Županijska organizacija SDP-a Krapinsko-zagorske županije danas je održala konferenciju za medije u prostorijama SDP-a u Zaboku na temu „Odgovornost Vlade Republike Hrvatske za manjak decentraliziranih sredstava“.

Na konferenciji su sudjelovali Željko Kolar, predsjednik SDP-a Krapinsko-zagorske županije i župan Krapinsko-zagorske županije, Jasenka Auguštan, zastupnica u Hrvatskom saboru i gradonačelnica Zlatara, te Anita Curiš Krok, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Konjščina.

Glavna tema bila je problematika nedostatnih decentraliziranih sredstava, odgovornost Vlade Republike Hrvatske te posljedice takvog načina financiranja na funkcioniranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kako je prilikom uvoda u konferenciju istaknuo Kolar, raspodjela decentraliziranih sredstava ugrožava funkcioniranje samog sustava i gdje je tu odgovornost Vlade i predsjednika Vlade, dok je tu i inicijativa Kluba SDPA-a u Saboru oko opoziva predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića.

Jasenka Auguštan, zastupnica u Hrvatskom saboru, gradonačelnica Zlatara i članica Predsjedništva SDP-a, govorila je o odgovornosti Vlade Republike Hrvatske za stanje u sustavu gospodarenja otpadom.

– Danas smo se okupili ovdje zbog stvari koje Vlada ne čini ili koje je namjerno činila u ovih posljednjih deset godina. 54 zastupnika i zastupnice u Hrvatskom saboru su predali zahtjev za opoziv i izglasavanje nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Ta točka bit će u Saboru u utorak. Zašto tražimo opoziv predsjednika Vlade? Zato što je sustav nadzora, propisa i ključnih odluka godinama vodila Plenkovićeva Vlada. On je izravno odgovoran za sustavno razmontiravanje sustava gospodarenja otpadom – istaknula je Auguštan.

Prema njezinim riječima, odgovornost za funkcioniranje sustava u konačnici je na predsjedniku Vlade, a kao jedan od pokazatelja problema navela je podatak da se u posljednjih deset godina uvoz otpada u Hrvatsku utrostručio, dok su istodobno mehanizmi nadzora i kontrole slabili.

-Paralelno je sustav nadzora i kontrole deset godina sustavno slabio. Naime, 2019. godine ukinuta je najava pošiljke otpada, 2021. godine očevidnik uvoza otpada, a kazne su u tih deset godina snižavane sedam puta. Umjesto da smo povećavali kazne za takvu vrstu uvoza otpada, kod nas su kazne snižene sedam puta – rekla je.

Govoreći o slučaju ilegalnog odlaganja otpada na području Gospića, Auguštan je navela da je riječ o više desetaka tisuća tona otpada te da je tijekom utvrđivanja razmjera problema spominjana količina veća od 40 tisuća tona. Smatra kako su u tom slučaju zakazale različite državne institucije, od resornog ministarstva do inspekcijskih službi i Državnog inspektorata.

Kako kaže, 21 nalaz inspektora završio je u ladici te se nije po njima postupalo.

– Moramo znati da je Državni inspektorat izdvojen kako bi bio učinkovitiji. Prije je pripadao ministarstvima, no razlog njegova objedinjavanja u Državni inspektorat bio je taj da će sustav bolje i učinkovitije funkcionirati. Međutim, vidimo da je sustav funkcionirao katastrofalno. I tu odgovornost nije na inspektorima, nego na vodstvu Državnog inspektorata. Državnog inspektora Andriju Mikulića na tu je poziciju doveo sam Andrej Plenković – istaknula je te nastavila govoriti o sumnjama i optužbama koje se odnose na pojedince povezane sa slučajem, pritom naglasivši kako se radi o optužbama čiji će se konačni ishod tek utvrditi.

Smatra da brojni propusti različitih institucija otvaraju pitanje radi li se o izoliranom slučaju ili o širem problemu funkcioniranja sustava.

– Znamo da Andreja Plenkovića optužbe terete u vezi s primanjem mita. Umjesto da se uspostave nadzor i kontrola, njega se sumnjiči da je zažmirio i da je za to primao novac. Naravno, to je tek optužba i vidjet ćemo kako će sve završiti. Vidimo i da su danas brojna uhićenja, o kojima je izvijestio sam Turudić kada smo u Saboru imali izvješće Državnog odvjetništva. Kada baš svi zakažu, onda moramo misliti da to nikako nije slučajnost. Da je jedna osoba zatajila, mogli bismo reći da je možda bilo slučajno i da se sve dogodilo nekako ispod radara, ali ne i da je riječ o kriminalu. Međutim, ovo nije slučajnost, ovo je model. Nije incident, nego je riječ o pogrešci cijelog sustava – poručila je Auguštan.

Prema njezinim riječima, nedostatak odgovarajuće regulative i slabljenje nadzornih mehanizama stvorili su prostor za nezakonito postupanje s otpadom.

– Netko je dozvolio toj ekomafiji da uoči kako Hrvatska nema ozbiljnu regulativu, koju u ovih deset godina nismo imali. Kao što sam rekla, ona je čak i slabila, a u zaštiti okoliša od toga se napravio Eldorado. Nisu opljačkani samo novci. To je najmanji problem, iako je riječ o velikom problemu, ali nisu opljačkani samo novci. Opljačkana je budućnost. Opljačkana je budućnost naše djece, djece Like i djece Hrvatske, jer danas govorimo o već dva desetak odlagališta i šest već utvrđeno opasnih odlagališta. Ta djeca, naša budućnost, mi svi ćemo živjeti i odrastati u zatrovanoj zemlji i vodi, s neizvjesnim zdravstvenim posljedicama. Izgovori ili izjave u medijima bili su da se diže histerija. Histerija nikako ne može biti zdravlje i budućnost naših generacija – naglasila je dodavši kako, prema informacijama na koje se poziva, Gospić nije jedino područje na kojem postoji zabrinutost zbog nepropisnog odlaganja otpada. Navela je da je šest područja već prepoznato kao kritično, dok se na više od 21 lokaciji provode ispitivanja.

-To je nasljeđe politike u kojoj se odlaganje isplati više nego za recikliranje – poručila je Auguštan.

Na kraju je pozvala sve saborske zastupnice i zastupnike, uključujući one koji podupiru aktualnu Vladu, da prije glasanja o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Andreju Plenkoviću razmotre način na koji je sustav gospodarenja otpadom funkcionirao i kako su institucije reagirale na utvrđene probleme.

Kako kaže, iskazivanjem povjerenja ili nepovjerenja Andreju Plenkoviću izjašnjavaju se o tome imaju li građani pravo na državu koja će ih štititi, na zaštitu zdravlja i okoliša, na primjerenu komunikaciju s njima i, naravno, na političku odgovornost.

– Upravo iz tog razloga SDP je pokrenuo ovu inicijativu. Ne samo zbog sadašnjosti, nego i zbog budućnosti sve naše djece koja ovdje žive – zaključila je Auguštan.

Željko Kolar, predsjednik SDP-a Krapinsko-zagorske županije i župan Krapinsko-zagorske županije, govorio je o problemima financiranja obrazovanja i zdravstva, istaknuvši kako lokalne i regionalne samouprave ovise o nekoliko ključnih izvora financiranja, među kojima su europski fondovi, decentralizirana sredstva i javni pozivi te natječaji koje raspisuje Vlada Republike Hrvatske.

– Lokalna i regionalna samouprava ovise o tri stvari. Prva je sposobnost lokalne i regionalne samouprave da povlače sredstva iz europskih fondova, što mi radimo. Druga su decentralizirana sredstva koja su, prema Ustavu, namijenjena lokalnoj i regionalnoj samoupravi za obavljanje njezinih dužnosti, a iz tih se sredstava omogućuje razvoj sustava. Treća su izravni javni pozivi i natječaji koje Vlada Republike Hrvatske raspisuje kroz vlastiti proračun – pojasnio je Kolar dodavši kako se Krapinsko-zagorska županija u kontinuitetu suočava s velikim nesrazmjerom između svojih obveza i sredstava koja su joj na raspolaganju, i to u obrazovanju i zdravstvu.

Govoreći o obrazovanju, Kolar je upozorio kako decentralizirana sredstva nisu dostatna ni za osnovno funkcioniranje sustava.

– Da to dočaram, više od 85 posto ukupnih decentraliziranih sredstava Krapinsko-zagorska županija troši samo na održavanje. Za režije i redovito održavanje Županija na godišnjoj razini izdvaja gotovo dva milijuna eura. Po zakonu bi svako naše ulaganje trebalo biti ulaganje u nadstandard. U kontinuitetu smo upozoravali Vladu i resorno ministarstvo da je dugoročno takvo stanje neodrživo. Nažalost, i ta mala povećanja koja su se događala tijekom godina bila su višestruko manja od inflacije koja je u tom trenutku bila u Republici Hrvatskoj – upozorio je.

S obzirom na to da je u tijeku priprema proračuna za sljedeću godinu, Kolar je ponovno pozvao Vladu i nadležna ministarstva da razmotre postojeći model financiranja te osiguraju sredstva koja će odgovarati stvarnim potrebama sustava. Naglasio je kako je riječ o temeljnoj obvezi prema obrazovanju i budućnosti djece.

– S obzirom na to da smo u NPOO-u, u ogromnom investicijskom ciklusu, a da su vlastita sredstva županija, velikih gradova i drugih osnivača koji upravljaju školama dodatno opterećena, bojimo se da bi u budućnosti moglo doći do kolapsa sustava. Pogotovo kada svi ti objekti budu gotovi, jer će se povećati troškovi samog održavanja, režija i svega ostalog što nove investicije nose – rekao je.

Osvrnuvši se na zdravstvo, Kolar je stanje financiranja ocijenio posebno zabrinjavajućim.

– Ono što se događa u zdravstvu zapravo je fascinantno. Imate sustav u kojem Zavod za javno zdravstvo posluje pozitivno, a sve ostale zdravstvene ustanove posluju negativno. Limiti koji su predviđeni za rad zdravstvenih ustanova ne pokrivaju ni plaće, a kamoli režije, medicinsku opremu i sve ostalo. Što se događa sa zdravstvenim ustanovama, prije svega općim bolnicama i kliničkim centrima? Gomilaju ogromne gubitke na mjesečnoj razini, a Vlada dva do tri puta godišnje izravnim financijskim sredstvima nadopunjuje sustav kako bi se pokrili dugovi koji nisu stariji od 365 dana, da ne bi došlo do blokade, prije svega farmaceutskih tvrtki, a nakon toga i svih ostalih dobavljača – objasnio je.

Kolar je podsjetio kako je na problem financiranja zdravstva upozoravao i prethodnih godina, ponavljajući da je nužno promijeniti način na koji je sustav postavljen i financiran.

– Nije logično da iz godine u godinu podržavate i forsirate sustav koji već u samom svojem početku gomila gubitke. Nije li logično da nakon svih tih godina, na temelju analiza koje smo napravili, ali i zdravog razuma, promijenimo sustav i posložimo ga tako da se unutar zdravstvenog sustava osigura onoliko novca koliko je potrebno da taj sustav funkcionira i da ne stvara gubitke? – upitao je Kolar.

– Ali tada se nećete moći hvaliti nekim drugim stvarima koje radite, iz jednostavnog razloga što nije realno da ih radite. A znate zašto je to moguće? Moguće je samo zato što Vlada može planirati deficit državnog proračuna. Županije, gradovi i općine nemaju taj luksuz. Vi ne možete i ne smijete planirati proračunski deficit, a Vlada to može – istaknuo je.

Prema njegovim riječima, zbog toga je velika odgovornost za održivost sustava na Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih te, u konačnici, na predsjedniku Vlade.

– To je ono što sada, i kao župan, a ne samo kao predsjednik stranke, tražim od resornih ministarstava. Tražim da to uzmu u obzir jer je problem očigledan, vidljiv i prisutan svakodnevno. Želimo da zajednički, u partnerstvu s nama, pokušaju riješiti taj problem i stvoriti sustav koji će biti održiv, a koji će pružiti sve ono što ljudi u obrazovanju i zdravstvu očekuju i zaslužuju, od djece, nastavnika, nastavnica, profesorica, profesora i njihovih roditelja do pacijenata, medicinskih sestara, liječnika i svih ostalih koji rade u tim sustavima – zaključio je Kolar.

Anita Curiš Krok, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Konjščina, upozorila je na niz problema s kojima se suočavaju lokalne i regionalne samouprave, ali i građani diljem Hrvatske.

– Gospićki primjer samo je jedan u nizu primjera svih ovih sustava u Republici Hrvatskoj koji nisu u redu i koji su pred slomom. Sustav već deset godina vodi Andrej Plenković, tako da je on, u biti, i najodgovornija osoba za to. Od župana smo imali prilike čuti nešto o decentraliziranim sredstvima – istaknula je Curiš Krok.

Govoreći o položaju lokalne i regionalne samouprave, upozorila je kako se često ističe ustavno pravo građana na lokalnu i područnu samoupravu, ali se pritom nedovoljno govori o stvarnim izazovima upravljanja tim jedinicama i odgovornostima koje one preuzimaju. Smatra da Hrvatska, unatoč formalnoj decentralizaciji, i dalje funkcionira kao izrazito centralizirana država.

– Država u posljednjih deset godina, a posebno u posljednje tri do četiri godine, daje i spušta neke ovlasti na lokalnu i regionalnu samoupravu, međutim ne osigurava novac za to. Jedno od najsmješnijih hvaljenja našeg premijera odnosi se upravo na poreze za mlade. Mladi su dobili određenu svotu novca, međutim to nije kompenzirano jedinicama lokalne samouprave za ulaganje u nešto drugo – naglasila je.

Kao posebno važne teme izdvojila je financiranje dječjih vrtića i vatrogastva, o kojima se, kako je istaknula, redovito govori i u Hrvatskom saboru, osobito tijekom rasprava o državnom proračunu. Pritom je naglasila da lokalni čelnici podržavaju povećanje prava i plaća zaposlenika, ali upozoravaju da za preuzete obveze moraju postojati i odgovarajuća sredstva.

– Međutim, ako se Vlada već hvali vrtićima, onda neka ih i plati. Na kraju krajeva, njezino ulaganje u naše vrtiće iznosi možda 25 do 30 posto, dok ostalo jedinice lokalne samouprave osiguravaju same. Problem je i u načinu financiranja te ulaganja, zbog indeksa razvijenosti, na čiju potrebu promjene upozoravamo već godinama, kao i zbog brdsko-planinskog statusa i statusa potpomognutih područja. Nažalost, nisu svi u istom položaju – upozorila je.

Kada je riječ o vatrogastvu, podsjetila je na veliki požar u Dalmaciji i angažman vatrogasnih ekipa koje su na intervencije odlazile iz drugih dijelova Hrvatske. Istaknula je kako se u takvim situacijama ne postavlja pitanje iz kojeg područja vatrogasci dolaze, već svi djeluju zajedno, dok financijski teret troškova opreme i njezina trošenja nakon intervencija ostaje na lokalnim sredinama.

Nadovezujući se na upozorenja o financiranju obrazovanja i zdravstva, Curiš Krok istaknula je kako se posljedice nedostatnih sredstava izravno odražavaju na svakodnevni život građana.

– Prethodni govornici na zornim su primjerima objasnili propadanje jednog sustava u Republici Hrvatskoj i kako se to reflektira na nas. Župan je spomenuo i obrazovanje i zdravstvo. Ja ću se samo nadovezati na pitanje prijevoza i na to koliko se decentraliziranih sredstava troši samo na prijevoz. Pritom valja napomenuti da Hrvatska nije Zagreb. Nemate ZET-ov autobus i ZET-ov tramvaj do svake škole i do svakog mjesta na kojem se koristi neka usluga, bilo za mlade ili za stare. Hrvatska je pretežito ruralni prostor i Vlada treba početi razmišljati o ruralnim područjima – poručila je dodavši kako se problemi o kojima je govorila mogu prepoznati u svakodnevnom životu građana, počevši od najranije dobi.

Osvrnula se na demografske mjere, povećanje naknada i ulaganja u vrtiće, upozorivši da takve mjere same po sebi ne donose nužno željene rezultate ako se istodobno ne rješavaju ključni problemi mladih obitelji.

-Je li veći broj djece? Nažalost, nije. Grade se vrtići i uvode nove mjere, ali demografske mjere očito nisu učinkovite onoliko koliko bi trebale biti. Vidimo da Vlada kreće i s nekim besmislenim demografskim mjerama, poput nabave automobila, a pritom ne osigurava ono što je najbitnije za mlade obitelji, posebice kada je riječ o priuštivom stanovanju. Mlade obitelji vrlo se teško odlučuju za zajednički život jer razmišljaju o tome što će jednog dana moći priuštiti svojem djetetu. Kada dijete dođe, obitelj ga želi potaknuti na sport i bavljenje kulturom, ali i to predstavlja određeni trošak. Na kraju krajeva, svaka obitelj svakodnevno odlazi u trgovinu i tek tada vidi što se događa s cijenama i što se može kupiti za zarađeni novac – istaknula je te upozorila i na sve teži položaj starijih građana, posebno onih koji imaju niske mirovine, teško dolaze do mjesta u domovima za starije osobe i suočavaju se s dugim listama čekanja za zdravstvene preglede.

Kao primjer navela je slučaj starije žene koja joj se obratila zbog dugog čekanja na pregled ramena.

– Jedna gospođa obratila mi se i rekla da je 1003. na listi za pregled ramena. Gospođa će sljedećih godinu i pol biti disfunkcionalna i ovisit će o brizi drugih članova obitelji. Istodobno, članovi njezine obitelji moraju raditi jer si moraju priuštiti stan, djeci vrtić i sve ono što se u današnje vrijeme očekuje. Što se tiče zdravstva, svima nam je jasno da je njihov plan privatizacija. Veliki su problem smještajni kapaciteti, ali ne samo oni nego i način financiranja domova za starije. Nažalost, birokracija toliko dugo traje da neke starije osobe čak i umru dok se riješe papiri. Pitam se kakva smo mi to socijalna država. Jesmo li mi doista država socijalnog blagostanja? Mislim da je odgovor da nismo – poručila je.

Curiš Krok upozorila je i na sve izraženije društvene probleme, uključujući nasilje u obiteljima i femicid. Smatra da sustav socijalne skrbi, unatoč velikom angažmanu stručnjaka, nema dovoljno smještajnih kapaciteta kako bi se pravodobno i učinkovito zaštitile osobe koje se nalaze u opasnim obiteljskim okolnostima.

– Obitelji su nam tempirane bombe, a nema dovoljno izdvajanja iz obitelji. Zbog toga, nažalost, i centri koji rade punom parom nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta da bi riješili te probleme. To su samo neki od sustava koji su u rasulu. Bojim se da gospićki slučaj, koji se tiče zaštite zdravlja i okoliša, nije jedini sustav koji je u katastrofalnom stanju. Mislim da, kada vidite da vam nešto ne ide i kada nešto ne znate skuhati i ispeći, onda to jednostavno nemojte više raditi i prepustite to drugima – zaključila je Curiš Krok.

(tekst i foto: zip.com.hr)

SDP je u saborsku proceduru poslao prijedlog o opozivu Vlade Andreja Plenkovića.

"Prijedlog opoziva je potpisalo 54 oporbena zastupnika lijeve i desne orijentacije. Rasprava o opozivu Vlade trebala bi na dnevni red u Hrvatskom saboru doći sljedeći tjedan", priopćili su iz SDP-a.

Saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Varaždinske županije kaže da "rasprava o opozivu Andreja Plenkovića nije rasprava o jednoj aferi".

"Nakon gotovo deset godina Plenkovićeve vlasti više nije "vjerodostojno" svaki novi slučaj objašnjavati kao izolirani pad pojedinca s imenom i prezimenom. Radi se o načinu na koji HDZ uporno i ispočetka koristi institucije i proračun kao svoj privatni feud", ističe Marković.

"Nakon pravomoćne presude zbog Fimi medije HDZ nije doživio katarzu, već naprotiv, nastavlja kao da se nije ništa dogodilo. Spisak HDZ-ovih griješnika u zadnjih 10 godina je dug, predug; Gabrijela Žalac, Plenkovićeva ministrica, priznala je krivnju i osuđena je na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i trgovanja utjecajem. Josipa Pleslić, bivša Rimac, u rujnu je priznala krivnju i osuđena je na godinu i osam mjeseci zatvora. Protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša potvrđena je optužnica zbog sumnji na suradnju s hrvatskim podzemljem, primanje mita i druge koruptivne radnje u nabavi medicinske opreme. Darku Horvatu, Tomislavu Tolušiću i Josipu Aladroviću također se sudi u zasebnom korupcijskom predmetu", naveo je Marković.

"Mogli bi do sutra nabrajati sve afere u zadnjih 10 godina Plenkovićevih Vlada. Koliko ministara, državnih tajnika i čelnika institucija mora završiti pod istragama, optužnicama ili presudama prije nego što odgovornost prestane biti samo osobna i dođe do čovjeka koji ih je birao i deset godina vodi Vladu?" kaže Marković.

"Afera s otpadom najteži je primjer jer ovdje posljedica više nije samo javni novac koji će se potrošiti na razne sanacije. To je pitanje dugotrajno zagađenog tla, vode i okoliša za što je odgovoran sustav Zakona, kontrole i nadzora koji je u potpunosti zakazao upravo u vrijeme vladavine Andreja Plenkovića. Zakazao je i zato jer je bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić, kojeg je Andrej Plenković osobno postavio na čelo institucije koja je trebala kontrolirati upravo ovakve pojave, završio pod zasebnom USKOK-ovom istragom zbog sumnje na korupciju i druženje s ekomafijom. To je danas stvarni problem ove Vlade: kad afera pukne, odgovoran je uvijek netko drugi. Ministar, državni tajnik, ravnatelj, inspektor, službenik. Samo čovjek koji ih godinama bira i vodi sustav nikada nije politički odgovoran", ističe SDP-ov saborski zastupnik.

"Kaznena odgovornost jest individualna. Ali politička odgovornost za deset godina kadroviranja, institucija i načina upravljanja državom pripada predsjedniku Vlade. Zato je opoziv Andreja Plenkovića prije svega pitanje jednog jednostavnog demokratskog standarda: koliko se puta sustav mora raspasti pred očima građana prije nego što politička odgovornost konačno dođe do njegova vrha? Andrej Plenković je odavno trebao dati ostavku, ali očito je da to ne želi učiniti pa nam ne preostaje drugo nego pozvati građane da ga opozovu na sljedećim izborima", poručio je Marković.

(tekst: Varaždinske vijesti)

SDP je Hrvatskom saboru uputio u proceduru zahtjev za pokretanje pitanje povjerenja Vladi zbog slučaja otpada u Gospiću. Dokaz da ta Vlada treba otići je i ono što se događa u Osječko-baranjskoj županiji vezano uz otpad koji dolazi na oporabu u našičku cementaru bez mišljenja lokalne zajednice, poručila je s konferencije za novinare u Osijeku saborska zastupnica predsjednica Županijske organizacije SDP-a Osječko-baranjske županije.

„Još problematičnije za građane naše županije je što je osječko-baranjska županica Nataša Tramišak nakon aktualnog sata pobjegla sa sjednice Skupštine koja je održana jučer i nije sudjelovala u raspravi o dovozu otpada na oporabu u Našice. Našice nisu ničije odlagalište, a Slavonija ne može biti poligon za selidbu tuđih problema te je neprihvatljiv način na koji se prema tom problemu postavila Osječko-baranjska županija.“, napomenula je Bježančević.

„Županica bi trebala pokazati više odgovornosti prema građanima koji su je birali. Međutim ona je pokazala da je samo produžena ruka vlasti u Zagrebu, da drži ljestve Vladi, da joj je najnormalnije da se odluke koje se donesu u Zagrebu, provedu bez postavljanja ikakvih pitanja. Ja razumijem što znači formalna nadležnost, međutim ona kao političarka i legitimno izabrana županica itekako ima drugu vrstu moći i utjecaja i može postaviti pitanja, može razgovarati, ako ništa drugo barem se potruditi doći do odgovora koje građani Našica postavljaju“, istaknula je Sanja Bježančević.

„Otkako se dogodio slučaj Gospić, kod potpredsjednika Vlade Anušića, najviše pozicioniranog dužnosnika iz Osječko-baranjske županije vlada "zavjet šutnje". On šuti kad građani postavljaju pitanja, prosvjeduju i kad Plenković donosi odluke kako on želi, mimo svih drugih razina upravljanja u državi i bez građana kojih se to tiče. Jedino što od njega očekujemo je da u Vladi RH zastupa interese Slavonije.“, napominje zastupnica Bježančević.

„Bojim se da ćemo i ovaj slučaj gledati po obrascu koji smo već vidjeli s Vilijem Berošem. Kada je afera izbila, ministar je razriješen. Institucije su nastavile raditi svoj posao. A onda se politička priča postupno stišala, dok se čovjek na kraju ponovno našao u javnom zdravstvenom sustavu. Ne želimo da politička odgovornost u Hrvatskoj izgleda tako da se, kada je netko uhvaćen s prstima u pekmezu, samo makne iz Vlade, a sustav mu potom pronađe novo mjesto.“, navodi Bježančević.

„Ključno je zapravo pitanje kakvu vlast u Hrvatskoj danas želimo. Onu koja će tražiti da im vjerujemo bez ikakvog dokaza, ili onu koja će reći donijeli smo odluku, ovdje su dokazi, slobodno nas provjerite. I zato ako želimo biti ozbiljna i odgovorna država vrijeme je da Plenković i njegova Vlada odu.“, zaključila je Bježančević.

Saborski zastupnik SDP-a Mate Vukušić i gradski tajnik SDP-a Virovitica Dalibor Kovač održali su danas, 8. listopada, u Virovitici konferenciju za medije na temu „Argumenti za opoziv Vlade Republike Hrvatske”.

Povod je inicijativa 54 oporbena saborska zastupnika koji su, na prijedlog SDP-a, pokrenuli pitanje povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću.

Kao jedan od glavnih razloga za pokretanje postupka izdvojio je slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću. Prema njegovim riječima, riječ je o približno 44 tisuće tona otpada, čija bi sanacija trebala trajati 18 mjeseci i stajati desetke milijuna eura.

"Deset godina vlada ista stranka. Pitamo što su svih tih godina radili nadzorni mehanizmi i državne institucije. Tko je odgovoran ako nije odgovorna Vlada koja je svih tih godina bila na vlasti?" rekao je Vukušić.

Pritom je spomenuo i uhićenje bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića zbog sumnje na korupciju, naglasivši da vrijedi presumpcija nevinosti, ali da politička odgovornost ne mora čekati sudsku presudu. Upozorio je i na, prema njegovim navodima, približno 90 lokacija s problematično odloženim otpadom diljem Hrvatske te na zabrinutost građana Našica zbog spaljivanja dijela otpada dovezenog iz Gospića. 

Govoreći o lokalnim projektima, Vukušić je kritizirao Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici.

"Promašen je projekt u koji su uložena javna sredstva, a rezultat je zjapeća praznina", rekao je.

Posebno se osvrnuo na projekt turističkog uređenja Jezero – Hercegovac – Ružica grad. Prema njegovim tvrdnjama, zbog neiskorištenih sredstava Europskoj uniji vraća se približno 2,5 milijuna eura, dok bi nezavršavanje projekta do kraja godine moglo ugroziti i približno 6,5 milijuna eura već utrošenih sredstava. Kritizirao je i projekt Centra za kulturu zdravlja u Cabuni, za koji tvrdi da se od približno 6,4 milijuna eura odobrenih europskih sredstava čak 4,4 milijuna vraća Europskoj uniji. Pritom je problematizirao i tvrdnju da će se financijske posljedice podmiriti iz državnog proračuna, podsjetivši da ga pune porezni obveznici.

U istom je kontekstu spomenuo tvrtku Presoflex, koja je, osim u Orahovici i Cabuni, napustila radove na više projekata, među kojima su ekonomska škola u Vukovaru i aglomeracija u Pleternici.

"Pojedinačno, svaki od tih projekata mogao bi se pripisati lokalnom nemaru ili nesposobnosti gradonačelnika ili župana. Zajedno, to je obrazac", poručio je Vukušić.

Vukušić je otvorio i pitanje poslovanja Hrvatskih šuma, iznoseći tvrdnje o nepravilnostima u zapošljavanju, financijskim poteškoćama te manjku od 16,5 milijuna kubičnih metara drvnih sortimenata u razdoblju od 2014. do 2024. godine, čiju je vrijednost procijenio na približno milijardu eura.

Osvrnuo se i na medijske navode o digitalnim sustavima Ministarstva poljoprivrede, za koje je, kako tvrdi, plaćeno približno 1,5 milijuna eura, iako navodno nisu isporučeni. 

Zaključujući konferenciju, Vukušić je ocijenio da svi navedeni primjeri, zajedno s aferama i smjenama ministara tijekom mandata Andreja Plenkovića, predstavljaju dovoljno razloga za izglasavanje nepovjerenja premijeru.

"Odgovornost je temeljno načelo svake parlamentarne demokracije. Tko vodi Vladu, snosi odgovornost za ono što ta Vlada čini i ne čini", poručio je te pozvao saborske zastupnike, posebno one iz Slavonije, da podrže inicijativu za opoziv premijera.

(tekst: icv.hr)

Obavještavamo javnost da je na sustavu koji bilježi podatke o članovima SDP-a zabilježen sigurnosni incident uslijed kojeg je pomoću sustava na dio telefonskih brojeva iz baze podataka upućena SMS poruka sadržaja „Sretna Nova godina 2026.”.

Sigurnosnim protokolom i brzom intervencijom stručnih suradnika navedena aktivnost je u potpunosti zaustavljena te je situacija stavljena pod potpunu kontrolu. Radi provođenja detaljne analize i osiguranja maksimalne razine zaštite, sustav je stavljen u kontrolirani režim rada.

U svrhu neovisne istrage i dodatnog ojačavanja sigurnosne infrastrukture, u obradu incidenta odmah su uključeni specijalizirani vanjski stručnjaci. Po završetku svih potrebnih provjera i u skladu s procjenom rizika, poduzet će se sve predviđene radnje te prema potrebi obavijestiti nadležna tijela i institucije.

Na kraju, naglašavamo da je prema dosadašnjim saznanjima i provedenoj analizi, incident bio ograničen na neovlašteno slanje navedene SMS poruke i to na dio telefonskih brojeva. Trenutačne procjene ukazuju na to da je vjerojatna posljedica za korisnike samo primitak spomenute neprimjerene poruke, bez uočene kompromitacije osjetljivih podataka. Unatoč tome, iz predostrožnosti savjetujemo osobama koje su zaprimile SMS, odnosno članovima da budu oprezni prema eventualnim sumnjivim porukama ili pozivima s nepoznatih brojeva.

Za sva pitanja vezana uz zaštitu vaših osobnih podataka, provjeru statusa ili dodatna pojašnjenja u vezi s ovim incidentom, možete se izravno obratiti našem Službeniku za zaštitu podataka na e-mail adresu: zop@sdp.hr

Iskreno se ispričavamo zbog eventualnih neugodnosti koje je ovaj događaj mogao uzrokovati. Nastavljamo aktivno raditi na potpunom osiguranju sustava te ćemo o daljnjim koracima i o novim saznanjima pravovremeno informirati javnost.

Klub vijećnika SDP-a i Možemo u Skupštini Osječko-baranjske županije danas je zatražio konkretne odgovore i mjere vezane uz dovoženje otpada iz Gospića u NEXE u Našicama.

Umjesto odgovora i dodatne zaštite građana, HDZ-ova većina odbila je prijedloge kojima smo tražili veću transparentnost, neovisnu kontrolu i sustav praćenja utjecaja na okoliš i zdravlje građana.

Posebno zabrinjava današnji odnos županice Tramišak prema ovoj temi. Umjesto da raspravu iskoristi za dobivanje svih informacija koje građani Našica s pravom očekuju, županica je

omalovažavala oporbene prijedloge i dovodila u pitanje potrebu za radnom skupinom koja bi trebala pratiti kvalitetu zraka i gospodarenje otpadom. Pritom je ponavljala da Županija nema ovlasti odlučivati o odluci Vlade, kao da činjenica da odluku donosi Vlada znači da regionalna

vlast više nema nikakvu odgovornost prema građanima na čijem se području ta odluka provodi.

Nitko od nas nije tražio da Županija preuzme ovlasti Vlade. Tražili smo da koristi ovlasti koje ima i da učini ono što je njezina dužnost – traži podatke, inzistira na transparentnosti, osigura praćenje stanja okoliša i zaštitu interesa građana Osječko-baranjske županije. Sama je Županija još u rujnu od NEXE-a i nadležnih tijela zatražila podatke o vrstama i količinama otpada, dinamici zaprimanja i oporabe, sljedivosti te rezultatima mjerenja emisija.

Danas smo, međutim, dobili poruku da je sve u redu i da nema razloga za dodatna pitanja. Istodobno je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio da se otpad počeo uklanjati te da će se prije preuzimanja provoditi dodatne analize u neovisnom akreditiranom laboratoriju. Upravo zato je razumno tražiti da se svi rezultati analiza i mjerenja javno objavljuju i da građani mogu neovisno pratiti što se događa. To nije politiziranje teme, već minimum transparentnosti.

Županica je danas nakon aktualnog sata napustila sjednicu i nije sudjelovala u raspravi o točkama koje se izravno tiču otpada iz Gospića i zaštite građana Našica. Teško je građanima objasniti da je ovo tema koja zaslužuje punu pažnju Županije ako njezina prva osoba nije prisutna kada se o toj temi raspravlja.

Na kraju, HDZ-ova većina odbila je naše zahtjeve. Danas su imali priliku pokazati da im je važnija zaštita građana i transparentnost od političkog pokrivanja odluke Vlade. Tu priliku nisu iskoristili.

Mi ne tvrdimo unaprijed da je došlo do nepravilnosti niti tvrdimo da je otpad opasan. Tražimo da se ono što nadležni tvrde može provjeriti. Ako je sve sigurno, neka se objave analize. Ako je kvaliteta zraka pod kontrolom, neka se javno objavljuju mjerenja. Ako je sustav nadzora

dovoljan, neka građani imaju uvid u podatke i način na koji se nadzor provodi.

Ovo više nije pitanje jedne županijske odluke. Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku, otpad se počeo uklanjati, a sada je na njoj da preuzme punu političku odgovornost za tu odluku i njezine posljedice. Osječko-baranjska županija pritom ne smije biti nijemi promatrač.

Građani Našica traže pravo znati što se događa u njihovu gradu i pravo na najviše moguće

standarde zaštite okoliša i zdravlja. To ćemo nastaviti tražiti, bez obzira na današnje odbijanje HDZ-ove većine.

Sanja Bježančević,
saborska zastupnica i predsjednica Kluba vijećnika SDP-a u Skupštini OBŽ

Saborska zastupnica i potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, saborska zastupnica Irena Dragić te zadarski SDP-ovci Erol Gaši i Vedrana Mišković održali su u srijedu konferenciju za medije ispred odlagališta otpada Diklo, na kojoj su upozorili na, kako tvrde, ozbiljne propuste u sustavu gospodarenja otpadom na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Glasovac je konferenciju povezala sa slučajem više od 35 tisuća tona opasnog otpada pronađenog na području Like, zbog kojeg je 54 zastupnika predložilo izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića.

„U deset godina uvoz otpada je utrostručen, a sustav nadzora i kontrole kontinuirano je smanjivan“, kazala je Glasovac, dodajući kako su tijekom godina ukidani pojedini mehanizmi nadzora, dok su kazne smanjivane.

Prema njezinim riječima, u slučaju Gospića zakazale su institucije na nacionalnoj i lokalnoj razini.

„Zakazao je Inspektorat, zakazali su sudovi, policija. Inspektorat je bio dio igre, čelni čovjek uzimao je mito i žmirio na sve propuste“, ustvrdila je Glasovac, prozivajući glavnog državnog inspektora Andriju Mikulića, za kojeg je rekla da je osobni izbor premijera Plenkovića.

„Lisica čuva kokoši“, poručila je Glasovac, ocjenjujući kako nije riječ o izoliranom incidentu, već o problemu sustava.

„Eko mafija vidi da mi nemamo kvalitetan sustav upravljanja otpadom. Ukradena je budućnost djece Like koja odrastaju uz zatrovano tlo i vodu“, kazala je.

Dodala je kako je slučaj Gospića „samo mala kap“ jer, prema njezinim riječima, u Hrvatskoj postoje stotine tisuća tona otpada koji ne podliježu odgovarajućoj kontroli.

„Postoji 20 takvih točaka, šest jednako kritičnih kao slučaj Gospić“, rekla je Glasovac.

Istaknula je kako kaznena odgovornost ne isključuje političku odgovornost.

„Glavni državni odvjetnik eksplicitno je najavio podizanje optužnice za slučaj Gospić. To ne umanjuje naš zahtjev za opoziv. Kaznena odgovornost je jedno, a politička drugo“, kazala je Glasovac.

„Diklo još radi, a otpad se i dalje dovozi“

Saborska zastupnica Irena Dragić posebno se osvrnula na situaciju u Zadru.

„Generacije koje dolaze ovise o pitanju o kojem danas govorimo. Godinama se opasan uvoz skriva po cijeloj Hrvatskoj, a SOA je još 2022. znala da se opasan otpad nelegalno uvozi“, kazala je Dragić.

Upozorila je i na činjenicu da odlagalište Diklo, čije se zatvaranje godinama najavljuje, još uvijek radi.

„CGO radi, a otpad se tu i dalje dovozi. Snimke imamo, dokumente imamo, prijave smo podnijeli, a reakcija nema“, rekla je.

Dragić je kazala kako su u Saboru više puta upozoravali na razmjere problema te posebno prozvala odgovorne za upravljanje zadarskim sustavom gospodarenja otpadom.

„19-12-12 šifra je koja je u Diklu itekako prisutna, a vodstvo Čistoće govorilo nam je da je sve sigurno i po zakonu“, rekla je, pozvavši na neopozivu ostavku direktora Čistoće.

„Neistraženih crnih točaka je puno, a prljavi novac od opasnog otpada završava u mnogim džepovima. U Hrvatskoj se događa najgora izdaja nacionalnih interesa u našoj povijesti. Za to netko treba odgovarati, a to je Vlada“, poručila je Dragić.

Gaši: „Krstičević više ne može voditi Čistoću“

Predsjednik zadarskog SDP-a i gradski vijećnik Erol Gaši usmjerio je kritike prema zadarskoj Čistoći i njezinu direktoru.

„Voljeti Zadar i Hrvatsku znači čuvati zemlju zdravom i održivom. Nacionalna izdaja HDZ-a vidi se u ovom gradu, našoj županiji i državi“, rekao je Gaši.

Poručio je kako direktor Čistoće Tomislav Krstičević više ne može voditi gradsku tvrtku.

„Njegove laži predugo slušamo. Čini nas budalama“, kazao je Gaši.

Dodao je kako komunalni otpad nije jedini problem koji se odlaže na Diklu te se osvrnuo i na prihode koje Čistoća ostvaruje od gospodarenja otpadom.

„Krstičević govori samo o rastu računa, negdje i po 300 posto. No što su Zadrani dobili? Još smeća!“, rekao je.

Osvrnuo se i na kaznenu prijavu povezanu s otpadom iz Varaždina.

„Što sada, kada je zbog otpada iz Varaždina podnesena kaznena prijava? Postali smo taoci otpadne mafije koja nam vodi sustav gospodarenja otpadom. Cijeli je lanac korumpiran, a svi se prave slijepima pored zdravih očiju“, ustvrdio je Gaši.

„Diklo je samo jedna crna točka“

Predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije i županijska vijećnica Vedrana Mišković upozorila je kako Diklo nije jedina lokacija koju smatraju problematičnom.

„Diklo je samo jedna crna točka u županiji. Neke znamo, a za neke ćemo tek saznati“, rekla je.

Kao jedan od primjera navela je slučaj odlagališta kod Benkovca, gdje je, kako je kazala, iskorištena dobivena dozvola koja je dovela do ekološke štete.

„Lokalne vlasti kažu da o tome ništa ne znaju. Apsurd do krajnosti dovodi činjenica da Benkovac za tu građevinu nije naplatio ni doprinose“, rekla je Mišković.

Spomenula je i područje jezera Štikada, uz koje se nalazi bivša tvornica u kojoj, prema njezinim riječima, godinama trune otpad povezan s tvrtkom za obradu otpada.

„Grčačani zato ne piju svoju vodu. Štikada je povezana sa Zrmanjom, što taj problem čini problemom cijele županije“, kazala je.

Mišković je upozorila i na posljedice dugogodišnjeg onečišćenja na području Crnog brda.

„Crno brdo nije nestalo, samo je dislocirano. Prostor je krajnje kontaminiran otrovnim česticama koje su se 15 godina taložile u okućnicama i zemlji. Nitko ne ispituje incidenciju karcinoma u Ravnim kotarima i povezanost s Crnim brdom“, ustvrdila je.

Zaključila je kako problem otpada ne završava administrativnim granicama.

„Krško tlo ne poznaje granice. Direktno smo ugroženi otpadom iz Gospića“, poručila je Mišković.

(tekst: Zadarski list)

Listopad je međunarodni mjesec borbe protiv raka dojke, a sedmog dana tog mjeseca obilježava se  i Nacionalni dan borbe protiv raka dojke – Dan ružičaste vrpce. SDP već godinama sustavno djeluje na području preventive, ranog otkrivanja i unaprjeđenju liječenja onkoloških bolesti u Hrvatskoj. Još 2006. pokrenuli smo Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, a program je obuhvatio žene u dobi od 50 do 69 godina koje se pozivaju na besplatne mamografske preglede.

U periodu od uvođenja Nacionalnog probira stopa smrtnosti od raka dojke u Hrvatskoj pala je za oko 25–30 %, a udio karcinoma otkrivenih u lokaliziranom stadiju danas je oko 60-70 % (iznosio je oko 40 %). Međutim, postoje drastične regionalne razlike na stopu odaziva: u razvijenijim županijama i većim gradovima odaziv doseže i do 70–80 %, dok u ruralnim i prometno izoliranim krajevima pada ispod 50 %.

Stoga je potrebno sistemsko ulaganje u mobilne digitalne mamografe, osiguravanje prijevoza na preventivne preglede i fleksibilnije dogovaranje termina pregleda s obzirom na tešku dostupnost usluge. Tako bi zaista mogli jamčiti jednaku zdravstvenu skrb za sve žene, bez obzira žive li u velikom gradu, na otoku ili selu.

U Saboru kontinuirano inzistiramo na punoj provedbi i adekvatnom financiranju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. godine, ali ni dalje nemamo nikakve transparentne realizacije godišnjih akcijskih planova niti jasne proračunske stavke!

Potom smo višekratno predlagali pomicanje dobne granica za besplatni probir na rak dojke u skladu s najnovijim smjernicama Europske komisije, Europskog plana za borbu protiv raka (EU Beat Cancer Plan), a u čijoj izradi smo i aktivno sudjelovali. Te smjernice preporučuju obuhvat žena već od 45. (ili 40.) do 74. godine jer se sve više dijagnoza postavlja mlađim ženama, stoga pozivamo da se što prije promijeni dobni obuhvat na screening.

Podsjetimo kako je upravno naša vlada uvela program „72 sata“, koji je odmah po dolasku HDZ-a na vlast ukinut, a koji je omogućavao brzu dijagnozu i terapijski plan. Sada svjedočimo iznimno dugačkim listama čekanja, za koje ne postoji nikakav jasan plan rješavanja, a koji posebno šteti onkološkim pacijentima.

Stoga, pozivamo vladajuće da napokon počnu primjenjivati sve što su više puta obećavali, a što sustavno ignoriraju na najranjivijoj populaciji!


Savjet za zdravstvo SDP-a

„Mi samo tražimo da premijer Plenković pristojno odgovori i javno kaže -  ne, neću staviti van snage odluku koju sam donio preko noći. Nakon što su me otkantali u Zaprešiću, nakon što su me otkantali u Karlovcu, nakon što su me otkantali svi HDZ-ovci - našao sam rupu di ću bacat smeće - našao sam Istru“, poručila je to 5. listopada u Koromačnu saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović, koja je ondje razgovarala s prosvjednicima protiv KOdeCO projekta.

Uz Radolović, bili su tamo i njena kolegica Maria Blažina, kao i županijski vijećnici SDP-a, među kojima i jedan s Labinštine - Zoran Karlić, koji je ujedno član Radne skupine za praćenje kvalitete zraka u okolici tvornice cementa Holcim.

„Premijer i ministrica Marija Vučković pokazali su apsolutno nepoštovanje prema legitimnim predstavnicima izabranim u Županijsku skupštinu. Rekli su jedno veliko ne svim političkim opcijama koji sjede u Županijskoj skupštini osim njima dragim HDZ-ovcima. Rekli su ne građanskim inicijativama, prosvjedu u Raši. Rekli su ne svim ovim ljudima koji već danima i noćima sjede ovdje. Ljudi su primorani izaći na ulice i stati pred kamion, i onda da im policija niti ne dozvoljava da se pregleda što se u tim kamionima zapravo dovozi.“, nastavila je Radolović i zaključila:

„Što mi zapravo možemo očekivati od naših institucija, od pravosuđa, od državnog inspektorata, od DORH-a, a ponajviše od premijera, kad je preko noći donio odluku da se 650 tona otpada, mi ne znamo je li opasan ili ne, spali u Holcimu i Nexeu i da se jednostavno ogluši“.

„Iz javno dostupnih podataka, na koje je poveznicu dala sama tvornica, vidljivo je da su emisije štetnih tvari u okoliš znatno veće 2026. godine, nego što su bile prije ugradnje predkalcinatora. Javnost više nema nikakvo povjerenje, ni u struku, ni u studiju utjecaja na okoliš, jer temeljem studije utjecaja na okoliš pokazalo se da će se predkalcinatorom - spaljivanjem i povećanjem udjela spaljivanja otpada emisije zadržati na starim vrijednostima, međutim to se nije dogodilo. Vidi se da štetne emisije zapravo rastu. Pozivam tvornicu da uspostavi dijalog s građanima“, poručila je Blažina i pojasnila da to što su one u skladu sa hrvatskim zakonom, zapravo je posljedica toga da zakon dozvoljava iznimke.

„Tvornica ovako kako funkcionira sada, kao iznimka, ne podliježe pravilima niti za cementare, niti za spalionice, nego za postrojenja za suspaljivanje otpada. Građani više ne vjeruju nikome, ni vladi, ni regionalnoj upravi, ni županu, niti lokalnoj upravi, gradonačelniku i svim načelnicima Labinštine.", naglasila je Blažina.

Zadnji je riječ preuzeo Zoran Karlić.

„Inzistiramo da nam kažu kojeg sastava je otpad prije nego on dođe ovdje i prije nego se spali. Dakle, odgovora nikakvih nema. Dobili smo samo jedno očitovanje, od Holcima, a oni su ga i javno objavili. Dakle, građani su imali prilike vidjeti ga, i to je sve. Od svih ostalih institucija - potpuna šutnja i  potpuno je jasno zašto su ljudi ogorčeni. Znači, Radna skupina nije dobila nikakve informacije, nikakve odgovore na vaše upite što dolazi, kad dolazi, niti jedan jedini odgovor", kazao je Karlić.

Jedan je prosvjednik kazao da su zaustavili kamion kojemu je nešto cijedilo, a što se obično kažnjava, te da su ga pitali putni nalog, no on je bio prazan. Dakle nije bilo utovara. 

„Otvaramo ceradu, unutra materijal. Pokažemo policiji, putni nalog prazan, a unutra materijal. Policajac kaže, to nije moj posao, mora proći“, kazao je jedan od prosvjednika.

Prosvjednici su i tijekom boravka SDP-ovaca dežurali u masliniku na ulazu u naselje. Očekivao se dolazak kamiona s otpadom iz Gospića, no to se nije dogodilo dok smo tamo boravili.

Prošla je tek kakva cisterna za cement, ili prazan kamion. Na povratku u Labin uočili smo i grafit na autobusnom stajalištu, očito usmjeren na  glavnog šefa hrvatskog Holcima – "Vrabec pijun HDZ-a".

(tekst: istarski.hr)

Saborska zastupnica SDP-a Tanja Sokolić poručila je danas da SDP u potpunosti podržava pravo radnika na štrajk, ali i da se štrajk mora organizirati u skladu sa zakonom. Komentirajući aktualni štrajk u ZET-u i Čistoći, pozvala je sve strane da prekinu štrajk i odmah nastave pregovore kako bi se pronašlo rješenje spora.

„Na samom početku bih htjela istaknuti da SDP u potpunosti podržava stvarno pravo radnika na štrajk. Međutim, isto tako želimo da štrajk koji se organizira bude u potpunosti zakonit“, rekla je Sokolić, osvrnuvši se i na sudske odluke vezane uz štrajkove u ZET-u i Čistoći, istaknuvši da su donesene odluke nepravomoćne te da sindikati, odnosno sindikalni čelnici, imaju pravo uložiti žalbu. Istodobno je naglasila njihovu odgovornost prema radnicima.

„Radnici su ti koji bi mogli snositi pravne posljedice za sudjelovanje u nezakonitom štrajku. Prema tome, s ovog mjesta želim direktno pozvati sve da prekinu štrajk i da odmah nastave pregovore“, poručila je zastupnica SDP-a, podsjetivši i da je SDP prije početka štrajka pozvao sindikalne čelnike da se utvrde minimalne radne obveze i osiguraju osnovne funkcije koje su građanima Zagreba nužne.

„Međutim, sindikalni čelnici su se na to oglušili i danas imamo to što imamo“, kazala je Sokolić.

Komentirajući izjave premijera Andreja Plenkovića, koji je odgovornost za štrajk pokušao pripisati Gradu Zagrebu, Sokolić je istaknula da bi premijer, ako brine o položaju radnika, trebao pokazati istu brigu i u područjima za koja je odgovorna Vlada Republike Hrvatske.

„Pozvala bih premijera Plenkovića, ukoliko brine o radnicima, da pokaže svoju brigu o radnicima u područjima za koja je on odgovoran, primjerice u obrazovanju ili zdravstvu“, rekla je Sokolić, upozorivši na odlazak radnika iz javnih službi i posljedice koje takav trend ima na dostupnost javnih usluga građanima.

„Ne smije se dogoditi da visokoobrazovani profesor u gradu Zagrebu ima nižu plaću nego što je prosječna zagrebačka plaća. I to je ono što je na sramotu i Plenkovića i Vlade Republike Hrvatske“, poručila je.

Sokolić je još jednom pozvala sudionike štrajka da ga prekinu i vrate se za pregovarački stol.

„Pozivam sve koji sudjeluju u ovom štrajku da odmah prekinu štrajk i da se odmah nastave pregovori kako bi se došlo do nekog dogovora između strana koje su u sporu. Ovakvi sporovi se ne rješavaju na sudovima. Ovakvi sporovi mogu se riješiti samo dogovorom“, istaknula je.

Na pitanje o mogućoj političkoj motivaciji štrajka, Sokolić je odgovorila da u to ne želi ulaziti.

„Ono što je nama u SDP-u bitno jest da radnici imaju pravo na štrajk. Bitno nam je da se glas radnika čuje. Ali također nam je bitno i da sve strane koje sudjeluju u ovom sporu što prije sjednu za stol i postignu dogovor“, zaključila je Sokolić.

Zastupnici SDP-a Saša Đujić i Tonči Restović održali su danas u Hrvatskom saboru konferenciju za novinare na kojoj su govorili o predstojećem izboru ustavnih sudaca. Istaknuli su da je SDP nakon provedenih razgovora s kandidatima i interne evaluacije odlučio podržati Gorana Selanca i Anu Horvat Vuković.

Tonči Restović istaknuo je da je proces izbora ustavnih sudaca u dva navrata bio „kontaminiran“, za što je odgovornost pripisao premijeru Andreju Plenkoviću, istaknuvši da je premijer Plenković izbor ustavnih sudaca prethodno povezivao s izborom predsjednice Vrhovnog suda, a potom je na konferenciji za novinare javno iznio imena kandidata za koje je smatrao da su dogovorena.

„Tada smo rekli da više nećemo voditi nikakve razgovore, tajne ili javne, s HDZ-om oko izbora ustavnih sudaca“, rekao je Restović, dodajući kako je SDP od tog trenutka odlučio aktivno sudjelovati u postupku izbora ustavnih sudaca kroz rad saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Restović je istaknuo i kako je više od 20 SDP-ovih zastupnika sudjelovalo u radu Odbora, gdje su kandidatima postavljali pitanja o njihovoj stručnosti, znanju, iskustvu i osobnom integritetu.

Nakon provedenih razgovora i interne stranačke analize, naveo je Restović, SDP je izdvojio dvoje kandidata za koje smatra da ispunjavaju kriterije za obnašanje dužnosti ustavnog suca.

„Mi smatramo da Goran Selanec i Ana Horvat Vuković zaslužuju biti ustavni suci“, rekao je Restović, dodajući da SDP poštuje i ostale kandidate i ono što su iznijeli tijekom razgovora pred saborskim odborom, ali da će podržati samo Selaneca i Horvat Vuković.

Saša Đujić potom je usporedio aktualni postupak s ranijim izborom deset aktualnih ustavnih sudaca. Podsjetio je da su se na tadašnji natječaj javila 63 kandidata te da je SDP u tom procesu među njima vidio više od 20 kandidata koje je smatrao kvalitetnima za tu dužnost.

Prema Đujićevim riječima, situacija je u posljednja dva natječaja bila drugačija. Od ukupno 13 kandidata koji su se javili na posljednji natječaj, SDP je nakon evaluacije njihovih odgovora  izdvojio samo dvoje za koje smatra da mogu obnašati dužnost ustavnog suca.

"Na posljednji natječaj javio premali broj kvalitetnih kandidata. Uzrok tome je kontaminacija zadnjeg izbora ustavnih sudaca od strane Plenkovića te brzo raspisivanje novog natječaja. Nakon ispada HDZ-ovaca na ovu temu, pogotovo Andreja Plenkovića, mi s njima više nećemo sudjelovati u zatvorenim razgovorima," rekao je Đujić, podcrtavši kako je Plenkovićeva kontaminacija ranijih izbora mogla utjecati na odluku dijela potencijalnih kandidata da se uopće ne prijave na najnoviji izbor ustavnih sudaca.

Kako su naveli zastupnici, SDP sada očekuje da predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Ivan Malenica što prije sazove sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o svih 13 kandidata.

„Naša su ova dva suca o kojima smo govorili, ostali neće dobiti podršku SDP-a, ali smo spremni razgovarati argumentirano o svakome“, poručio je Đujić, dodajući da je SDP napravio evaluaciju odgovora i nastupa svih kandidata pred saborskim odborom te da je na sjednici spreman obrazložiti svoje stavove o svakom kandidatu, uključujući razloge zbog kojih pojedinom kandidatu daje ili uskraćuje potporu.

Na kraju konferencije Đujić je ponovio očekivanje SDP-a da se sjednica Odbora za Ustav sazove što prije kako bi se raspravili kandidati i nastavila procedura njihova izbora.

SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za Novi list ističe da je glavni motiv buduće predizborne koalicije bio želja da program bude transparentan.

– Pojedine mjere i zakone bismo donijeli odmah u prvom kvartalu nakon izborne pobjede, primjerice zakone o izbornim jedinicama i o podrijetlu imovine. Osam poglavlja našeg programa, zapravo plana rada nove vlade, predstavljat ćemo na terenu do izbora. Ljudi će moći unaprijed to analizirati i ocjenjivati.

Ali, ocjenjuje i HDZ?

– HDZ je bez sadržaja i, još ću jednom naglasiti, kao bundeva bez koštica, bez onog od čega se radi najbolje bučino ulje. Cijelo vrijeme HDZ kopira od drugih većinu stvari, što u politici nije nedopušteno, a njihove ideje danas vidimo i na slučaju Gospić. Retorika je HDZ-a uvijek bila da SDP nema program.

Sada priznaju da ga imate, ali tvrde da ništa ne valja.

– Samo, nisu ga ni mogli pročitati jer ga nismo još objavili.

Iz onoga što ste u subotu govorili na Markovom trgu, više je HDZ-ovih dužnosnika iščitalo da je to nešto na tragu Plana 21, s kojim je Kukuriku koalicija pobijedila na izborima 2011.?

– Apsolutno krivo. Što se gospodarstva tiče, rekao sam tada da će poduzetnici koji povećaju plaće, ulažu u produktivnost i poboljšavaju uvjete rada, imaju mogućnost za skraćenje radnog tjedna, imati niži porez na dobit. Također i da ćemo u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske uvesti regionalni porezni kredit, koji će izravno povećati neto plaću radnika, a ne općina koje su na određenim područjima isključivo leno HDZ-ovaca koji na njemu parazitiraju. Transformacija hrvatskog gospodarstva bit će trenutna, ali će trajati. Dakle, iz nečega što je bilo rentijerstvo, prebacujemo se i fokusiramo na proizvodnju hrane, energetsku samodostatnost i na povećanje produktivnosti. Toga sigurno nije bilo u Planu 21.

Nije vam taj dokument bio uzor?

– Nikakav. Ovaj je program nastao radom SDP-ovih savjeta.

U HDZ-u su naročito uznemireni zbog vaše najave radikalnog raskida s nasljeđem HDZ-a. Oni su, naime, uvjereni da je proteklih deset godina zlatno doba hrvatske povijesti?

– Hrvatska se ovih deset godina jest promijenila, ali nagore. Radikalan raskid s tim znači da sigurno nećemo kao Andrej Plenković gurati za direktore javnih firmi članove stranke bez kompetencija. Sada imamo takvu situaciju da ti direktori od države koja je vlasnik nisu dobili jasno mjerljive ciljeve. Naš predsjednik uprave HEP-a dobit će mjerljiv cilj, recimo, za 30 posto povećati broj energetskih zadruga u Hrvatskoj. Ako će ga ostvariti u godinu dana, nadzorni odbor će ga nagraditi.

Zašto je Hrvatskoj potreban zakon o podrijetlu imovine, koji je ukinut 1990.?

– Jer je kod velikog broja ljudi u Hrvatskoj nesrazmjer između imovine i prikazanih prihoda. To se ne rješava zatvorom nego visokim porezima.

Postojeće institucije, Porezna uprava, ne mogu tu ništa?

– Mi jesmo zakon o podrijetlu imovine povezali s jačanjem institucija, konkretno Poreznog USKOK-a. Naravno da nam je cilj i snažna Porezna uprava, a ono što ćemo sigurno uvesti su imovinske kartice šefovima nabave u svim javnim poduzećima, to je ključno. Svatko s certifikatom za javnu nabavu, morat će imati imovinsku karticu.

No, ispitivanje podrijetla imovine zvuči baš onako socijalistički.

– Ne, ne zvuči. Zbog čega se ne bi uspoređivalo nečije prihode i imovinu? U slučaju nesrazmjera, slijedit će visoke porezne kazne i to je pošteno. Neće svi ljudi moći dokazati da im veličina imovine odgovara osobnim primicima.

I studentska lista protivnika Aleksandra Vučića u Srbiji ima u programu zakon o podrijetlu imovine. Možda će vam i to biti otegotna okolnost?

– Neće, a na tim izborima se, nažalost, vjerojatno ništa neće promijeniti.

Kada ćete potpisati koaliciju s Možemo!?

– Tijekom listopada.

Ne može ništa iskrsnuti?

– Ne, ne vidim kako jer zaista dobro surađujemo. Uvijek ističem da Sandru Benčić poznajem više od 30 godina, a i s Tomislavom Tomaševićem sam vrlo dobar i nema nikakvih problema.

U čemu je vaš prethodnik Peđa Grbin pogriješio kada prije prošlih parlamentarnih izbora nije uspio s Možemo! dogovoriti koaliciju?

– Ne mislim da je Peđa nešto pogriješio. Ponavljam, moja je prednost da i s Tomislavom i sa Sandrom imam dugogodišnji osobni kontakt, to je jako važno u politici.

Za pretpostaviti je da agencije koje mjere stranačke rejtinge u Hrvatskoj, nakon potpisivanja vaše koalicije, neće ispitanike anketirati i dalje odvojeno o SDP-u i Možemo!. Bilo bi to, čini se, za vas povoljno jer sada su SDP i Možemo! ispred HDZ-a, ako se zbroje anketni postoci dvije stranke.

– Daleko smo ispred HDZ-a. Ako će se u istraživanja uvrstiti naša koalicija, vjerujem da će to pridonijeti stvaranju percepcije da je promjena u Hrvatskoj itekako moguća. Ovisi o naručiteljima anketa, to su obično televizije, hoće li u njima biti ponuđena koalicija SDP-a i Možemo! ili ne. Zaista bi fer bilo da se poslije potpisanog sporazuma na naše stranke gleda kao na blok, psihološki bi to djelovalo na birače koji bi postali svjesni da smo snažna alternativa Plenkoviću. Evo vam svježi Crobarometar, koji kod mene izaziva određeno čuđenje, SDP i Možemo!, bez neodlučnih, zajedno imaju 31,2 posto, pet postotnih poena više nego HDZ.

Za SDP bi mjerenje rejtinga koalicije bilo pozitivno i zato što se onda ne bi nastavio trend smanjivanja vaše prednosti u odnosu na Možemo!, koji traje već mjesecima.

– To je taj narativ koji HDZ gura u javni prostor.

Da će, ako već nije, SDP uskoro biti Možemo! junior partner?

– Iskrivljavaju stvarnost kao Donald Trump ili Aleksandar Vučić. Ali, ja sam razvio imunitet na te gluposti, što mi je možda moja najveća prednost.

Što je glupost? Razlika u anketama između Možemo! i SDP-a jest sve tanja.

– Meni snažan partner nije problem. Problem bi bio da SDP i Možemo! zajedno stagniraju, a da HDZ raste, ali to se ne događa. SDP vidi sebe u socijaldemokratskoj politici, imamo nacionalnu organizaciju i gospodarska rješenja dok Možemo! ima svoju zelenu i urbanu političku prepoznatljivost. Ma, mi smo »match made in heaven«.

Ok, ali ako bi se u anketama i dalje SDP i Možemo! pojavljivali odvojeno, ne može se odbaciti mogućnost da vas oni za šest ili deset mjeseci prestignu. Mislite da bi u tom slučaju Sandra Benčić rekla – Nema veze, Hajdaš je naš premijerski kandidat?

– Ne može Možemo! prestići SDP. A, slažem se da SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Ovo je jedan novi SDP, žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka, a koju sam izrekao na Konvenciji. To mi je jako bitno. SDP će dokazati da je stabilna druga politička stranka u Hrvatskoj, a vjerujem da, ako nam se poklopi neki dobar val, možemo postati i prva politička opcija.

Očajavate li možda što kao lider opozicije, SDP i vi osobno već sada niste popularniji?

– Žao mi je zbog toga jer znam da radimo puno, da imamo programe za svaku temu, odličan tim ljudi i gradonačelnike od Mišela Jakšića do Mirele Ahmetović, Peđe Grbina i Zorana Paunovića. Imamo i svoje savjete koji su intelektualno i politički najjači u Hrvatskoj, spomenut ću samo Zlatu Đurđević, Roberta Hranja, Vedrana Đulabića, da ne nabrajam sve. Ali, moramo se stalno boriti protiv tri stvari koje je HDZ uspješno ubacio u javni prostor, da SDP nema program, da SDP nema ljude, a da sam ja kao predsjednik stranke potkapacitiran. Svaki se predsjednik SDP-a, osim Zorana Milanovića, s ovim suočavao.

Znači, sa svoje ste strane sve učinili?

– Apsolutno sve. I stranka i ja osobno. Znam koliko radim, koliko sam ljudi okupio. Mislim da SDP u pojedinim područjima danas ima ono najbolje čime Hrvatska rapolaže. Puno tih izvanstranačkih ljudi je došlo pomoći SDP-u u principu zbog mene. Znam koliko energije trošim, koliko znanja posjedujem. Bio sam u političkoj karijeri od pročelnika do župana, ministra do predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost, dakle poznajem sustav.

I unatoč svemu tome SDP je na 18 posto. Je li vam to izvor frustracija?

– Pa da, jer smatram da dobro radimo. Svako se jutro pogledam u ogledalo i okej sam si. Ali, bio sam prefin, odlučio sam da više neću. Ne igramo mi u engleskoj nogometnoj ligi jer HDZ je druga županijska liga u kojoj se ide bez kostobrana. Neću biti vulgaran, ali svakako oštriji nego dosad.

Spomenuli ste novi Crobarometar. HDZ, što i nije neočekivano, nije zbog slučaja ilegalnog otpada pretrpio skoro nikakvu političku štetu, u odnosu na kolovoz rejting mu je niži za zanemariva 0,2 postotna poena. Iznenađenje je ipak da oporbene stranke SDP, Možemo! i Most ne bilježe rast nego i one minimalan pad. Premda se čini da su građani prilično nezadovoljni, što je rezultiralo i masovnim prosvjedom u Zagrebu?

– Bitno je da HDZ pada, a prema drugim anketama i više. Ova anketa naglašava da je pogreška rejtinga +/-3.3 posto to nije malo. Do izbora ćemo pokazati svoju ekipu, konkretan program i sposobnost da vodimo državu. To upravo radimo kroz jačanje stranke, bolju komunikaciju ka javnosti i dogovor o programskoj suradnji s Možemo!. U sljedećim mjesecima građani nas trebaju mjeriti prema tome rastemo li i jesmo li ponudili uvjerljivu alternativu

Možda je zapravo taj Crobarometar pokazao da je problem otpada medijski napuhan, da većinu Hrvata to i ne zanima.

– Na prosvjedu u Zagrebu bilo je između 30 i 40 tisuća ljudi.

I kako se to odrazilo na ovu anketu?

– Da, nije se odrazilo.

Rekli ste da vas HDZ proglašava potkapacitiranim. I sam Plenković vas nerijetko nipodaštava, tretira nedoraslim sebi. Smeta li vam to?

– Ne jer znam tko sam. Stvarno sam otporan na to.

Ali, primaju se u javnosti te ocjene da je Plenković, kakav god bio, puno politički sposobniji od Hajdaša.

– Primaju se, primaju, ali one ne odgovaraju realnosti. Nastavit ću raditi jednakim intenzitetom i zaslužiti veće povjerenje ljudi. Ne mislim se puno mijenjati, osim što ću, kako sam kazao, prestati biti fin.

Priželjkujete li televizijska sučeljavanja s Plenkovićem uoči parlamentarnih izbora?

– Priželjkujem i nadam se da će do njih doći, pa bi ljudi mogli vidjeti tko što zna i može. Istina je da Plenković, jer je deset godina premijer, a u kampanji će na tom mjestu biti i 12 godina, ima određene prednosti.

Barata terminologijom?

– Naučio je lijepo govoriti, ali iza toga nema činjenica, argumenata.

Objektivno, on ostavlja dojam čovjeka koji poznaje državne poslove.

– Pa, poznajem ih i ja, prošao sam cijeli državni sustav. Kod Plenkovića nije problem PR prezentacija nego isporuka. Je li u ovih deset godina transformirano hrvatsko gospodarstvo? Nije. Jesmo li povećali proizvodnju hrane? Ne. Jesmo li energetski samodostatni? Nismo.

Da, ali Plenković naglašava nikad manju nezaposlenost, plaće rasle toliko, mirovine rasle toliko. Enormno više nego u mandatu Milanovićeve vlade u kojoj ste vi bili ministar.

– Svaku dekadu treba promatrati drugačijim naočalama. Dekadu upravljanja Zorana Milanovića karakterizirala su krize i recesije u Europi, mjere prekomjernog deficita. Hrvatsku se tada stiskalo na financijske rezove. Nakon toga je išao zaokret u ekonomskoj politici, novca ima koliko hoćete. Hrvatska nikad nije više imala sredstava i to je točno. Ali, nije Plenković za to zaslužan, postoje parametri prema kojima se izračunava koliko novca pripada kojoj članici Europske unije. Naravno da Latvija, Hrvatska i Bugarska dobivaju više novaca od Češke. Mi smo krenuli s relativno niske točke i upumpao nam se velik novac, koji je najvećim dijelom završio u građevinskom sektoru. To je hardware, gdje je software? Uglavnom, novca bi jednako bilo i da je netko drugi bio na vlasti, a ne Plenković, ali bi njegova raspodjela bila drugačija.

Crkva na legalne migrante reagirala bolje od države

– Moramo mijenjati našu politiku prema legalnim migrantima. Treba ih uključiti u lokalnu zajednicu, vatrogasce, ribolovce, nogometne i košarkaške klubove, kulturna društva. Država treba sufinancirati te udruge. Zato jer će jedan dio tih ljudi ovdje trajno ostati. Čak i ako ne ostanu, oni danas imaju problem dokolice. Promatram ih u mojem Zaboku, nakon posla besciljno s vrećicama lutaju gradom, idu po trgovačkim centrima i kladionicama. Nema za njih sadržaja. Puno je bolje reagirala Katolička crkva nego država, naročito je prigrlila Filipince.