Na inicijativu SDP-a Istarske županije sazvana je sjednica Županijske skupštine posvećena odluci Vlade Republike Hrvatske o zbrinjavanju dijela otpada iz Gospića na području Istre.

O ovoj temi nismo šutjeli ni u Hrvatskom saboru, gdje su govorile naše zastupnice Sanja Radolović i Maria Blažina, ni u Županijskoj skupštini, gdje su naši vijećnici od prvoga dana zahtijevali jasan stav Istre. Na dan samog prosvjeda u Raši, 15. rujna 2026. godine, u Hrvatskom saboru, naša saborska zastupnica Sanja Radolović jasno je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću poručila da 1 kilogram otpada iz Gospića i Like neće uči u Istru. Istu je poruku danas ponovila i u Županijskoj skupštini Istarske županije.

Danas smo taj stav konačno i institucionalno dobili.

Županijska skupština izglasala je zaključak kojim se od Vlade Republike Hrvatske traži stavljanje izvan snage odluke kojom je predviđeno zbrinjavanje dijela otpada iz Gospića u Istri. Taj zaključak sada ide prema Vladi Andreja Plenkovića.

Istra je rekla NE. Sada je potez na Vladi. Ali nakon današnje sjednice imamo vrlo jasnu poruku i za istarskog župana Borisa Miletića.

Lako je govoriti o zaštiti Istre kada otpad treba doći iz druge županije. Puno je teže preuzeti odgovornost za sustav gospodarenja otpadom u vlastitoj županiji. Istarska županija bila je zakonski dužna do 1. siječnja 2024. godine donijeti Plan gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. To nije tvrdnja SDP-a, nego obveza koju je sama Istarska županija javno navela još 2023. godine. Danas je rujan 2026. godine. Dakle, prošlo je više od dvije i pol godine od zakonskog roka.

Zato župana Miletića pitamo: koliko još godina Istra treba čekati jedan od temeljnih dokumenata za uređivanje sustava gospodarenja otpadom?

Dok se govori o zaštiti istarskog prostora, Istra još uvijek čeka dokument koji je trebala imati od početka 2024. godine. Još u kolovozu 2024. župan je govorio da je izrada Plana „u finalnoj fazi“. Od „finalne faze“ prošle su dvije godine. Vrijeme opravdanja je prošlo. Vrijeme je da župan preuzme odgovornost i napravi ono što je Istarska županija odavno bila dužna napraviti.

SDP Istarske županije bio je jasan od prvoga dana: solidarni smo s građanima Gospića i Like i njihov problem mora biti riješen, ali njegovo rješavanje ne može značiti prebacivanje otpada stotinama kilometara dalje u Istru.

Govorili smo o tome u Hrvatskom saboru. Tražili smo sazivanje Županijske skupštine. Govorili smo o tome u Skupštini. Danas je usvojen zaključak kojim Istra od Vlade traži odustajanje od takve odluke. A sada očekujemo dvije stvari: da Vlada posluša poruku Istre i odustane od dovoza otpada iz Gospića te da župan Boris Miletić napokon ispuni obvezu Istarske županije i dovrši posao koji je morao biti završen još do 1. siječnja 2024. godine.

Istra mora znati kako će gospodariti svojim otpadom. I mora imati pravo reći da neće preuzimati tuđi. 

U povodu obilježavanja 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, dana proglašenog u spomen na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i Hajru Prohić, ubijene na Općinskom sudu u Zagrebu 1999. godine, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić upozorava da nasilje nad ženama i dalje predstavlja jedan od najtežih sigurnosnih i društvenih izazova u Hrvatskoj. 

Od početka ove godine ubijeno je osam žena, a činjenica da je žrtva nedavnog femicida u Slatini neposredno prije ubojstva zatražila pomoć policije prisiljava nas da postavimo pitanje učinkovitosti sustava u trenutku kada je zaštita najpotrebnija, smatra Lugarić.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova nadalje ističe: „Hrvatska je učinila važan zakonodavni pomak uvođenjem samostalnog kaznenog djela femicida, no praksa nas iznova upozorava na razmak između onoga što piše u zakonima i onoga što se događa na terenu. Tragičan slučaj u Slatini, u kojem su i policija i državno odvjetništvo kroz naknadne nadzore utvrdili propuste u procjeni rizika i postupanju, bolno pokazuje što se događa kada sigurnosni mehanizmi zakažu. Procjena rizika ne smije se tretirati kao puka birokratska procedura, a još manje se teret zaštite i procjene opasnosti smije prebacivati na samu žrtvu, čak i ako ona pod pritiskom ili u strahu zatraži ukidanje mjera zaštite ili povuče prijavu. Odgovornost za procjenu i preuzimanje rizika leži isključivo na državi, pa interno utvrđeni propusti ne smiju završiti samo na formalnim konstatacijama, nego moraju dovesti do jasne i konkretne odgovornosti unutar svih razina sustava. Ipak, femicid je samo vrh ledene sante. Ispod najtežih tragedija leži ogromna tamna brojka svakodnevnog, neprijavljenog i neprepoznatog fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja. Tisuće žena trpe nasilje u tišini jer nemaju dovoljno povjerenja u brzinu i učinkovitost institucija. Kada prve prijave ostanu bez pravodobne i razmjerne reakcije, time se neizravno hrani ta tamna brojka i šalje poruka žrtvama da su prepuštene same sebi.“

Na tematskim sjednicama Odbora za ravnopravnost spolova stručnjakinje, institucije i udruge civilnog društva kontinuirano naglašavaju da preventivno djelovanje zahtijeva obveznu i standardiziranu procjenu rizika, međuresornu suradnju te redovitu edukaciju svih koji rade sa žrtvama. Kada se u Saboru raspravljalo o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta, argument protiv bio je da postojeći mehanizmi nadzora pružaju dovoljan okvir. Međutim, ako ti mehanizmi ne uspijevaju spriječiti tragediju poput ove u Slatini, obveza je svih nas u javnom prostoru postaviti pitanje njihove stvarne primjene u kriznim trenucima. 

Zakon ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru. Odgovornost države ne mjeri se deklarativnim porukama, nego spremnošću da se sustav izgradi tako da reagira prije, a ne nakon što se dogodi tragedija. Ženama koje trpe nasilje ne trebaju naknadne analize poslije ubojstva, nego stvarna i odlučna zaštita prije nego što do njega dođe, istaknula je u svojoj poruci Lugarić. 

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić gostovao je u studiju Dnevnika Nove TV.

SDP i Možemo! najavili su u subotu na Markovu trgu početak formalnih pregovora o programu buduće Vlade, koji se temelji na osam prioritetnih područja te ujedno predstavlja "oštar rez s nasljeđem HDZ-a" i dosadašnjim modelom upravljanja.

Stranke idu zajedno na izbore, a o detaljima je govorio čelnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u studiju Dnevnika Nove TV.

Pripreme za izbore

Na pitanje puca li na poziciju premijera ako građani daju većinu koaliciji SDP-a i Možemo!, Hajdaš Dončić odgovorio je da koalicija najprije mora zaslužiti povjerenje građana.

"Vjerujem da to možemo i da je svima ova vladavina HDZ-a malo otišla u prekomjerni kriminal, korupciju i zapravo jednu nesposobnost te potkapacitiranost. I, naravno, ako uspijemo zajedno, dakle mi, Možemo! i partneri koji će nam se pridružiti u budućnosti, stvoriti stabilnu većinu, naravno da sam spreman tu stabilnu većinu i formirati i da, ako nas hrvatski građani izaberu, vodim hrvatsku Vladu", rekao je.

Iako su do izbora još dvije godine, SDP i Možemo! već su krenuli u pregovore. Upitan je li to posljedica iskustva s prošlih izbora, kada se dvije stranke nisu ujedinile, predsjednik SDP-a odgovorio je da je svaki izborni ciklus novo "miješanje karata".

Naglasio je da obje stranke već imaju svoje izborne programe te da sada usuglašavaju plan rada moguće buduće Vlade.

"Dakle, mi ćemo šest mjeseci prije izbora imati gotov plan rada Vlade koji se sastoji od osam poglavlja. To je ključno. To nikada nitko u hrvatskoj političkoj povijesti nije napravio tako rano. I na to sam ponosan", rekao je.

Dodao je da je ponosan na SDP-ovce, saborske zastupnike i predsjednike savjeta, ali i na kolege iz Možemo! koji su, kako je rekao, cijelo ljeto radili na programu koji sada usuglašavaju.

Upitan što će se dogoditi ako se SDP i Možemo! ne slože oko neke ključne odluke i tko će tada imati zadnju riječ, Hajdaš Dončić poručio je da se takva situacija neće dogoditi.

"Složit ćemo se, super surađujemo u svemu, super surađujemo već sad u Saboru, vodili smo zajedno neke kampanje. Ono što želim naglasiti - gotovo svakodnevno komuniciramo, usuglašavamo se i ovo će biti samo da kažemo koji će, recimo, biti prvi, drugi ili treći program, generalna reforma buduće hrvatske Vlade", rekao je.

Na opasku da će, prema tome, djelovati kao orkestar, kratko je odgovorio: "Da, bit ću dobar dirigent".

Fotelje još nisu podijelili

Hajdaš Dončić tvrdi da SDP i Možemo! još nisu razgovarali o podjeli ministarskih mjesta te da to neće činiti do nekoliko mjeseci prije izbora. Objasnio je, međutim, da su se dogovorili da će o pojedinim područjima iz njihova programa govoriti istaknuti stručnjaci, među kojima će biti i političari, ali i ljudi koji nisu nužno politički aktivni.

Tako će, rekao je, o temi otpada najviše komunicirati Miroslav Zmajlović, dok će se, primjerice, o pravosuđu, nacionalnoj sigurnosti i zdravstvu uključivati Ivana Kekin. "To ne znači da njih čekaju fotelje, ali polagano dokazivat će se ljudi, prezentirat će svoja rješenja", rekao je.

Naglasio je da će prilikom izrade programa obilaziti Hrvatsku i razgovarati s građanima.

"Stvarno mi nije teško biti i na Lastovu i u Babinoj Gredi. Što je meni važno? Hrvatska nije samo Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Hrvatska su naši ljudi koji žive i na otocima, i ljudi koji žive u Međimurju, i koji žive u Istri. Sve su ljudi do kojih treba doći i treba razgovarati. Ja sam stvarno otvoren i želim razgovarati i primam kritiku", rekao je.

Na pitanje ima li podršku cijele stranke za suradnju s Možemo!, Hajdaš Dončić odgovorio je potvrdno. Na dodatna pitanja jesu li svi suglasni, podržavaju li ga i postoje li konflikti, rekao je da konflikata nema.

O Plenkovićevoj "mucici"

U razgovoru je bilo riječi i o burnoj saborskoj raspravi tijekom koje je premijer Andrej Plenković zastupnici Kekin na pitanje o otpadu u Gospiću rekao među ostalim: "Mucice, igrat ćemo se do izbora malo čvršće. Veselim se toj igri". Naknadno je HDZ objavio da je ta opaska bila upućena cijeloj lijevoj oporbi, a ne samo Kekin, dodajući da je i "Hajdaš Dončić mucica".

Predsjednik SDP-a odgovorio je da Plenković kontinuirano vrijeđa žene. Poručio je da je Plenković i njega uključio u tu priču zbog "saniranja štete".

"On je i jednu novinarku nazivao istim imenima, znači on... pratite ga malo. To je ružno što radi. To je stvarno ružno", rekao je.

Premijer mu je u Saboru spomenuo i poslovanje njegova punca, a Hajdaš Dončić odbacio je povezanost s aktualnim slučajem otpada.

"Dakle, moj punac je imao 1999. ciglanu koja je proizvodila ciglu u Perušiću. To nema nikakve veze s ovim otpadom, o čemu govore i presude u njegovu korist", rekao je.

"A to vam se zove whataboutism, što su, recimo, doktorirali Trump i Vučić, a Plenković je još uvijek magistar u tome. Dakle, prebacuje temu s eko-problema u Gospiću, dakle s ovog što su potrovali hrvatsku zemlju, na nebitne teme jer komunicira nešto drugo", rekao je. Dodao je da Plenković mora znati "tko mu je s druge strane protivnik" te da ne nasjeda na takve stvari.

Najavio promjene

Na HDZ-ove kritike da SDP reciklira stare ideje koje nije ostvario dok je bio na vlasti, Hajdaš Dončić odgovorio je da će ovaj put biti drugačije jer planiraju promijeniti model upravljanja Hrvatskom.

Kao tri poteza koja smatra ključnima na početku mandata naveo je izmjenu Zakona o izbornim jedinicama, uklanjanje ograde na Markovu trgu i donošenje Zakona o podrijetlu imovine.

Za izborne jedinice rekao je da je važno postići da glas svakog građanina vrijedi jednako.

"Ograda Markov trg – simbolika. Vlada koja je ograđena od građana, koja se boji građana, nije više narodna Vlada. I Zakon o podrijetlu imovine, to ćemo donijeti u prvom kvartalu rada buduće hrvatske Vlade", rekao je.

Najavio je i transformaciju zdravstva, jačanje javnog sustava, kao i smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta za 30 posto. Govorio je i o gospodarskoj politici te rekao da Hrvatska mora promijeniti oslanjanje na "sunce, more i turizam" i vratiti se proizvodnji.

"Želim snažnu Hrvatsku koja proizvodi hranu, želim snažnu Hrvatsku koja je energetski samodostatna, želim Hrvatsku koja je ponosna na Domovinski rat i na hrvatske ljude i koja zapravo još uvijek gaji onu solidarnost koja postoji", rekao je.

Dodao je da se solidarnost danas, prema njegovu mišljenju, najviše vidi tijekom elementarnih nepogoda.

"Ja tu želim solidarnost vratiti u svakodnevni život hrvatskih građana, da se ljudi ne srame, da ne čekaju u redovima za zdravstvene preglede, da nemaju niske mirovine. To je ono što mi nudimo hrvatskim građanima", rekao je.

Na pitanje tko će financirati sve najavljene reforme, Hajdaš Dončić odgovorio je: "Porezni obveznici. Da vam kažem iskreno. Kao i uvijek". Kasnije je dodao da novac postoji u hrvatskom proračunu te se pozvao na svoje iskustvo župana i ministra.

"Znam kako i znam na koji način možemo do toga doći", rekao je.

O suradnicima

U javnosti se spominju i imena ljudi s kojima bi SDP mogao surađivati u mogućoj budućoj Vladi, među njima Tonino Picula i Tomislav Tomašević. Na pitanje vidi li ih u Vladi, Hajdaš Dončić odgovorio je: "Ne".

"Tomislav Tomašević je najbolji gradonačelnik grada Zagreba od Holjevca. Evo, to je moje mišljenje, a nešto o tome znam. Tomislav Tomašević je gradonačelnik grada Zagreba", rekao je.

O Piculi je rekao da je njihov dobar kolega s kojim često razgovara.

"Razgovaramo o nekim temama i u Ukrajini i u Srbiji, dobro se čovjek profilirao i uvijek je tu kad treba pomoć. Fin gospodin", rekao je.

Hajdaš Dončić potvrdio je i da svakodnevno razgovara s bivšim kolegom iz Vlade, a danas predsjednikovim savjetnikom Orsatom Miljenićem. Na pitanje uključuje li se Miljenić u koalicijske razgovore nije izravno odgovorio, nego je naglasio njihov dugogodišnji odnos.

"Orsat Miljenić i ja smo dugogodišnji prijatelji. I dakle, vole nekad različiti politički analitičari koji su, recimo, tražili neke usluge od SDP-a ili Možemo!, a nisu ih dobili, pa onda počnu komentirati neke stvari koje nisu točne. Mi smo prijatelji, mi nećemo mijenjati prijatelje", rekao je.

Na kraju razgovora Hajdaš Dončić upitan je što smatra najvažnijom točkom programa.

"Najvažnije mi je ukinuti, srušiti ograde koje su vidljive i nevidljive pred hrvatskim građanima. Dakle, ne samo ova na Markovom trgu, to je ono što sam pričao - liste čekanja, pravosuđe, proizvodnja. To je ključno", zaključio je predsjednik SDP-a.

SDP i Možemo! idu zajedno na parlamentarne izbore – udružuju snage za političku promjenu koja je Hrvatskoj potrebna. Na Markovom trgu objavili su početak pregovora o programu nove hrvatske Vlade, s osam ključnih područja

„Partnerstvo naših stranaka je jedino jamstvo da na sljedećim izborima HDZ odlazi u opoziciju i da će se u Hrvatskoj stvari doista promijeniti nabolje”, poručili su na zajedničkoj konferenciji za medije povodom formalnog početka pregovora o programu buduće vlade SDP-a i Možemo! predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo Sandra Benčić.

Govoreći uvodno o budućim prvim potezima koalicijske vlade SDP-a i Možemo, Hajdaš Dončić poručio je kako je ograda na Markovom trgu simbolična za ograde koje je HDZ postavio između građana i države.

„Kad osvojimo vlast, te ograde više neće biti - to će biti naš prvi korak - a onda ćemo nastaviti rušiti sve vidljive i nevidljive ograde u ovoj zemlji”, rekao je Hajdaš Dončić.

Te su ograde, dodao je, svugdje oko građana – kada žele čist zrak, a suočeni su s otpadnom mafijom, kada žele dostupno javno zdravstvo, a dočekuju ih liste čekanja, kada umirovljenici žele dostojanstveno živjeti, a završavaju u siromaštvu, kada mali poljoprivrednici traže poticaje, ne dobivaju ih jer nisu umreženi, ili kada građani žele da njihov glas na izborima vrijedi jednako - što nije slučaj s obzirom na to kako je HDZ posložio izborne jedinice.

Najavio je i ostale prve poteze buduće vlade SDP-a i Možemo, prije svega promjenu Zakona o izbornim jedinicama i donošenje Zakona o podrijetlu imovine.

„Ne možemo i nećemo dopustiti da većina građana u Republici Hrvatskoj, hrvatskih obitelji koje žive normalno, gleda neke koji su se na kriminalu i na suradnji s eko mafijom obogatili, taj novac gurnuli na neke tajne račune i smijali se cijeloj Hrvatskoj,” poručio je Hajdaš Dončić.

Istaknuo je i kako će dugoročni cilj biti duboka transformacija hrvatskog gospodarstva – povratak industriji i proizvodnji hrane, razvoj energetskih zadruga i stvaranje gospodarstva u kojem korist od razvoja imaju građani, a ne privilegirani pojedinci.

„Kumske veze i stranačke iskaznice neće više biti model. Uvest ćemo drugačiji model upravljanja javnim poduzećima, drugačiji model upravljanja javnim dobrom u Hrvatskoj“, rekao je Hajdaš Dončić.

Osam prioriteta za program buduće vlade

Koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavila je osam prioritetnih cjelina u kojima SDP i Možemo! započinju programske pregovore.

„Prvo područje je zaštita prostora i okoliša, s posebnim naglaskom na novi program gospodarenja otpadom. Cilj je zaustaviti kriminal i otpadnu mafiju te spriječiti uvoz velikih količina otpada za koji Hrvatska nema odgovarajuće kapacitete za obradu,” rekla je Sandra Benčić, dodajući kako je drugo područje su rad i stanovanje.

„Želimo omogućiti našim građanima da od svog rada mogu dostojanstveno živjeti, u radnom vijeku i u mirovini, te stvoriti uvjete za javno stanovanje kako bi stan ponovno bio priuštiv hrvatskim obiteljima,” rekla je Benčić.

Treće područje je, nastavila je, jest zdravstvo. Benčić je pojasnila kako će središtu biti snažan javnozdravstveni sustav koji građanima osigurava dostupnu, pravodobnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, neovisno o tome žive li u gradu, na selu ili na otocima.

Četvrto područje su poljoprivreda i hrana, uz jasnu poruku: „Naša hrana na našem stolu“. Cilj je transformirati hrvatsku poljoprivredu, smanjiti ovisnost o uvozu i povećati proizvodnju hrane u Hrvatskoj.

Peto područje je energetika. Hrvatska, istaknula je Benčić, ima uvjete za energetsku samostalnost i zelenu tranziciju od koje će koristi imati građani. Poseban naglasak bit će na uključivanju građana u proizvodnju energije i razvoju javnih i zajedničkih energetskih kapaciteta.

„Šesto područje su obrana i nacionalna sigurnost. Modernizacija obrane treba se temeljiti na stvarnim sigurnosnim potrebama Hrvatske, uz snažniji sustav civilne zaštite koji će građane štititi od požara, poplava i drugih prirodnih nepogoda povezanih i s klimatskim promjenama,” rekla je Benčić.

Sedmo područje su obrazovanje i kultura. Obrazovanje se, poručila je Benčić, više nikada ne smije tretirati kao trošak. Učenik treba biti u središtu obrazovnog programa, a nastavnici ponovno dobiti društveni status koji zaslužuju.

„Osmo područje su pravosuđe i institucije. Država treba postati stvarni servis građana, što znači da građani više ne bi trebali obilaziti institucije kako bi ostvarili svoja prava. Umjesto toga, država ih treba proaktivno informirati o pravima koja im pripadaju i pomoći im da ih ostvare” rekla je Benčić.

„Naš program, pa i ovi pregovori koji će se komunicirati diljem Hrvatske s građanima i biti participativni, pokazuju jedan drugačiji način upravljanja. Onaj koji nije bahat i koji ne počiva na sili i prisili, nego na empatiji, na razumijevanju i na suradnji s građanima“, rekla je Benčić.

Program se stoga donosi prije izbora jer građani imaju pravo znati kakvu Hrvatsku SDP i Možemo! zajedno žele graditi – Hrvatsku u kojoj se od rada može dostojanstveno živjeti, u kojoj je stan priuštiv, zdravstvena zaštita dostupna, hrana proizvedena u Hrvatskoj, a država služi građanima.

„Želimo vratiti onaj osjećaj koji su naši preci imali, a to je da ako radimo, ako smo pošteni, ako surađujemo, ako smo solidarni, gradimo društvo u kojem će i nama i našoj djeci i našim unucima biti bolje.”, poručila je Benčić.

„Želimo svakom građaninu vratiti dostojanstvo i ponos na vlastitu zemlju”, zaključila je.

SDP-ov zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša, Mihael Zmajlović, traži da Vlada u ponedjeljak donese odluku o sanaciji s imenom ovlaštenika, rokom, novcem i imenom odgovorne osobe, i upozorava da ni smjena vodstva Fonda ni ostavka ministrice ne bi skinule političku odgovornost s Plenkovića i HDZ-a.

Saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović ocijenio je danas da su prvi zaključci Vladina Znanstvenog savjeta za sanaciju otpada u Gospiću, izneseni u srijedu, 17. rujna, u bitnome jednaki stručnom modelu sanacije koji je SDP javno predstavio 10. kolovoza, te da je Savjet, priznavši da se nakon 582 dana ne zna koliki je udio opasnog otpada, potvrdio da je dosadašnji pristup Ministarstva i Fonda bio promašen.

„Prije 39 dana javno smo predstavili stručno mišljenje profesora Renata Šarca sa Sveučilišta u Leobenu o tome kako sanirati zakopani otpad u Gospiću. Zatražili smo ga prvi i ono je postalo temelj našeg prijedloga: lokaciju odmah prekriti da kiša ne ispire otpad u podzemlje, na njoj izgraditi nepropusnu radnu površinu i zatvorenu halu, otpad selektivno iskopati, mehanički ga razdvojiti na frakcije i svaku frakciju obraditi tamo gdje joj je mjesto, u roku od 12 do 24 mjeseca. Rekli smo i što nije rješenje: ni prekrivanje samo za sebe, ni spaljivanje svega, ni miješanje s cementom. Profesor Šarc svoje ocjene iznosi javno i one su od tog dana bile dostupne svima, pa i Vladi“, podsjetio je Zmajlović.

Vlada, dodao je, to nije htjela čuti.

 „Premijer je naš prijedlog nazvao histerijom, a cijelo ovo vrijeme uvjeravali su nas da pretjerujemo, da nemamo rješenja i da plašimo narod. Omalovažavali su i strah ljudi u Gospiću za vlastitu vodu, sve dok ti ljudi nisu izašli na ulice. Tek tada je premijer u vlastitom uredu osnovao Znanstveni savjet i sam objasnio čemu on služi: da protumači nalaze i smiri raspravu. Koliko je stvar alarmantna, govori i današnje izvješće HZJZ-a u kojem se navodi da su vječne kemikalije pronađene nizvodno,“ dodao je Zmajlović.

Taj je Savjet, kojim predsjeda rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, u srijedu nakon trosatnog sastanka ocijenio da je prekrivanje samo privremena mjera, da otpad treba iskopati i razvrstati na zatvorenim platformama te da je nužna kvalitetna projektno-tehnička dokumentacija i trajni monitoring. Predsjednik Savjeta pritom je izjavio: „Još uvijek nije detektirano u kojem postotku imamo opasni, a u kojem neopasni otpad.“

„Drugim riječima, premijer je u kolovozu naš plan zvao histerijom, a u srijedu mu je isti plan preporučio savjet koji je sam osnovao. Rektor nije mogao reći da je Vlada promašila, jer ga je Vlada imenovala, ali nije ni morao. Kad tijelo osnovano da smiri raspravu prizna da se nakon 582 dana ne zna što je u zemlji, to je priznanje da se lutalo i da je pristup Ministarstva i Fonda bio promašen“, rekao je Zmajlović.

Nije mu, kaže, važno tko je bio prvi, nego da Vlada napokon učini ono što zakon traži.

 „Sanacija se u ovoj zemlji radi po Zakonu o zaštiti okoliša, s ovlaštenikom koji izrađuje program i Ministarstvom koje ga odobrava, a ne na konferencijama za novinare. Ni danas ne postoji nijedan takav dokument. Od plana koji Vlada najavljuje za ponedjeljak zato očekujem odluku o sanaciji kakvu je Benkovac dobio 14. rujna, ime ovlaštenika, podatak koliko tona koje frakcije ide kamo i po kojoj cijeni, rok, novac i ime osobe koja za sve to odgovara. Sve ostalo bila bi još jedna prezentacija,“ rekao je Zmajlović, podsjetivši da je ministrica Vučković 20. kolovoza u Saboru izjavila da propusta nije bilo, a da je Fond za zaštitu okoliša u pet mjeseci izgubio dva natječaja i poništio jedan odabir izvođača.

 „Za to netko mora odgovarati. Ali neka bude jasno i ovo: ni kad bi sutra smijenili cijelo vodstvo Fonda i ministricu, to ne bi skinulo političku odgovornost s Andreja Plenkovića i HDZ-a, jer se kriminal s otpadom u Gospiću gotovo tri godine odvijao s dozvolom njihove županije, pred očima njihove inspekcije i uz njihovu šutnju. Prvi ispravan korak, napravljen tek kad su ih ljudi natjerali, ne briše 582 dana pogrešnih“, zaključio je Zmajlović.

Klub zastupnika SDP-a prikupio je potpise zastupnika kojima se predsjednik Hrvatskog sabora obvezuje uvrstiti u dnevni red Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (P.Z. br. 236). Riječ je o drugom od devet zakona protiv maloljetničkog nasilja koje je SDP uputio u saborsku proceduru 15. prosinca 2025., a o kojima vladajuća većina devet mjeseci nije otvorila raspravu. Rasprava o prvom zakonu iz paketa, Obiteljskom zakonu, također je izborena potpisima u travnju.

Prijedlog uvodi novi članak 84.a kojim ravnatelj postaje dužan, u suradnji sa stručnim suradnicima, najkasnije u dvanaest sati od saznanja o težem obliku nasilja donijeti rješenje o privremenom udaljenju učenika počinitelja, u trajanju do petnaest dana. Škola je obvezna udaljenom učeniku osigurati nastavak obrazovanja, odmah obavijestiti roditelje obiju strana, Hrvatski zavod za socijalni rad i policiju te o svemu sastaviti službenu bilješku. Mjera nije pedagoška, nego zaštitna, a na rješenje je moguća žalba školskom odboru u roku od tri dana, bez odgode izvršenja.

„Policija bilježi pet slučajeva nasilja među djecom dnevno, u prvoj polovici ove godine 13,5 posto više kaznenih djela nego lani, a više od polovice počinitelja mlađe je od četrnaest godina. Nova školska godina počela je s istim zakonom s kojim je prošla završila. Kad većina šuti, potpisi govore“, poručila je zastupnica Sabina Glasovac.

„Devet zakona čini jedan sustav: škola u dvanaest sati, Zavod u dvadeset četiri sata, sud u osam dana. Postojeći sustav očito ne funkcionira obzirom na pojavnost nasilja. Ono što nedostaje jest volja većine da o problemu raspravlja“, istaknula je zastupnica Marija Lugarić.

„Ravnatelji danas stoje nenaoružani na prvoj crti. Zakon im ne daje rok, ne daje ovlast i ne daje zaštitu. Rezultat je da se nasilnik vraća u razred, a žrtva mijenja školu. Mi ne izbacujemo djecu iz škole - razdvajamo ih na petnaest dana dok sustav radi svoj posao, a učenik i dalje ima nastavu“, izjavila je zastupnica Tanja Sokolić, bivša ravnateljica.

SDP poziva vladajuće da shvate da je maloljetničko nasilje nadstranačka tema koja traži hitno djelovanje. U suprotnom ćemo, nažalost, i dalje čekati da se dogodi najgore da bi država otvorila oči.

SDP-ova europarlamentarka dr. Romana Jerković Kraljić upozorila je danas u Europskom parlamentu na slučaj ilegalno odloženog toksičnog otpada u Gospiću, istaknuvši da se Hrvatska suočava s ozbiljnim ekološkim i zdravstvenim problemom koji nadilazi nacionalne granice. U raspravi o zaštiti zdravlja ljudi od toksičnih tvari upozorila je da je u Gospiću nezakonito odloženo oko 37.000 tona otpada te da su na lokaciji i u podzemnim vodama pronađene opasne tvari.

„Koliko je važna današnja rasprava, najbolje ilustrira primjer grada Gospića u mojoj Hrvatskoj. Oko 37.000 tona ilegalno odloženog otpada predstavlja ozbiljnu zdravstvenu i okolišnu prijetnju građanima“, poručila je Jerković Kraljić.

Istaknula je kako ovakva ekološka katastrofa nije nastala preko noći, već je posljedica dugotrajnog propusta sustava i institucija koje su morale spriječiti nezakonito postupanje s otpadom.

„Takva ekološka katastrofa nastaje kada vlast godinama zatvara oči i kada pogoduje interesima dobro povezanih pojedinaca umjesto da štiti građane. Nastaje kada korupcija, pogodovanje i politička šutnja postanu važniji od zdravlja ljudi.“

Jerković Kraljić upozorila je i na pokušaje da se odgovornost za slučaj Gospića svede isključivo na prekogranični promet otpada i međunarodni kriminal.

„Da, prekogranični kriminal treba istražiti. Ali pravila postoje i jasna su. Pitanje je zašto ih Plenkovićeva Vlada i državne institucije nisu provodile. Kako je moguće da su tisuće tona otpada iz nekoliko država godinama ulazile u Hrvatsku, prolazile kroz sustav i završile zakopane u Gospiću?“

Posebno je upozorila da su razmjeri problema utvrđeni tek nakon što je otpad završio na odlagalištu. Od 955 nezakonitih pošiljaka otkrivenih u Hrvatskoj tijekom 2024., njih 944 otkrivene su tek na odlagalištu, a samo 11 tijekom prijevoza.

„Kako je moguće da i nakon nekoliko desetaka inspekcijskih nadzora država nije uspjela spriječiti razmjere ilegalnog odlaganja – i to ne samo u Gospiću, nego i na drugim lokacijama?“, upitala je europarlamentarka.

Upozorila je i na zdravstveni aspekt slučaja. U podzemnim vodama na području odlagališta pronađene su bakterije poput Escherichije coli, Clostridium perfringensa i Salmonelle, dok su noviji nalazi ukazali i na prisutnost opasnih kemikalija u podzemnim vodama nizvodno od lokacije.

Posebno zabrinjava činjenica da je zakonski rok za zbrinjavanje nezakonito unesenog otpada 30 dana, dok je od otkrivanja slučaja u Gospiću prošlo više od godinu i pol.

„Zakonski rok je 30 dana. U Gospiću su prošli mjeseci i mjeseci, a zakopani otpad još uvijek nije uklonjen. Građani ne mogu čekati dok se institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.“

Jerković Kraljić je upozorila i da problem Gospića nije izoliran slučaj, već primjer šireg sustava koji nije uspio zaštititi građane od ilegalnog postupanja s otpadom.

„Ovo je samo jedan primjer od mnogih. Zaštita zdravlja ljudi od otrovnih i opasnih tvari nije pitanje političke volje. To je obveza država. A kada države zakažu, onda se moramo obratiti europskim institucijama.“

Jerković Kraljić pozvala je na stroži europski nadzor opasnog otpada, snažniju kontrolu prekograničnog prometa otpada i europsku zabranu PFAS-a, odnosno takozvanih „vječnih kemikalija“.

„Europska pravila moraju biti posljednja linija obrane zdravlja naših građana. Ali najviše od svega trebamo odgovornost za one koji zatvaraju oči pred ekološkim kriminalom – domaćim ili stranim, svejedno.“

Na kraju je jasno prozvala hrvatsku Vladu i HDZ.

„Gospić nije nastao jučer. Godinama su postojale institucije, inspekcije, dozvole i zakoni. Ako je sustav mogao dopustiti da tisuće tona toksičnog otpada završe zakopane u Hrvatskoj, onda netko za taj sustav mora odgovarati. HDZ-ova Vlada ne može odgovornost prebacivati na kriminalce i istodobno prati ruke od odgovornosti institucija koje je sama postavila i kojima upravlja. Građani Gospića ne trebaju izgovore. Trebaju zaštitu, sanaciju i odgovornost.“

Klub zastupnika SDP-a neće podržati Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a posebno će se protiviti uvođenju „asistenta na projektu“, upozorila je u ime Kluba SDP-a zastupnica Marija Lugarić.

Prema predloženim izmjenama, projektni asistent može biti zaposlen na određeno vrijeme vezano uz trajanje projekta, a ukupno trajanje takvog zapošljavanja može doseći do deset godina. Istodobno, za njega ne postoji ista zakonska obveza upisa doktorskog studija koja postoji kod redovitog asistenta. Doktorat ostaje mogućnost o kojoj odlučuje visoko učilište odnosno znanstveni institut, ovisno o svojim pravilima i raspoloživim sredstvima.

„Asistent u znanosti mora biti početak znanstvene karijere: rad uz mentora, doktorat, stjecanje kompetencija i jasan put prema napredovanju. Ako mladom čovjeku ponudimo deset godina ugovora na određeno, vezanog uz projekte, a doktorat mu više nije pravo i obveza nego mogućnost o kojoj odlučuje ustanova, onda smo promijenili samu svrhu asistentskog mjesta“, poručila je Lugarić.

Ministarstvo je pritom u javnom savjetovanju odbilo prijedlog da projektni asistenti imaju jednako pravo i obvezu doktorskog studija kao i ostali asistenti.

Time se, upozorava SDP, pod istim nazivom stvaraju dvije bitno različite kategorije mladih znanstvenika: redoviti asistent, kojemu je doktorat sastavni dio znanstvene karijere, i projektni asistent, kojemu doktorat ovisi o odluci ustanove i raspoloživim sredstvima.

„Ne možemo mladima govoriti da želimo privući najbolje u hrvatsku znanost, a istodobno im nuditi deset godina profesionalne neizvjesnosti. Projekt traje nekoliko godina, a znanstvena karijera traje desetljećima. Hrvatska znanost ne može se graditi tako da mladog čovjeka selimo od jednog projekta do drugog“, rekla je Lugarić.

Posebno je problematično što se paralelno uvodi institut suradnika na projektu, upravo za fleksibilno i vremenski ograničeno projektno zapošljavanje. Zato SDP smatra da nema potrebe stvarati novu kategoriju asistenta kojoj se istodobno slabi njegov osnovni karijerni put.

Obzirom da prijedlog zakona istovremeno omogućuje i nastavak rada redovitih profesora i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju do 67. godine, postavljamo pitanje kako Ministarstvo uopće zamišlja generacijsku obnovu hrvatske znanosti?

Klub zastupnika SDP-a zato je podnio amandman kojim se briše članak 22. Konačnog prijedloga zakona, odnosno odredbe kojima se uvodi radno mjesto asistenta na projektu.

„Naš amandman je vrlo jednostavan: brišemo projektne asistente. Time zadržavamo jedinstven i jasan status asistenta kao prvog koraka u znanstvenoj karijeri, s doktoratom kao njegovim sastavnim dijelom. Za projektno zapošljavanje već postoji odgovarajući institut“, istaknula je Lugarić.

Ovim amandmanom SDP želi spriječiti uvođenje novog oblika dugotrajne prekarizacije mladih istraživača i stvaranje paralelnog sustava zapošljavanja u znanosti.

„Ako država želi zadržati mlade ljude u znanosti, mora im ponuditi karijeru, a ne desetogodišnju čekaonicu od projekta do projekta. Asistent treba biti početak znanstvene karijere, a ne deset godina rada na određeno. Zato tražimo brisanje ove odredbe“, zaključila je Lugarić.

SDP prihvaća da Konačni prijedlog zakona donosi i nekoliko korisnih tehničkih izmjena, među ostalim mogućnost napredovanja predavača na razinu predavača savjetnika, određena pojednostavljenja postupaka izbora i napredovanja te izmjene kojima se štite pojedina studentska prava.

Klub zastupnika SDP-a glasat će protiv Konačnog prijedloga zakona.

Napomena: Amandman SDP-a s obrazloženjem nalazi se na https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2026-09-15/121102/AMANDMAN_Klub_SDP_PZ_333.pdf

Saša Đujić, politički tajnik SDP-a, u četvrtak je kazao da SDP podržava izbor ustavnih sudaca, ali da više ne pristaje na tajne nego, isključivo na javne razgovore o kandidatima.

„Mi sada više nećemo pregovarati tajno, niti sjediti na nekakvim zatvorenim sastancima, nego ćemo o izboru ustavnih sudaca razgovarati isključivo javno i tražimo transparentan postupak”, izjavio je Đujić.

Kako je kazao, prošle je razgovore "uništio i kontaminirao" premijer Andrej Plenković sa svojim tumačenjima što se dogovorilo, a nije se dogovorilo ništa.

„Plenković je minirao pregovore kada je objavio da je postignut dogovor oko ustavnih sudaca, što nije bila istina. Zato im više ne možemo vjerovati i, kako više ne bi bilo različitih interpretacija, inzistiramo na javnosti razgovora”, kazao je.

"S obzirom na laži i manipulacije vladajućih prošli put, od sada ćemo o svemu razgovarati javno", rezolutno je poručio SDP-ov zastupnik, ponovivši da više nikakvi razgovori, dogovori i suradnje iza zatvorenih vrata ne dolaze u obzir.

Dodao je da su na saslušanju kandidata u lipnju vrlo aktivno pristupili, sudjelovao je veliki broj zastupnika SDP-a, čak i oni koji nisu članovi Odbora za Ustav, i postavili su brojna konkretna pitanja. Sada su, napominje, napravili evaluaciju odgovora kandidata i uskoro će, u narednim tjednima, javno, a potom i na sjednici Odbora argumentirano izvijestiti koji su kandidati po nama zadovoljili kriterije, a koji nisu te očekuju da o njima javno razgovaraju na sjednici Odbora.

„Želimo da se izaberu tri suca Ustavnog suda, SDP je s Možemo! usuglasio imena petero kandidata za koje vjerujemo da bi kvalitetno obnašali dužnost ustavnog suca, a od HDZ-a očekujemo da kaže koji su kandidati njima prihvatljivi i da iznađemo tri najbolja ili četiri, pet i pošaljemo na plenarnu sjednicu na glasanje, ali sve javno”, pojasnio je Đujić očekivanja lijeve oporbe.

Smatra da će vladajući pristati na prijedlog oporbe jer se, u suprotnom, tri suca Ustavnog suda neće izabrati, a to je u koliziji s njihovim stajalištem da bi taj izbor ojačao povjerenje javnosti u institucije.

Ustavni sud u krnjem, 10-članom sastavu, radi od 12. travnja ove godine.

Nakon što prvi javni poziv iz rujna 2025. godine nije uspio, drugi poziv je raspisan 19. svibnja 2026. godine, no, unatoč želji vladajućih da se suci izaberu do ljetne stanke kandidati nisu dospjeli do plenarne sjednice na glasanje zbog nemogućnosti dogovora dviju strana.

Zastupnica SDP-a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković danas je na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru upozorila na ozbiljne probleme u organizaciji hitne medicinske službe na hrvatskim otocima te predstavila saborsku inicijativu za njezinu reorganizaciju.

„Danas vam se ne obraćam ni kao zastupnica ni kao gradonačelnica, nego kao otočanka i sumještanka žene koja se danas bori za život na intenzivnoj njezi jer nije na vrijeme dobila pomoć kada joj je bila potrebna“, rekla je uvodno Marković, podsjetivši na nedavni slučaj u Supetru, gdje je pacijentica pomoć potražila pred zatvorenim vratima hitne medicinske službe. Jedini raspoloživi tim u tom je trenutku bio na drugoj intervenciji.

„Želim jasno reći da dajem svoju potporu i zahvalnost svim zaposlenicima u zdravstvenom sustavu i sustavu hitne medicinske pomoći. Oni zaista rade sve što mogu. Problem je u organizaciji sustava koji ne smije dovesti do situacije da građanin kojem je hitno potrebna pomoć ostane pred zatvorenim vratima“, istaknula je Marković, naglasivši kako se ne radi samo o jednom slučaju niti samo o problemu jednog otoka.

„Što se događa kada jedini tim hitne medicinske službe izađe na intervenciju? Događa se ono što se dogodilo u Supetru - građani kojima je potrebna hitna pomoć ne mogu je dobiti. I to nije problem samo otoka, već i brojnih ruralnih sredina na kopnu“, rekla je Marković, podsjetivši i na ranije pokušaje da se pitanje dostupnosti hitne medicinske skrbi na otocima otvori u Hrvatskom saboru, uključujući pokušaj sazivanja tematske sjednice saborskog Odbora za zdravstvo nakon slučaja na Lastovu. Kako je pojasnila, zahtjev za sazivanjem sjednice tada nije bio prihvaćen uz obrazloženje da nema potrebe jer je stanje hitne medicinske skrbi na otocima zadovoljavajuće.

„Nakon toga smo kao oporbeni zastupnici ipak održali tematsku sjednicu, ali bez zaključka jer smo bili blokirani od strane vladajućih“, rekla je Marković.

Zbog svega navedenog, Marković je zajedno s Klubom zastupnika SDP-a pokrenula saborsku inicijativu za reorganizaciju hitne medicinske skrbi na hrvatskim otocima. Inicijativa će biti upućena predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministrici zdravstva.

Zahtjev je, kako je istaknula, jednostavan - potrebno je uspostaviti poseban standard organizacije hitne medicinske službe za hrvatske otoke koji će uzimati u obzir broj stanovnika, udaljenost, geografsku i prometnu povezanost te turističke pritiske tijekom sezone.

„Moramo osigurati da naseljeni otoci ne ostanu bez operativne hitne medicinske službe u trenutku kada tim koji je na raspolaganju izađe na intervenciju. Potrebno je osigurati dovoljan broj zdravstvenih djelatnika i timova tijekom cijele godine, uz dodatne kapacitete u turističkoj sezoni“, poručila je Marković, rekavši i kako su inicijativu potpisali zastupnici SDP-a, a pozvala je i sve druge saborske zastupnike, osobito zastupnike koji dolaze s otoka, kao i zastupnike drugih klubova, da se inicijativi pridruže.

„Dostupnost hitne medicinske skrbi nadstranačka je tema. Ovo nije pitanje politike, nego pitanje prava svakog čovjeka na zdravstvenu zaštitu“, naglasila je, pozivajući se na članak 59. Ustava Republike Hrvatske.

„Apeliram na Vladu, na predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministricu zdravstva da pokrenu reorganizaciju sustava i razgovaraju sa županijama koje su nadležne za hitnu medicinsku službu, kao i s jedinicama lokalne samouprave,“ nastavila je Marković, istaknuvši kako lokalna samouprava također može sudjelovati u rješavanju problema, ali i kako se sustav ne može kvalitetno mijenjati isključivo „odozdo“.

„Sustav se u ovom slučaju mora mijenjati odozgo, uz uključivanje jedinica lokalne samouprave koje ne bježe od odgovornosti i spremne su pomoći“, poručila je Marković, upozorivši i da je pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima šire od same hitne medicinske službe.

„U Supetru se borimo za ginekologa, za pedijatra i za dostupnost zdravstvene skrbi za oko pet tisuća žena. Danas nemamo radiologa, a liječnici obiteljske medicine su preopterećeni. To su ljudi koji žive u tim sredinama i pokušavaju pružiti pomoć svojim sugrađanima, ali sustav ih ne smije dovoditi do krajnjih granica“, rekla je Marković, istaknuvši i demografske promjene u Supetru, koji bilježi rast broja stanovnika, te činjenicu da osnovna škola prvi put ima tri razreda u pojedinim generacijama.

„Ako govorimo o demografskoj obnovi i životu na otocima, onda moramo osigurati i zdravstvenu zaštitu. Ne možemo govoriti ljudima da žive na otocima, osnivaju obitelji i grade svoj život tamo, a istodobno prihvaćati da u hitnom slučaju moraju čekati hoće li biti bure, hoće li trajekt voziti i hoće li uopće biti dostupna ambulanta,“ zaključila je Marković.

Uoči današnjeg govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Europske unije, hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP/S&D) upozorava da zdravstvo mora ostati među ključnim političkim prioritetima Europske unije.

Jerković Kraljić će se danas u Europskom parlamentu obratiti predsjednici Komisije te upozoriti da je Europska zdravstvena unija, čija je izgradnja snažno pokrenuta tijekom pandemije COVID-19, daleko od dovršenog projekta.

„Prije pet godina, tijekom pandemije, slušali smo vaše snažne poruke i velike ambicije o izgradnji Europske zdravstvene unije. Danas kao da ste izgubili iz vida što ona zapravo znači i što je sve potrebno da biste je izgradili. Zdravstvo ne smije nestati s europske političke agende samo zato što je pandemija završila“, poručuje Jerković Kraljić.

Naglašava kako zdravstveni izazovi s kojima se Europa suočava nisu nestali s krajem pandemije, baš naprotiv, postaju sve složeniji. Nedostatak zdravstvenih radnika, održivost zdravstvenih sustava, nejednak pristup liječenju, okolišne prijetnje zdravlju i porast nezaraznih bolesti samo su neki od njih. Istodobno, ubrzana primjena umjetne inteligencije u zdravstvu otvara velike mogućnosti za pacijente i zdravstvene sustave, ali i niz etičkih pitanja na koja Europa mora biti spremna odgovoriti. „To su europski problemi koji zahtijevaju europsku pozornost“, ističe Jerković Kraljić.

Kao potpredsjednica Odbora Europskog parlamenta za javno zdravlje, Jerković Kraljić upozorava da zdravstvena politika ne smije pasti u zaborav zbog ulaganja u obranu i dobivati političku pozornost samo u trenucima velikih kriza.

„U potpunosti se slažem s predsjednicom Von der Leyen - EU mora biti sigurna, neovisna o drugim zemljama i spremna obraniti se. Međutim, gubi iz vida činjenicu da su preduvjet sigurnosti i obrane zdravi građani. Europska zdravstvena unija nije završen projekt. Moramo pokazati da imamo političku volju nastaviti je kontinuirano graditi. Europski građani od nas ne očekuju da čekamo sljedeću zdravstvenu krizu kako bismo ponovno počeli ozbiljno razgovarati o zdravstvu“, zaključuje Jerković Kraljić.

SDP je podnio 8 amandmana na Zakon o tržištu električne energije, jer prijedlog o kojem Sabor raspravlja ima 37 članaka i nijedan od njih ne dira registraciju energetskih zajednica. Kad je na to u javnom savjetovanju upozorila Zelena energetska zadruga, Ministarstvo je odgovorilo da će „biti razmotreno kod izrade prijedloga novog Zakona“.

Zaštita koja štiti skupinu koju nitko ne utvrđuje

Zakon zabranjuje isključenje struje ugroženim kupcima i kupcima pogođenima energetskim siromaštvom. Za ugroženog kupca postupak postoji: centar za socijalnu skrb donosi odluku i u 8 dana o njoj obavješćuje opskrbljivača, a taj status ima oko 130.000 ljudi. Za kupca pogođenog energetskim siromaštvom ne postoji ni postupak, ni nadležno tijelo, ni registar.

"Zabranu isključenja podržavamo i tražimo je godinama. Ali zakon štiti dvije skupine kupaca, a samo se za jednu zna tko u nju ulazi. Za drugu ne postoji nijedno tijelo koje bi to utvrdilo, pa opskrbljivač dobiva zabranu da isključi kupca za kojega nema načina ni saznati da je zaštićen. Za tu skupinu zabrana ostaje na papiru. Naš amandman zato traži rok od 6 mjeseci da Vlada donese kriterije,“ rekao je SDP-ov zastupnik Mihael Zmajlović.

Tri i pol gigavata koja su čekala jednu odluku

Europska komisija u izvješću o Hrvatskoj iz lipnja navodi da je do 3,5 GW projekata obnovljivih izvora stajalo dulje od 3 godine, zbog nepredvidivih naknada za priključenje na mrežu. Odluka o toj naknadi čekala se od jeseni 2022., a Agencija ju je donijela 27. travnja 2026.

Studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Energetskog instituta Hrvoje Požar iz ožujka pokazala je da bi priključenje tih projekata snizilo prosječnu cijenu struje sa 101,7 na 72,96 eura po megavatsatu, dakle za oko 28 %. U istom razdoblju Hrvatska je uvezla 5.869 GWh struje, odnosno 30,7 % ukupne potrošnje, 16 % više nego godinu prije.

"Trećinu struje uvozimo i plaćamo je po cijeni koju ne određujemo mi, nego europsko tržište. Ta cijena ulazi u račune, a kako je energija 15,65 % potrošačke košarice, odatle se preljeva u sve ostale cijene. Zato nam inflaciju drži energija, a ne hrana. Istodobno je 3,5 GW domaće, jeftinije energije stajalo 3 godine i čekalo jednu regulatornu odluku,“ rekao je također Zmajlović.

Rok je istekao prije 20 mjeseci

Rok za prenošenje europske direktive o reformi tržišta struje istekao je 17. siječnja 2025. Klub SDP-a podnio je 26. ožujka 2025. dva zakonska prijedloga koji su uklanjali upravo prepreku osnivanju energetskih zajednica, a Sabor im je dva dana kasnije odobrio hitni postupak. Vlada je 22. svibnja 2025. predložila da se ti zakonski prijedlozi ne prihvate, uz pisano obećanje da će to riješiti sama.

Europska komisija poslala je 29. travnja 2026. obrazloženo mišljenje, posljednji korak prije tužbe Sudu Europske unije. Vladin prijedlog stigao je u Sabor 20. kolovoza 2026.

"Naša dva zakona su na ovom dnevnom redu točke 47. i 48., a Vladin, od prije mjesec dana, druga je točka. Stariji su 18 mjeseci, a stoje 45 mjesta niže. Ako je hitno, neka bude hitno za sve," ističe Zmajlović, dodajući kako je nacrt izrađen bez radne skupine. U javnom savjetovanju stiglo je 185 primjedbi, odbijeno ih je 147, a od 12 prihvaćenih 5 su bile pravopisne ispravke. Jedan od amandmana SDP-a doslovno je tekst koji je u savjetovanju predložila Hrvatska energetska regulatorna agencija, prekršajna odredba za organizatora dijeljenja energije. Ministarstvo ga je odbilo rečenicom da „nije predmet ovih izmjena i dopuna“, iako članak 29. istoga prijedloga mijenja upravo taj članak zakona.

Što SDP traži?

Klub zastupnika SDP-a podnio je 8 amandmana. Traže rok Vladi za odluku o tome tko je kupac pogođen energetskim siromaštvom, rok Agenciji za pravilnik bez kojega dijeljenje energije ne može početi, podizanje granice za višestambene zgrade s 50 na 200 kW i brisanje dozvole za osnivanje energetske zajednice. Nijedan od navedenih amandmana ne dira koncepciju zakona ni proračun.

„Ovaj zakon donosi prava koja su potrebna, ali ih u ovom obliku ne donosi stvarno. Zato smo suzdržani. Glasovati za taj zakon značilo bi reći da je posao obavljen, a nije,“ pojašnjava Zmajlović.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,2 %, a u eurozoni 3,3 %. Hrana je bila na 0,1 %, odjeća i obuća jeftinije za 5,1 %, a energija skuplja za 17,6 %. Energija čini 15,65 % potrošačke košarice i danas nosi veći dio hrvatske inflacije.

Odgovor Vlade je jedanaesti paket mjera, predstavljen 10. rujna. Vrijedan je 260 milijuna eura, od čega 87 % odlazi na struju, plin i grijanje, a traje 6 mjeseci, do 31. ožujka. Prema izračunu iz Vladine vlastite prezentacije, prosječnom kućanstvu snižava se mjesečni račun s 58,25 na 43,33 eura, dakle za 14,92 eura mjesečno odnosno oko 179 eura godišnje. U istoj prezentaciji stoji i ukupan zbroj: svih jedanaest paketa dosad je stajalo 9,26 milijardi eura.

„Jedanaest paketa mjera stajalo je 9,26 milijardi eura, a cijena je nakon svega ostala ista. Taj je novac potrošen. Da je uložen u mrežu i u solarne panele na krovovima, danas bi se vraćao kroz niže račune, i to idućih 20 godina“, izjavio je saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović u raspravi u ime Kluba.

Da alternativa nije teorijska, pokazuje izračun Europske komisije iz ožujka ove godine. Kućanstvo koje samo proizvodi i troši solarnu energiju uštedi 260 do 550 eura godišnje, a skupina kućanstava koja dijeli energiju iz sunca i vjetra 440 do 930 eura godišnje.

„To je 2,5 do 5 puta više nego što kućanstvu donosi paket mjera, i traje 20 godina umjesto 6 mjeseci. Razlika je vrlo konkretna. Paket snižava račun tako da razliku plati proračun, pa kad mjere prestanu, račun se vrati na staro. Vlastita proizvodnja snižava račun zato što kućanstvo tu struju više ne mora kupiti. Tu uštedu nitko ne mora plaćati i ona ne prestaje," pojašnjava Zmajlović

Zašto toga u Hrvatskoj nema?

Europska strategija za solarnu energiju predviđala je da do 2025. barem jedna energetska zajednica djeluje u svakoj sredini s više od 10.000 stanovnika. Takvih gradova u Hrvatskoj ima 58. Do sada su registrirane tri energetske zajednice građana, a prva je upisana u ožujku 2024. s ukupno 4 kW instalirane snage, dok zajednica obnovljive energije nije registrirana nijedna. Austrija je svoj zakon donijela iste godine kao Hrvatska, 2021., a na kraju prošle godine imala je 5.590 zajednica obnovljive energije.

„Razlika nije u suncu. Po hrvatskom zakonu, zajednica obnovljive energije je energetska djelatnost, pa za njezino osnivanje treba dozvola Agencije. A onda otvorite Pravilnik o dozvolama i vidite da te djelatnosti u njemu nema - ni u jednom članku ni u jednom prilogu. Nema propisanog postupka, nema uvjeta, nema obrasca. To je dozvola koju je pravno nemoguće ishoditi. Zato ih je nula," upozorava Zmajlović u ime Kluba zastupnika SDP-a.