SDP‑ovac Mišel Jakšić gostovao je u emisiji Novi dan kod Nine Kljenak gdje je komentirao doček hrvatskih rukometaša.

„Što se tiče dočeka, reći ću da je jedini i isključivi krivac za ovo što imamo u Hrvatskoj, a to je očito ogromna polarizacija, Andrej Plenković. Moram reći da sam od Plenkovića na takvim temama očekivao puno više, ali valjda on zna što radi. Izabrao je put koji nije dobar za Hrvatsku. Mislim da će nam trebati jako puno vremena da se određene strasti primire, ali i da će ovdje biti potrebna i jedna snažna intervencija Ustavnog suda da doprinese tome“, rekao je Jakšić.

Govoreći o Marku Perkoviću Thompsom, Jakšić je rekao da na njega ne bi trošio puno vremena, ali je istaknuo: „Jedino mogu čestitati njegovom menadžmentu. Dali su si opet jako puno truda da glavna tema padne u totalno drugi plan i da to opet ispadne Marko Perković Thompson.“

Osvrnuo se i na ulogu zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića u cijeloj situaciji: „Tomislav Tomašević, bez obzira koliko to teško bilo Anušiću, Thompsonu ili kome već, je legitimno i legalno izabran gradonačelnik grada Zagreba i naravno da ga podržavamo i da ne osporavamo njegovo pravo da donosi odluke za koje misli da su dobre za grad Zagreb.“

Jakšić je također komentirao političku polarizaciju i izjavio: „Jasno je kao pekmez da je Anušiću puno lakše raspravljati o Thompsonu i Tomaševiću i stvarati polarizaciju među građanima nego odgovarati na pitanja kakav smo to genijalan posao napravili s Rafaleima ako sada ispada da su naši veliki partneri iz Francuske još bolji paket dali Vučiću.“

Na kraju se osvrnuo i na izvještajnu konvenciju SDP‑a, istaknuvši da stranka ne pristaje da itko ima „šapu nad domoljubljem i ljubavi prema Hrvatskoj i građanima ove zemlje“, jer se, kako kaže, oni koji se vole pokazivati kao domoljubi najviše povezani s korupcijskim aferama.

(tekst: N1 )

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić gostovao je u Dnevniku Nove TV, gdje je govorio o političkoj situaciji u Hrvatskoj, odnosima s HDZ-om, suradnji s partnerima te ključnim prijedlozima SDP-a uoči izbora.

Govoreći o razlozima optimizma i mogućnosti povratka SDP-a na vlast, istaknuo je važnost programa, ljudi i energije unutar stranke.

“Zbog ekonomskog programa, ljudi, zbog energije koja je bila vidljiva na konvenciji, ali i zbog snažne poruke mene i Tomislava Tomaševića da ćemo na izbore ići zajedno.”

Naglasio je kako SDP želi graditi pozitivno ozračje u društvu i ne planira se spuštati na razinu političkih sukoba.

“Stvarat ćemo pozitivno ozračje u društvu. Ja se stvarno ne planiram spuštati na nizak nivo HDZ-ovih pljuvačina.”

Dodao je da je njihova kritika HDZ-a usmjerena na sadržaj, a ne na osobne napade.

“Imali smo jednu konstruktivnu kritiku HDZ-a, ekonomskog modela koji je promašen. Rekao sam da je Andrej Plenković osvojio Eurojackpot, a naša cijela ekonomska politika ide prema promjeni tog modela.”

Četiri modela skraćivanja radnog tjedna

Jedna od ključnih tema razgovora bila je ideja skraćivanja radnog vremena. Hajdaš Dončić objasnio je da SDP nudi više modela prilagođenih različitim skupinama.

“Jednim se obraćamo starijoj populaciji, drugi je usmjeren na mlade, treći je namijenjen poslodavcima koji će skraćivati radno vrijeme, a četvrti je testni model u nekim industrijama.”

Naglasio je da se pritom ne želi ograničavati one koji žele raditi više.

“Mi nećemo destimulirati ljude koji žele raditi više.”

Kritika HDZ-ove politike i upravljanja državom

Hajdaš Dončić smatra da HDZ nema dugoročnu viziju razvoja.

“Oni su isključivo robovi europske kohezijske politike jer je to linija manjeg otpora. Skraćivanje radnog vremena je samo mala mjera u našoj generalnoj politici.”

Komentirajući mogućnost promjena unutar Vlade, rekao je kako ne vjeruje u ozbiljniji zaokret.

“Ne vjerujem u to, nažalost. U ovoj Vladi samo jedan čovjek odlučuje o svemu, a to je Plenković.”

Stav o Crkvi i društvu

Dotaknuo se i odnosa Crkve i društva, naglasivši da se u Hrvatskoj vidi rast ultrakonzervativizma.

“Ja sam katolik, ali smatram da je problem Crkve i problem zajednice ako jedan identitet prevlada. U Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj raste jedan ultrakonzervativizam i tome se treba suprotstaviti.”

Dodao je da se tom trendu najčešće suprotstavljaju praktični vjernici.

Atmosfera u SDP-u i odnosi s partnerima

Govoreći o stanju u stranci, rekao je da vlada dobra atmosfera i zajedništvo.

“Stanje u stranci je dobro. Nikad bolja energija i sloga SDP-a.”

O svojoj ulozi i očekivanjima unutar politike rekao je:

“Ne mogu očekivati da me svi vole. Fokusiran sam na promjenu hrvatskog političkog sustava i na to da zajedno s partnerima pobijedimo HDZ. To me jedino u životu zanima.”

Komentirao je i suradnju s političkim partnerima, posebno s platformom Možemo!.

“S njom sam razgovarao. Nije reterirala, samo je rekla da sada nećemo potpisati koaliciju. Potpisat ćemo je kad se dogovorimo.”

Završna poruka

Na kraju se osvrnuo i na pjesmu koja je obilježila stranačku konvenciju.

“To je moja pjesma. Poruka je jasna – svi nezaustavljivi ljudi u Hrvatskoj, budite i dalje nezaustavljivi.”

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavio je u subotu na 10. Izvještajno-tematskoj konvenciji stranke da će politika njegove buduće vlade biti smanjenje radnog vremena i jače oporezivanje kapitala dok je vjernike iz SDP-a pozvao da se suprotstave ultrakonzervativcima u svojim župama.

„Hrvatska je zastava na čijem je grbu prvo polje po Ustavu crveno, kao što je i naša stranačka zastava. To je zastava socijalne i demokratske republike, kao što je i naša stranka socijaldemokratska", poručio je Hajdaš Dončić na konvenciji pod sloganom „Budi normalna Hrvatska” na koju je došao praćen pljeskom, stajaćim ovacijama i uz zvuke pjesme Sije „Unstoppable” (Nezaustavljiva).

Ovo je zastava Republike, nastavio je, čije su najviše vrednote ustavnog poretka sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, socijalna pravda, mirotvorstvo i demokracija, što su i vrijednosti naše stranke koje nam baš nitko ne može oduzeti. 

Kazao je da domoljublje nije ono što nam nameću krajnja desnica i HDZ - isprazno mahanje simbolima i isključivost i mržnja prema manjinskim identitetima.

„Domoljublje nije povijesni revizionizam i iskazivanje pozitivnih sentimenata prema NDH. Za nas je domoljublje odgovornost i briga za budućnost naše zemlje. Domoljublje je briga za sve građane i nastojanje da se osigura što viša kvaliteta života svima”, poručio je.

„Plenković najveći dobitnik hrvatske političke povijesti”

Andreja Plenkovića ocijenio je najvećim dobitnikom hrvatske političke povijesti, koji je osvojio i jackpot i eurojackpot.

„Sve što se događalo tijekom njegovih mandata rezultiralo je povećanjem raspoloživog novca koji je njegova Vlada dijelila. Kada je izbio covid, EU je osigurala sredstva za saniranje posljedica zatvaranja gospodarstva, što je Plenković prikazao kao rezultat svoje politike i svoju zaslugu. Poslije potresa 2020., EU je osigurala sredstva za obnovu, a na to se nadovezao Europski plan za oporavak i otpornost, što je još europskih sredstava kojima je upravljala Plenkovićeva Vlada, uz redovitu europsku sedmogodišnju proračunsku omotnicu”, rezimirao je premijerov rad.

Sve je to, dodao je, stvorilo stabilne makroekonomske okolnosti, koje su posljedica vanjskih faktora i puke sreće, nitko prije njega nije dobio toliko novca i toliko prilika za reforme i stvarne promjene u hrvatskom gospodarstvu i društvu, a rezultat je gotovo ništa.

„Rezultat je stabilan gospodarski rast iznad prosjeka EU o kojem slušamo u medijima i određeno povećanje realnih prihoda građana, ali sve te prilike nisu rezultirale niti jednom strukturnom i dugoročno održivom promjenom. Struktura gospodarstva nam je ista kao i ranije. Dapače, još više smo ovisni o turizmu, osobnoj potrošnji i građevini. Udio prerađivačke industrije stagnira ili čak pada. Proizvodnja hrane se smanjuje. Ovisnost o uvozu roba i hrane raste, ustvrdio je.

Strukturno, naglasio je, naše gospodarstvo je manje zdravo, moderno i razvojno orijentirano nego što je bilo prije 10 godina i to je jedina usporedba s tom mitskom 2016. godinom, od koje HDZ i Plenković broje vrijeme.

„HDZ budućnost ove zemlje ne zanima nego samo sadašnjost i kako se još koji dan ili godinu zadržati na vlasti kupujući mir i parlamentarnu većinu. U tome koriste teme iz prošlosti, bez budućnosti, bez odgovornosti i bez istinskog domoljublja” ocijenio je šef SDP-a.

„HDZ nije proveo nijednu reformu”

Naglasio je da je HDZ stranka bez odgovornosti i hrabrosti da gleda u budućnost, a Plenković je političar koji nema hrabrosti za provođenje stvarnih reformi jer je propustio povijesne prilike za promjenu strukture gospodarstva i nije se usudio poduzeti niti jednu ozbiljnu reformu.

Govoreći o međunarodnom položaju Hrvatske, članice EU i NATO-a, kazao je da moramo djelovati proaktivno, misliti svojom glavom, brinuti se za svoje interese i nastojati zajedničke interese oblikovati prema našim potrebama.

Danas, u trenutku iznimnih geopolitičkih izazova, ne smijemo dopustiti da o našoj budućnosti misli Beč ili Beograd, kao u prošlosti, ni Bruxelles kao u sadašnjosti nego isključivo Zagreb i zato hrvatsko društvo mora odmah jasno definirati vrijednosti koje će nas voditi kroz ove turbulencije, istaknuo je.

„Pravo na dostojanstvo svakog čovjeka, jednakost svih ljudi u dostojanstvu, jedna je od temeljnih vrijednosti kršćanstva, i tu vrijednost baštini naša kultura i civilizacija, ali i socijaldemokracija. Zato pozivam sve praktične vjernike među nama da se aktiviraju u svojim lokalnim zajednicama i župama te da se suprotstave ultrakonzervativcima koji žele iskriviti kršćanski nauk i iskoristiti ga za svoje političke ciljeve”, apelirao je Hajdaš Dončić.

Najavio je da će raditi na novoj stranačkoj industrijskoj politici, poreznoj politici u funkciji razvoja, ali i novim instrumentima raspodjele i osiguravanja stabilnih i sigurnih radnih mjesta jer Hrvatskoj nasušno treba ono što Plenković nije napravio - nova razvojna strategija koja će promijeniti strukturu gospodarstva.

„Bez stvaranja dodatne vrijednosti, bez proizvodnje, bez tehnologije i inovacija, nema ni rasta životnog standarda većine radnika i građana. Definirat ćemo i nove modele oporezivanja s ciljem da se gospodarstvo usmjeri na proizvodni i stvaralački model, kao i novu industrijsku politiku koja će biti kralježnica našeg razvoja”, najavio je.

„Treba razmišljati o skraćivanju radnog vremena”

Založio se za pravedniji i efikasniji porezni sustav, pri čemu treba oporezivati 'rente' kroz sveobuhvatnu reformu poreza na nekretnine, puno pametnije i socijalno osviješteno nego sada, kao i snažnije oporezivati dohodak od kapitala da ne budemo zemlja u vlasništvu banaka i trgovačkih lanaca.

„Potrebno je i da ljevica pomakne zahtjeve u pogledu radnog vremena jer skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje iste plaće je mehanizam preraspodjele koji će podići udio rada u ukupnoj vrijednosti i za nas je to pitanje političke ekonomije i raspodjele bogatstva”, istaknuo je.

Upozorio je i na prekarni rad i nesigurnost na tržištu rada. „HDZ-ova vlast je pogodovala poslodavcima omogućujući uvoz jeftine i nekvalificirane strane radne snage, i to po modelu koji je izrazito nesiguran. Na taj način je Vlada propustila iskoristiti povoljne prilike za kvalitativni pomak na tržištu rada, stvarajući uvjete za smanjenje razine nesigurnosti na njemu”, ustvrdio je.

Pozvao je političke partnere, cijelu oporbu, sindikate, stručnjake i građane da su odupru 'duhovima vremena' koji izravno idu protiv temeljnih vrijednosti socijaldemokracije.

U okviru konvencije održane su i četiri tematske radionice na kojima su sudjelovali članovi SDP-a i nestranački stručnjaci iz SDP-ovih Savjeta: Industrijska transformacija – produktivnost, rad i razvoj; Kraće radno vrijeme i mehanizmi pravednije raspodjele – raditi da bi živjeli; Pravedniji porezi – u službi plaća, stanovanja i razvoja regija; Prekarni rad – posao bez straha.

Zaključci radionica ugrađeni su u Programsku deklaraciju, kojom SDP predlaže novi razvojni model Hrvatske utemeljen na četiri ključna stupa: Ukidanje prekarijata i jačanje sigurnosti rada, uključujući snažniju zaštitu radničkih prava, jačanje sindikata i mehanizama suodlučivanja radnika; Postupno skraćivanje radnog tjedna uz očuvanje plaća, kao instrument pravednije raspodjele stvorene vrijednosti i povećanja kvalitete života; Nova industrijska politika, usmjerena na proizvodne djelatnosti i usluge s visokom dodanom vrijednošću, tehnološki razvoj i pametno korištenje europskih i nacionalnih sredstava; Pravednija porezna politika, s naglaskom na progresivnije oporezivanje kapitala, imovine i renti, uz rasterećenje rada i jačanje regionalnog razvoja.

Pored pitanja radništva i radničkih prava, poseban naglasak na konvenciji stavljen je i na aktivnu i odgovornu vanjsku politiku, snažnu potporu europskom putu susjednih zemalja, osobito Bosne i Hercegovine, te obranu demokracije, pluralizma i vladavine prava u vremenu rastućih geopolitičkih izazova.

Usvajanjem Programske deklaracije - koje je obilježilo i prvo elektroničko glasanje putem mobilne aplikacije SDP-a - stranka je najavila osnaživanje socijaldemokratske samosvijesti i otvorila prostor za široku društvenu raspravu o budućnosti Hrvatske, pozvavši političke partnere, sindikate, stručnjake i građane da se uključe u oblikovanje pravednijeg i održivijeg društva.

Ovom Izvještajno-tematskom konvencijom SDP je demonstrirao političku snagu i jedinstvo te se jasno profilirao kao jedina ozbiljna alternativa HDZ-u na sljedećim parlamentarnim izborima, ali i kao politička snaga koja dosljedno i bez zadrške zastupa interese radnika, štiti njihova prava i nudi konkretna rješenja za bolji, sigurniji i dostojanstveniji život svih građana Hrvatske.

Uz zajedništvo, jasnu viziju i snažnu programsku deklaraciju, SDP je sa zagrebačkog velesajma poslao poruku da je spreman preuzeti odgovornost za vođenje države putem snažnog gospodarstva, socijalne sigurnosti, snažnijih radničkih prava i višeg životnog standarda za većinu, a ne privilegiranu manjinu.

Izvješće OECD-a o Hrvatskoj oporba je u petak pozdravila jer, kažu, u njemu je detektirano sve na što već godinama upozoravaju te poručuju da je njegova ključna poruka da Andrej Plenković u deset godina koliko vodi Vladu nije proveo nijednu reformu.

„OECD je detektirao ono o čemu cijelo vrijeme govorimo i pitanje je koliko Hrvatska ispunjava uvjete za ulaz u OECD jer nije provela reforme koje su se od nje očekivale”, ustvrdila je Sanja Bježančević (SDP).

Podsjetila je da imamo stopu inflacije među najvišima u eurozoni, djelomično zbog rasta plaća brže od produktivnosti, te navela četiri prioriteta koje treba provesti da bismo udovoljili uvjetima. Naša fiskalna politika treba biti restriktivnija, potrebno je smanjiti javnu potrošnju, treba i konkretne mjere fokusirane na kućanstva i smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru, koliko god to bolno zvučalo, to je jedini put, istaknula je.

Također nam je, dodaje, problematično i upravljanje javnim poduzećima, koja imaju veću ulogu nego u drugim državama članicama, a ona imaju bolje rezultate od nas. Nužna je i profesionalizacija javne uprave jer, napominje, kod nas sve počne i završi na papiru.

„Premda zvuči nepopularno, treba povećati i vrijeme na tržištu rada, gdje se to može. No, bojimo se da ćemo pristupom naše Vlade imati umirovljenike prisiljene da nastave raditi nakon ulaska u mirovinu jer neće moći živjeti”, poručila je Bježančević. Apelirala je na političku volju vlasti, zapitavši hoće li željeti transparentno djelovanje ili će nastaviti s političkim kadroviranjem.

Na inicijativu zastupnice u Europskom parlamentu Romane Jerković Kraljić (SDP), Europska komisija objavila je podatke o korištenju sredstava namijenjenih unaprjeđenju onkološke skrbi u državama članicama Europske unije. Prema dostavljenim podacima, s ukupno 9,3 milijuna eura povučenih sredstava, Hrvatska se nalazi među državama s najslabijim rezultatima, pri čemu lošije stoje samo Bugarska, Slovačka i Malta.

„Drugi smo po smrtnosti od raka u Europskoj uniji. Bilježimo izrazito loše ishode liječenja, a bolest se u Hrvatskoj i dalje otkriva prekasno. Očekivala sam da će hrvatska Vlada, u kontekstu povijesno važnog Europskog plana za borbu protiv raka i nikad većih sredstava namijenjenih unaprjeđenju onkološke skrbi, napraviti iskorak i osigurati stvarna poboljšanja za naše građane. Nažalost, bila sam u krivu. Podaci koje mi je dostavila Europska komisija duboko su razočaravajući“, poručila je Jerković Kraljić.

Europska komisija sredstva je razvrstala u tri kategorije. Hrvatska je povukla u okviru:

1. zajedničkih djelovanja (Joint Actions) 3,14 milijuna eura,

2. bespovratnih sredstava za djelovanja (Action Grants) 1,13 milijuna eura,

3. programa Obzor Europa 5 milijuna eura.

Usporedbe radi, Slovenija je kroz zajednička djelovanja povukla više od 13 milijuna eura, kroz bespovratna sredstva 2,2 milijuna eura, a putem programa Obzor Europa čak 30 milijuna eura, što ukupno iznosi više od 46 milijuna eura, višestruko više od Hrvatske.

„Ovo je propuštena prilika i izravna posljedica nerada HDZ-ovih ministara zdravstva. Taj novac sada je izgubljen, a u sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a, o kojem se trenutačno pregovara, za zdravstvo će biti predviđeno značajno manje sredstava nego dosad. U prijevodu, tko je uspio, uspio je. Hrvatska, očito, nije“, zaključila je razočarano Jerković Kraljić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u utorak je u Saboru oštro kritizirao premijera Andreja Plenkovića zbog, kako je rekao, niza pogrešnih i štetnih političkih poteza koji Hrvatsku vode u izolaciju i političku beznačajnost.

„Andrej Plenković iz dana u dan povlači sve više pogrešnih odluka. To više nije dojam političkih oponenata, nego glas građana i upozorenja brojnih udruga koje jasno govore da ova vlast nema osjećaj za stvarni život ljudi“, poručio je Hajdaš Dončić.

Posebno je istaknuo probleme roditelja djece s teškim teškoćama u razvoju, koji se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama oko inkluzivnog dodatka, dok premijer istovremeno brani ministre čak i u situacijama kada ih Ustavni sud mora upozoravati da zakoni koje predlažu nisu u skladu s Ustavom.

„Plenković ponekad djeluje kao da je izgubio dodir sa stvarnošću. Kada govori o ‘paketima’ i paralelnom izboru sudaca, pravni stručnjaci jasno upozoravaju da se radi o udaru na neovisnost sudbene vlasti“, naglasio je.

Osvrćući se na izbor novog ministra financija, Hajdaš Dončić je rekao kako problem nije u imenu, nego u načinu na koji premijer vodi Vladu.

„Točno je da je Hrvatska prvi put dobila mjesto potpredsjednika Europske investicijske banke, no to je mjesto koje je Hrvatskoj pripadalo bez ikakve konkurencije. Upravo zato postavlja se pitanje zašto Plenković na tu poziciju šalje svog najvažnijeg ministra, a za novog ministra predlaže političku reciklažu – osobu koja je već tri puta bila ministar i čiji je politički ‘background’ više nego upitan“, rekao je.

Podsjetio je kako su i raniji „osobni izbori“ premijera, poput Gabrijele Žalac i Vilija Beroša, završili političkim neuspjehom, što, prema Hajdašu Dončiću, otvara pitanje ima li HDZ uopće kvalitetnih kadrova ili se stalno vraća na ista, potrošena rješenja.

Kritike je uputio i na račun vanjske politike, koju je opisao kao nesnalažljivu i svedenu na politički marketing.

„Primjer tzv. odbora za mir pokazuje razmjere tog nesnalaženja. Brojni europski čelnici odmah su rekli ‘ne’, dok Plenković pokušava napraviti političku predstavu kako bi se mogao pohvaliti da je dobio tapšanje po ramenu iz Washingtona“, rekao je.

Dodao je kako je premijerova vanjska politika danas svedena na fotografije, političku estradu i autograme, iako je na početku karijere slovio kao veliki europski političar.

„Danas vodi politiku koja koketira s istim ekstremizmom koji je prije nekoliko godina optuživao za napad na Banske dvore“, istaknuo je.

Prema riječima predsjednika SDP-a, rezultati Plenkovićeve politike posebno su vidljivi u odnosima sa susjedima.

„U gotovo deset godina Plenkovićevih vlada Hrvatska je zapostavila susjedstvo i bilateralnu diplomaciju. Predstavlja se kao uglađeni europski gospodin kojem je Balkan ispod časti, a upravo je to naše susjedstvo. Hrvatska je trebala biti predvodnica i najbolji partner zemljama u regiji, no tu je ulogu prepustila Srbiji“, upozorio je.

Kao pozitivan primjer istaknuo je SDP-ova europarlamentarca Tonina Piculu, koji se jasno i odlučno postavio prema politici Srbije, dok, kako kaže, premijer o napadima srpskih nacionalista šuti.

„Time Plenković pokazuje da se boji ili se ne zna suprotstaviti političkim nasilnicima poput Aleksandra Vučića“, rekao je.

Zaključno, Hajdaš Dončić je poručio kako Andrej Plenković više ne vodi Hrvatsku, nego se bavi samim sobom.

„On traži pozivnice i stolice na međunarodnim sastancima, dok Hrvatska polako, ali sigurno gubi mjesto za stolom na kojem se odlučuje o našoj budućnosti. To si ozbiljna država ne bi smjela dopustiti“, zaključio je predsjednik SDP-a.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u emisiji Oporbeni zarez govorio je o reformi pravosuđa, potrebi promjene ekonomskog modela Hrvatske te pripremama stranke za parlamentarne izbore.

Komentirajući ostavku ministra financija Marka Primorca, istaknuo je kako ga taj potez nije iznenadio.

„Primorac je odlučio zapravo zamijeniti politiku za novac. To je visoko lukrativna funkcija u kojoj će individualno zarađivati osobni dohodak kakav većina građana Europske unije ne može ni zamisliti.“

Govoreći o prepisci s premijerom Andrejem Plenkovićem vezanoj uz Trumpov Odbor za mir, naglasio je potrebu za saborskom raspravom.

„Mislim da je normalno, osobito u današnjim okolnostima u kojima je geopolitička situacija neizvjesna, da se o bitnim temama razgovara, prije svega između predsjednika Vlade, predsjednika Republike i Sabora.“

Angažman i reakcije predsjednika Zorana Milanovića u aktualnoj političkoj situaciji ocijenio je primjerenima.

„On reagira u skladu sa svojim ustavnim ovlastima. Također proziva Plenkovića za nesudjelovanje u dogovoru koji se tiče vanjske politike. To je njegova ustavna obveza i radi to na vrlo dobar način.“

Promjena ekonomskog modela u fokusu SDP-a

Najavljujući stranačku konvenciju, Hajdaš Dončić istaknuo je kako će središnja tema biti promjena ekonomskog modela Hrvatske.

„Smatramo da je postojeći model doživio svoj vrhunac. Bio je baziran na jeftinom europskom novcu i kohezijskoj politici koja nije bila nacionalna, nego europska, i nije imala fokus na određene industrijske grane.“

Govorio je i o mjerama koje SDP planira provesti u slučaju pobjede na izborima.

„Želimo promijeniti upravljanje ekonomskom politikom. Jedna od tema je nova industrijska politika Hrvatske, ali i porezna politika, jer ne možete voditi ekonomsku ili industrijsku politiku bez porezne politike.“

Jedna od ključnih ideja socijaldemokracije, naglasio je, jest skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje iste plaće.

„Za svako područje pripremili smo set mjera koje ćemo provoditi nakon izbora. Ako poduzetnik skrati radni tjedan, poveća produktivnost i isplaćuje plaću veću od prosječne, imat će pravo na manji porez na dobit.“

Pripreme za izbore i ustavno-pravna pitanja

Govoreći o kadrovskom potencijalu SDP-a, istaknuo je kako stranka okuplja velik broj nestranačkih stručnjaka.

„Imamo veliki broj nestranačkih ljudi – profesora, znanstvenika, stručnjaka i poduzetnika. Oni već rade kroz savjete i spremni su, ako pobijedimo, sudjelovati u sastavljanju vlade.“

Na pitanje o izboru ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda, ocijenio je da je potreban povratak na početne pozicije.

„Izbor predsjednika Vrhovnog suda stvar je dogovora predsjednika Republike i vladajuće većine. SDP u tome neće sudjelovati jer je za to potrebna većina od 76 ruku.“

Dodao je kako aktualni model izbora ustavnih sudaca nije dobar.

„Model izbora ustavnih sudaca svodi se na političku trgovinu. Ja sam novi predsjednik SDP-a i o nekim stvarima razmišljam drukčije od svojih prethodnika. Oni su pogriješili prihvaćajući ustaljeni model.“

Zaključio je kako je Hrvatskoj potreban novi pristup.

„Ustavni suci trebaju se birati prema životopisu i doprinosu društvu, neovisno o osobnim identitetima.“

Prijedlog izmjena Kaznenog i Prekršajnog zakona iz redova SDP-a ocijenio je uravnoteženim.

„Bilo bi dobro da vladajući razmotre naš prijedlog jer je vrlo izbalansiran. Po prvi put spominjemo i zločine počinjene nakon Drugog svjetskog rata. Nismo išli na ideološke zakone.“

Jako sam zadovoljan što je moje jučerašnje otvoreno pismo potaknulo Plenkovića na brzu reakciju i najavu detaljne analize međunarodno-pravnih aspekata pristupanja Hrvatske „Odboru za mir“ koji je pokrenuo predsjednik Donald Trump. Nadam se da će ta detaljna analiza doista rezultirati jasnim i argumentiranim, javnim stavom.

U protivnom, sve se svodi na Plenkovićevo ushićenje samom pozivnicom. To nije dobar znak, jer smo već svjedočili situacijama u kojima se premijer oduševljava političkom estradom, prikuplja pozivnice i autograme. Javnost itekako ima pravo biti zabrinuta, jer nas je upravo ova Plenkovićeva Vlada mjesecima uvjeravala u temeljite analize nabavke zrakoplova F-16, što je završilo fijaskom, izgubljenim vremenom i na kraju hitnom kupnjom polovnih aviona. Kada se odluke donose netransparentno i bez stvarne političke rasprave, cijena pogreške uvijek je visoka.

Upravo zato želim spriječiti da i ova situacija završi “polovičnim rješenjem”. Zato sam u otvorenom pismu jasno, pristojno i argumentirano zatražio da predsjednik Vlade dođe pred Hrvatski sabor, najviše predstavničko tijelo građana Republike Hrvatske, podnese izvješće i omogući raspravu. Ovdje se ne radi ni o kakvim sigurnosno osjetljivim informacijama, što se vidi iz cijelokupne dosadašnje komunikacije i stavova drugih europskih čelnika kojima je odmah bilo jasno o čemu se radi pa su to i jasno komunicirali. Ako je drugačije, očekujem da to Plenkovićeva detaljna analiza i pokaže.

U svakom slučaju, vrijeme u kojem se međunarodni poredak raspada i preslaguje, zahtijeva da sve ključne političke institucije – Vlada, predsjednik Republike i Hrvatski sabor, sa svojim cjelokupnim političkim spektrom, surađuju u donošenju odluka koje mogu dugoročno i presudno utjecati na sudbinu zemlje. Ovo je trenutak za ozbiljnost, odgovornost i suradnju, za odluke koje se donose transparentno i pred očima građana.

Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan i potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac danas su predstavile prijedloge izmjena Zakona o trgovini i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti kojima bi se zabranila prodaja i posluživanje energetskih pića maloljetnicima.

Sve je više dokaza da energetska pića s izrazito visokim udjelom kofeina i stimulansa imaju štetne posljedice na djecu i mlade, od narušenog sna i povećane tjeskobe do problema s težinom i sklonosti rizičnim oblicima ponašanja. Brojne europske zemlje već su reagirale: Litva i Latvija zabranu provode više od desetljeća, dok su Mađarska i Bugarska prodaju maloljetnicima ograničile prošle godine. Slične mjere postoje u Poljskoj, Češkoj i Rumunjskoj, a o zabrani se raspravlja i u Irskoj i Portugalu. U Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu pojedini trgovački lanci sami su uveli ograničenja, dok su proizvodi s ekstremnim razinama kofeina zabranjeni u Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Sloveniji.

Na europskoj razini danas postoji snažniji konsenzus nego ikad da je potrebno zaštititi maloljetnike i stati na kraj agresivnim marketinškim praksama industrije koje ciljaju djecu. Borzan već godinama upozorava na ove rizike i sustavno se zalaže za zabranu prodaje energetskih pića djeci. Njezina posljednja inicijativa bila je javno saslušanje o utjecaju energetskih pića na zdravlje mladih, koje se održalo 3. prosinca u Europskom parlamentu gdje su stručnjaci zaključili da države članice imaju puno prostora za snažnije mjere.

„Zabrana energetskih pića za djecu u Hrvatskoj više ne smije čekati. Agresivan marketing prema maloljetnicima eskalira, a znanstveni dokazi o rizicima više nisu predmet rasprave. Kada više od pola djece mlađe od 12 godina već pije energetska pića, a pola 16-godišnjaka ih kombinira s alkoholom, onda je teško govoriti o odgovornoj potrošnji. Ovo nije ni tržišno pitanje ni pitanje preferencije, ovo je pitanje zdravlja jer posljedice neće snositi industrija nego naša djeca.“, poručila je Borzan.

Glasovac upozorava da SDP danas predlaže ono što je trebalo biti učinjeno prije više godina. Energetska pića su maloljetnicima dostupnija nego ikada i to bez ikakve provjere dobi.  Energetska pića su legalna opasnost za tinejdžere i njihova konzumacija dovodi do porasta zdravstvenih problema među djecom i mladima — od nesanice i anksioznosti do ozbiljnijih kardiovaskularnih reakcija.

Posebno je tragično što se nakon smrtnog slučaja 13-godišnjeg dječaka pred državnim institucijama nisu poduzele konkretne i učinkovite mjere. Umjesto hitne i odlučne reakcije Vlade, dobili smo riječi sućuti i obećanja koja su ostala mrtvo slovo na papiru. To je nedopustivo. Kao potpredsjednica Sabora, neću pristati na to da se zdravlje naše djece prepusti komercijalnim interesima i inertnosti Vlade. Pozivam Vladu da prestane s odgađanjem i da zajedno s nama u Saboru podrži jasnu, provedivu i provjerljivu zabranu prodaje i usluživanja energetskih pića maloljetnicima, obvezu isticanja zabrana na prodajnim mjestima i mehanizme nadzora koji osiguravaju provedbu tog zakona.

„Djeca ne smiju čekati — Hrvatska ne smije kasniti. Naša je dužnost i obveza čuvati zdravlje najmlađih. “ — izjavila je Sabina Glasovac.

Glasovac i Borzan ističu da predložene zakonske izmjene nude jasno i provedivo rješenje: zabranu prodaje maloljetnicima, precizno definirane obveze za trgovce i ugostitelje te učinkovit nadzor, po uzoru na većinu europskih država. Uvjerene su da su javnozdravstveni razlozi danas toliko nedvojbeni da Sabor više nema opravdanje za odgađanje regulacije.

Prijedlozi zakona će se poslati u saborsku proceduru, a u narednim mjesecima će SDP organizirati tematsku sjednicu Odbora za zdravstvo i okrugli stol sa stručnjacima iz područja pedijatrije, neurologije, javnog zdravstva te djelatnicima resornih ministarstava kako bi se odluka temeljila na najrelevantnijim zdravstvenim preporukama u interesu djece i maloljetnika.

Nakon što je Republika Hrvatska zaprimila poziv i hrvatska predstavnica prisustvovala potpisivanju povelje "Odbora za mir", javnost i dalje nema odgovor na ključno pitanje: kakav je stav Vlade Republike Hrvatske o uključivanju u odbor koji je inicirao američki predsjednik Donald Trump? To nije diplomacija, već opasan izostanak političke odvažnosti u vanjskoj politici uz ignoriranje Sabora kao najvišeg predstavničkog tijela građana.

Istovremeno zabrinjava činjenica da nijedna od ključnih država članica Europske unije, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, nije pristupila ovoj inicijativi, a susjedna Slovenija je to isto odbila. Razlozi za odbijanje koje su navele te zemlje iznimno su relevantni: zabrinutost zbog mogućeg potkopavanja uloge Ujedinjenih naroda, nejasnog i preširokog mandata tijela te nedostatka jasnog međunarodno-pravnog uporišta.

Stoga s pravom postavljamo pitanje zašto premijer Plenković ne govori otvoreno o razlikama između europskog pristupa i Trumpove inicijative te gdje se u tome vidi Hrvatska? Jednako je problematično što se o ovako ozbiljnoj temi ne raspravlja u Hrvatskom saboru, koji je najviše predstavničko tijelo građana Republike Hrvatske. Sudjelovanje u međunarodnom tijelu koje zadire u temelje sigurnosnog poretka ne smije biti predmetom tajnih dogovora iza zatvorenih vrata niti se svesti na diplomatsku estradu.

SDP zbog toga poziva premijera Plenkovića da u Hrvatskom saboru podnese izvješće o stajalištu Vlade Republike Hrvatske te:

 1. jasno i nedvosmisleno iznese stav Vlade Republike Hrvatske,

 2. objasni razloge eventualnog približavanja ili odbijanja ove inicijative,

 3. omogući otvorenu i transparentnu raspravu u Hrvatskom saboru prije bilo kakve daljnje odluke.

Sve drugo značilo bi da se važne vanjskopolitičke odluke donose bez demokratske kontrole i bez poštovanja prema građanima u čije se ime djeluje.

Marko Vešligaj, jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj imenovan je glavnim izvjestiteljem Europskog parlamenta za položaj poljoprivrednika.

”U vrijeme kada se vodi jedna od najvećih političkih borbi u Europi oko trgovinskog sporazuma EU sa zemljama Mercosura i lomi upravo na temi poljoprivrede, a Europska komisija novim Višegodišnjim financijskim okvirom smanjuje sredstva za poljoprivrednike, ovaj će izvještaj biti temelj za poziciju Europskog parlamenta vezano za ta pitanja. Njime će se identificirati ključni izazovi u svim poljoprivrednim sektorima i predložiti rješenja koja Europska unija mora poduzeti kako bi ojačala konkurentnost naših poljoprivrednika, osigurala održivost domaće proizvodnje te zaštitila sve one koji rade i proizvode u ovom sektoru.” rekao je rekao je zastupnik Marko Vešligaj.

Izvještaj ima za cilj doprinijeti jačanju konkurentnosti, otpornosti i pravednosti u poljoprivredi Europske unije:

1. Jačanje konkurentnosti podrazumijeva poboljšanje pristupa tržištima i financiranju, poticanje tehnološkog napretka te potporu održivoj produktivnosti. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, nužno je steći jasan pregled ključnih izazova s kojima se poljoprivrednici suočavaju te sustavno prikupljati relevantne povratne informacije s razine poljoprivrednih gospodarstava.

2. Jačanje otpornosti zahtijeva unapređenje alata za upravljanje rizicima, promicanje raznolikih proizvodnih sustava te jačanje mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima. Poljoprivrednici u različitim sektorima suočavaju se s različitim oblicima vremenski uvjetovanih nepogoda. Od pojave zlatne žutice vinove loze u vinskom sektoru do virusa plavog jezika u mliječnom sektoru, sveukupna svijest o različitim čimbenicima rizika duž cijelog lanca poljoprivredno-prehrambene proizvodnje zahtijeva raznolik, ali koordiniran odgovor.

3. Promicanje pravednosti podrazumijeva osiguravanje pravednih prihoda, dostojnih radnih uvjeta, transparentnosti u lancima opskrbe te odgovarajuće potpore mladim, novim i ženama poljoprivrednicama. To također uključuje prepoznavanje i prikupljanje podataka o regionalnim i sektorskim razlikama, kao i razvoj sveobuhvatnih strategija za njihovo rješavanje.

Zastupnik Vešligaj s radom počinje odmah, a jedan od ključnih koraka bit će organiziranje sastanaka s predstavnicima sektora u Hrvatskoj kako bi se osiguralo da se i naši nacionalni problemi adresiraju kroz ovu europsku dimenziju. Kao što znamo, tih problema je mnogo, od pada poljoprivredne proizvodnje (u Hrvatskoj nas očekuje pad od čak 57 milijuna eura), velikog uvoza (uvoz je narastao u razdoblju od 2020.- 2024. s 3,21 na 6,44 milijarde eura, a negativna bilanca se gotovo utrostručila) do nedostatka mladih u sektoru.

Zato zastupnik Vešligaj poziva poljoprivrednike da mu se obrate kako bi svi problemi i prijedlozi bili ispravno adresirani.

Zašto ministar Marin Piletić neće provesti ni ono što mu je Ustavni sud naložio – unatoč donesenoj Uredbi o izmjeni Zakona o osobnoj asistenciji.

Iako je opće poznat problem nedostatka osobnih asistenata – resorno Ministarstvo i dalje ne namjerava ništa poduzeti u poboljšanju uvjeta za zapošljavanje asistenata. Tako barem stoji u odgovoru na  zastupničko pitanje kojim sam zatražila propisivanje standarda i poboljšanje uvjeta za zapošljavanje.   

Ministarstvo je propisalo 11 eura bruto plaćeni sat još u ožujku 2023. godine, ali ne i to  koliko od tog iznosa  pripada osobnom asistentu, a koliko pružatelju usluge, koliko imaju pravo na putni trošak, pa dolazimo i do razlika u visini plaća ovisno o pružatelju usluga.

Na jednostavno pitanje - kolika je danas prosječna plaća osobnih asistenata ministar Piletić dostavlja odgovor da ne raspolaže podatkom o prosječnoj plaći osobnih asistenata - već je definirana cijena usluge osobne asistencije iz koje pružatelj pokriva sve troškove svojeg poslovanja uključujući i plaću osobnog asistenta.

Podsjetimo da su se svi redom očitovali – od premijera do ministra - da nećemo imati dovoljan broj osobnih asistenata i ukazali na veliku zabrinutost kada je Ustavni sud donio Odluku o izmjeni Zakona o osobnoj asistenciji – mi svi skupa trebamo biti zabrinuti da ovakvi odgovori dolaze iz resornog Ministarstva. I to od onih koji primaju plaću kako bi organizirali sustav, a ne da bi sustav pasivno promatrali.

Danas imamo 8065 rješenja o priznavanju prava na osobnu asistenciju – od toga 4993 rješenja o osobnoj asistenciji, 1779 o komunikacijskom posredniku i 1293 rješenja o videćem pratitelju. Kada se Zakon o osobnoj asistenciji donosio u 2023. godini, procijenjeno je oko 14 000 korisnika, dok je ukupan broj danas nešto viši od 8 000. Dakle, bilo je prostora da se osobna asistencija unaprijedi, da se poveća plaća, jer se predviđeni broj korisnika nije ostvario.

Ministar Piletić je unatoč značajnim financijskim sredstvima za provedbu dva važna zakona – Zakona o osobnoj asistenciji i Zakona o inkluzivnom dodatku – doveo sustav do sloma – u kojem je preko 15 tisuća ljudi preminulo ne dočekavši pomoć ili ukinuo u samom početku osobnu asistenciju onima kojima je bila najpotrebnija – koji su imali roditelja njegovatelja.

Apsolutno nepoznavanje terena i korisnika od strane ministra i njegove administracije je dovelo do toga da imamo najvažnije zakone u sustavu socijalne skrbi – čija je provedba apsolutni debakl.

I tome nema kraja – jer kako će ministar voditi provedbu Odluke Ustavnog suda i Uredbu o izmjeni Zakona o osobnoj asistenciji – kada za početak, ne zna ni kolika je prosječna plaća osobnih asistenata.

A projekt Odmor od skrbi – koji je trebao biti kompenzacija onima koji nemaju pravo na osobu asistenciju – je započeo u travnju 2025. godine, za 477 korisnika prema podacima ministarstva – a sjetimo se da su ti korisnici ostali bez osobnog asistenta od siječnja 2024. godine. Dakle, godinu i pol dana su osobe s invaliditetom čekale na kompenzacijske mjere ministarstva.

Tko će nadoknaditi obiteljima ono što nije mjerljivo novcem – nego dobrobiti osobe s invaliditetom, socijalne uključenosti u zajednicu i poboljšanja životnih uvjeta i okruženja cjelokupne obitelji, sve ono što ih osnažuje u teškim životnim situacijama.

Sve odluke koje su se donijele u sustavu socijalne skrbi od 2022. godine su donesene jednostrano i mimo struke - od centralizacije sustava, propisivanje neprovedivih zakona, neadekvatne socijalne naknade, neorganizacija sustava, nedostatni smještajni kapaciteti i usluge – za sve propuste i loše odluke umjesto da se ministar Piletić ispriča i podnese ostavku, ima i dalje podršku premijera Plenkovića, koji za sve što ne valja vidi krivce u medijima, korisnicima i udrugama.

Martina Vlašić Iljkić,
saborska zastupnica