Nakon sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na kojoj je utvrđena lista od četiri kandidata za izbor triju ustavnih sudaca, politički tajnik SDP-a Saša Đujić i koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić poručili su kako s HDZ-om nije bilo nikakvih dogovora ni pregovora te da očekuju da se o kandidatima raspravlja javno, na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.

„Želim prije svega naglasiti da s naše strane nema nikakvog dogovora s HDZ-om. Nismo ništa dogovarali, pregovarali ni razgovarali. Kao lijevi blok podržali smo tri kandidata za koje smatramo da su najprimjereniji za obavljanje funkcije ustavnih sudaca. HDZ-ova većina podržala je još dva kandidata, a na kraju je utvrđena lista od četiri kandidata koji idu na plenarnu sjednicu“, istaknuo je politički tajnik SDP-a Saša Đujić.

Dodao je kako je cilj od početka bio omogućiti izbor ustavnih sudaca i osigurati da Ustavni sud ponovno funkcionira u punom sastavu, no da je prethodni postupak bio kontaminiran političkim intervencijama Andreja Plenkovića.

Sandra Benčić pojasnila je kako su pri odabiru kandidata vodili računa o njihovim stručnim kvalitetama i različitim područjima ekspertize. Lijevi blok podržao je Gorana Selaneca, Željka Matijašića i Anu Horvat Vuković, pri čemu se za Gorana Selaneca radi o reizboru.

„Naš je princip od početka da reizbor ustavnih sudaca u pravilu treba omogućiti, osim ako postoje otegotne okolnosti koje bi to onemogućavale. Takav princip važan je kako ustavni suci ne bi bili ucjenjivi i kako bi mogli neovisno obavljati svoju funkciju“, naglasila je Benčić.

Istaknula je kako je neprihvatljivo da kriterij za izbor ustavnih sudaca bude želja parlamentarne većine da osigura vlastitu većinu u Ustavnom sudu.

„Ustavni suci moraju biti neovisni u svojoj funkciji i nevezani uz parlamentarnu većinu. Ustav i Zakon o Ustavnom sudu ne poznaju kriterij prema kojem bi parlamentarna većina trebala imati mogućnost izabrati većinu sudaca. Upravo zato postoji dvotrećinska većina – kako bi se o kandidatima dogovorili pozicija i opozicija. To je jedini kriterij na koji pristajemo“, poručila je Benčić.

Ponovno je apelirala na Ustavni sud i njegova predsjednika da Hrvatskom saboru dostave izvješće o praćenju ustavnosti, koje je zatraženo još ovog proljeća, a prije toga i od strane GONG-a. Izvješće bi trebalo razjasniti je li zahtjev da parlamentarna većina ima „svoju većinu“ u Ustavnom sudu uopće ustavan kriterij za izbor ustavnih sudaca.

Đujić i Benčić naglasili su kako će se o četvero kandidata sada raspravljati na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, nakon čega slijedi glasanje. Ishod glasanja ovisit će o tome hoće li postojati politička volja za izbor sudaca uz poštovanje ustavnih kriterija.

Govoreći o načinu utvrđivanja redoslijeda kandidata na sjednici Odbora, Đujić je objasnio da su predstavnici lijevog bloka bili suzdržani jer nije postojao jasan i mjerljiv kriterij za takav poredak.

„Tražili smo da se redoslijed utvrdi prema jasnom kriteriju, primjerice abecednim redom ili prema broju dobivenih glasova. Budući da takav prijedlog nije prihvaćen, bili smo suzdržani“, pojasnio je Đujić.

Zaključno, predstavnici SDP-a i Možemo! ponovili su kako je u interesu građana da Ustavni sud obavlja svoju ustavnu funkciju u punom sastavu, ali ne pod političkim utjecajem bilo koje parlamentarne većine.

SDP i građanska inicijativa iz Topuskog, povodom izgradnje podatkovnog centra Pantheon AI u Topuskom, istaknuli su kako se protive da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a globalne korporacije iznose dobit, dok lokalcima ostaje samo buka i zagađenje voda.

„Svjedoci smo situaciji od prije nekoliko dana s američkih burza na kojima se cijeli balončić financiranja e-industrije i podatkovnih centara, kakav se planira raditi u Topuskom, rasplinuo. Dijelom se to dogodilo zbog rezultata američkih izbora, a dijelom zbog toga što su investitori izgubili povjerenje u projekte koji zahtijevaju visoku razinu investicija, a vrlo mali ili nikakav povrat”, upozorila je saborska zastupnica SDP-a Kristina Ikić Baniček.

Dodala je i kako je ove godine u SAD-u putem lokalnih referenduma odbijeno čak 40 takvih projekata, pri čemu su lokalne zajednice poput ove u Topuskom izrazile bojazan i želju da se stavi moratorij na daljnju izgradnju podatkovnih centara.

Na konferenciji za novinare u ponedjeljak u stranačkoj središnjici naglasila je kako SDP nije protiv modernih tehnologija, inovacija ni investicija, no, zanimljivim smatra da u SAD-u s višedesetljetnim iskustvom izgradnje takvih projekata, oni više nisu dobrodošli niti investitori za njih mogu dobiti financiranje.

„No, u jednoj maloj Hrvatskoj, u ruralnoj sredini poznatoj po lječilišnom turizmu u koji je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem nedavno uložila 48 milijuna eura, prepoznaje se potencijal za podatkovni centar od jednog gigavata. Nismo protiv modernih tehnologija, ali smo protiv toga da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a da globalne korporacije iz zemlje iznose dobit, dok Hrvatska i lokalno stanovništvo ne dobivaju ništa osim buke, zagađenja voda i isušivanja vodonosnika”, upozorila je Ikić Baniček.

Kazala je da se takvi projekti zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju u brojnim europskim zemljama, te navela i dodatnu opasnost da se kod hlađenja pogona u podatkovnim centrima koriste tekućine koje u sebi imaju PFAS kemikalije. Usto, napominje da bi Pantheon Topusko trošio jedan gigavat električne energije, što je između trećine i polovice ukupne godišnje potrošnje Hrvatske te da HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) ne može jamčiti da neće biti povišenja cijene struje.

„To što je Vlada dala zeleno svjetlo korporaciji iz Delawerea, o kojoj ne znamo ništa, ni čiji je to novac, ni postoji li taj novac uopće, ne znači da građani Topuskog, Sisačko-moslavačke županije i Hrvatske daju zeleno svjetlo”, poručila je.

Predstavnik građanske inicijative iz Topuskog Nikola Brčić istaknuo je kako je njihova prva briga voda zato što takav data centar zahtijeva goleme količine rashladnih tekućina, oko 1,2 do 1,6 milijuna litara rashladne tekućine koja, između ostalog, uključuje glikole, biocide i antikorozive.

„Potrošnja energije dignula bi potrošnju cijele Hrvatske pa očekujemo rast cijene električne energije između 10 i 33 posto”, naglasio je Brčić. Osim što dio lokalnog stanovništva i stručne javnosti izražava zabrinutost zbog goleme potrošnje struje, utjecaja na okoliš, vodoopskrbu te postupaka izvlaštenja zemljišta, poručio je i kako građanska inicijativa traži aktivaciju Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje bi trebalo procijeniti rizike tolike koncentracije opasne infrastrukture svega pet kilometara od šengenske granice s BiH.

Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na potrese na tržištima kapitala na kojima pucaju baloni umjetne inteligencije, prvo u Kini, gdje je izgubljeno 500 milijardi dolara, a potom i u SAD-u gdje je na tržištu umjetne inteligencije prošli tjedan jednostavno izbrisano 2.500 milijardi dolara, što je ogroman udarac na tržištu kapitala i, kaže, sigurno će se prelijevati dalje.

Posebno je, dodaje, pitanje kako će se to odnositi na Europu, a potom na Hrvatsku. Od naših regulatora zatražio je da provjere koliko su hrvatska ekonomija i građani izloženi takvim oblicima korekcija na tržištu tehnoloških kompanija, dodavši da su europski građani izloženi dva bilijuna eura prema sedam vodećih tehnoloških kompanija. Za saniranje puknuća tog balona europski proračuni, pa tako ni hrvatski nemaju novca, to nema nitko, ustvrdio je Lalovac. „Zato i od Vlade i od regulatora tražimo da se aktivno uključe i razrade moguće scenarije kako nam se ne bi ponovile 2000. i 2008. godina jer ovo ne ide u dobrom smjeru, a tu su uložene i mirovine”, istaknuo je.

SDP Nove Gradiške poručio je u subotu kako su im, nakon incidenta s istjecanjem nafte na JANAF-ovu naftovodu kod Prvče, građani dojavili da je na mjestu događaja viđeno osam cisterni kapaciteta 25.000-30.000 litara, te JANAF pozivaju da objave stvarnu količinu istekle nafte.

Nakon incidenta s istjecanjem nafte na JANAF-ovu naftovodu kod Prvče, građani su nam dojavili da je na mjestu događaja viđeno 8 cisterni kapaciteta 25.000-30.000 litara, što predstavlja ukupni kapacitet od čak 200.000-240.000 litara. S obzirom na ozbiljnost događaja i zabrinutost građana, očekujemo od JANAF-a i nadležnih institucija jasne i konkretne odgovore, navode u priopćenju.

JANAF pitaju kolika je stvarna količina nafte istekla iz naftovoda, koliko je nafte prikupljeno i odvezeno cisternama, je li došlo do onečišćenja tla i okoliša, te jesu li provedene analize tla i vode te kakvi su rezultati.

U priopćenju pitaju i je li provedena inspekcija radi utvrđivanja okolnosti i uzroka otpadanja dijela radnog stroja koji je, prema dostupnim informacijama, izazvao oštećenje naftovoda te  koje je inspekcijsko tijelo utvrdilo odgovornost izvođača radova i jesu li utvrđeni eventualni propusti u sigurnosti i izvođenju radova.

Građani imaju pravo znati što se dogodilo, koliki su stvarni razmjeri incidenta, tko snosi odgovornost i postoje li posljedice za okoliš i zdravlje ljudi. Očekujemo transparentnost, objavu službenih podataka i konkretne odgovore nadležnih institucija. Ovakav događaj ne smije ostati bez jasnog utvrđivanja odgovornosti, poručuju u priopćenju iz SDP-a Nova Gradiška.

JANAF je ranije danas priopćio da je zaustavljeno istjecanje nafte do kojeg je došlo u petak prilikom radova na naftovodu na dionici Sisak-Slavonski Brod, o poduzetim mjerama odmah su obaviješteni Centar 112 i nadležne lokalne službe, a ugroze za stanovništvo i pitku vodu nema.

Tijekom radova na revitalizaciji naftovoda, zbog pada dijela radnog stroja, oštećen je u petak naftovod JANAF-a na dionici Sisak-Slavonski Brod, pri čemu je došlo do ograničenog istjecanja nafte u kanal iskopan za potrebe radova. Istjecanje je zaustavljeno zatvaranjem blok ventila i rasterećenjem dijela trase te su o događaju i poduzetim mjerama odmah obaviješteni Centar 112 i nadležne lokalne službe, navodi se u priopćenju JANAF-a. Dodaju i kako je područje osigurano, a na mjesto događaja upućene su sanacijske ekipe ovlaštene i specijalizirane za tu vrstu radova te su u tijeku sanacijske aktivnosti.

Nakon što su SDP i Možemo! predstavili zajednički program gospodarenja otpadom, nekadašnji potpredsjednik HSLS-a i v. d. zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša ocijenio ga je populističkim, tvrdeći da program ne odgovara na pitanja o potrebnim kapacitetima, troškovima, lokacijama i upravljanju sustavom.

Na njegove prozivke reagirao je Mihael Zmajlović, saborski zastupnik SDP-a i član Odbora za zaštitu okoliša i prirode, poručivši kako je krajnje neprimjereno da predstavnik stranke koja deset godina sudjeluje u vlasti i dužnosnik Fonda, institucije odgovorne za provedbu dijela politike gospodarenja otpadom, danas dijeli lekcije onima koji nude rješenja za probleme koje aktualna vlast nije uspjela riješiti.

„Nekadašnji potpredsjednik HSLS-a, stranke koja posljednjih deset godina sudjeluje u vlasti, i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša posljednja je osoba koja bi trebala pametovati SDP-u i Možemo! zbog programa gospodarenja otpadom. Katastrofalno stanje koje danas vidimo u Gospiću, Benkovcu i diljem Hrvatske rezultat je deset godina lošeg upravljanja i sustavnog zanemarivanja gospodarenja otpadom. Za to izravnu političku odgovornost snose HDZ i njegovi koalicijski partneri”, istaknuo je Zmajlović.

Odbacujući Budišinu ocjenu da je program populistički i da ne sadrži odgovore o financiranju, Zmajlović je naglasio kako su SDP i Možemo! jasno naveli izvore financiranja i model provedbe predloženih mjera. Problem, poručuje, nije u nedostatku novca, nego u nedostatku političke volje i sposobnosti da se postojeća sredstva usmjere u izgradnju funkcionalnog sustava.

Zmajlović je podsjetio da je HDZ-ova vlast tijekom proteklih deset godina planirala i znatno veća ulaganja, ali ih nije uspjela realizirati. Zbog lošeg upravljanja Fondom sredstva nisu iskorištena, projekti nisu provedeni, a problemi su se nastavili gomilati.

„Neka iz Fonda odgovore na jednostavno pitanje: zašto je do 2026. godine izgrađeno samo pet od jedanaest planiranih centara za gospodarenje otpadom, iako su svi trebali biti gotovi još 2019. godine?”, poručio je Zmajlović, dodajući kako je upravo izgradnja javne infrastrukture, dovršetak svih 11 centara za gospodarenje otpadom, razvoj sortirnica, kompostana i bioplinskih postrojenja te uspostava učinkovitog nadzora nad otpadom okosnica zajedničkog programa SDP-a i Možemo!.

Program, uz konkretne infrastrukturne mjere, predviđa i drastično smanjenje uvoza otpada, jačanje odgovornosti države za sanaciju ilegalnih odlagališta, učinkovitije financiranje sustava te naplatu odvoza prema količini predanog miješanog otpada, kako bi građani koji više odvajaju imali i manje račune. Cilj je do 2035. povećati recikliranje komunalnog otpada na 60 posto, smanjiti odlaganje na manje od 25 posto i osigurati obradu najmanje 60 posto biootpada.

„Umjesto da se bave političkim obračunima i javnim nastupima, neka se bave svojim poslom. Građani ih ne plaćaju da opravdavaju neuspjehe HDZ-ove vlasti, nego da osiguraju rezultate. A dok oni drže lekcije drugima, Hrvatska i dalje čeka ono što je trebalo biti završeno još 2019. godine”, zaključio je Zmajlović.

Građani Splitsko-dalmatinske županije već 21 godinu plaćaju cijenu HDZ-ova neuspjeha u gospodarenju otpadom. Centar Lećevica još nije izgrađen, odlagališta se pune, a gradovi i općine troše milijune eura na prijevoz otpada i privremena rješenja.

Na to su na konferenciji za medije upozorili gradonačelnik Trogira Ante Bilić, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović i saborski zastupnik Mihael Zmajlović, koji je predstavio i SDP-ova rješenja za gospodarenje otpadom.

„Nema boljeg primjera raspada sustava gospodarenja otpadom od Splitsko-dalmatinske županije. Lećevica nije izgrađena 21 godinu i to jako skupo plaćaju svi građani županije, a plaćat ćemo još i skuplje“, upozorio je Bilić. Istaknuo je da su kapaciteti Karepovca i drugih odlagališta pri kraju, dok je cijena zbrinjavanja plastike u Trogiru porasla sa 120 na gotovo 300 eura po toni.

Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović upozorio je da Makarska od 2016. godine otpad odvozi i do 550 kilometara izvan županije, što je građane, prema današnjim cijenama, koštalo oko 3,3 milijuna eura.

„Za taj novac mogli smo višestruko podići kvalitetu života u Makarskoj. Posljednji vrtić koštao nas je oko tri milijuna eura“, istaknuo je Paunović te pozvao župana Blaženka Bobana da odgovori gdje Makarska treba odlagati otpad koji je uredno prikupila, a nema ga gdje zbrinuti.

Saborski zastupnik Mihael Zmajlović upozorio je da su Lećevica, Gospić i Benkovac posljedice istog problema, neuspjeha države da uspostavi učinkovito gospodarenje otpadom.

„HDZ je deset godina donosio planove koje nije proveo, a posljedice danas plaćaju građani diljem Hrvatske. SDP zato predlaže da država preuzme odgovornost za izgradnju infrastrukture, osigura kapacitete za obradu i reciklažu otpada te učinkovitu kontrolu. Novac i rješenja postoje, ali bez političke volje i sposobnosti da se posao provede sve ostaje mrtvo slovo na papiru“, poručio je Zmajlović.

Podsjetio je da je HDZ u proteklih deset godina planirao više od 2,5 milijardi eura za gospodarenje otpadom, a od jedanaest planiranih centara izgrađeno je samo pet, iako su svi trebali biti gotovi još 2019. godine.

Konferencija je održana u sklopu SDP-ova projekta „Naše“, koji se bavi zaštitom okoliša, energetikom, gospodarenjem otpadom i upravljanjem javnim dobrima. Kroz projekt SDP upozorava na probleme koji izravno utječu na život građana te predstavlja konkretna rješenja za njihovo rješavanje.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i potpredsjednica SDP-a i europarlamentarka Biljana Borzan upozorili su danas u Silašu kod Osijeka na nefunkcionalnost sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj te na dugogodišnje kašnjenje izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, koji bi trebao služiti Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Projekt se planira još od 2001. godine, no nakon četvrt stoljeća na predviđenoj lokaciji i dalje nema centra. SDP ističe da je takvo stanje posljedica sustava u kojem su odgovornosti raspršene između brojnih institucija, dok građani snose troškove i posljedice neodgovornog upravljanja.

„U Hrvatskoj većina građana vrijedno odvaja otpad, ali nakon tog odvajanja nema sustava. Hrvatska godišnje ima oko dva milijuna tona otpada, većina se odlaže na odlagališta, a gotovo polovicu još uvozimo. Ne postoji sustav ni kontrola kakvi su nam potrebni”, poručio je Hajdaš Dončić, naglasivši da gradovi i općine nemaju kapacitete za provedbu velikih infrastrukturnih projekata poput centara za gospodarenje otpadom te da je nužno uspostaviti jedinstven državni sustav.

„Gospodarenje otpadom pitanje je nacionalne sigurnosti. Ne može biti 17 ili 18 različitih nadležnosti, a da ne znamo tko je odgovoran za što. Država mora preuzeti odgovornost za sustav, planirati i nadzirati izgradnju centara nove generacije te osigurati jedinstveno upravljanje”, istaknuo je predsjednik SDP-a.

Prema SDP-ovu prijedlogu, centri za gospodarenje otpadom trebali bi se graditi prema planskom i tipskom modelu, uz državnu kontrolu izgradnje i upravljanja. Takav sustav omogućio bi učinkovitije korištenje resursa, bolju kontrolu tokova otpada i sprječavanje djelovanja ekomafije.

Biljana Borzan upozorila je da građani nakon 25 godina čekanja i dalje nemaju odgovore na osnovna pitanja o projektu Orlovnjak - kada će biti izgrađen, koliko će koštati i koliki će biti troškovi obrade otpada.

„Građani dobivaju račune za odvoz smeća s jasno navedenim rokovima plaćanja. Ako ih ne plate na vrijeme, slijede zatezne kamate i druge posljedice. No, kada je riječ o ovom centru, rokovi su očito vrlo rastezljivi. Cijela je jedna generacija odrasla, a od centra još uvijek imamo samo poljanu”, rekla je Borzan.

Posebno je upozorila na nerazmjer planiranih financijskih sredstava i ponude izvođača, zbog čega se otvara pitanje tko će pokriti razliku i hoće li dodatni trošak na kraju snositi građani.

„Ne znamo koliko će centar koštati, koliko će stajati obrada otpada kada počne raditi ni koliko će građani plaćati tu uslugu. Spominju se subvencije iz proračuna i europski fondovi, ali građani imaju pravo znati koliko novca, za što točno i kada će biti utrošeno”, naglasila je SDP-ova europarlamentarka, istaknuvši da su postojeće pretovarne stanice u županiji korisne, ali da one ne mogu zamijeniti centar za obradu otpada koji je ovom dijelu Hrvatske nužno potreban.

„U ovom dijelu Hrvatske jako dobro znamo što nam znače čista zemlja i čista voda. Zaslužujemo centar koji će osigurati najviše ekološke standarde. Vrijeme je da Vlada nakon četvrt stoljeća stane pred građane i jasno kaže koliko će projekt koštati, kada će biti završen i koliko će građani plaćati”, poručila je Borzan, zaključivši kako građani uredno podmiruju svoje obveze te da je vrijeme da Vlada konačno položi račun za projekt Orlovnjak i preuzme odgovornost za njegovo dovršetak.

SDP će nastaviti predstavljati svoj program gospodarenja otpadom kroz razgovor s građanima i zalagati se za sustav u kojem su odgovornost, transparentnost i zaštita okoliša na prvom mjestu, poručeno je zaključno s konferencije za medije.

Ulaganje u javnu infrastrukturu za gospodarenje otpadom, drastično smanjenje uvoza otpada i preuzimanje državne odgovornosti za sanaciju ilegalnih odlagališta tri su glavna uporišta nacrta zajedničkog programa koji su SDP i Možemo! danas predstavili u zagrebačkom WESPA Business & Lounge, na događaju „Otpad u Hrvatskoj: što ne valja i kako ćemo to popraviti?”.

Program polazi od problema koji građani svakodnevno osjećaju: odvajanje otpada nema puni učinak bez dostupnih sortirnica, kompostana, bioplinskih postrojenja, te centara za gospodarenje otpadom i osiguranog preuzimanja odvojenih materijala. Prema podacima iz predstavljenog programa, Hrvatska je 2024. proizvela gotovo 1,9 milijuna tona komunalnog otpada, od čega je 50,9 posto završilo na odlagalištima, dok je reciklirano 36,7 posto.

Predloženim mjerama SDP i Možemo! do 2035. žele povećati recikliranje komunalnog otpada na 60 posto, smanjiti udio odlaganja na manje od 25 posto te osigurati obradu najmanje 60 posto biootpada. Provedbu bi pratili javno dostupni podaci o ulaganjima, rokovima, troškovima i rezultatima.

"Uspješno smo usaglasili prvo poglavlje zajedničkog programa buduće hrvatske vlade. To je plan gospodarenja otpadom, a nakon toga imamo pravosuđe, energetiku, hranu, digitalno društvo, obranu, nacionalnu sigurnost i tako ćemo predstavljati naš zajednički program u narednim mjesecima" rekao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako su svemu prethodili mjeseci tihog rada koji se često ne vidi, u kojemu su Savjet SDP-a i programska vijeća Možemo! usuglašavali svoja stajališta.

"Veseli me da u svim tim dokumentima koje smo usaglašavali ima jako puno dodirnih točaka i stvarno nam ostaje malo vremena i malo napora da usuglasimo one stvari koje su možda još nejasne. To me veseli jer smo vrlo kompatibilni, a to je i moja poruka – da ćemo tako upravljati Hrvatskom" rekao je Hajdaš Dončić.

"Na ovom našem zajedničkom putu zamjerit ćemo se mnogima: ekomafiji, privatnim zdravstvenim klinikama, bankama i trgovačkim lancima. I nemojte zaboraviti, svi oni imaju neograničene budžete za oglašavanje. Taj naš put bit će trnovit, bit će težak, ali ja na taj put idem s osmijehom zato što vjerujem u vas i u zajedničku snagu SDP-a i Možemo, i vjerujem da ćemo zajedno maknuti koruptivni režim Andreja Plenkovića“, najavio je Hajdaš Dončić.

Predložene mjere obuhvaćaju cijeli sustav: smanjenje nastanka otpada, popravak i ponovnu uporabu predmeta, odvajanje na kućnom pragu, sortiranje i recikliranje te obradu preostalog otpada. Predviđena su ulaganja u javne sortirnice, kompostane i bioplinska postrojenja, mrežu centara za ponovnu uporabu te dovršetak svih 11 centara za gospodarenje otpadom i modernizaciju postojećih postrojenja, te izgradnju javnih energana u gradovima koje imaju centralno toplinsko grijanje, kako gorivo iz otpada koje nastaje u CGO-ima umjesto odlaganja završilo kao toplina u našim domovima.

Za građane program predviđa naplatu prema količini predanog miješanog otpada, kako bi se više odvajanja odrazilo na manji račun, te socijalnu cijenu za kućanstva s niskim primanjima. Do 2030. u svakom gradu i općini predlaže se odvojeno prikupljanje biootpada, papira, plastike i metala, stakla, tekstila i preostalog miješanog otpada, uz pristup reciklažnom dvorištu.

„Danas smo pokazali prvo poglavlje zajedničkog programa za drugačiju Hrvatsku, zaista lijepu i zaista našu, Hrvatsku koja nije u rukama otpadne mafije, koja nije skrojena za one koji Hrvatsku iskorištavaju kao resurs za vlastiti džep”, poručila je Benčić.

“Ključna promjena našeg programa jest da država preuzima punu odgovornost za gospodarenje otpadom u svakom segmentu. Gradimo javnu infrastrukturu koja u Hrvatskoj godinama u potpunosti nedostaje: sortirnice, kompostane, bioplinska postrojenja. Dovršit ćemo centre za gospodarenje otpadom kako bismo došli do brojke 11, kako je i bilo planirano, te osigurali da sve regije u Hrvatskoj budu pokrivene. Na samom kraju tog lanca, za otpad koji se na drugi način ne može oporabiti, predviđamo energane izravno vezane uz centralne toplinske sustave u onim gradovima koji ih imaju. Istodobno najdrastičnije moguće, u skladu s europskim pravom – režemo uvoz otpada u Hrvatsku. Učinit ćemo ga skupim i neisplativim za one koji su zarađivali na uvozu i ilegalnom zakapanju. To se više neće događati. Država će pod našom vlašću u svakom trenutku, za svaku pojedinu tonu proizvedenog komunalnog ili industrijskog otpada, točno znati gdje se nalazi i kako će završiti”, najavila je.

Važan dio programa odnosi se na financiranje sustava. Predlaže se da proizvođači kroz naknade pokrivaju puni trošak odvojenog prikupljanja ambalaže, uz isplatu gradovima i općinama u roku od 60 dana, te da se osigura preuzimanje materijala iz javnih sortirnica. Time bi se trošak prikupljanja ambalaže koji danas snose građani preusmjerio na proizvođače, a sredstva od naknada namjenski ulagala u sustav gospodarenja otpadom.

Program uključuje i energanu u Zagrebu kao zajednički projekt Grada i države, u javnom vlasništvu. Energetska oporaba predviđena je samo za ostatak otpada koji se ne može reciklirati, uz zabranu ugovora koji bi energanama jamčili minimalne količine otpada i time stvarali prepreku većem odvajanju i recikliranju.

Za smanjenje uvoza otpada predlažu se obvezna najava svake pošiljke, dokaz da primatelj ima slobodne kapacitete za obradu te unaprijed položena sredstva za moguću sanaciju. Predviđeni su povezivanje podataka o kretanju otpada, zajednički nadzor inspekcije, carine i policije te povećanje broja inspektora zaštite okoliša.

U suzbijanju ilegalnog odlaganja program predviđa snažniju ulogu države, poseban policijski odjel za ekološki kriminal i specijalizirane državne odvjetnike. Ako počinitelj nije pronađen, otpad bi uklanjala država, uz naknadnu naplatu troška od odgovornih. Sve crne točke dobile bi odluku o sanaciji i odgovornu osobu u roku od 90 dana, a prioritet bi imale lokacije na kojima otpad ugrožava pitku vodu.

Nacrt zajedničkog programa gospodarenja otpadom SDP-a i Možemo možete pronaći na LINKU.

Saborski zastupnik i politički tajnik SDP-a Saša Đujić komentirao je u Hrvatskom saboru probleme u funkcioniranju Ustavnog suda, postupak izbora ustavnih sudaca i najavljeno povećanje minimalne plaće. Poručio je da se rad Ustavnog suda mora urediti transparentno i da odgovornost za organizaciju njegova rada prvenstveno snosi predsjednik Suda.

Govoreći o situaciji na Ustavnom sudu, Đujić je istaknuo kako je neprihvatljivo da građani o problemima u radu jedne od najvažnijih državnih institucija informacije prvo dobivaju iz medijskih napisa, nakon kojih slijede priopćenja i javne poruke.

„Još jednom apeliramo na predsjednika Ustavnog suda i ustavne suce da u interesu građana Republike Hrvatske pronađu rješenje i omoguće normalan rad Suda. Odgovornost je najveća na predsjedniku Ustavnog suda, koji je dužan osigurati uvjete i način rada“, poručio je Đujić.

Upozorio je i na informacije o pokušaju uvođenja snimanja sjednica bez prethodno definiranih pravila te pozvao Ustavni sud da što prije jasno uredi način svojeg rada.

Komentirajući postupak izbora ustavnih sudaca, Đujić je naglasio da SDP inzistira na javnom i transparentnom procesu, uz jasno obrazloženje kriterija i stavova o predloženim kandidatima.

Posebno je istaknuo kandidaturu profesora i suca Ustavnog suda Selanca, za kojeg smatra da svojim profesionalnim iskustvom, osmogodišnjim radom na Ustavnom sudu i izdvojenim mišljenjima pokazuje visoku razinu stručnosti.

„Spremni smo razgovarati o svakom kandidatu. Gospodin Selanec ima zavidan životopis i zato smo ga predložili i prvi i drugi put. Očekujemo da oni koji smatraju da nije odgovarajući kandidat jasno kažu zašto, a mi ćemo argumentirati zašto smatramo da jest“, rekao je Đujić.

Podsjetio je da su ustavni suci u prethodnom postupku dobili dvotrećinsku potporu zastupnika u Hrvatskom saboru te naglasio da nakon izbora više ne smiju biti promatrani kao predstavnici stranaka koje su ih predložile.

„U trenutku kada Hrvatski sabor izabere ustavne suce, oni više nisu ni SDP-ovi ni HDZ-ovi, ni lijevi ni desni, nego suci Ustavnog suda koji trebaju štititi interese hrvatskih građana. Upravo je premijer svojim izjavama pokazao da i dalje na suce gleda kao na naše i vaše. U takvoj trgovini SDP više ne želi sudjelovati“, istaknuo je.

Đujić smatra da problemi nastaju upravo ondje gdje su potrebni dijalog i kompromis. Kao primjere naveo je i dugotrajno nepopunjavanje veleposlaničkih mjesta te izostanak dogovora oko čelne osobe Sigurnosno-obavještajne agencije.

„Plenković se ponaša kao da su sve institucije njegove i da može raditi što god želi. Ne može“, poručio je Đujić.

Osvrćući se na najavljeno povećanje minimalne plaće, Đujić je naglasio da SDP podržava njezin rast te podsjetio da je stranka i ranije predlagala mjere za povećanje primanja radnika.

„Uvijek pozdravljamo rast minimalne plaće. SDP je takva rješenja predlagao i ranije, a ekonomska situacija omogućuje njezino povećanje“, rekao je.

Istodobno je upozorio da je potrebno sagledati šire posljedice povećanja, posebno odnos između privatnog i javnog sektora te mogućnosti javnih službi da podnesu dodatne troškove.

„Podržavamo povećanje minimalne plaće, ali treba voditi računa i o tome da se ne stvori neravnoteža između privatnog i javnog sektora. Nadam se da ministar razgovara s predstavnicima svih kojih se ove promjene tiču“, zaključio je Đujić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u svom je izlaganju u Hrvatskom saboru upozorio da se Vlada Andreja Plenkovića umjesto dugoročnim rješenjima bavi privremenim paketima pomoći. Istodobno, rekao je, mnogi građani nakon plaćanja stanarine, režija i hrane do kraja mjeseca broje svaki euro, a rebalans proračuna dodatno troši, bez plana kako osigurati isplate plaća i mirovina u godinama slabijeg rasta.

Život od plaće do plaće

Hajdaš Dončić podsjetio je na podatke koji, kako je naglasio, opisuju svakodnevicu velikog dijela građana.

„Gotovo svaki treći stanovnik živi u kućanstvu koje ne može podmiriti neplanirani trošak od oko 500 eura. Pokvari se perilica i raspadne se cijeli kućni račun. To je život ljudi o kojima danas govorimo. To je realnost“, rekao je.

Posebno je upozorio na položaj starijih građana: četvero od desetero građana starijih od 65 godina izloženo je riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je više nego dvostruko iznad europskog prosjeka. Među mladima koji žive s roditeljima ili dijele njihov kućni budžet više od polovice radi puno radno vrijeme.

„Ljudi rade, plaćaju poreze i onda još računaju mogu li izdržati do kraja mjeseca. To je tragedija ovog društva pod HDZ-om“, poručio je predsjednik SDP-a. Dodao je da su plaće i mirovine rasle, ali da ljudi zaslužuju osjetiti taj rast i nakon odlaska u trgovinu i plaćanja stanarine.

„Plenkovićeva inflacija“ i politika „poskupi pa spašavaj“

Hajdaš Dončić kritizirao je model u kojem Vlada već jedanaesti put donosi paket pomoći. Prema njegovim riječima, građani na skuplju kupnju plaćaju i više PDV-a, a dio novca vrati im se kroz pomoć, uz novu konferenciju za medije i novu samohvalu.

„Gospodine Plenkoviću, građani žive od plaće do plaće. Vaša Vlada živi od paketa do paketa. Stigli ste do jedanaestog“, rekao je premijeru.

„Evo vam mrvice, kmetovi, i budite sretni i šutite – poručuje nam mecena korupcije“, kazao je Hajdaš Dončić opisujući odnos vlasti prema građanima. Takvu politiku nazvao je „Plenkovićevom inflacijom“, politikom „poskupi pa spašavaj“, te podsjetio da nas inflacija i dalje udara jače nego prosjek europodručja.

Rebalans: gotovo devet od deset eura ide u potrošnju

Osvrnuo se i na izjave ministra Ćorića, koji je u svibnju upozoravao na pregrijavanje gospodarstva i najavljivao usporavanje rasta državne potrošnje. „Kao da se ono pregrijalo samo od sebe, a ne lošom politikom vladajućih!“, rekao je Hajdaš Dončić, dodavši da su tada odmah najavljena i nova porezna opterećenja.

Kao primjer naveo je obrtnike u najvišem paušalnom razredu, kojima se za iduću godinu uvode čak dvije trećine veća ukupna godišnja davanja.

Rebalans proračuna, upozorio je, gotovo devet od svakih deset dodatnih eura usmjerava u dodatnu potrošnju. „Pokažite građanima gdje je proračunska disciplina koju ste obećavali u svibnju. Nema je. Bitno je da se disciplinira građane. I da oni sami sebe discipliniraju – da prežive“, poručio je.

Upozorenje Povjerenstva za fiskalnu politiku

Hajdaš Dončić naglasio je da SDP podržava veće mirovine, plaće učitelja i medicinskih sestara te pomoć ljudima u nevolji, ali da Vlada mora osigurati da se sve to može uredno plaćati i u narednim godinama.

Podsjetio je da Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorava na usporavanje gospodarstva i na problem s državnim računom: prihodi ovise o potrošnji, a obveze ostaju. „Proračunski prihodi mogu oslabjeti. Mirovine, plaće i naknade moraju se isplatiti svakog mjeseca. Gdje je vaš plan za to?“, upitao je.

Vladu je upozorio i da se hvali padom udjela javnog duga, dok državni proračun istodobno i dalje troši oko četiri milijarde eura više nego što uprihodi. Rebalansom se, dodao je, za kamate planira još gotovo 164 milijuna eura iznad dosadašnjeg plana. „Građani taj račun zaslužuju vidjeti jednako jasno kao i vaše pohvale samima sebi“, rekao je.

Što traži SDP

Hajdaš Dončić Vladi je uputio konkretne zahtjeve:

• pregledati svaku subvenciju i zaustaviti rasipanje,

• pokazati rezultate za potrošeni javni novac,

• usmjeriti pomoć ljudima kojima je najpotrebnija,

• ulaganjima u proizvodnju, energiju i dostupno stanovanje smanjivati troškove života,

• objasniti kako će se financirati trajne obveze u godinama slabijeg rasta.

„Građani vas ne mogu plaćati samo za lijepe vijesti. Plaćaju vas da znate što radite“, poručio je.

Dostojanstven život, a ne preživljavanje

U završnom dijelu izlaganja Hajdaš Dončić naglasio je da uspjeh gospodarske politike mora biti vidljiv u domovima građana. „Ljudi koji rade zaslužuju da im na kraju mjeseca ostane novca. Ljudi koji su radili cijeli vijek zaslužuju starost bez straha od računa“, rekao je.

Ljudi, dodao je, imaju pravo platiti popravak i nastaviti normalno živjeti, otići na nekoliko putovanja godišnje bez zaduživanja te imaju pravo na osobni rast i razvoj.

„Ali tome bi bilo tako kada bi mecenu korupcije doista zanimalo kako ljudi žive i mogu li preživjeti umjesto da cijelo vrijeme pušta jednu te istu pokvarenu pjesmu s ciljem da se čim dulje održi na vlasti. Na sramotu njega i njegove stranke i njegovih žetončića, a na žalost ove zarobljene države“, zaključio je.

Vodeći se načelom transparentnosti i nakon završene neovisne istrage, ovim putem obavještavamo javnost o detaljima sigurnosnog incidenta uočenog dana 7. listopada 2026. godine, poduzetim mjerama te načinu na koji se možete dodatno zaštititi.

1. Što se dogodilo?

Dana 7. listopada 2026. godine uočili smo neovlašteni pristup sustavu koji je zahvatio podatke o članovima organizacije SDP-a. Sigurnosnim protokolom i brzom intervencijom navedena aktivnost je u potpunosti zaustavljena te je situacija stavljena pod potpunu kontrolu. Radi provođenja detaljne analize i osiguranja maksimalne razine zaštite, sustav je stavljen u strogo kontrolirani režim rada. Analizom je utvrđeno da je neovlaštena osoba iskoristila propust u web aplikaciji, pristupila datoteci s podacima te preuzela njezin sadržaj.

2. Koji su podaci zahvaćeni predmetnim događajem?

Opseg podataka nije jednak za sve osobe. Incident je, ovisno o pojedinoj osobi, obuhvaćao sljedeće kategorije podataka:

●     ime i prezime,

●     adresu i mjesto,

●     broj telefona/mobitela/fax,

●     zanimanje i podatke o zaposlenju.

3. Moguće posljedice

Do sada nismo zabilježili zlouporabu preuzetih podataka. Međutim, postoji mogućnost da ih neovlaštene osobe pokušaju iskoristiti za slanje neželjenih SMS poruka ili za neželjene pozive.

4. Što smo poduzeli?

Sigurnosnim protokolom i brzom intervencijom navedena aktivnost je u potpunosti zaustavljena te je situacija stavljena pod potpunu kontrolu. Radi provođenja detaljne analize i osiguranja maksimalne razine zaštite, sustav je stavljen u strogo kontrolirani režim rada.

Angažirali smo neovisne stručnjake za forenzičku analizu kako bismo utvrdili uzrok i opseg incidenta.

Proveli smo dodatne provjere sigurnosti web aplikacije i pripadajuće infrastrukture te uveli dodatne tehničke i organizacijske mjere zaštite.

Dodatno, o predmetnom događaju smo službeno obavijestili policiju podnošenjem kaznene prijave i Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

5. Kako se možete zaštititi?

Obratite pažnju ako primite neočekivan poziv ili poruku u kojoj netko traži Vaše osobne podatke, lozinke, podatke o kartici ili uplate.

Ne otvarajte poveznice i privitke iz poruka sumnjivih ili nepoznatih pošiljatelja.

Važna napomena: SDP od Vas nikad neće telefonom, SMS-om ni e-poštom tražiti lozinke, PIN-ove, podatke o platnim karticama niti uplate novca. Ako sumnjate na prijevaru, javite se nama, a po potrebi i policiji.

6. Kontakt Službenika za zaštitu podataka

Za sva dodatna pitanja u vezi s predmetnim događajem te za ostvarivanje prava iz područja zaštite osobnih podataka možete se obratiti našem službeniku za zaštitu podataka na sljedeće načine:

●     putem E-mail-a: zop@sdp.hr

Ili

●     poštom na  adresu: Trg Drage Iblera 9, 10000 Zagreb s napomenom “Za službenika za zaštitu podataka”

Više o obradi osobnih podataka članova možete pročitati i na: https://www.sdp.hr/zastita-osobnih-podataka

S poštovanjem,

SDP

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan je izabrana za potpredsjednicu Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Socijaldemokrati su druga grupa po veličini i broje 135 zastupnika.

"Jako sam zahvalna svim kolegicama i kolegama koji su prepoznali moj rad i ukazali mi povjerenje. Velik je ovo uspjeh za našu delegaciju i SDP Hrvatske koji ima predstavnicu u vrhu političke grupe u Europskom parlamentu", kazala je Borzan kojoj je ovo treći izbor na tu funkciju. Od svih kandidatkinja i kandidata, Borzan je imala najviše nominacija, čak devet od država centralne i istočne EU: Hrvatske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske, Poljske, Mađarske, Estonije, Latvije i Litve.

"Kao i do sada, borit ću se da u europskim politikama Hrvatska ima jaku poziciju za stolom. Želim da se glas naših građana čuje kada se donose europske odluke koje utječu na njihove živote. Radit ću na konkretnim rješenjima koji će povećati kvalitetu života građana Hrvatske i cijele EU. Moj prioriteti su borba protiv nejednakosti na tržištu, zaštita radnika, potrošača, pacijenata i manjinskih skupina", izjavila je Borzan.

Potpredsjednici grupa imaju veliki utjecaj na politički smjer i donošenje odluka, te službene pozicije pri glasovanju.

Saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić je održala slobodni govor u Hrvatskom saboru na temu sustava socijalne skrbi.

Povećanje proračuna na poziciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike samo po sebi nije dokaz uspješne socijalne politike. Na nekim stavkama se sredstva povećavaju, na pojedinim stavkama smanjuju i zato je važno znati kakve će konkretne rezultate ta preraspodjela donijeti.

Navela je kako osobi s invaliditetom ne pomaže mnogo podatak da je u proračunu osigurano više novca ako mjesecima čeka rješenje, ako ne može dobiti potrebnu podršku ili ako joj usluga nije dostupna u mjestu u kojem živi. Zato tražimo da Ministarstvo uz financijske iznose redovito objavljuje i podatke o broju korisnika, vremenu rješavanja zahtjeva, zaostacima i stvarnoj dostupnosti usluga.”

Istaknula je kako se smanjuju sredstva za financiranje domova za starije osobe putem decentraliziranih sredstava čiji su osnivači županije, za 3,6 milijuna eura.

“Nedopustivo je da se povećani troškovi poslovanja domova na kraju prebace na korisnike kroz više cijene smještaja, čija je cijena u protekle tri godine rasla i do 50 posto.”

Za inkluzivni dodatak sredstva se povećavaju za 185 milijuna eura.

“Gotovo 95 000 zahtjeva je u obradi. Zakonski rokovi za donošenje rješenja su 15, odnosno 30 dana, a ljudi čekaju mjesecima, pa dulje od godinu dana. Sada im ministarstvo poručuje da bi zaostatci trebali biti riješeni do proljeća 2027. godine. Ne vidimo kako jer su upravo tim istim rebalansom smanjili sredstva za rad Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i to za 148 tisuća eura.”

Naglasila je kako su značajno smanjena sredstva za skrb o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, skrb o osobama s mentalnim, intelektualnim, tjelesnim i osjetilnim oštećenjima te programi za podizanje kvalitete i dostupnosti socijalne skrbi. Prema navedenim iznosima, pojedina smanjenja kreću se od više od milijun do pet milijuna eura, odnosno ukupno se smanjuje gotovo 34 milijuna eura.

“Kako će ustanove socijalne skrbi osigurati kvalitetnu skrb ako im se smanjuju proračunska sredstva?”

Nadalje, istaknula je kako prema procjenama Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, u Hrvatskoj danas nedostaje između 700 do 1000 socijalnih radnika, što je ozbiljan strukturni deficit koji se osjeća u svakom području sustava.

“Ministar u odgovoru na moje zastupničko pitanje navodi kako je 2023. – 2025. broj stručnih radnika u Zavodu za socijalni rad povećan za 412 radnika (245 Zavod, a u područnim uredima Zavoda 167), te je ukupno zaposlenih 2273 stručna radnika.

Natječaji se raspisuju, no stručni radnici nisu zainteresirani za rad u sustavu koji je godinama preopterećen. Najbolje o tome govori podatak - od ukupnog broja prestanka radnog odnosa u zadnje 4 godine, 44 % se odnosi na sporazumni raskid ugovora o radu.

To je 327 radnih odnosa i govori o značajnom odljevu stručnih radnika iz sustava socijalne skrbi. Danas više nego ikad stručni radnici se bave administriranje prava iz sustava socijalne skrbi – gdje najveće opterećenje predstavlja administriranje inkluzivnog dodatka. Već imamo 230 tisuća korisnika, a još 95 tisuća zahtjeva je u obradi te je sustav neodrživ.”

Zaključuje kako je potrebno žurno izmjestiti administriranje inkluzivnog dodatka iz sustava socijalne skrbi kako bi se stručni radnici mogli baviti prvenstveno pomoći obiteljima u prevladavanju životnih poteškoća. Ulaganje u profesionalnost i zagovaranje stručnost u radu je jedini ispravni smjer razvoja socijalne skrbi.

“Prema podacima Sindikata jedan stručni radnik brine o 200-300 obitelji, dok u Švedskoj brine o 20-30 obitelji. Također osim manjka zaposlenih te administrativnog opterećenja i prevelikog broja korisnika gorući problemi su nedovoljni smještajni kapaciteti za korisnike u potrebi.

Nedostaju dubinske reforme koje bi socijalnu skrb učinile modernom, održivom i usmjerenom na život u zajednici. Bez jasne strategije deinstitucionalizacije i ozbiljnog jačanja kadrova, sustav ostaje preopterećen i udaljen od potreba građana.

A onda i odgovornost za tragične slučajeve ne može biti isključivo na pojedincu koji nema podršku niti odgovarajući tim za rad, nego na ministarstvu i Vladi, koji nisu organizirali međuresorno povezan sustav za zaštitu ranjivih skupina.”