavu Vlade o sanaciji Gospića ispratiti s tri jednostavna pitanja temeljena na zakonu: 1. Gdje je dokument? 2. Gdje je rok? 3. Tko radi neovisni monitoring?

„Znamo što slijedi," rekao je dalje Zmajlović. "Vlada će u sljedećim tjednima pokušati javnosti pokazati da se nešto događa - da je potpisan ugovor, da su stigli strojevi, da je počelo prekrivanje. Svaka će se takva radnja prikazivati kao pomak. Ali to nije dokaz da imaju stvari pod kontrolom."

Zastupnik SDP-a dodao je da je zakonom predviđeno angažiranje neovisne ovlaštene osobe koja prati i mjeri provedbu sanacije, a posebno je upozorio na mogućnost da se prekrivanje otpada predstavi kao konačno rješenje.

„Prekrivanje otpada nije isto što i uklanjanje otpada. Oni koji su ovaj otpad zakopali, zakopali su ga da se ne vidi. Prekrivanje radi isto. To nije rješenje. Građani Gospića traže da se otpad stvarno sanira i ukloni s lokacije“, poručio je Zmajlović, istaknuvši i kako su struka i znanost oko ovoga problema odmah imali konsenzus o potrebi žurne sanacije.

„Stručnjaci i znanstvenici raznih profila - od hidrogeologa do ekologa – slažu se da se niti jedan dan više ne smije odgađati sanacija i da treba krenuti u hitne radove. Međutim, Vlada je ovaj problem do sada potpuno ignorirala“, rekao je Zmajlović, otvorivši i pitanje političke i kaznenopravne odgovornosti za višegodišnje izostajanje reakcije.

„Možemo se pitati zašto tri godine od saznanja ništa nije poduzeto, zašto se nije adekvatno komuniciralo s javnošću i zašto nije poduzet nijedan konkretan korak. Koga se štitilo? Zašto se klupko počelo odmotavati tek kada je priveden glavni državni inspektor?“

Zmajlović je najavio da SDP daje Vladi rok od sedam dana za objavu sanacijskog programa.

„Ako za sedam dana sanacijski program ne bude objavljen, sljedeći korak koji ćemo poduzeti kao stranka, zajedno s građanima Gospića, jest pokretanje postupka prema Zakonu o zaštiti okoliša“, najavio je Zmajlović, dodajući kako je riječ o postupku kojim se utvrđuje razmjer štete, odgovornost za nastalu štetu te rok i način njezina uklanjanja.

„To je postupak koji Vlada već 559 dana izbjegava“, rekao je zaključno zastupnik SDP-a, poručivši i kako "ljudima u Gospiću ne trebaju predstave niti mazanje očiju da se nešto radi."

„Građani tog kraja trebaju točan plan cjelokupne sanacije i konkretan datum uklanjanja otpada s te lokacije. Gdje su vam planovi, gdje su vam rokovi, i gdje su vam izvršitelji? Pokažite plan!“ zaključio je Mihael Zmajlović, poručivši kako će SDP nastaviti inzistirati na potpunoj transparentnosti, zakonski propisanoj proceduri i hitnoj sanaciji lokacije u Gospiću.

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar održao je danas konferenciju za medije na temu odlagališta otpada u Poznanovcu i dozvola koje je izdala Krapinsko-zagorska županija. Na konferenciji je govorio o postupcima vezanima uz izdavanje dozvola, nadležnostima Županije te aktualnoj situaciji oko odlagališta, temi koja je posljednjih dana izazvala velik interes javnosti i zabrinutost stanovnika tog područja.

Kolar je pritom iznio kronologiju postupanja Krapinsko-zagorske županije vezanu uz izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom u Poznanovcu, reagirajući pritom na tvrdnje koje su se posljednjih dana pojavljivale u javnosti, a prema kojima je upravo Županija odgovorna za situaciju koja je nastala na toj lokaciji.

Naglasio je kako je ključno razlikovati nadležnosti pojedinih institucija, ali i vrstu otpada za koju je Županija uopće bila ovlaštena izdavati dozvole. Županija je mogla izdati dozvolu za NEOPASNI otpad, i nije se smio dovesti niti kilogram OPASNOG otpada u Poznanovec.

– Zašto Županija, a ne resorno Ministarstvo? Zato što zakon definira da Županija izdaje dozvole za neopasni otpad, dok Ministarstvo izdaje dozvole za opasni otpad – rekao je Kolar.

Prema njegovim riječima, gospodarski subjekt koji je podnio zahtjev imao je potrebnu dokumentaciju – bio je registriran za gospodarenje otpadom, imao uporabnu dozvolu za objekt, financijsko osiguranje te elaborat gospodarenja neopasnim otpadom na koji resorno Ministarstvo nije imalo primjedbi. Dozvola koju je izdala Županija odnosila se isključivo na oporabu neopasnog otpada, među ostalim plastike, plastične ambalaže, otpadnih guma te jestivih ulja i masti.

Kolar je podsjetio kako se Općina Bedekovčina žalila na izdanu dozvolu, a Ministarstvo je kao problem istaknulo policu osiguranja, odnosno način primjene članka 99. Nakon toga je, kazao je, Ministarstvo svim županijama poslalo uputu o tome kako postupati u takvim slučajevima. Županija je postupila prema dobivenoj uputi i ponovno izdala dozvolu, no pravni sektor istog Ministarstva ponovno ju je poništio zbog pitanja police osiguranja.

– Jedno ministarstvo, jedan sektor, drugi sektor – ne zna ljevica što radi desnica – poručio je Kolar, ističući kako se Županija zbog različitih tumačenja potom izravno obratila tadašnjem ministru Tomislavu Ćoriću i zatražila jasnu uputu kako postupiti. Nakon nove upute Ministarstva zatražena je odgovarajuća dokumentacija od gospodarskog subjekta te je dozvola ponovno izdana. Na novu žalbu Općine Ministarstvo je, prema Kolarovim riječima, odgovorilo odbijanjem žalbe, odnosno tada nije imalo primjedbi na dozvolu koju je izdala Krapinsko-zagorska županija.

Postupci su se nastavili pred upravnim sudovima, a cijeli pravni proces završio je 2024. godine odlukom prema kojoj dozvola nije bila izdana u skladu sa zakonom. Kolar je posebno naglasio kako tijekom tog razdoblja dozvola nije bila pravomoćna.

– Čitavo to vrijeme dozvola nije bila pravomoćna. Nisu smjeli dovesti tamo ni jedan kilogram neopasnog otpada, a kamoli opasnog otpada – naglasio je Kolar.

Dodao je kako je dozvolom, čak i da je postala pravomoćna, bilo propisano da se na lokaciji u jednom trenutku ne smije nalaziti više od 1.500 tona otpada koji je u obradi i skladištenju. Ponovno je istaknuo da se radilo o neopasnom otpadu te ustvrdio da, da su se poštovali uvjeti iz dozvole, do situacije kakva je danas u Poznanovcu ne bi ni došlo.

Kolar je odbacio tvrdnje da je Županija odgovorna za dovoženje otpada u Poznanovec te upozorio da se otpad nije dovozio samo na tu lokaciju, nego i na druge lokacije diljem Hrvatske, uključujući otpad koji je, prema njegovim riječima, dolazio preko granice iz Slovenije i Italije. Podsjetio je i na prijave nadležnim tijelima, izlaske inspekcija te snimke kamiona koje su dostavljane institucijama.

– Pitanje je ovlasti, tko je za što po zakonu odgovoran i tko je određene stvari mogao spriječiti. Nažalost, ja tih ovlasti nisam imao niti ih imam – kazao je Kolar, dodajući da već godinama traži da prvostupanjska inspekcija bude u nadležnosti županija kako bi one mogle imati stvarnu odgovornost za prostor kojim upravljaju.

Kao najvažniji cilj u ovom trenutku izdvojio je uklanjanje otpada iz Poznanovca. Podsjetio je da je poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za zbrinjavanje otpada završen 23. lipnja te da je pristigla jedna ponuda zajednice ponuditelja. Procijenjena bruto vrijednost bila je 9,32 milijuna eura, dok pristigla ponuda iznosi 14.675.500 eura. Rok za pregled i ocjenu dokumentacije istječe 23. rujna 2026. godine.

Kolar je izrazio nadu da ponuda ispunjava sve propisane uvjete kako bi se mogao sklopiti ugovor i tijekom listopada započeti sa sanacijom. Napomenuo je i kako je za stvaranje zakonskih pretpostavki bilo potrebno mijenjati Plan gospodarenja otpadom i određene pravilnike, budući da je riječ o otpadu koji se nalazi na privatnom vlasništvu.

Istaknuo je pritom da do sada nije želio prozivati pojedince, već inzistirati na činjenicama, dokumentima i jasnom utvrđivanju zakonskih nadležnosti.

– Nisam prozivao nikoga, nisam optuživao nikoga. Samo sam pozivao da idemo s činjenicama i zakonskim okvirom, da vidimo tko je i za što odgovoran – kazao je Kolar, dodajući kako vjeruje da će nadležna tijela, prije svega Državno odvjetništvo, utvrditi tko je sudjelovao u nezakonitim radnjama, ali i odgovornost onih koji su trebali reagirati, a nisu.

Ponovio je kako je Županija dozvolu izdavala na temelju dokumentacije koju je gospodarski subjekt dostavio te uputa koje je dobivala od resornog Ministarstva. Naglasio je da Županija posjeduje kompletnu dokumentaciju i prepisku te da ju je spremna dostaviti svim zainteresiranim nadležnim institucijama.

Osvrnuo se i na tvrdnje pojedinih udruga o mogućoj povezanosti opasnog otpada s porastom broja oboljelih od zloćudnih bolesti. Pritom je naglasio da ne želi izlaziti izvan okvira informacija koje je dobio od stručnih institucija.

Županija je, kazao je, u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo tražila stručno mišljenje o mogućem utjecaju otpada na zdravlje stanovništva. No, prema informacijama kojima trenutačno raspolažu, nije moguće sa sigurnošću govoriti o svim vrstama otpada koje se nalaze na lokaciji. Precizan sastav, dodao je, moći će se utvrđivati tijekom uklanjanja i razvrstavanja otpada, nakon čega će se pojedine vrste morati zbrinjavati na odgovarajući način.

– Ja sam župan, nisam liječnik i ograđujem se od bilo kakvih stručnih medicinskih zaključaka. Mogu govoriti samo o informacijama koje sam dobio od institucija od kojih smo ih tražili – kazao je Kolar.

Prema informacijama koje je dobio, dosadašnji podaci nisu pokazali statistički uočljivo veće povećanje zloćudnih bolesti na području Bedekovčine u odnosu na druga područja Krapinsko-zagorske županije ili susjednih županija. Kolar je ponovno naglasio kako takve procjene moraju donositi zdravstveni stručnjaci, a ne Županija.

Na pitanje očekuje li nova uhićenja povezana sa slučajem Poznanovec, odgovorio je kako vjeruje da će nadležne institucije utvrditi odgovornost svih koji su sudjelovali u nezakonitim radnjama.

– Siguran sam da će Državno odvjetništvo ući u trag svima koji su sudjelovali u ovom zločinu. To možete slobodno nazvati zločinom. I neka odgovaraju svi oni koji moraju odgovarati. Mislim da preciznije od toga ne mogu odgovoriti – rekao je Kolar.

Na kraju se znatno oštrije osvrnuo na političke prozivke prema kojima je Županija četiri puta izdavala dozvolu jer joj se navodno „žurilo“. Ocijenio je da se time pokušava stvoriti dojam kako su svi podjednako odgovorni te odgovornost prebaciti na druge.

– Mi smo se specijalizirali u Hrvatskoj za to – prebaci odgovornost na nekog drugog. Skrenut ćemo priču, pisat će se o jednima i o drugima, pa na kraju kaj bu, bu. E, ovaj put ne. Nećete nas uvlačiti u močvaru u kojoj ste sami. Bez nas. Ovo je istina o Poznanovcu – rekao je Kolar.

(tekst: sjever.hr)

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i politički tajnik te saborski zastupnik Saša Đujić poručili su danas u Hrvatskom saboru da SDP pokreće postupak za izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića zbog ekološke katastrofe u Lici i potpunog nefunkcioniranja sustava i institucija.

„SDP je, uvidjevši dubinu ove situacije, zapravo suštinu problema, a to je nefunkcioniranje sustava i institucija koje su probijene, ali i analizirajući uzroke problema u Lici, došao do zaključka da za nefunkcioniranje sustava, za krađu, i za ovaj ekocid u Lici punu političku odgovornost ima Andrej Plenković“, rekao je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako ni nakon jučerašnje saborske rasprave, ali ni jutros, nije vidio konkretan plan sanacije - dokument s jasno definiranim rokovima, izvršiteljima, potrebnim sredstvima i načinom na koji će se otpad odmah početi sanirati.

„To je ono što je ključno. Ljudi su opravdano bijesni u Lici, opravdano piju flaširanu vodu i boje se“, poručio je predsjednik SDP-a.

SDP je predložio pet konkretnih mjera, kao i „semafor“ za praćenje njihove provedbe te osnivanje međustranačkog saborskog povjerenstva koje bi nadziralo aktivnosti Vlade. Kako je istaknuo Hajdaš Dončić, Vlada je izgubila povjerenje, zbog čega je opoziv jedini odgovoran politički potez.

Za pokretanje postupka SDP je prikupio potpise većine oporbenih klubova. Potpisali su Možemo, IDS, Most, GLAS, DOSIP i Centar, a očekuje se i očitovanje preostalih oporbenih zastupnika.

„Bitno je istaknuti da to pokazuje da je ovdje riječ o nadstranačkom pitanju, i da je to jedino pitanje u kojemu možemo naći širi društveni i politički konsenzus“, rekao je Hajdaš Dončić, dodajući i kako će potpisi danas biti predani u saborsku proceduru, a rasprava o opozivu ne može se održati prije početka redovnog zasjedanja Sabora.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić odbacio je HDZ-ove pokušaje prebacivanja odgovornosti za ekocid u Lici na bivše SDP-ove ministre, istaknuvši da je riječ o skretanju teme.

„Uvijek vam je ista priča, uvijek vam je isti kontra-argument HDZ-a. Kad nemaju rješenja, onda odgovornost prebacuju na druge. Ali to je samo skretanje teme, već viđene priče i viđeni komentari HDZ-a“, rekao je Hajdaš Dončić.

Hajdaš Dončić i Đujić na kraju su pozvali sve građane i političke opcije, neovisno o svjetonazoru i ideološkim pitanjima, da se pridruže velikom prosvjedu "Hodaj za Liku" najavljenom za 5. rujan.

Saborski zastupnici SDP-a Mihael Zmajlović i Saša Đujić održali su danas u Hrvatskom saboru konferenciju za novinare, u danu kada se održava izvanredna sjednica na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića zbog ekološke katastrofe u Lici.

Mihael Zmajlović upozorio je kako vladajući cijeli dan uvjeravaju građane da je sve pod kontrolom i da treba vjerovati institucijama, no kako stvarnost u Gospiću pokazuje suprotno.

"Sustav nadzora godinama je bio slab, a na njegovu je čelu bio glavni državni inspektor koji je priveden i osumnjičen za primanje mita i pogodovanje u konkretnim slučajevima, uključujući i one povezane s ovom aferom. Vlada nema program sanacije. Ministrica je to potvrdila na saborskom odboru, rekavši da se tek nedavno počelo govoriti o projektnom zadatku, dok postupci javne nabave traju mjesecima bez konkretnih rezultata", upozorio je Zmajlović, zatraživši hitne mjere za zaustavljanje daljnjeg onečišćenja i izradu programa sanacije.

"Ali ova Vlada to ne zna napraviti. Jedino trajno jamstvo da se ovakvi slučajevi ne ponavljaju jest odlazak cijele Vlade," zaključio je Zmajlović.

Zastupnik SDP-a Saša Đujić na konferenciji za medije naveo je kako je SDP prikupio više od 50 potpisa za opoziv Vlade, iako je za pokretanje procedure potrebno 30. Uz SDP i Možemo, inicijativu su podržali i zastupnici lijeve oporbe, uključujući GLAS, Centar, Daliju Orešković i IDS, a očekuju se i dodatni potpisi.

"Ova afera nije samo pitanje ilegalnog odlaganja otpada kojim se truje okoliš i ugrožava budućnost naše djece. Ona je vrh sante leda i pokazuje kako je Andrej Plenković u posljednjih deset godina izgradio sustav u kojem su institucije zarobljene, a oni koji bi trebali kontrolirati kriminal i nezakonitosti nisu odradili svoj posao. Dok ministrica građanima poručuje da vjeruju institucijama, upravo su te institucije omogućile da do ovoga dođe. To se posebno odnosi na bivšeg glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, čije je imenovanje od početka izazivalo ozbiljne sumnje, da bi on na kraju bio priveden i osumnjičen za koruptivne radnje," podsjetio je Đujić, dodajući kako je SDP zbog svega toga pokrenuo postupak za izglasavanje nepovjerenja Andreju Plenkoviću i njegovoj Vladi.

"Smatramo da je to jedini odgovoran politički potez. Inicijativa će uskoro doći na dnevni red Sabora i mora se raspraviti u roku od 30 dana. Nećemo dopustiti da se odgovornost Vlade i Andreja Plenkovića za ekološku katastrofu u Lici izgubi u političkim prepucavanjima," rekao je Đujić, napomenuvši i kako HDZ  pokušava skrenuti pažnju na druge navodne afere, da se vraćaju na 2015. godinu, dok na području Like i dalje stoji oko 35 tisuća tona ilegalno odloženog opasnog otpada.

„Nakon 552 dana od saznanja o opasnom otpadu u Gospiću, oko 37 tisuća tona opasnog otpada i dalje se nalazi na istoj lokaciji. Građani Gospića pritom još uvijek nemaju odgovore na osnovna pitanja o sigurnosti vode i okoliša“, upozorio je danas na konferenciji za medije na Iblerovom trgu saborski zastupnik SDP-a i član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirodu Mihael Zmajlović.

„Želim maknuti iz ove priče sve ono što je posljednjih dana zamaglilo jednu jako važnu činjenicu - otpad u Gospiću još uvijek je na istom mjestu. U Gospiću žive obitelji koje do danas ne znaju smiju li djetetu dati vodu iz vlastitog bunara ili iz vodovoda. Ti ljudi - koji su cijeli život vrijedno radili i gradili svoje kuće - ne znaju vrijede li im danas one išta“, rekao je Zmajlović, podsjetivši da su građani Gospića u ponedjeljak došli pred saborski Odbor za zaštitu okoliša postaviti osnovna pitanja - što piju i što udišu - ali im nije omogućeno da ih postave.

„Zato danas neću iznositi nijednu političku ocjenu. Danas ću čitati zakon“, poručio je Zmajlović.

Osam pitanja na koja Vlada mora dati konkretne odgovore

Zmajlović je Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije uputio osam pitanja koja proizlaze iz Zakona o zaštiti okoliša.

Traži da se utvrdi koje su preventivne mjere poduzete nakon saznanja za štetu u okolišu, na temelju kojeg akta i kada, kao i je li Ministarstvo iskoristilo zakonsku mogućnost da samo poduzme nužne mjere zaštite i otklanjanja štete te je li o tome obavijestilo Vladu.

Od Ministarstva traži i odgovor je li pokrenut žurni postupak, predviđen upravo za situacije poput ove, kojim bi potrebne mjere provela treća osoba na trošak odgovornog operatera.

Jedno od pitanja odnosi se na procjenu štete - tko je ovlašteni procjenitelj, kada je angažiran i je li propisana procjena uopće izrađena.

Zmajlović traži i odgovor koji je rok određen za izradu sanacijskog programa, tko ga izrađuje te kada je imenovano stručno povjerenstvo i tko su njegovi članovi.

Posebno pitanje odnosi se i na građane Gospića i njihovo sudjelovanje u postupku.

„Kada će na razgovor biti pozvani ljudi iz Gospića? Propisi jasno predviđaju da se pogođenim ljudima omogući da daju primjedbe i da se te primjedbe uzmu u obzir. Ljudi koji žive uz ovu lokaciju imaju pravo znati što se radi i sudjelovati u postupku sanacije“, rekao je Zmajlović.

Na kraju, traži odgovor je li Vlada donijela ijednu odluku vezanu uz sanaciju lokacije, uključujući odluku o području ugroženog okoliša, redoslijedu mjera i osiguranju sredstava za sanaciju.

„Na svako od ovih osam pitanja odgovor je dokument, a ako taj dokument i dalje ne postoji - to znači da odgovora nema. Jer, Zakon je jasan i na ovu temu ne bi smjelo biti političkog odgovora. Ne može se odgovoriti pričom o 2015. godini, o oporbi ili o tome tko je što i kada rekao“, istaknuo je Zmajlović.

552 dana bez rješenja

Zastupnik SDP-a podsjetio je i kako je od prvog saznanja o slučaju prošlo 552 dana, odnosno 18 mjeseci.

„Zašto gotovo ništa nije napravljeno? Zašto nijedna tona otpada nije odvezena? Zašto nisu poduzete preventivne mjere?“ upitao je Zmajlović, posebno upozorivši da je lokaciju na Bilajskoj 50 trebalo zaštititi odmah, uključujući prekrivanje nepropusnom folijom kako bi se spriječila daljnja šteta za okoliš.

„Svaka od zakonom propisanih radnji mora ostaviti trag - urudžbeni broj i potpis. Zato ćemo sada tražiti te tragove“, rekao je Zmajlović, dodajući kako će pitanja službenim putem danas uputiti Vladi i Ministarstvu.

„Ako odgovori u obliku dokumenata stignu, objavit ćemo ih u cijelosti. Prvi ćemo reći gdje se stalo i što slijedi. Ako dokumenti ne stignu, onda znamo da odgovora - nema,“ poručio je saborski zastupnik SDP-a i član saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirodu.

„Izvanredna sjednica ne smije biti još jedno političko prepucavanje“

Govoreći o sutrašnjoj izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora koju je sazvao predsjednik republike Zoran Milanović, Zmajlović je upozorio da građani ne trebaju još jednu raspravu o tome tko je za što kriv, nego konkretne rokove i odgovornost.

„Otprilike znam što ćemo sutra u Saboru čuti. Čut ćemo o 2015. godini, čut ćemo o oporbi, čut ćemo da postupak traje, da se stvari rješavaju i da se poduzima sve što se može. Ali ništa od toga neće biti odgovor niti na jedno od ovih osam pitanja“, rekao je, dodajući da će ključan test biti glasanje o zaključcima koje je predložio predsjednik Republike.

„Ako vladajući glasaju za, dobro. Time smo dobili rokove: tri dana za sastanak s građanima Gospića, 15 dana za prvo izvješće Hrvatskom saboru i 30 dana za svako sljedeće“, rekao je Zmajlović.

„Ako glasaju protiv, onda su nam sami odgovorili i na svih osam postavljenih pitanja. Bez jednog dokumenta.“

„Ovo nije niz slučajnosti. Ovo je sustav.“

Zmajlović je upozorio i na širi problem upravljanja sustavom zaštite okoliša.

„Nakon 18 mjeseci još uvijek govorimo o modelu javne nabave, a rok za zaprimanje ponuda istječe 25. kolovoza. Imamo propuštene rokove, ugašen i disfunkcionalan nadzor zaštite okoliša, rupe ostavljene u propisima, stranačke kadrove na čelnim pozicijama relevantnih institucija, ljude koji su privedeni ili optuženi za uzimanje mita i propuste te institucije koje i danas nemaju čelnike“, upozorio je Zmajlović, dodajući kako ekološka katastrofa u Gospiću nije „niz nesretnih slučajnosti“.

„To je sustav. A za sustav odgovara onaj koji ga je deset godina gradio - HDZ“, poručio je Zmajlović, osvrnuvši se i na istragu te najavu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića da bi postupak mogao biti dovršen do kraja rujna.

„Taj postupak neće pomaknuti tone opasnog otpada koje se nalaze u Gospiću i drugim Gospićima diljem Hrvatske“, zaključio je Zmajlović, naglasivši još jednom kako „Gospić nije samo incident“.

„Gospić je račun koji plaćaju ljudi koji tamo žive. Njima danas dugujemo odgovore. Dugujemo im i ovih osam odgovora, i inzistirat ćemo da od Vlade dobijemo odgovore“, zaključio je Zmajlović.

Građani koji žive uz 45 tisuća tona ilegalno zakopanog otpada htjeli su jučer jasne odgovore na pitanje što piju i udišu. No, nakon što im HDZ na izvanrednoj sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša nije dopustio govoriti, napustili su dvoranu zajedno s oporbom. Ljudi su s razlogom bijesni jer ne žele slušati politikantska prepucavanja. HDZ je u Gospić, međutim, došao upravo po to: napraviti politički cirkus. Namjerno izazivaju sukobe kako bi skrenuli pažnju sa sebe, a vrhunac je ironije da se ministrica Vučković pred novinarima izvlačila na dozvole iz 2015. godine. Ne samo da je to još jedna u nizu HDZ-ovih neistina, već je i krajnje paradoksalno jer su baš SDP i bivši ministar zaštite okoliša prije tjedan dana javno predstavili četiri konkretna modela za sanaciju deponija, s jasnim ciljem da se ljudima doista pomogne.

Ministrica ili svjesno obmanjuje javnost ili je potpuno nesposobna, a moguće je i oboje. Niti jedna teza kojom odgovornost pokušava svaliti na 2015. godinu naprosto nije točna. Prvo, zdrav razum govori da HDZ vodi ovaj resor od 2016. godine. Punih deset godina. Ako je itko imao vremena popraviti ono što je navodno bilo pogrešno, imao ga je HDZ. Drugo, i još važnije, ministrica po starom običaju štiti mafijaški sustav svoje stranke i ignorira činjenicu da su ključne malverzacije, koje su dovele do katastrofe u Gospiću, odrađene isključivo u HDZ-ovo vrijeme. U svaki korak ovog ekocida upleteni su HDZ-ovi kadrovi: od izdanih dozvola i savjetnika koji ih je potpisao, preko 21 ignoriranog nalaza inspektora zaštite okoliša i dojavljivanja inspekcija Šincekovima dva tjedna unaprijed, pa sve do glavnog državnog inspektora optuženog za primanje mita. Radi se o čovjeku kojeg je na tu poziciju doveo i postavio predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Pokušavajući spasiti vrh HDZ-a od odgovornosti, ministrica se u svojim lažima potpuno pogubila. Njezina izjava da je „državni inspektorat krajem 2015. bio u nadzoru“ činjenično je nemoguća jer to tijelo tada nije ni postojalo. Ugašen je 1. siječnja 2014., a ponovno osnovan tek 1. travnja 2019. Čak ni u vrijeme kada je postojao, zakon mu u nadležnost nikada nije stavio okoliš. Ministrica, dakle, nije promašila samo godinu; izmislila je tijelo i dodijelila mu ovlasti koje nikada nije imalo. Dodatno, ministarstvo ne ukida županijske dozvole, već je isključivo žalbeno tijelo. Dozvolu izdaje i ukida županija na zahtjev inspektora, što jasno piše u zakonu koji bi ista ta ministrica trebala provoditi.

Zbog svega navedenog, Gospić nije niz nesretnih slučajnosti. Gospić je izravna posljedica deset godina HDZ-ove mafijaške politike u kojoj se zakapanje isplati više od recikliranja, a nadzor i institucije ne postoje. Što se tiče ministričinih navoda da „prema papirima“ postoji zahtjev iz 2015. godine, neka ga javno objavi. Neka pokaže klasu, urbroj, datum i potpis. Čak i da to učini, sva odgovornost za današnje stanje ostaje na ovoj Vladi.

Umjesto da je jučer stala pred ljude koji u Gospiću žive i ponudila rješenja, ministrica se skrivala iza 2015. godine s jednim jedinim zadatkom: maknuti metu sa svog stranačkog šefa i predsjednika Vlade. Andrej Plenković kukavički bježi od ove teme i ignorira građane Gospića, ali SDP neće odustati. Ova ekološka katastrofa nosi izravan potpis Plenkovićevih kadrova i HDZ-ovog koruptivnog sustava. Prisilit ćemo premijera Plenkovića da izađe pred saborske zastupnike, prestane se skrivati iza svojih ministara i preuzme punu odgovornost za sustav koji truje građane u Gospiću i diljem Hrvatske.

Kronologija 2019. – 2026.

Siječanj 2019.  Ministarstvo zaštite okoliša i energetike — HDZ-ovo ministarstvo, ministar Tomislav Ćorić — nalaže Varaždinskoj županiji da ukine dozvolu Tipos Resursu.

21. siječnja 2019.  Županija donosi rješenje. Dozvola je ukinuta. Jedini put da je sustav proradio.

22. siječnja 2019.  Sutradan, Tipos Resurs podnosi zahtjev za novu dozvolu. Novi elaborat, sve iznova.

25. veljače 2019.  Isti upravni odjel izdaje novu dozvolu — s dvostruko većom dopuštenom količinom otpada. Trideset pet dana; ušli su s pet tisuća tona, izašli s deset.

1. travnja 2019.  Osnovan je Državni inspektorat. Na čelo mu dolazi HDZ-ov Andrija Mikulić, donedavni predsjednik zagrebačkoga HDZ-a.

Prosinac 2019.  Inspektor zaštite okoliša izlazi na lokaciju u Varaždinu i nalazi niz nepravilnosti. Reakcije nema.

2021.  Inspektor MUP-a nalazi niz nepravilnosti. Reakcije opet nema.

10. listopada 2022.  Ličko-senjska županija izdaje Tipos Resursu dozvolu za Gospić — najviše 100 t. Na lokaciji, prema USKOK-u, već leži 5.792,34 t.

2022. – 2024.  Deseci tisuća tona otpada završavaju u hrvatskoj zemlji. Provedeno je 21 inspekcijski nadzor, 7 prekršajnih prijava i oko 140.000 € kazni.

Travanj 2024.  Šincekovi dva tjedna unaprijed znaju da im dolazi inspekcija i zatrpavaju otpad. Inspektorat do danas nije odgovorio tko im je dojavio.

3. lipnja 2024.  Ličko-senjska županija ukida dozvolu, na zahtjev inspekcije.

12. listopada 2024.  Ista županija izdaje novu dozvolu, s važenjem do 2027.

13. veljače 2025.  Uhićenja. Josip i Monika Šincek među privedenima.

18. veljače 2025.  Županija ukida i drugu dozvolu — pet dana nakon uhićenja.

27. studenoga 2025.  Andrija Mikulić uhićen je i smijenjen s dužnosti glavnoga državnog inspektora. USKOK ga tereti za primanje 120.000 € mita; on krivnju negira. Josip Šincek tvrdi da je od njega tražio i do pola milijuna eura.

17. kolovoza 2026.  Ministrica zaštite okoliša dolazi u Gospić i govori o dozvoli iz 2015.

Stranke lijeve i centrističke opozicije danas su Gospiću potpisale Zaključak kojim zajednički traže od predsjednika Republike Hrvatske hitno sazivanje izvanredne sjednice Sabora s točkom plana sanacija i točkom rebalansa proračuna kroz koju će se osigurati sredstva za hitnu sanaciju Gospića i drugih područja koja trebaju sanaciju zbog ilegalnog odlaganja opasnog otpada.

Nakon donošenja hitnih mjera, opozicijski lideri traže da se u Hrvatskom saboru glasa o točci izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i Vladi RH i raspisivanju izvanrednih parlamentarna izbora.

Na konferenciji za medije, govorili su Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, koordinatorica Možemo Sandra Benčić, predsjednica Centra Marijana Puljak, predsjednik BUZ-a Milivoj Špika i Dalija Orešković, predsjednica DOSIP.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić uvodno je naglasio kako je aktualna vlast pretvorila Hrvatsku u društvo koje pati, gdje su profit i uski stranački interesi HDZ-a stavljeni iznad vode, zemlje, šuma i zdravlja ljudi. Istaknuo je kako oporba, s obzirom na to da nema potrebnih 76 ruku, apelira na predsjednika RH da iskoristi ustavne ovlasti i sazove izvanrednu sjednicu Sabora.

„Tražimo izvanrednu sjednicu iz dva ključna razloga: prvi je donositi plan sanacije s jasnim novčanim sredstvima, vremenskim okvirom i imenovanim odgovornim osobama. Drugi je razlog razotkrivanje svih drugih lokacija u Hrvatskoj gdje se u jamama, grotlima i propalim poduzećima ilegalno taloži opasan otpad. Ministarstvo izdaje dozvole, Carina i Državni inspektorat provode nadzor, a jedina osoba koja to mora i može koordinirati, a to odbija učiniti, jest Andrej Plenković. On snosi punu političku odgovornost. Ovo nije stranačko, nego pitanje zdravog razuma i borbe za zdraviju Hrvatsku“, poručio je Hajdaš Dončić.

Koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić upozorila je da je primarni cilj oporbenog zahtjeva hitna reakcija države – postavljanje nepropusne podloge na ilegalnom odlagalištu u Gospiću kako procjedne vode ne bi dalje zagađivale podzemne vode i pitke izvore, ali i neodgodiva sanacija lokacija poput Gračaca, Benkovca, Pazina, Poznanovca, Slavonije i Istre.

„Kad imate stotine ovakvih lokacija diljem zemlje, to više nije pojedinačni incident, nego namjerna politika. U deset godina vladavine Andreja Plenkovića uvoz otpada u Hrvatsku eksponencijalno je rastao. Slika u Gospiću i Poznanovcu slika je HDZ-a nakon 35 godina: nekadašnje tvornice koje su zapošljavale tisuće ljudi pretvorili su u odlagališta opasnog otpada“, naglasila je Benčić.

„Premijer se jedanaestu godinu hvali 'velebnim postignućima', a na prosvjede zabrinutih građana odgovara brojkama o turističkoj sezoni. Gadljivije ne može biti. Jedna od bezbrojnih crnih točaka je i Dugi Rat s opasnom šljakom: investitor je nije sanirao do 2019., a Vlada već šest godina nije pomaknula prstom, dok djeca udišu kancerogeni krom 6. Jedina ekološka i sanitarna mjera za ovu državu jest smjena HDZ-a s vlasti“, izjavila je predsjednica stranke  Centar Marijana Puljak.

Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika, kao dragovoljac Domovinskog rata od kolovoza 1990. godine, poručio je kako se u Hrvatskoj više ne bira između lijeve i desne opcije, već između opstanka i propasti zemlje.

„Kada dovedete narod do točke da kupuje vodu i ne vjeruje nalazima niti jedne državne institucije, ta vlast više nema nikakvo moralno pravo postojati. Ova koruptivna vlast mora biti smijenjena. Tražimo od predsjednika Republike da u okviru svojih ovlasti predloži raspuštanje Sabora i raspisivanje novih parlamentarnih izbora kako bi građani dobili vlast po svojoj volji, a ne po mjeri izbornog inženjeringa i političke kupovine“, izjavio je Špika.

Predsjednica DOSIP-a Dalija Orešković osvrnula se na poruke s transparenata na prosvjedu u Gospiću, istaknuvši kako su zvižduci upućeni HDZ-u u Lici dokaz preokreta.

„Transparenti koje vidimo danas u Gospiću, 'Domaće izdajice' i 'Kaznit ćemo veleizdaju' govore sve. Niti jedan okupator u povijesti nije trovao vlastite građane onako kako to HDZ čini okupacijom opasnim otpadom. Postoje samo dvije opcije: ili ćemo se svi oduprijeti HDZ-ovom otrovu ili nas neće biti. Ako današnji dan i naše akcije u Saboru ne budu točka preokreta, pozvat ćemo građane na masovne prosvjede diljem Hrvatske“, zaključila je Orešković.

Na linku su Zaključci sa sastanka oporbe u Gospiću.

Predsjedništvo SDP-a Hrvatske na svojoj 35. sjednici održanoj 13. kolovoza 2026. donijelo je niz političkih i operativnih zaključaka vezanih uz nezakonito odloženi otpad u Gospiću, ocijenivši da taj slučaj nije izolirani incident, već posljedica dugogodišnjeg slabljenja sustava zaštite okoliša i izostanka odgovornosti nadležnih institucija.

Predsjedništvo SDP-a odlučilo je pokrenuti postupak izglasavanja nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Klub zastupnika SDP-a zadužen je pokrenuti postupak i prikupiti potpise najmanje jedne petine saborskih zastupnika, a SDP poziva sve oporbene klubove i pojedine zastupnike da prijedlog supotpišu.

Eventualna smjena resorne ministrice ne može biti zamjena za političku odgovornost predsjednika Vlade. Godinama su se donosile odluke i zakoni kojima se sustav zaštite okoliša slabio, dok su nadležne institucije dopuštale da se problemi gomilaju i da građani na kraju plaćaju njihove posljedice.

SDP traži da Vlada bez odgode pokrene žurnu sanaciju lokacije u Gospiću. Sanacija se mora provesti kroz žurne postupke preko stručne treće osobe, na trošak onečišćivača uz predujam države. Potrebno je odmah postaviti vodonepropusni pokrov, izraditi sanacijski program te imenovati stručno povjerenstvo u kojem će biti neovisni znanstvenici, predstavnici lokalne zajednice i građanskih inicijativa.

Poseban prioritet mora biti zaštita zdravlja građana i potpuna transparentnost svih podataka. Predsjedništvo SDP-a traži procjenu utjecaja onečišćenja na zdravlje ljudi, uključujući privatne zdence i poljoprivredno zemljište, kao i uspostavu jedinstvene mreže praćenja podzemnih voda i tla. Svi podaci o mjernim mjestima, metodama i rezultatima moraju biti javno dostupni.

Na sjednici saborskog Odbora koja će se održati u Gospiću SDP će tražiti i uvid u sva inspekcijska rješenja te akt kojim je navodno bio ograničen pristup lokaciji.

Predsjedništvo SDP-a uspostavlja i stalni politički i stručni nadzor nad cijelim slučajem. Rad će se odvijati kroz tematske cjeline koje obuhvaćaju sanaciju, zdravlje i vodu, kazneni i istražni dio, europske postupke i europski novac, kao i slučajeve Sovjaka i Biljana Donjih te potrebne zakonodavne promjene i suradnju s građanima.

Predsjednik SDP-a zadužen je i za usuglašavanje zajedničkog dokumenta s Klubom zastupnika Možemo! kojim će se definirati rokovi sanacije i uspostaviti mjesečna provjera njihova ispunjavanja.

Gospić ne smije postati još jedna zaboravljena afera. Privatni interes ne smije zadržati dobit, dok građani plaćaju sanaciju i snose posljedice. Zato tražimo odgovornost, hitno djelovanje i sustav u kojem će zaštita ljudi i okoliša biti važnija od interesa onih koji su na neuređenom sustavu godinama ostvarivali korist.