Preskoči na glavni sadržajPreskoči na podnožje
SDP logotip
vazno.hr
Učitavanje...
izdvojena vijest:
SDP uputio zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja Plenkoviću
izdvojena vijest:
SDP uputio zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja Plenkoviću
Učitavanje...
Sokolić o prekidu štrajka: Potrebno je odmah nastaviti pregovore

Sokolić o prekidu štrajka: Potrebno je odmah nastaviti pregovore

Saborska zastupnica SDP-a Tanja Sokolić poručila je danas da SDP u potpunosti podržava pravo radnika na štrajk, ali i da se štrajk mora organizirati u skladu sa zakonom. Komentirajući aktualni štrajk u ZET-u i Čistoći, pozvala je sve strane da prekinu štrajk i odmah nastave pregovore kako bi se pronašlo rješenje spora.

„Na samom početku bih htjela istaknuti da SDP u potpunosti podržava stvarno pravo radnika na štrajk. Međutim, isto tako želimo da štrajk koji se organizira bude u potpunosti zakonit“, rekla je Sokolić, osvrnuvši se i na sudske odluke vezane uz štrajkove u ZET-u i Čistoći, istaknuvši da su donesene odluke nepravomoćne te da sindikati, odnosno sindikalni čelnici, imaju pravo uložiti žalbu. Istodobno je naglasila njihovu odgovornost prema radnicima.

„Radnici su ti koji bi mogli snositi pravne posljedice za sudjelovanje u nezakonitom štrajku. Prema tome, s ovog mjesta želim direktno pozvati sve da prekinu štrajk i da odmah nastave pregovore“, poručila je zastupnica SDP-a, podsjetivši i da je SDP prije početka štrajka pozvao sindikalne čelnike da se utvrde minimalne radne obveze i osiguraju osnovne funkcije koje su građanima Zagreba nužne.

„Međutim, sindikalni čelnici su se na to oglušili i danas imamo to što imamo“, kazala je Sokolić.

Komentirajući izjave premijera Andreja Plenkovića, koji je odgovornost za štrajk pokušao pripisati Gradu Zagrebu, Sokolić je istaknula da bi premijer, ako brine o položaju radnika, trebao pokazati istu brigu i u područjima za koja je odgovorna Vlada Republike Hrvatske.

„Pozvala bih premijera Plenkovića, ukoliko brine o radnicima, da pokaže svoju brigu o radnicima u područjima za koja je on odgovoran, primjerice u obrazovanju ili zdravstvu“, rekla je Sokolić, upozorivši na odlazak radnika iz javnih službi i posljedice koje takav trend ima na dostupnost javnih usluga građanima.

„Ne smije se dogoditi da visokoobrazovani profesor u gradu Zagrebu ima nižu plaću nego što je prosječna zagrebačka plaća. I to je ono što je na sramotu i Plenkovića i Vlade Republike Hrvatske“, poručila je.

Sokolić je još jednom pozvala sudionike štrajka da ga prekinu i vrate se za pregovarački stol.

„Pozivam sve koji sudjeluju u ovom štrajku da odmah prekinu štrajk i da se odmah nastave pregovori kako bi se došlo do nekog dogovora između strana koje su u sporu. Ovakvi sporovi se ne rješavaju na sudovima. Ovakvi sporovi mogu se riješiti samo dogovorom“, istaknula je.

Na pitanje o mogućoj političkoj motivaciji štrajka, Sokolić je odgovorila da u to ne želi ulaziti.

„Ono što je nama u SDP-u bitno jest da radnici imaju pravo na štrajk. Bitno nam je da se glas radnika čuje. Ali također nam je bitno i da sve strane koje sudjeluju u ovom sporu što prije sjednu za stol i postignu dogovor“, zaključila je Sokolić.

SDP o Ustavnom sudu: Podrška Goranu Selancu i Ani Horvat Vuković

SDP o Ustavnom sudu: Podrška Goranu Selancu i Ani Horvat Vuković

Hajdaš Dončić za Novi list: Imamo program i znanje za voditi Hrvatsku

Hajdaš Dončić za Novi list: Imamo program i znanje za voditi Hrvatsku

SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za Novi list ističe da je glavni motiv buduće predizborne koalicije bio želja da program bude transparentan.

– Pojedine mjere i zakone bismo donijeli odmah u prvom kvartalu nakon izborne pobjede, primjerice zakone o izbornim jedinicama i o podrijetlu imovine. Osam poglavlja našeg programa, zapravo plana rada nove vlade, predstavljat ćemo na terenu do izbora. Ljudi će moći unaprijed to analizirati i ocjenjivati.

Ali, ocjenjuje i HDZ?

– HDZ je bez sadržaja i, još ću jednom naglasiti, kao bundeva bez koštica, bez onog od čega se radi najbolje bučino ulje. Cijelo vrijeme HDZ kopira od drugih većinu stvari, što u politici nije nedopušteno, a njihove ideje danas vidimo i na slučaju Gospić. Retorika je HDZ-a uvijek bila da SDP nema program.

Sada priznaju da ga imate, ali tvrde da ništa ne valja.

– Samo, nisu ga ni mogli pročitati jer ga nismo još objavili.

Iz onoga što ste u subotu govorili na Markovom trgu, više je HDZ-ovih dužnosnika iščitalo da je to nešto na tragu Plana 21, s kojim je Kukuriku koalicija pobijedila na izborima 2011.?

– Apsolutno krivo. Što se gospodarstva tiče, rekao sam tada da će poduzetnici koji povećaju plaće, ulažu u produktivnost i poboljšavaju uvjete rada, imaju mogućnost za skraćenje radnog tjedna, imati niži porez na dobit. Također i da ćemo u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske uvesti regionalni porezni kredit, koji će izravno povećati neto plaću radnika, a ne općina koje su na određenim područjima isključivo leno HDZ-ovaca koji na njemu parazitiraju. Transformacija hrvatskog gospodarstva bit će trenutna, ali će trajati. Dakle, iz nečega što je bilo rentijerstvo, prebacujemo se i fokusiramo na proizvodnju hrane, energetsku samodostatnost i na povećanje produktivnosti. Toga sigurno nije bilo u Planu 21.

Nije vam taj dokument bio uzor?

– Nikakav. Ovaj je program nastao radom SDP-ovih savjeta.

U HDZ-u su naročito uznemireni zbog vaše najave radikalnog raskida s nasljeđem HDZ-a. Oni su, naime, uvjereni da je proteklih deset godina zlatno doba hrvatske povijesti?

– Hrvatska se ovih deset godina jest promijenila, ali nagore. Radikalan raskid s tim znači da sigurno nećemo kao Andrej Plenković gurati za direktore javnih firmi članove stranke bez kompetencija. Sada imamo takvu situaciju da ti direktori od države koja je vlasnik nisu dobili jasno mjerljive ciljeve. Naš predsjednik uprave HEP-a dobit će mjerljiv cilj, recimo, za 30 posto povećati broj energetskih zadruga u Hrvatskoj. Ako će ga ostvariti u godinu dana, nadzorni odbor će ga nagraditi.

Zašto je Hrvatskoj potreban zakon o podrijetlu imovine, koji je ukinut 1990.?

– Jer je kod velikog broja ljudi u Hrvatskoj nesrazmjer između imovine i prikazanih prihoda. To se ne rješava zatvorom nego visokim porezima.

Postojeće institucije, Porezna uprava, ne mogu tu ništa?

– Mi jesmo zakon o podrijetlu imovine povezali s jačanjem institucija, konkretno Poreznog USKOK-a. Naravno da nam je cilj i snažna Porezna uprava, a ono što ćemo sigurno uvesti su imovinske kartice šefovima nabave u svim javnim poduzećima, to je ključno. Svatko s certifikatom za javnu nabavu, morat će imati imovinsku karticu.

No, ispitivanje podrijetla imovine zvuči baš onako socijalistički.

– Ne, ne zvuči. Zbog čega se ne bi uspoređivalo nečije prihode i imovinu? U slučaju nesrazmjera, slijedit će visoke porezne kazne i to je pošteno. Neće svi ljudi moći dokazati da im veličina imovine odgovara osobnim primicima.


I studentska lista protivnika Aleksandra Vučića u Srbiji ima u programu zakon o podrijetlu imovine. Možda će vam i to biti otegotna okolnost?

– Neće, a na tim izborima se, nažalost, vjerojatno ništa neće promijeniti.


Kada ćete potpisati koaliciju s Možemo!?

– Tijekom listopada.

Ne može ništa iskrsnuti?

– Ne, ne vidim kako jer zaista dobro surađujemo. Uvijek ističem da Sandru Benčić poznajem više od 30 godina, a i s Tomislavom Tomaševićem sam vrlo dobar i nema nikakvih problema.


U čemu je vaš prethodnik Peđa Grbin pogriješio kada prije prošlih parlamentarnih izbora nije uspio s Možemo! dogovoriti koaliciju?

– Ne mislim da je Peđa nešto pogriješio. Ponavljam, moja je prednost da i s Tomislavom i sa Sandrom imam dugogodišnji osobni kontakt, to je jako važno u politici.


Za pretpostaviti je da agencije koje mjere stranačke rejtinge u Hrvatskoj, nakon potpisivanja vaše koalicije, neće ispitanike anketirati i dalje odvojeno o SDP-u i Možemo!. Bilo bi to, čini se, za vas povoljno jer sada su SDP i Možemo! ispred HDZ-a, ako se zbroje anketni postoci dvije stranke.

– Daleko smo ispred HDZ-a. Ako će se u istraživanja uvrstiti naša koalicija, vjerujem da će to pridonijeti stvaranju percepcije da je promjena u Hrvatskoj itekako moguća. Ovisi o naručiteljima anketa, to su obično televizije, hoće li u njima biti ponuđena koalicija SDP-a i Možemo! ili ne. Zaista bi fer bilo da se poslije potpisanog sporazuma na naše stranke gleda kao na blok, psihološki bi to djelovalo na birače koji bi postali svjesni da smo snažna alternativa Plenkoviću. Evo vam svježi Crobarometar, koji kod mene izaziva određeno čuđenje, SDP i Možemo!, bez neodlučnih, zajedno imaju 31,2 posto, pet postotnih poena više nego HDZ.


Za SDP bi mjerenje rejtinga koalicije bilo pozitivno i zato što se onda ne bi nastavio trend smanjivanja vaše prednosti u odnosu na Možemo!, koji traje već mjesecima.

– To je taj narativ koji HDZ gura u javni prostor.

Da će, ako već nije, SDP uskoro biti Možemo! junior partner?

– Iskrivljavaju stvarnost kao Donald Trump ili Aleksandar Vučić. Ali, ja sam razvio imunitet na te gluposti, što mi je možda moja najveća prednost.

Što je glupost? Razlika u anketama između Možemo! i SDP-a jest sve tanja.

– Meni snažan partner nije problem. Problem bi bio da SDP i Možemo! zajedno stagniraju, a da HDZ raste, ali to se ne događa. SDP vidi sebe u socijaldemokratskoj politici, imamo nacionalnu organizaciju i gospodarska rješenja dok Možemo! ima svoju zelenu i urbanu političku prepoznatljivost. Ma, mi smo »match made in heaven«.

Ok, ali ako bi se u anketama i dalje SDP i Možemo! pojavljivali odvojeno, ne može se odbaciti mogućnost da vas oni za šest ili deset mjeseci prestignu. Mislite da bi u tom slučaju Sandra Benčić rekla – Nema veze, Hajdaš je naš premijerski kandidat?

– Ne može Možemo! prestići SDP. A, slažem se da SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Ovo je jedan novi SDP, žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka, a koju sam izrekao na Konvenciji. To mi je jako bitno. SDP će dokazati da je stabilna druga politička stranka u Hrvatskoj, a vjerujem da, ako nam se poklopi neki dobar val, možemo postati i prva politička opcija.


Očajavate li možda što kao lider opozicije, SDP i vi osobno već sada niste popularniji?

– Žao mi je zbog toga jer znam da radimo puno, da imamo programe za svaku temu, odličan tim ljudi i gradonačelnike od Mišela Jakšića do Mirele Ahmetović, Peđe Grbina i Zorana Paunovića. Imamo i svoje savjete koji su intelektualno i politički najjači u Hrvatskoj, spomenut ću samo Zlatu Đurđević, Roberta Hranja, Vedrana Đulabića, da ne nabrajam sve. Ali, moramo se stalno boriti protiv tri stvari koje je HDZ uspješno ubacio u javni prostor, da SDP nema program, da SDP nema ljude, a da sam ja kao predsjednik stranke potkapacitiran. Svaki se predsjednik SDP-a, osim Zorana Milanovića, s ovim suočavao.

Znači, sa svoje ste strane sve učinili?

– Apsolutno sve. I stranka i ja osobno. Znam koliko radim, koliko sam ljudi okupio. Mislim da SDP u pojedinim područjima danas ima ono najbolje čime Hrvatska rapolaže. Puno tih izvanstranačkih ljudi je došlo pomoći SDP-u u principu zbog mene. Znam koliko energije trošim, koliko znanja posjedujem. Bio sam u političkoj karijeri od pročelnika do župana, ministra do predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost, dakle poznajem sustav.


I unatoč svemu tome SDP je na 18 posto. Je li vam to izvor frustracija?

– Pa da, jer smatram da dobro radimo. Svako se jutro pogledam u ogledalo i okej sam si. Ali, bio sam prefin, odlučio sam da više neću. Ne igramo mi u engleskoj nogometnoj ligi jer HDZ je druga županijska liga u kojoj se ide bez kostobrana. Neću biti vulgaran, ali svakako oštriji nego dosad.

Spomenuli ste novi Crobarometar. HDZ, što i nije neočekivano, nije zbog slučaja ilegalnog otpada pretrpio skoro nikakvu političku štetu, u odnosu na kolovoz rejting mu je niži za zanemariva 0,2 postotna poena. Iznenađenje je ipak da oporbene stranke SDP, Možemo! i Most ne bilježe rast nego i one minimalan pad. Premda se čini da su građani prilično nezadovoljni, što je rezultiralo i masovnim prosvjedom u Zagrebu?

– Bitno je da HDZ pada, a prema drugim anketama i više. Ova anketa naglašava da je pogreška rejtinga +/-3.3 posto to nije malo. Do izbora ćemo pokazati svoju ekipu, konkretan program i sposobnost da vodimo državu. To upravo radimo kroz jačanje stranke, bolju komunikaciju ka javnosti i dogovor o programskoj suradnji s Možemo!. U sljedećim mjesecima građani nas trebaju mjeriti prema tome rastemo li i jesmo li ponudili uvjerljivu alternativu


Možda je zapravo taj Crobarometar pokazao da je problem otpada medijski napuhan, da većinu Hrvata to i ne zanima.

– Na prosvjedu u Zagrebu bilo je između 30 i 40 tisuća ljudi.


I kako se to odrazilo na ovu anketu?

– Da, nije se odrazilo.


Rekli ste da vas HDZ proglašava potkapacitiranim. I sam Plenković vas nerijetko nipodaštava, tretira nedoraslim sebi. Smeta li vam to?

– Ne jer znam tko sam. Stvarno sam otporan na to.


Ali, primaju se u javnosti te ocjene da je Plenković, kakav god bio, puno politički sposobniji od Hajdaša.

– Primaju se, primaju, ali one ne odgovaraju realnosti. Nastavit ću raditi jednakim intenzitetom i zaslužiti veće povjerenje ljudi. Ne mislim se puno mijenjati, osim što ću, kako sam kazao, prestati biti fin.


Priželjkujete li televizijska sučeljavanja s Plenkovićem uoči parlamentarnih izbora?

– Priželjkujem i nadam se da će do njih doći, pa bi ljudi mogli vidjeti tko što zna i može. Istina je da Plenković, jer je deset godina premijer, a u kampanji će na tom mjestu biti i 12 godina, ima određene prednosti.


Barata terminologijom?

– Naučio je lijepo govoriti, ali iza toga nema činjenica, argumenata.

 

Objektivno, on ostavlja dojam čovjeka koji poznaje državne poslove.

– Pa, poznajem ih i ja, prošao sam cijeli državni sustav. Kod Plenkovića nije problem PR prezentacija nego isporuka. Je li u ovih deset godina transformirano hrvatsko gospodarstvo? Nije. Jesmo li povećali proizvodnju hrane? Ne. Jesmo li energetski samodostatni? Nismo.


Da, ali Plenković naglašava nikad manju nezaposlenost, plaće rasle toliko, mirovine rasle toliko. Enormno više nego u mandatu Milanovićeve vlade u kojoj ste vi bili ministar.

– Svaku dekadu treba promatrati drugačijim naočalama. Dekadu upravljanja Zorana Milanovića karakterizirala su krize i recesije u Europi, mjere prekomjernog deficita. Hrvatsku se tada stiskalo na financijske rezove. Nakon toga je išao zaokret u ekonomskoj politici, novca ima koliko hoćete. Hrvatska nikad nije više imala sredstava i to je točno. Ali, nije Plenković za to zaslužan, postoje parametri prema kojima se izračunava koliko novca pripada kojoj članici Europske unije. Naravno da Latvija, Hrvatska i Bugarska dobivaju više novaca od Češke. Mi smo krenuli s relativno niske točke i upumpao nam se velik novac, koji je najvećim dijelom završio u građevinskom sektoru. To je hardware, gdje je software? Uglavnom, novca bi jednako bilo i da je netko drugi bio na vlasti, a ne Plenković, ali bi njegova raspodjela bila drugačija.


Crkva na legalne migrante reagirala bolje od države

– Moramo mijenjati našu politiku prema legalnim migrantima. Treba ih uključiti u lokalnu zajednicu, vatrogasce, ribolovce, nogometne i košarkaške klubove, kulturna društva. Država treba sufinancirati te udruge. Zato jer će jedan dio tih ljudi ovdje trajno ostati. Čak i ako ne ostanu, oni danas imaju problem dokolice. Promatram ih u mojem Zaboku, nakon posla besciljno s vrećicama lutaju gradom, idu po trgovačkim centrima i kladionicama. Nema za njih sadržaja. Puno je bolje reagirala Katolička crkva nego država, naročito je prigrlila Filipince.

EU plan za najsmrtonosnije bolesti okupio europsku struku

EU plan za najsmrtonosnije bolesti okupio europsku struku

Svake godine u zemljama EU kardiovaskularne bolesti uzrokuju 1,7 milijuna smrti. Većina faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti, a time i smanjiti broj oboljelih te posljedično i preminulih od ovih najsmrtonosnijih bolesti.

Po prvi put u povijesti EU ima kardiovaskularni plan, Safe Heart Plan, koji je temeljni dokument za prevenciju kardiovaskularnih bolesti, ali i učinkovitije liječenje te smanjenje smrtnosti.

Detalji Plana, EU inicijative i uloge svake pojedine države članice pa tako i Republike Hrvatske, izneseni su danas na Konferenciji o kardiovaskularnom zdravlju u organizaciji prof. Romane Jerković Kraljić, izvjestiteljice Europskog parlamenta za kardiovaskularno zdravlje.

Donošenje Plana je povijesno važan dokument, ali naš posao nije gotov. Zapravo, rekla bih, da tek počinje. Jer sad je pitanje kako ćemo ovu ambiciju i želju pretvoriti u konkretne rezultate za građane. Kako provesti Plan, koja je odgovornost EU, a koja od država članica te kako osigurati da ciljeve prate i adekvatna financijska sredstva. Uz rastuće troškove liječenja i starenje stanovništva, prevencija ne može biti odgovor na sva naša pitanja, ali može biti odgovor na mnoga. Ovo je investicija u održivost zdravstvenog sustava, o godinama kvalitetnog života koje možemo sačuvati našim građanima - iznijela je prof. Romana Jerković Kraljić.

Konferenciju o kardiovaskularnom zdravlju uvodno je otvorio Oliver Varhelyi, europski povjerenik za zdravlje, koji je pozvao na zajedničku odgovornost u kontekstu realizacije Plana te najavio prijedlog provođenja preventivnih kardiovaskularnih pregleda u svim zemljama članicama.

Neminovan utjecaj umjetne inteligencije na bolesti i zdravlje, istaknuo je prof. Thomas F. Luscher, predsjednik Europskog kardiološkog društva.

- Personalizirati prevenciju u tri dobne skupine; kod mladih, sredovječnih i starijih, to će biti važan alat koji trebamo implementirati. Također nam je potrebno fokusirati se na umjetnu inteligenciu koja će transformirati medicinu u narednih pet do deset godina. Stoga je prava incijativa personalizirana prevencija.

Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, akademik Davor Miličić, istaknuo je kako se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti pravilnim životnim navikama stoga se treba inzistirati na smanjenju ovisnosti o pušenju, smanjenu prisutnosti debljine u populaciji i poticanju na tjelesnu aktivnost.

- Nacionalni plan suzbijanja kardiovaskularnih bolesti bit će usuglašen s Europskim planom. Želimo da je sveobuhvatan, da ima naglašenu prevenciju te da ne zanemarimo dostupnost i jasnoću kardiologije koja mora biti dostupna građanima. U RH se smanjila kardiovaskularna smrtnost, u europskoj smo sredini, ali možemo i trebamo i nadalje mijenjati te brojke jer su kardiovaskularne bolesti najsmrtonosnije, iznio je akademik Davor Miličić.

Aktualan trenutak ključnim i prekretnicom smatra prof. Fausto J. Pinto, član Upravnog odbora NCD Alliance.

- Većina kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti i sada u Europi imamo šansu da idemo dalje i naprijed. Svi moramo raditi u istom smjeru i samo tako možemo unaprijediti brojke, ali i iznad svega živjeti duže i dobrom kvalitetom života.

Konferencija o kardiovaskularnom zdravlju poseban je dio posvetila prevenciji i komercijalnim odrednicama zdravlja kroz odvojenu diskusiju u kojoj su sudjelovali prof. Paul Dendale, prof. Sanja Musić Milanović, Ivo Rakovac, prof. Dijana Mayer i dr. Angel Gonzalez de la Fuente. U diskusiji na temu kako preporuke da postanu prakse svoja su mišljenja iznijeli prof. Viktor Peršić, dr. Ljiljana Ćenan, prim. Borka Pezo Nikolić, prof. Valerija Bralić Lang.

Zadnje vijesti

SDP uputio zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja Plenkoviću

SDP uputio zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja Plenkoviću

Saborski zastupnici SDP-a izvijestili su u petak da su u saborsku proceduru uputili prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću, uz očekivanje da parlament raspravi njegovu političku odgovornost i iskaže mu nepovjerenje zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici.

„Danas smo u Hrvatski sabor predali prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, zajedno s 54 prikupljena potpisa zastupnika. Tražimo da Sabor raspravi njegovu političku odgovornost i iskaže mu nepovjerenje zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici”, izvijestio je saborski zastupnik i politički tajnik SDP-a Saša Đujić na konferenciji za novinare u Saboru.

Napomenuo je da su tu SDP-ovu inicijativu potpisima podržali i zastupnici Možemo! i drugi s ljevice poput Dalije Orešković (DOSiP), Centra, GLAS-a. NPS-a, IDS-a, ali i zastupnici Mosta te Marija i Nino Raspudić, dok DOMiNO i Hrvatski suverenisti nisu potpisali SDP-ov prijedlog, no, očekuju njihovu potporu na glasanju.

Đujić: Premijer godinama vodi Vladu koja donosi propise, nadzire i bira čelnike institucija, mora odgovarati

„U osam točaka obrazložili smo zašto odgovornost počinje od premijera. Andrej Plenković godinama vodi Vladu koja donosi propise, uređuje nadzor i bira ljude na čelu institucija. Građani zato imaju pravo upravo od njega tražiti odgovor kako je sustav koji vodi dopustio ovakav slučaj”, pojasnio je zašto traže premijerovu odgovornost.

Đujić je rekao da je prema podacima navedenima u njihovom prijedlogu nezakonito odloženo približno 37 tisuća tona otpada. Za takav posao bili su potrebni prijevoz, lokacija, organizacija i novac, nad tim je poslovima morao postojati učinkovit nadzor i naše je pitanje jednostavno - kako je sve to moglo trajati godinama, zapitao je Đujić.

Pojasnio je da u prijedlogu povezuju ovaj slučaj sa slabljenjem zaštitnih mehanizama, promjenama pravila o gospodarenju otpadom i jamstvima koja nisu osigurala potrebnu zaštitu javnog interesa, što su odluke vlasti, i za njihove posljedice postoji politička odgovornost.

„Posebno otvaramo pitanje Državnog inspektorata i korupcijskih sumnji povezanih s njegovim bivšim čelnikom Andrijom Mikulićem, kojeg je imenovala Plenkovićeva Vlada. Institucija zadužena za nadzor mora biti sposobna zaustaviti nezakonitosti. Sumnje na pogodovanje unutar takve institucije zahtijevaju jasan odgovor i od vlasti koja joj je povjerila te ovlasti”, poručio je.

Naglasio je da je potrebno utvrditi i kamo je odlazio novac od nezakonitih poslova te je li netko unutar sustava omogućavao njihovo nastavljanje te da kaznenu odgovornost utvrđuju nadležna tijela, a Sabor mora raspraviti političku odgovornost predsjednika Vlade za odluke, imenovanja i postupanje izvršne vlasti.

„Naš je stav jasan - premijer mora odgovarati za način na koji je njegova Vlada upravljala ovim problemom i za izostanak pravodobne zaštite građana”, zaključio je Đujić.

Glasovac: Plenković je Mikulića postavio kao lisicu da čuva kokoši

SDP-ova potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac također je naglasila da "odgovornost mora početi i završiti na premijeru" te ocijenila da je Plenković, koji je na čelu je Vlade 10 godina, izravno odgovoran za sustavno 'razmontiravanje' sustava.

„Uvoz otpada se od 2015. godine utrostručio, nadzor se smanjivao deset godina i slabio sustav kontrole, najave pošiljke ukinuli ste 2019., a očevidnik uvoznika 2021. godine, dok su kazne snižene sedam puta”, kritizirala je odluke vladajućih

Zatajila je država, zatajilo je resorno ministarstvo, zatajila je županija koja je istom onečišćivaču dozvolu izdavala, ukidala pa opet izdavala, zatajila je lokalna razina, kao i inspekcije, a 21 nalaz inspektora završio je u ladici, upozorila je.

„I na kraju zatajio je državni inspektor. No, on nije zatajio, on je bio dio igre. Plenković postavio Andriju Mikulića - lisicu da čuva kokoši. A Plenkovćevog čovjeka od povjerenja danas tereti Uskok za primanje mita”, kazala je

Sve to nije slučajnost nego greška sustava, netko je dozvolio mafiji da uoči kako Hrvatska nema ozbiljnu regulativu u zaštiti okoliša i da od toga napravi eldorado, rekla je. Nisu, kaže, opljačkani samo novci, opljačkana je budućnost djece Like te dodala da je sličnih točaka dvadesetak.

To je, naglasila je, naslijeđe politike u u kojoj se zakapanje isplati više od recikliranja, a treba znati da u Hrvatskoj govorimo o stotinama tisuća tona otpada kojima nitko ozbiljno ne upravlja.

Zastupnike je pozvala da prije glasanja razmisle smatraju li prihvatljivim način na koji je sustav funkcionirao i na koji se ovim slučajem upravljalo.

„Iskazivanjem povjerenja, odnosno, nepovjerenja Andreju Plenkoviću izjašnjavamo se o tome imaju li građani pravo na državu koja ih štiti, na zaštitu svog zdravlja i okoliša, na primjerenu komunikaciju s njima i političku odgovornost”, poručila je Glasovac.

Učitavanje...

Podrži nas. Doniraj danas.