Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača održao je saslušanje o zaštiti djece i maloljetnika na internetu u susret novom europskom zakonu najavljenom za kraj ove godine. Ponovno su se čuli zahtjevi za zabranu društvenih mreža djeci ispod 16 godina te zabranu dizajna koji izaziva ovisnost.

„Svake godine u ovo vrijeme iznova se čudimo broju djece koja ne uspiju upisati prvi razred radi nerazvijenih motoričkih vještina ili emocionalne nezrelosti. Nedavno su objavljeni podaci kako skoro polovica djece u četverom razredu ne zna pisati kraće priče. Kod starije djece, problema je još i više- svaka druga djevojčica u dobi između 13 i 15 godina je nesretna. U Španjolskoj je primjerice jedno istraživanje pokazalo kako je više od 15 posto mladih u dobi 14-17 pokušalo samoubojstvo, a gotovo 30 posto neki oblik samoozljeđivanja u zadnjih godinu dana“, kaže Biljana Borzan.

Objasnila je kako odgovor leži u načinu života djece i mladih. Kao prva generacija koja je odrasla uz pametne telefone, u EU mladi  u prosjeku sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online.

„Većina djece ima Facebook, Instagram ili Tik Tok unatoč postojećim dobnim ograničenjima. Prema istraživanjima, čak 60 posto djece laže o svojoj dobi kako bi napravilo račun. U Danskoj je primjerice 94 % djece napravilo račun na društvenim mrežama prije nego su navršili 13 godina. U nedavnom eksperimentu u Francuskoj, Amnesty International je napravio tri lažna profila djece od 13 godina. Bilo je potrebno manje od sat vremena da TikTokov algoritam počne prikazivati depresivne sadržaje, a 3-4 sata sadržaj koji romanizira samoubojstva”, rekla je Biljana Borzan.

Prema zadnjem Eurbarometru čak 91 posto građana Hrvatske smatra da zaštita djece na internetu treba biti politički prioritet.

„Instagram je prema procjenama samo od tinejdžera u dobi od 13 do 17 godina zaradio oko četiri milijarde dolara od oglašavanja u jednoj godini, a 35 posto prihoda Tik Toka dolazi upravo od tih korisnika . Dok se milijarde zarađuju na dječjoj pažnji, roditelji i društvo plaćaju cijenu kroz sve lošije mentalno zdravlje mladih. Zato je krajnje vrijeme da Europa zaštitu djece stavi ispred profita digitalnih platformi”, kaže Borzan.

Tijekom proteklog vikenda Socijaldemokratska partija Hrvatske održala je radno okupljanje u Tuhlju na kojem su predsjedništvo stranke, članovi Središnjeg savjeta te predstavnici 19 stranačkih savjeta raspravljali o programskim prioritetima i novim javnim politikama. U višednevnim radnim sesijama analizirani su prijedlozi i mjere iz područja zdravstva, obrazovanja, gospodarstva, energetike, poljoprivrede, sigurnosti, pravosuđa, digitalnog društva i drugih ključnih područja, a zaključci sastanaka bit će temelj budućeg programskog dokumenta SDP-a.

Na završnoj konferenciji za medije govorili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica stranke Biljana Borzan te predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako su programski prioriteti proizašli iz razgovora s građanima diljem Hrvatske.

„Građani žele državu koja radi – državu bez lista čekanja, državu koja poduzetnicima ne predstavlja prepreku, koja osigurava kvalitetnu i dostupnu hranu, priuštivo stanovanje, energetsku sigurnost te kvalitetne javne usluge“, rekao je, naglasivši da je radni susret u Tuhlju bio usmjeren na tri ključna područja budućih politika SDP-a.

Prvo područje je, pojasnio je Hajdaš Dončić, jest država koja radi, s naglaskom na jačanje javnog zdravstva i školstva, smanjenje lista čekanja te dostupnost kvalitetnih javnih usluga svim građanima.

Drugo područje odnosi se na sigurnost, koju SDP promatra znatno šire od pitanja obrane. Uz sigurnost granica i obrambeni sustav, u fokusu su sigurnost hrane, energetska sigurnost, priuštivo stanovanje te sigurnost i kvaliteta života starijih građana.

Treće područje je stvaranje gospodarstva veće dodane vrijednosti. Hajdaš Dončić istaknuo je kako Hrvatska mora promijeniti gospodarski model te smanjiti ovisnost o uvozu hrane i energije kroz razvoj proizvodnje, industrije više dodane vrijednosti i novih tehnologija.

„Program nije dovoljan sam po sebi. Potrebne su konkretne mjere, jasno definirani izvori financiranja te ljudi koji će te mjere provesti u zadanim rokovima“, poručio je predsjednik SDP-a, dodajući kako SDP želi ponuditi novi politički i gospodarski model koji će građanima omogućiti dostojanstveniji i kvalitetniji život.

Zastupnica u Europskom parlamentu i potpredsjednica SDP-a Biljana Borzan naglasila je kako su prioriteti definirani u Tuhlju usklađeni s prioritetima europskih socijalista i demokrata.

„Politika mora u prvi plan staviti teme koje građanima najviše utječu na kvalitetu života. Upravo zato smo tijekom protekla tri dana određivali prioritete koji će dugoročno poboljšati život građana Hrvatske“, rekla je Borzan, koja je kao ključne izazove izdvojila rast cijena hrane, inflaciju, smanjivanje društvenih nejednakosti, priuštivo stanovanje te povećanje domaće proizvodnje hrane.

Borzan je upozorila kako se Hrvatska ne bi trebala uspoređivati s vlastitom prošlošću, nego sa zemljama koje su imale sličnu početnu poziciju, ali su danas uspješnije.

„Nažalost, Hrvatska je danas pri europskom vrhu prema pokazateljima poput inflacije i rizika od siromaštva, osobito među umirovljenicima, dok zaostajemo u područjima poput kupovne moći građana, zaštite potrošača i očekivanog životnog vijeka“, upozorila je Borzan, zaključivši kako je cilj SDP-ovih politika vratiti građanima optimizam te pokazati da postoje dugoročna rješenja za kvalitetniji život i održiv gospodarski razvoj.

Predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a Gordan Gledec istaknuo je kako programske politike stranke počivaju na stručnim analizama i radu velikog broja stručnjaka okupljenih u stranačkim savjetima.

„Da bi politička stranka ponudila kvalitetna rješenja, ona moraju biti utemeljena na podacima i struci. Upravo zato djeluje Središnji savjet s 19 specijaliziranih savjeta koji pokrivaju sva ključna područja javnih politika“, rekao je šef SDP-ovih savjeta, naglasivši kako u radu savjeta sudjeluju i brojni stručnjaci koji nisu članovi SDP-a, ali žele svojim znanjem doprinijeti izradi kvalitetnih politika.

„Rasprave održane u Tuhlju predstavljaju temelj za daljnju izradu programa koji će odgovarati na stvarne potrebe građana i ponuditi konkretna rješenja za promjene koje Hrvatskoj trebaju“, zaključio je Gledec.

Poljoprivreda mora postati pitanje nacionalne sigurnosti

Najveći dio izlaganja europarlamentarac Marko Vešligaj posvetio je stanju hrvatske poljoprivrede i budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije nakon 2027. godine. Istaknuo je kako je upravo zbog rada u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta posljednjih mjeseci obilazio hrvatske županije i razgovarao s proizvođačima o problemima s kojima se suočavaju. „Poljoprivredna proizvodnja pala nam je za 25 posto u odnosu na 2010. godinu. Danas uvozimo između šest i sedam milijardi eura hrane godišnje, a kada smo ulazili u Europsku uniju uvozili smo oko dvije milijarde eura. Gotovo da nema sektora u kojem smo samodostatni“, rekao je Vešligaj.

Posebno je upozorio na podatke o samodostatnosti pojedinih sektora. „U stočarstvu smo oko 60 posto samodostatni, u povrtlarstvu oko 45 posto. Situacija je alarmantna ako gledamo što se događa u Europi i svijetu. Da sutra ostanemo bez uvoza, vrlo brzo bismo vidjeli koliko smo zapravo ranjivi.“

Prema njegovim riječima, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju u poljoprivredu usmjerila više milijardi eura europskih sredstava, ali rezultati nisu pratili razinu ulaganja. „Neću reći da je sve bilo bez veze i da je sve pokradeno, ali rezultati su takvi kakvi jesu. Potrošili smo ogroman novac, a proizvodimo manje hrane nego prije.“

Zastupnik u Hrvatskom saboru, Mate Vukušić, dodao je kako je zamjenik glavnog državnog revizora, prije nekoliko dana, na odboru za financije u Saboru, iznio podatak da su tijekom revizije sredstava EU-a utrošenih u područje poljoprivrede u Hrvatskoj uočili veliku razliku uloženog novca i ostvarenih rezultata.

„I sam sam reagirao činjenicom da smo od dobivenih blizu 7 milijardi eura iz Europske poljoprivredne politike u ovih 13 europskih godina postigli katastrofalan rezultat koji se očituje u provjerenom podatku da u prosjeku imamo oko 55% samodostatnosti u svim poljoprivrednim proizvodima uz iznimku nekih ratarskih proizvoda“ dodao je Vukušić.

Govoreći o novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, Vešligaj je istaknuo kako će Hrvatska i dalje imati na raspolaganju značajna sredstva, ali manje nego u sadašnjem razdoblju. „U ovom financijskom okviru Hrvatska ima gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu. U novom razdoblju to će biti između 3,6 i 3,7 milijardi eura. To je i dalje velik novac, ali moramo ga puno pametnije usmjeravati.“

Kao prioritete naveo je ulaganje u preradu, skladišne kapacitete i udruživanje proizvođača.„Ne možemo se oslanjati samo na proizvodnju sirovina. Moramo ulagati u mlinove, hladnjače, skladišta i preradbene kapacitete jer se upravo tamo stvara dodatna vrijednost.“

Posebno je upozorio na problem starenja poljoprivrednog stanovništva.„Prosječna dob poljoprivrednika danas je oko 57 godina. Europska unija želi do 2040. godine udvostručiti udio mladih poljoprivrednika i zato će dio sredstava biti usmjeren upravo njima.“

Vešligaj smatra da bi pitanje proizvodnje hrane trebalo postati jedno od ključnih pitanja europske sigurnosne politike.„Danas se sigurnost uglavnom svodi na naoružavanje. Ja smatram da je sigurnost i hrana. Ako niste samodostatni u proizvodnji hrane, teško možete govoriti o bilo kakvoj sigurnosti.“

Stanovanje: Mladi sve teže dolaze do vlastitog doma

Druga velika tema tribine bilo je stanovanje, odnosno sve izraženiji problem dostupnosti stanova mladim ljudima. Vešligaj je upozorio da se stambena kriza više ne odnosi samo na Zagreb i obalu nego i na manje sredine. „Prema istraživanjima, oko 70 posto mladih u Hrvatskoj ne može si priuštiti ni kupnju ni najam stana. To je ogroman društveni problem.“

Kritizirao je dosadašnje državne politike koje su se uglavnom oslanjale na subvencionirane kredite. „Takvi programi na kraju uglavnom podižu cijene nekretnina i povećavaju profite građevinskog sektora. Ne rješavaju problem dostupnosti stanova.“

Kao jedno od mogućih rješenja vidi snažniji razvoj javne stanogradnje. „Moramo ljudima ponuditi alternativu. Ne žele svi trošiti 30 ili 40 posto svojih prihoda na kredit ili najam. Država mora omogućiti dugoročni i priuštivi najam.“

Podsjetio je da Hrvatska ima jednu od najviših stopa vlasništva nad nekretninama u Europi, ali i među najkasnijim osamostaljivanjem mladih. „Mladi iz roditeljskih domova odlaze u prosjeku s 32 godine. Europski prosjek je znatno niži. To dovoljno govori o stanju na tržištu stanovanja.“

Regionalni razvoj: Hrvatska i dalje ima dvije stvarnosti

 Govoreći o regionalnom razvoju, Vešligaj je ustvrdio kako su razlike između pojedinih dijelova Hrvatske i dalje velike unatoč milijardama eura koje su stigle iz europskih fondova. Kao primjer naveo je upravo područje Slavonije i Virovitičko-podravske županije. „Hrvatska je dobila golema sredstva za smanjivanje regionalnih razlika, ali kada pogledate pokazatelje razvoja, rezultati nisu onakvi kakvi bi trebali biti.“

Istaknuo je da su izgrađeni vrtići, škole i brojni infrastrukturni projekti, ali da to nije bilo dovoljno za ozbiljniji razvoj gospodarstva. „Ne kažem da ništa nije napravljeno. Obnovljene su škole, izgrađeni vrtići i brojni objekti, ali regionalne razlike nisu smanjene.“

Kao jedan od problema vidi pretjeranu centralizaciju. „Sve se odlučuje u Zagrebu. Zašto više ovlasti i sredstava ne bi dobile lokalne razvojne agencije, LAG-ovi i ljudi koji najbolje poznaju potrebe svojega kraja?“

Upozorio je i da će u novom europskom proračunu biti manje novca za kohezijsku politiku.„Za regionalni razvoj bit će manje sredstava nego do sada. Zato će biti još važnije da se novac ulaže tamo gdje može stvoriti dugoročni razvoj, a ne samo kratkoročne političke učinke.“

Vukušić je istaknuo veliki problem „nepotrošenog“ novca EU-a upravo u segmentu regionalnog razvoja zbog velikog broja netransparentnih natječaja ali i nevjerojatnog podatka o količini novca koji je „vraćen“ u europsku blagajnu jer ga se nije znalo iskoristiti iz razloga pogodovanja, korupcije i, na kraju, dodjele poslova tvrtkama za koje se u startu znalo da neće kvalitetno ili nikako odraditi ono što im je dodijeljeno. Slavonija je puna takvih primjera, od Vukovara, Požege, Pleternice, Vinkovaca, Orahovice (iz vremena HDZ-ovog gradonačelnika, te Cabune.  

Antifašizam i ravnopravnost kao temeljne vrijednosti

U završnom dijelu izlaganja Vešligaj se osvrnuo na teme rodne ravnopravnosti, borbe protiv nasilja nad ženama i očuvanja antifašističkih vrijednosti.„Nasilje nad ženama je neprihvatljivo i oko toga ne smije biti nikakve dvojbe. Jednako tako moramo biti jasni prema pokušajima ograničavanja prava koja su izborena prije mnogo desetljeća.“

Govoreći o antifašizmu, naglasio je kako je riječ o jednoj od temeljnih vrijednosti moderne hrvatske države.„Ne smijemo imati nikakve dvojbe oko toga da je antifašizam temelj suvremene Hrvatske i da je Hrvatsku svrstao na pravu stranu povijesti. Protiv povijesnog revizionizma treba se boriti jasno i glasno.“

Tribina je završila raspravom o budućnosti europskih fondova, položaju hrvatskih poljoprivrednika i razvojnim mogućnostima Slavonije u novom europskom financijskom razdoblju.

Dok u Hrvatskoj poljoprivrednik mora prodati 15 kilograma pšenice da bi kupio jednu kuglu sladoleda, HDZ-ova županica Nataša Tramišak poručuje da SDP i Možemo "nemaju što tražiti u Slavoniji". Umjesto da govori o očajnom položaju slavonskih ratara, niskim otkupnim cijenama i iseljavanju ljudi, HDZ ponovno bira stranačku propagandu, a takva njihova izjava najbolje pokazuje koliko je HDZ izgubio doticaj sa stvarnim životom hrvatskog sela i hrvatskih ljudi.

Slavonija nije ničije stranačko vlasništvo. Ona pripada ljudima koji u njoj žive, rade i pokušavaju preživjeti od svoga rada. Pripada hrvatskim poljoprivrednicima koji već godinama proizvode vrhunsku pšenicu, a zauzvrat dobivaju otkupne cijene koje jedva pokrivaju troškove proizvodnje.

I ove godine gledamo isti scenarij. Troškovi proizvodnje narasli su zbog Plenkovićeve inflacije; poskupjeli su gnojivo, sjeme, zaštitna sredstva, gorivo, mehanizacija i gotovo svaki ulazni trošak. A dok su troškovi proizvodnje rasli, Vlada nije uspjela zaštititi domaće proizvođače niti stvoriti uvjete za pravedniji položaj ratara na tržištu. Rezultat je još jedna otkupna sezona u kojoj proizvođači pšenicu prodaju po cijenama koje mnogima ne omogućuju dostojanstvenu zaradu, a često jedva pokrivaju troškove proizvodnje.

Istodobno, hrvatski građani na policama trgovina sve češće kupuju zamrznute pekarske proizvode iz uvoza koji se samo dovršavaju u trgovačkim centrima. Hrvatska izvozi kvalitetnu sirovinu po jeftinim otkupnim cijenama, a uvozi proizvode više dodane vrijednosti. To nije razvojna politika - to je poraz hrvatske poljoprivredne politike i Plenkovićeve vlade.

Hrvatski poljoprivrednik ne traži povlastice. Traži poštenije uvjete rada, otkupnu cijenu koja pokriva troškove proizvodnje i sustav koji omogućuje da od svog rada može dostojno živjeti. Traži državu koja će štititi domaću proizvodnju hrane, a ne promatrati kako nam domaća proizvodnja iz godine u godinu slabi.

Posebno zabrinjava činjenica da se pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta godinama razvlači bez jasnih i pravodobnih rješenja. Natječaji kasne, mnogi proizvođači rade u neizvjesnosti, a mladi ljudi sve češće odustaju od ostanka na selu jer ne vide sigurnu budućnost.

Nakon gotovo deset godina vlasti, HDZ mora preuzeti odgovornost za stanje hrvatske poljoprivrede. Slavonija je izgubila stotine tisuća stanovnika. Brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva odustaju od proizvodnje. Hrvatska proizvodi premalo hrane za vlastite potrebe, a ovisnost o uvozu iz godine u godinu raste.

Vrijeme je da Vlada odgovori na jednostavna pitanja:

Zašto hrvatski poljoprivrednik proizvodi sve skuplje, a prodaje sve jeftinije?

Zašto država nije zaštitila domaće proizvođače u uvjetima snažne inflacije i rasta troškova proizvodnje?

Zašto Hrvatska nema sustav koji će omogućiti da se od hrvatske pšenice proizvodi hrvatski kruh, umjesto da izvozimo sirovinu, a uvozimo gotove proizvode?

I konačno – tko će proizvoditi hrvatsku hranu za deset godina?

Ovo nije pitanje jedne otkupne cijene niti jedne poljoprivredne kulture. Ovo je pitanje opstanka hrvatskog sela, domaće proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske.

Ako danas dopustimo da hrvatski poljoprivrednici zbog nesposobnosti i nečinjenja Plenkovićeve vlade odustanu od proizvodnje, sutra više nećemo govoriti samo o pšenici. Govorit ćemo o nestanku hrvatske poljoprivrede



Savjet za poljoprivredu i hranu SDP-a

“Inflacija u Hrvatskoj već je mjesecima 50 posto viša nego inflacija u eurozoni, unatoč samohvali Vlade da se smanjila, a mjere koje je Vlada najavila su premalo i stižu prekasno”, istaknuli su na konferenciji za medije u Bjelovaru predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnici SDP-a Sanja Radolović i Mišel Jakšić i saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić, upozorivši i na posljedice Plenkovićeve inflacije koja najviše pogađa umirovljenike i građane s prosječnim primanjima.

„To govori o funkcioniranju države i prepuštanju ekonomiji stihiji. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ne djeluje, zato trgovački lanci ostvaruju marže od 8 posto, dok je prosjek EU 6 posto, a nitko ne prati transakcijske cijene uvoza, primjerice uvoza pekarskih proizvoda iz Poljske u te iste trgovačke lance, koje su veće tamo gdje nastaju, nego npr. ako ih izvoze u Austriju i Njemačku“, poručio je Hajdaš Dončić.

Podsjetio je da već godinama traže porez na ekstraprofit kao trajnu mjeru za smanjenje regionalnih i ekonomskih razlika, a ne kao antiinflatornu mjeru: „Nije normalno da 10 posto stanovništva upravlja s 90 posto nacionalnog bogatstva i nije normalno što nam građani govore ovdje u Bjelovaru, ali i jučer u Đakovu, u Puli, u Splitu, u Dubrovniku, u Zagrebu, u Čakovcu i Varaždinu, a to je ono što znamo, da su im mirovine 350 eura, a da je medijalna plaća u Hrvatskoj 1300 eura. Inflacija nije jednaka za sve”.

Naglasio je da rješenja postoje: „Treba preusmjeriti novac u energetiku koja je usmjerena na građane – solare, dizalice topline, fasade – a ne na krupni kapital. Priuštiva energija, stan i hrana ključna su pitanja sadašnjosti i budućnosti. Hrvatska, bez obzira jeste li desni centar, lijevi centar ili centar, može i mora bolje, jer nas je sve manje i moramo zajedničke ciljeve ostvarivati razgovorom, dijalogom i činjenicama.“

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić rekao je da se ovdje radi o autentičnoj hrvatskoj, Plenkovićevoj inflaciji. “Taj dio inflacije nije samo plod strukturnih teškoća gospodarstva, nego je u prvom redu posljedica nepostojanja prehrambene i energetske samodostatnosti. Istodobno, mjere koje je Vlada najavila su premalo i dolaze prekasno. Pozdravljamo zamrzavanje cijena administrativnih usluga državnih poduzeća, ali istodobno komunalne i javne usluge u gradovima rastu bolno za građane“, upozorio je Bakić.

Govoreći o ukidanju poreza na mirovine, naglasio je da se Možemo! za to zalaže već godinama, ali da će najavljenim Vladinim izmjenama mnogi ostati uskraćeni: „Oko 700 tisuća umirovljenika, možda i više, neće osjetiti direktnu korist, jer su njihove mirovine ispod praga oporezivanja. Istodobno se najavljuje zamrzavanje razine svih socijalnih pomoći. Očekujemo da se bilo kakvi prihodi države od poreza na ekstraprofit vrate umirovljenicima i ugroženim skupinama“, naglasio je.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je simboliku Bjelovara: „Ne nalazimo se slučajno u Bjelovaru i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Nalazimo se u nekadašnjem mliječnom bazenu Hrvatske, u gradu sira gdje je sirana nekada zapošljavala stotine ljudi. Danas je ta sirana pretvorena u skladište – to je najveći apsurd Plenkovićeve inflacije pohlepe, nedostatna poljoprivredna samodostatnost. Podsjetila je da je u posljednjem mandatu Plenkovićeve Vlade hrana kumulativno porasla za 42 posto, a neki proizvodi na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a od 5 posto – poput mlijeka, sira, vrhnja i maslaca – dvostruko su poskupjeli. „Samodostatnost Hrvatske u proizvodnji mlijeka jedva je 50 posto, iako imamo prirodne resurse. Farme se zatvaraju, otkupne cijene su dvostruko niže nego prije nekoliko godina, a troškovi proizvodnje eksplodirali su u nebo. U isto vrijeme naši građani, osobito umirovljenici i ljudi s niskim primanjima, plaćaju te proizvode dvostruko skuplje“, naglasila je.

Radolović je ustvrdila i da Vlada nije iskoristila europske fondove za jačanje otpornosti: „Plenković se hvali s 25 milijardi eura iz Bruxellesa, ali taj novac nije poklonjen i nije bačen iz helikoptera – još ga nismo ni povukli ni isplatili korisnicima. Umjesto da ulaže u poljoprivredu i energetsku samodostatnost, ulaže se primarno u beton”. 

Saborski zastupnik SDP-a i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić poručio je da u Hrvatskoj imamo jasnu inflaciju pohlepe s jasnim pečatom – Andrej Plenković i HDZ: “Uvozni lobiji, špekulanti, strani trgovački lanci, strane banke i strani telekomunikacijski operatori jako se fino znaju pozivati na tržišnu ekonomiju kad treba guliti građane, ali kad treba dati pristojne plaće radnicama u trgovačkim lancima – tu cijela priča zastane iza štekata i više nemamo europski tržišni model. Plenković im je otvorio vrata da s Hrvatskom rade što žele i da našu gospodarsku priču svedu na to da izvozimo sirovinu, primarno u poljoprivredi, a gotove proizvode nam preko njegovih špekulanata vraćaju skuplje”, rekao je Jakšić

Govoreći o energetici, podsjetio je na neispunjena obećanja  Andreja Plenkovića i afere: „Najavio je da će energetiku vratiti u hrvatske ruke i otvoriti veliki ciklus HEP-a, a od svega imamo aferu ‘plin za cent’, grabež s pečatom Ine i HEP-a i nijedan stvarni pomak u modelu upravljanja. Umjesto energetske samodostatnosti, daljinsko upravljanje našim resursima se praktički preselilo u Mađarsku.“

Europski odbor regija pozvao je u četvrtak Europsku uniju da uključi gradove i regije u vanjsku politiku, istaknuvši da bi njihove vlasti trebale imati ulogu u razvojnoj suradnji koju EU provodi u svijetu, u politici proširenja, te onoj u nestabilnim okruženjima.

Europski odbor regija je savjetodavna institucija u Bruxellesu putem koje 329 lokalnih i regionalnih dužnosnika zastupa interese regija i gradova iz Europske unije.

"Globalna Europa mora staviti lokalne i regionalne vlasti u središte vanjskog djelovanja EU-a", izjavio je Joško Klisović, izvjestitelj Europskog odbora regija tijekom iznošenja mišljenja u Bruxellesu.

Globalna Europa je predloženi novi financijski i strateški okvir Europske unije za vanjsko djelovanje u razdoblju od 2028. do 2034. godine. Sadržavat će novac za pomoć i suradnju sa zemljama izvan EU-a, za politiku sa susjednim zemljama i podržavanje stabilnosti u svijetu.

Klisović, član Skupštine Grada Zagreba, ukazao je da lokalni i regionalni političari trebaju biti uključeni u taj okvir jer mogu doprinijeti na terenu u trenutku geopolitičkih previranja.

„U svijetu obilježenom sve većim geopolitičkim napetostima, nejednakošću, klimatskim poremećajima i nazadovanjem demokracije, Europa ne može projicirati snagu u inozemstvo i pozicionirati se u svjetski poredak u nastajanju bez ulaganja u stabilnost, demokraciju i socijalnu koheziju na lokalnoj razini", izjavio je u Bruxellesu.

Lokalne i regionalne vlasti iz EU-a povijesno su uspjele održavati veze sa svojim kolegama u nekim nestabilnim zemljama, kao što je Libija. To im je omogućilo da zadrže komunikacijske kanale tijekom razdoblja napetih diplomatskih odnosa na nacionalnoj ili multinacionalnoj razini te da pruže praktičnu potporu.

Europski odbor regija je u svom mišljenju, odnosno dokumentu, naveo da provedba 65 posto ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda ne bi bila moguća bez aktivnog sudjelovanja gradova i regija.

"Lokalne i regionalne vlasti također su ključne za proširenje Europske unije jer se 70 posto zakonodavstva EU-a provodi na lokalnoj i regionalnoj razini. Smatramo stoga da je aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u kreiranju politika i u njihovoj provedbi ključno za maksimiziranje učinka inicijative Globalna Europa", zaključio je Europski odbor regija.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, zajedno sa saborskim zastupnicama Sanjom Bježančević i Marijom Milinković, sudjelovao je u srijedu, 1. srpnja 2026. godine, u Đakovu na komemoraciji povodom 35. obljetnice ubojstva Josipa Reihl-Kira, ratnog načelnika Policijske uprave osječko-baranjske i jednog od najistaknutijih hrvatskih mirotvoraca.

Komemoracija je održana na Gradskom groblju u Đakovu, u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije, uz sudjelovanje predstavnika Policijske uprave osječko-baranjske, članova obitelji, braniteljskih udruga te predstavnika društvenog i političkog života.

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća izaslanstvo SDP-a odalo je počast Josipu Reihl-Kiru, čovjeku koji je u najtežim trenucima početka Domovinskog rata dosljedno zagovarao dijalog, mir i sprječavanje sukoba. Kao načelnik osječke policije nastojao je očuvati mir u istočnoj Slavoniji, a 1. srpnja 1991. godine ubijen je na putu prema pregovorima u Tenji zajedno s Goranom Zobundžijom i Milanom Kneževićem.

Trideset i pet godina nakon njegove smrti, Josip Reihl-Kir ostaje simbol odgovornosti, hrabrosti i predanosti miru. Njegovo nasljeđe trajno podsjeća na važnost dijaloga, poštivanja ljudskog života i izgradnje društva utemeljenog na toleranciji i međusobnom uvažavanju.

Andrej Plenković tek je jučer otkrio da u Hrvatskoj postoji sezonska, ljetna inflacija u kojoj su cijene za naše građane na obali, na moru veće nego na kontinentu, i naravno da ne može razumjeti ni razorne posljedice koju njegova, Plenkovićeva inflacija ima za građane koji žive od svog rada, poručili su iz Karlovca SDP i Možemo. U Karlovcu su u sklopu izložbe "Stopama Plenkovićeve inflacije govorili Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, saborska zastupnica Sanja Radolović i koordinatorica Možemo Sandra Benčić.

“Dok oporba nudi rasprave o strukturnim problemima hrvatske ekonomije – od industrijske tranzicije, borbe protiv oligopola i monopola, pa sve do energetske i prehrambene samodostatnosti – premijer se čudi sezonskoj inflaciji. Naš premijer je tek jučer otkrio da cijene proizvoda nisu iste na kontinentu i na Jadranu ili na otocima, te da je tamo puno skuplje. Možda još nije otkrio da tamo žive Hrvati, građani koji ne žive samo od turizma i plaćaju iste te skupe cijene“, izjavio je Hajdaš Dončić.

Posebno se osvrnuo na činjenicu da inflacija najteže pogađa najranjivije skupine, poput umirovljenika u Karlovcu i Vinkovcima. Za one s mirovinama od 400 do 600 eura, stvarna inflacija iznosi i do 25 posto, dok su cijene osnovnih namirnica skočile za 30 do 40 posto.

„Ako imate 400 eura mirovine, to nije isto kao kada imate plaću od 3000 do 4000 eura, kakvu imaju članovi Vlade. Zato ova inflacija ima ime i prezime. To je Andrej Plenković koji je dopustio ekonomiju pohlepe i društvo u kojem svega deset posto stanovništva upravlja s devedeset posto bogatstva“, zaključio je Hajdaš Dončić, najavivši da će oporba neumorno inzistirati na rješenjima za smanjenje klasnih razlika.

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić podsjetila je da osim sezonske, u Hrvatskoj vlada i specifična „lokalna HDZ-ova inflacija“. Riječ je o namjernom podizanju cijena komunalnih usluga u gradovima i općinama u kojima vlada HDZ, što je zoran primjer upravo Karlovac.

Benčić je istaknula da su poruke građana iz svih dijelova Hrvatske jasno upisane u „Crnu knjigu Plenkovićeve inflacije“. Građani izravno premijera smatraju odgovornim za činjenicu da Hrvatska bilježi jednu od najviših stopa inflacije u europodručju, pri čemu je najveći udar pretrpljen upravo na cijenama hrane.

„U pogledu prehrambene samodostatnosti, danas smo manje samostalni nego prije deset godina. Potpuno je jasno da je inflacija ključna tema na kojoj će Plenković izgubiti parlamentarne izbore. Njegov jedini odgovor na patnju građana jest ismijavanje onoga što su upisali u našu crnu knjigu. To je Plenkovićeva politika. Mi nudimo rješenja koja već četiri godine guramo u Saboru, ali jedino pravo rješenje je odlazak HDZ-a s vlasti“, poručila je Benčić.

Zastupnica SDP-a Sanja Radolović naglasila je da je Karlovac, kao grad na četiri rijeke, idealno mjesto za slanje poruke o energetskoj krizi i propuštenim prilikama. Prema njezinim riječima, uz stanovanje i hranu, energetika bilježi najveći rast cijena – samo u posljednja tri mjeseca cijene energenata u Hrvatskoj porasle su za 11 posto.

„Naš najveći energetski potencijal trebali su biti obnovljivi izvori, poput hidroelektrana, u koje se nije ulagalo ništa. Nakon što je HDZ prodao Inu Mađarima, nakon afere 'plin za cent' i izvlačenja milijardi, Plenkovićeva vlada nije učinila ništa da osigura energetsku samodostatnost. Građani i poduzetnici moraju postati i proizvođači, a ne samo potrošači energije“, upozorila je Radolović.

Ona je podsjetila da HDZ od 2016. godine nije donio nikakvu suvislu energetsku strategiju, dok se odgovorna država morala zaštititi dostupnim alatima i mehanizmima. Radolović je zaključila kako oporba nudi konkretne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere koje će zaustaviti divljanje cijena hrane, osigurati priuštivo stanovanje i stabilizirati cijene energenata.

Kampanja “Stopama Plenkovićeve inflacije” nastavlja se i sljedećeg tjedna u više hrvatskih gradova. Na adresi https://skupo.hr/#potpisi građani mogu ispuniti anketu o tome kako ih je do sada najviše pogodila Plenkovićeva inflacija. 

Plenkovićeva inflacija nije slučajna, ona je posljedica njegove političke odluke da pogoduje uvoznicima hrane, da pogoduje trgovačkim lancima i telekomima, a da sav teret krize i inflacije podnesu građani. Tako su i njegove navodne antiinflacijske mjere, poput poreza na ekstraprofit, napisane tako da zaobiđu upravo one koje bi trebale zahvatiti, poručili su danas vodeći ljudi SDP-a i Možemo u Koprivnici. 

Na turneji “Stopama Plenkovićeve inflacije”, u Koprivnici su s građanima razgovarali predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, gradonačelnik Mišel Jakšić, saborski zastupnici SDP-a i Možemo Mirela Ahmetović i Damir Bakić, kao i župan koprivničko-križevački Tomislav Golubić. 

“Tijekom proteklih više od mjesec dana na ulici s građanima, od svih smo njih čuli da ih najviše pogađaju cijene hrane”, tumači predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako inflacija posebno pogađa umirovljenike s malim mirovinama i siromašne građane.

Upozorio je da je premijer plaćen javnim novcem kako bi upravljao sustavom i sprječavao anomalije, no umjesto toga dopušta da se strateški potencijali pretvore u bogaćenje krupnog kapitala. Kao plastičan primjer promašene politike naveo je poslovne zone koje su prodane ili iznajmljene krupnom kapitalu za gradnju solarnih elektrana.

"Umjesto da je Andrej Plenković promijenio ekonomski model i omogućio građanima Republike Hrvatske da na svoje krovove ugrade sunčane panele, proizvode električnu energiju prije svega za sebe i tako izravno smanjuju svoje životne troškove, on pogoduje velikima", naglasio je. Istaknuo je da inflacija najteže pogađa one s najnižim primanjima: "Umirovljenicima koji imaju 500 ili 600 eura mirovine inflacija nije deklariranih dva i pol posto, jer najveći dio svojih prihoda moraju trošiti isključivo na hranu."

Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić izravno je optužio Plenkovića za eskalaciju "inflacije pohlepe". Prema njegovim riječima, HDZ već desetljećima "pleše isključivo onako kako svira krupni kapital, mahom strani", otvarajući vrata bankama, telekomima i trgovačkim lancima koji bezočno opterećuju potrošačke košarice i račune građana.

"Andrej Plenković je, zajedno sa svojim prijateljima iz uvoznih lobija, odlučio uništiti hrvatsku poljoprivredu, poljoprivrednike i selo. Na prste jedne ruke možemo nabrojiti kulture u kojima smo još samodostatni, a i tamo gdje jesmo, izvozimo jeftinu sirovinu, a uvozimo skupe gotove proizvode", upozorio je Jakšić, podsjetivši i na predaju nacionalne energetske neovisnosti Mađarskoj. Poručio je da su građani umorni od lažnih obećanja i da su SDP i partneri spremni pobijediti HDZ na parlamentarnim izborima čim premijer skupi hrabrosti raspisati ih.

Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović ukazala je na porazne statističke podatke: usprkos povlačenju milijardi iz EU fondova, pokrivenost uvoza izvozom u poljoprivredi u samo godinu dana pala je na polovicu te danas iznosi tek 14 posto.

"Kako je moguće da nas u poljoprivredi nadmašuje zemlja iz okruženja koja još nije ni kandidatkinja za članstvo u EU, te da upravo iz nje uvozimo osnovne proizvode poput brašna?", zapitala je Ahmetović. Kritizirala je administrativnu pasivnost Vlade u usporedbi s državama poput Austrije, koja štiti svoje proizvođače. Osvrnula se i na Vladinu politiku zamrzavanja cijena, nazvavši je farsom koja je rezultirala samo praznim policama, dok stvarni troškovi života i dalje rastu: "Andrej Plenković napravio je lunapark od ove zemlje, za koji građani plaćaju preskupe ulaznice. Vrijeme je da za to odgovara."

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić iznio je zabrinjavajući podatak da je inflacija u Hrvatskoj točno 50 % viša od prosjeka europodručja, što je izravna posljedica strukturnih manjkavosti te energetske i prehrambene neotpornosti.

"U posljednje četiri godine, između dva inflatorna vala, nismo povećali otpornost ni u jednom ključnom području. Ilustrativan je podatak da je susjedna Slovenija proizvela dvostruko više električne energije iz solarnih izvora nego Hrvatska, unatoč manjem teritoriju i znatno manjem broju sunčanih sati", istaknuo je Bakić.

Osvrnuvši se na Vladine mjere, Bakić je pojasnio da većina umirovljenika neće imati koristi od oslobađanja mirovina od poreza jer su im primanja ionako ispod praga oporezivanja. Kritizirao je i prekasno uvođenje poreza na ekstraprofit jer je referentno razdoblje obuhvatilo godine u kojima je profit već drastično narastao. "Inzistirat ćemo da se sav novac prikupljen porezom na ekstraprofit usmjeri prema najranjivijim skupinama, posebno onim umirovljenicima koji su ostali zakinuti", zaključio je Bakić.

Župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić zaključio je kako je Plenkovićeva inflacija postala elementarna nepogoda koja građane gura prema rubu siromaštva.

"Svi dobro znamo da današnjih 40 eura i nekadašnjih 300 kuna ne vrijede isto. Novac vrijedi sve manje, a ljudi sve lošije žive od svog rada", poručio je Golubić, ističući kako je koalicija SDP-a i Možemo! spremna ponuditi konkretna rješenja, preuzeti punu odgovornost za vođenje države te dokazati da Hrvatska može i mora bolje.

U sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“ danas je u Dubrovniku održana konferencija za medije SDP-a i stranke Možemo, na kojoj su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić, saborske zastupnice SDP-a Sanja Radolović i Ivana Marković te predsjednica dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović upozorili na posljedice rasta cijena, neuspjeh Vladinih mjera u borbi protiv inflacije i izostanak strategije za jačanje domaće proizvodnje, energetsku neovisnost i priuštivo stanovanje.

Iz oporbe su poručili kako inflacija u Hrvatskoj nije isključivo posljedica globalnih okolnosti, već rezultat ekonomskog modela koji pogoduje velikim korporacijama i trgovačkim lancima, dok građani s nižim i srednjim primanjima snose najveći teret poskupljenja.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako, unatoč različitostima među hrvatskim regijama, građane danas povezuju dvije stvari – nogometna reprezentacija i „Plenkovićeva inflacija“ - koju jednako osjećaju stanovnici Dubrovnika, Osijeka, Istre i Međimurja.

„Analizirajući podatke Europske komisije i Hrvatske narodne banke, vidljivo je da je Andrej Plenković dopustio stranim trgovačkim lancima u Hrvatskoj marže od oko osam posto, dok su u Europskoj uniji one oko šest posto“, rekao je Hajdaš Dončić, ocijenivši da je glavni problem u ekonomskom modelu Hrvatske, a ne u vanjskim okolnostima.

Posebno je upozorio na stanje u poljoprivredi i energetici, istaknuvši kako Hrvatska nema jasnu strategiju proizvodnje hrane ni energetsku strategiju te da je predugo odgađala uvođenje poreza na ekstraprofit. Podsjetio je kako je SDP još prije tri godine predlagao jačanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se učinkovitije regulirale cijene i spriječile tržišne anomalije.

„Hrana i energija strateški su resursi svake države. Hrvatska mora graditi samodostatnost i voditi politike koje će koristiti građanima, a ne uskom krugu privilegiranih“, poručio je Hajdaš Dončić, dodavši kako Hrvatska prema susjednim državama treba voditi aktivnu politiku i biti „svjetionik“ europskih integracija za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić ocijenila je da je Vlada Andreja Plenkovića „kapitulirala pred inflacijom i porastom cijena“, dok građane pokušava uvjeriti da život nije skup.

„Građanima je skupo i to je činjenica koju nikakva PR kampanja ne može promijeniti. Kada cijene u Hrvatskoj dosegnu razinu razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, a plaće ostanu višestruko niže, takve se razlike ne mogu prikriti“, rekla je Benčić, istaknuvši kako su tijekom obilaska dubrovačke tržnice razgovarali s domaćim proizvođačima koji se suočavaju s visokim troškovima vode i nedostatkom sustava navodnjavanja, zbog čega nisu u ravnopravnom položaju s proizvođačima iz drugih europskih zemalja.

„Imamo sredstva za ulaganje u samodostatnost u proizvodnji hrane, energetsku neovisnost, stanogradnju za mlade te kvalitetnu javnu infrastrukturu poput vrtića i škola. To je pitanje političkog izbora – između modela koji koristi malom broju najbogatijih i modela koji radi za većinu građana. Naš izbor je jasan – stojimo uz većinu građana, a ne privilegiranu manjinu", poručila je Benčić.

Gradonačelnica Supetra i SDP-ova zastupnica Ivana Marković upozorila je kako inflacija u Hrvatskoj više nije samo ekonomski problem, već pitanje načina upravljanja državom. Istaknula je da premijer Andrej Plenković već godinama tvrdi da je inflacija pobijeđena, dok službeni podaci pokazuju da Hrvatska i dalje bilježi jednu od viših stopa inflacije u eurozoni.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović kritizirala je Vladine mjere "za spašavanje proračuna", usmjerene prema malim obiteljskim iznajmljivačima, istaknuvši da se pritom zanemaruje problem nekomercijalnog smještaja i sive zone u turizmu. Upozorila je kako su cijene nekretnina na Jadranu u posljednjih pet godina porasle i do 60 posto, dok velik broj građana ne može doći do priuštivog stanovanja.

Predsjednica dubrovačkog SDP-a Anita Bonačić Obradović naglasila je da su životni troškovi u Dubrovniku oko 15 posto viši nego u Zagrebu, dok su cijene nekretnina i do 40 posto više. Poručila je kako rast cijena i nedostatak ozbiljne strategije stanovanja dodatno otežavaju položaj građana te da ekonomske politike moraju biti usmjerene na stvarne potrebe ljudi, a ne isključivo na turističke ili investicijske pokazatelje.

Zaključno, iz oporbe su poručili kako Hrvatska treba promjenu ekonomskog modela koji će poticati domaću proizvodnju, energetsku neovisnost i priuštivo stanovanje, umjesto sustava koji pogoduje najbogatijima dok većina građana osjeća pad životnog standarda.

Akcija „Stopama Plenkovićeve inflacije“ nastavlja se diljem Hrvatske s ciljem ukazivanja na posljedice rasta cijena i političkih odluka Vlade RH. Na poveznici www.skupo.hr provjerite koliko su hrana i osnovne kućanske potrepštine poskupile u zadnjih pet godina Plenkovićeve inflacije i ispunite anketu u kojoj možete napisati koja su vas poskupljenja najviše pogodila.

Boris Lalovac je politički adut SDP-a. Bivši ministar financija, u vrijeme kad je Vlada pritisnula banke da izvrše konverziju toksičnih kredita u švicarskim francima, profilirao se kasnije kao netipičan saborski zastupnik, onaj koji ne kritizira nužno svaki potez vlasti, već pokušava dati konstruktivan doprinos u raspravama u kojima je stručan. Stoga ne čudi da ga je SDP kandidirao za viceguvernera Hrvatske narodne banke jer vladajućima neće biti politički jednostavno odraditi ono što je inače rutina, da tek tako odbiju bilo kojeg kandidata oporbe.

TELEGRAM: Meni se ova vaša kandidatura čini i kao mala politička podvala SDP-a, u stilu sad ćemo predložiti čovjeka koji je poznat po tome da se borio s bankama, a za potrošače – pa neka nas se usude odbiti.

LALOVAC: A to ne znam. Ne ulazim nikad s idejom da me netko odbije ili da nešto kalkuliram.

TELEGRAM: Pa kakav ste vi to onda političar?

LALOVAC: Možda malo neobičan. Uvijek mislim da nešto stvarno mogu učiniti. Malo tko je vjerovao da možemo napraviti konverziju “švicarca”, zar ne?

TELEGRAM: U dnevnim novinama su u to vrijeme izlazili eseji o tome da će propasti cijeli financijski sustav u Hrvatskoj, ako bude konverzije kredita.

LALOVAC: I ništa od toga se nije ostvarilo. Mi smo išli s premisom da će građani, oslobođeni okova takvih kredita, dati dodatni zamah gospodarstvu. Pa ne može biti normalno da otplaćujete kredit deset godina, a dužni ste više nego kad ste ga počeli otplaćivati. Govorio sam o tome kao ministar i na sastancima u EU, mislim da je protiv konverzije bio jedino austrijski ministar financija, vjerojatno zbog austrijskih banaka. Iako su i MMF i druge svjetske financijske institucije upozoravale da u to ne idemo, mi smo išli jer smo vjerovali da je to za naše građane ispravan put. I zahvalan sam Zoranu Milanoviću bez čije odlučnosti tada moja zamisao ne bi bila realizirana.

TELEGRAM: Vratimo se na sadašnju kandidaturu za HNB. Naizgled se čini kao pametan politički potez SDP-a, ali što ako – budete izabrani? Inflacija je najveći Plenkovićev problem i opozicija stalno lupa po tome. Da sam ja Plenković, izabrao bih vas za viceguvernera i svaki put kad Hajdaš Dončić ili ostali krenu pričati o inflaciji rekao bih – pa imate svog čovjeka u HNB-u, instituciji zaduženoj za stabilnost cijena! S druge strane, koliko biste vi kao pojedinac u HNB-u, uopće mogli napraviti?

LALOVAC: Isto kao pojedinac u Ministarstvu financija.

TELEGRAM: Pardon, ali tad ste bili glavni.

LALOVAC: Dobro, bio sam zamjenik ministra kad smo prvi put zamrznuli kamatne stope za građane s kreditima u CHF i kad smo ograničili rast svih kamatnih stopa što je i danas na snazi, a zatim sam kao ministar išao i u zamrzavanje tečaja, pa konverzija. Što se tiče borbe protiv inflacije, ona je zakonski u domeni HNB-a, a provodi je Europska središnja banka (ESB).

Ono što je meni najvažnije kako HNB komunicira oko inflacije. Guverner nije uopće dolazio u Sabor, nije komunicirao sa zastupnicima i građanima oko mjera protiv inflacije. Nakon nekoliko godina analiza je pokazala kako promjene ključnih kamatnih stopa različito djeluju u različitim zemljama eurozone. Nitko nije rekao zašto je Hrvatska prošla najlošije kod povećanja kamata i zašto smo u vrhu inflacije unutar eurozone unatoč svim mjerama ESB-a.

Iako nema direktan utjecaj na ključne kamatne stope ESB-a, HNB se mora postaviti puno aktivnije i to ne samo u borbi protiv inflacije. Pa tek su lani donijeli makrobonitetne mjere za ograničavanje rasta kredita građanima, a i ti su krediti poticali inflaciju. Zatim imate snažnu, dvoznamenkastu stopu rasta kreditnih aktivnosti poduzeća koja potiče rast cijena nekretnina. Dakle, ne radi se samo o ključnim kamatnim stopama putem kojih se utječe na inflaciju. HNB ima cijeli arsenal instrumenata koje može koristiti i mislim da se može puno više napraviti.

A što se tiče inflacije, skrećem pažnju da se na razini ESB-a sad komunicira i da izvršne vlasti imaju način na koji mogu utjecati, a to je kroz vođenje energetske politike. I to ide do te razine da bi ESB potaknula jače financiranje obnovljivih izvora energije, jer smatraju da je jedan od glavnih uzroka inflacije velika energetska ovisnost i da su zapravo zemlje koje su jako energetski ovisne ranjivije. Sad se po prvi put u povijesti događa da povećanje cijene fosilnih goriva u nekim zemljama ne utječe na povećanje cijena električne energije.

TELEGRAM: Zbog povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora?

LALOVAC: Tako je. Međutim, zadnje izvješće HNB-a je pokazalo da Hrvatsku karakterizira visok udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, zbog hidropotencijala, no električna energija čini tek trećinu ukupne potrošnje energije poduzeća, dok nafta i plin čine dvije trećine njihove potrošnje. To znači da su hrvatska poduzeća izuzetno osjetljiva na promjene u cijeni nafte i plina, a onda te šokove prebacuju na potrošače, što rezultira rastom inflacije. Pogledajte kako se kod nas povećanje cijene električne energije krajem prošle i početkom ove godine vrlo brzo prenijelo na inflaciju.

TELEGRAM: Dobro, ovako kad vas slušam, ja bih rekao onda da Plenković i nije toliko kriv za tu inflaciju kod nas. Sve je to energija, kojoj raste cijena globalno…

LALOVAC: Mnogi su, poput HNB-a i HUP-a, kritizirali Vladu da je inflacija djelomično potaknuta ogromnim rastom plaća u javnom sektoru. Što se po meni dogodilo? Jedan velik dio ljudi iz privatnog sektora je krenuo prema javnom, na bolje plaće, uvjete i sigurnija radna mjesta…To je stvorilo pritisak na privatni sektor koji ionako ima problema s radnom snagom pa su i oni morali dizati plaće bez rasta produktivnosti.

Druga stvar, država je prije dvije-tri godine dala preko milijardu eura za kredite HEP-u za ulaganja, a nitko nema pojma na što je to utrošeno. Je li zbog toga jeftinija struja? Kako se to prenijelo na krajnje kupce? Mi smo tražili detaljnu analizu. Nitko ne zna gdje i kako je to uloženo, a svi smo pomalo već zaboravili i na energetske afere, od plina za cent nadalje.

Dalje, inzistirali smo na tome da nije dovoljno da se ide samo u zamrzavanje cijena određenih prehrambenih proizvoda. I znate što je pokazala analiza Europske komisije? To zamrzavanje cijena uopće nije utjecalo na smanjenje cijena hrane. Ja sam više puta razgovarao i s kolegama iz HDZ-a i govorio im da cijena hrane i dalje raste usprkos zamrzavanju cijena. Nije dovoljno samo zamrznuti cijene, morate ići na strukturne promjene, a jedna među njima je i povećanje proizvodnje hrane.

U svemu tome može sudjelovati i HNB. Za početak u javnoj raspravi. HNB mora razmišljati o tome kako kamatnom politikom može utjecati na financiranje građanima, a kako prema poduzećima, odnosno prema različitim gospodarskim sektorima. Recimo, podržavam izjavu sadašnjeg guvernera da će više sredstava usmjeriti kroz kreditne kanale prema proizvodnji, a manje potrošnji. To je izjavio na Odboru za financije. Znači, to je možda neka promjena smjera, pa ćemo vidjeti s kojim se to instrumentima može preusmjeriti. Tako da ja mislim da se može puno više napraviti, vjerujem u to. Inače se ne bih ni kandidirao ni u politici, ni u izvršnoj vlasti, ni monetarnoj, da bih samo sjedio sa strane i rekao da se ne može ništa napraviti.

TELEGRAM: Kažete da se moglo djelovati na povećanu proizvodnju hrane, da se moglo djelovati na povećanu produktivnost u javnom sektoru, ali jedno i drugo su složeni procesi. To nije nešto što se može jednom odlukom promijeniti. Koliko je realno da se takve stvari promijene u nekom doglednom roku?

LALOVAC: Vratimo se na vrijeme dok sam bio ministar. Išao sam na to da se konverzijom kredita oslobodi velik dio novca građanima koji bi kasnije mogao potaknuti potrošnju koja, pak, najvećim dijelom kreira naš BDP. Uz to smo dizali neoporezivi dio plaće, što su kasnije nastavljali svi HDZ-ovi ministri, kako bismo potaknuli cjelokupnu potražnju. No, taj model se zaustavio prije tri godine jer se iscrpio, neoporezivi dio je toliki da preko pedeset posto ljudi više uopće nije bilo u poreznim škarama. A onda su išli na administrativne mjere – povećanje plaća u javnom sektoru, zamrzavanje cijena dijela prehrambenih proizvoda… Tu se izgubila poveznica s realnim sektorom, a stvorila su se očekivanja kod građana da će plaće rasti političkom odlukom. Pogotovo u izbornoj godini, kad su preko noći porasle za 30-40 posto.

TELEGRAM: Kad već spominjete buduće Vlade, što ako sad budete izabrani za viceguvernera HNB-a, a nakon izbora vas Hajdaš Dončić pozove u Vladu?

LALOVAC: Odmah prihvaćam poziv.

TELEGRAM: Okej. Što onda? Što napraviti sa strane izvršne vlasti da se izbjegnu ili umanje svi ovi rizici?

LALOVAC: Monetarna i fiskalna vlast moraju surađivati. Evo primjera s tržištem nekretnina. Vlada daje brojne olakšice i potpiruje cijene. Ako jedni pale, a ovi s druge strane gase, nema efekta. Moraju postojati zajedničke mjere. Mi se moramo pripremiti na situaciju u kojoj građani s 1300 eura plaće ne mogu vraćati potrošačke kredite. Novo izvješće HNB-a govori da se to već događa i da oni u takvoj situaciji sve češće uzimaju nove kredite da bi zatvorili stare. I to ih uzimaju svakih cca. godinu i pol.

Mi moramo imati pripremljena zakonska rješenja za situaciju ako ti ljudi upadnu u nemogućnost otplate tih kredita. Problem je u tome što oni svi očekuju da će se redovna povećanja plaća nastaviti i iz toga planiraju servisirati kredit. A što ako povišica ne bude?

Uz to, imamo jako puno otvaranja novih malih i srednjih firmi koje na sebe uzimaju kredite za financiranje građevinskih projekata. Imali smo u vrijeme 2010. do 2012. jako puno zombi firmi, bez zaposlenih, a s ogromnim kreditnim zaduženjima. Bojim se da se nešto slično ponavlja. Ako se ne povuče malo ručna, da se malo ohladi ekonomija, ovo što ide je preopasno. Ove godine cijene nekretnina idu gore opet za 10 posto, a trgovina nekretninama pada za 15 posto. Sve još funkcionira dok se stambeni krediti uredno vraćaju, a vraćali su se jer su ljudi svake godine dobivali povećanja plaće. Dakle, Vlada vozi, država diže cijene, dižu se plaće, dižu se krediti…

TELEGRAM: Prijeti li nam kreditni slom?

LALOVAC: Ako se ovako nastavi, sve je moguće. Mi bismo već sada trebali razmišljati o zakonskom uvođenju “walk-away” modela. To znači da građanin koji ne može više otplaćivati kredit može vratiti ključeve banci, a da joj ne ostane dodatno dužan. Jer, po sadašnjem modelu, ako si dužan banci 100, a dođe do pada cijena nekretnina i ti je ne možeš prodati za više od 70, banka te i dalje tereti za 30. Zato bi bilo dobro uvesti “walk-away” model jer bi na kraju banka dobila nekretninu pa neka radi s njom što hoće...


Cijeli intervju pročitajte na portalu telegram.hr

U sklopu akcije „Stopama Plenkovićeve inflacije“ danas je u Vinkovcima održana konferencija za medije SDP-a i stranke Možemo, na kojoj su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić oštro kritizirali ekonomsku politiku Vlade Andreja Plenkovića, upozorivši na rast nejednakosti, inflaciju pohlepe i dugogodišnje zanemarivanje domaće proizvodnje. Uz navedene, na konferenciji su bili i predsjednik SDP-a Vukovarsko-srijemske županije i saborski zastupnik Mario Milinković te predsjednik SDP-a Vinkovci Davor Benić.

Iz oporbe je poručeno kako inflacija u Hrvatskoj nije slučajna pojava, već posljedica političkih odluka koje su dovele do stanja u kojem najveće profite ostvaruju trgovački lanci, banke i telekomi, dok građani s nižim i srednjim primanjima snose najveći teret poskupljenja.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako se hrvatska inflacija jasno razlikuje od europskog prosjeka jer proizvođačke cijene stagniraju, dok potrošačke cijene rastu, što upućuje na problem marži i strukture tržišta.

“Zbog toga govorimo o inflaciji pohlepe. Marže trgovačkih lanaca u Hrvatskoj veće su nego u prosjeku Europske unije, a Vlada se nije suprotstavila visokim cijenama niti je zaštitila domaće proizvođače“, rekao je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako hrvatska poljoprivredna proizvodnja zaostaje, dok se istovremeno i dalje uvozi značajan dio hrane i energije, što dodatno povećava ranjivost gospodarstva.

„Umjesto jačanja domaće proizvodnje hrane i energetske samodostatnosti, išlo se linijom manjeg otpora. To je ključni problem Plenkovićeve politike“, poručio je Hajdaš Dončić, zaključivši kako se ekonomski dobitci koncentriraju u rukama najbogatijih, dok oko trećine stanovništva osjeća realan pad životnog standarda.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović istaknula je kako Slavonija - nekadašnja prehrambena baza Hrvatske - danas postaje simbol demografskog i ekonomskog propadanja.

„Osnovne namirnice poput kruha, mlijeka, jaja i krumpira u mandatu ove Vlade bilježe dvoznamenkaste i troznamenkaste stope rasta“, rekla je Radolović, upozorivši na duboku proturječnost hrvatske poljoprivredne politike – izvoz sirovina uz istovremeni uvoz gotovih prehrambenih proizvoda.

„Izvozimo pšenicu, a uvozimo smrznuti kruh. Postali smo ovisni o uvozu čak i u sektorima u kojima imamo prirodne resurse“, naglasila je Radolović, posebno upozorivši na demografski pad Slavonije, ističući da mladi i dalje odlaze zbog nedostatka stabilnih radnih mjesta i dostupnog stanovanja.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručila je kako visoka inflacija i struktura cijena u Hrvatskoj nisu rezultat tržišnih okolnosti, nego političkih odluka koje su dugoročno oblikovale ekonomiju.

„Nije slučajno da Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u Europi. Nije slučajno da su proizvođači u Hrvatskoj u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge europske zemlje. Sve je to rezultat političkog izbora HDZ-a“, rekla je Benčić, istaknuvši kako su najveći gubitnici Plenkovićeve inflacije - građani koji žive od svog rada.

Dodala je kako se javna sredstva nedovoljno usmjeravaju u razvoj poljoprivrede, navodnjavanje i energetsku neovisnost, dok se prioriteti često okreću prema privatnim interesima.

Zaključno, iz oporbe je poručeno kako je nužna promjena ekonomskog modela koji, generira rast nejednakosti i pogoduje krupnom kapitalu nauštrb građana.

Akcija „Stopama Plenkovićeve inflacije“ nastavlja se diljem Hrvatske, s ciljem ukazivanja na stvarne posljedice inflacije i političkih odluka Vlade RH.

Na poveznici www.skupo.hr provjerite koliko su hrana i osnovne kućanske potrepštine poskupile u zadnjih pet godina Plenkovićeve inflacije i ispunite anketu u kojoj možete napisati koja su vas poskupljenja najviše pogodila.