Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je u Hrvatskom saboru na zabrinjavajuće podatke o visini mirovina i padu prihoda građana nakon izlaska iz svijeta rada.

Pozivajući se na najnovije podatke koje je objavio Eurostat, Lalovac je istaknuo kako se situacija u posljednjih deset godina nije bitno promijenila – umirovljenici i dalje bilježe drastičan pad primanja pri odlasku u mirovinu.

Prema podacima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, prošle je godine u mirovinski sustav ušlo oko 40.000 novih korisnika. Taj broj, naglašava Lalovac, ponavlja se iz godine u godinu.

Problem je, kaže, u visini njihovih mirovina. Tako tzv. „friški“ umirovljenici u sustav ulaze s prosječnom mirovinom od oko 570 eura, odnosno oko 670 eura ako se izuzmu mirovine ostvarene prema međunarodnim ugovorima.

„To znači da dio ljudi odmah po ulasku u mirovinu prelazi na socijalna davanja“, upozorio je Lalovac, dodajući da mirovina ne bi smjela biti oblik socijalne pomoći, već zarađeno pravo koje osigurava dostojanstven život.

Lalovac je otvorio pitanje dugoročne održivosti mirovinskog sustava, osobito u kontekstu gospodarskog rasta i tvrdnji Vlade da je Hrvatska dosegnula oko 80 posto prosjeka Europske unije.

„Ako nakon radnog vijeka građani odmah padaju na tako niska primanja, postavlja se pitanje kako dugoročno održavati sustav“, poručio je.

Prema europskim podacima, između 12 i 15 posto umirovljenika u EU ulazi u zonu rizika od siromaštva, dok je u Hrvatskoj taj problem još izraženiji. Lalovac smatra da se sustav previše oslanja na minimalne korekcije i jednokratne dodatke, umjesto na strukturne promjene koje bi trajno povećale mirovine.

Posebno se osvrnuo na praksu isplate neoporezivih primitaka – regresa, božićnica i drugih dodataka – na koje se ne plaćaju mirovinski doprinosi.

Prema podacima Ministarstva financija, u posljednje tri godine isplaćeno je 7,5 milijardi eura neoporezivih primitaka, a samo prošle godine oko 3 milijarde eura.

„Na te iznose nisu uplaćeni mirovinski doprinosi. Dokle ćete poticati isplatu neoporezivih primitaka bez uplata za mirovinsko osiguranje?“ upitao je Lalovac.

Upozorio je da takva praksa kratkoročno povećava neto primanja radnika, ali dugoročno smanjuje njihove buduće mirovine, čime se dodatno opterećuje socijalni sustav.

U ime SDP-a Lalovac je poručio da je nužna promjena modela. SDP predlaže poticanje rasta plaća kroz porezne izmjene koje bi motivirale poslodavce na isplatu većih plaća, uz manje porezno opterećenje dobiti.

„Umjesto da se potiče isplata neoporezivih dodataka, treba poticati rast plaća koji osigurava i veće uplate u mirovinski sustav“, naglasio je.

Zaključno je poručio kako je ključno uskladiti porezne, gospodarske i mirovinske politike kako bi budući umirovljenici imali dostojanstvene prihode, a ne bili prisiljeni odmah po odlasku u mirovinu oslanjati se na socijalnu pomoć.

Europska komisija 26. veljače donosi odluku o osiguravanje legalnog i sigurnog pobačaja za sve žene u EU, bez obzira na zemlju prebivališta. Riječ je o građanskoj inicijativi “My Voice, My Choice” koja je prikupila više od milijun i 200 tisuća potpisa. Ova je inicijativa već prošla javnu raspravu u Europskom parlamentu 2. prosinca 2025. godine te glasanje na plenarnoj sjednici 17. prosinca 2025., kada je Parlament većinom glasova izrazio jasnu podršku.

Zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj ističe: “Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost, čiji sam potpredsjednik, od početka pruža snažnu i nedvosmislenu podršku ovoj inicijativi, a isto je potvrđeno glasanjem na plenarnoj sjednici u prosincu prošle godine kada je većina, odnosno 358 zastupnika/ica podržalo glavni zahtjev. Komisija sada mora odgovoriti na to hoće li uspostaviti financijski mehanizam za sudjelovanje otvoren za sve države članice EU-a na dobrovoljnoj osnovi, uz potporu financijskih sredstava EU-a. Time bi se financijskim mehanizmom državi članici EU-a omogućilo da pruža uslugu sigurnog prekida trudnoće u skladu sa svojim domaćim zakonima svakome tko nema pristup sigurnom i zakonitom pobačaju u svojoj vlastitoj zemlji. Ovaj zahtjev ne ulazi u nadležnost država članica, a ženama diljem EU-a omogućio bi pristup ovoj zdravstvenoj usluzi. To je izuzetno važno ako znamo da danas oko 20 milijuna žena u Europi nema pristup sigurnoj i zakonitoj skrbi povezanoj s pobačajem te da je njihovo zdravlje i dalje ugroženo.”

Dostupnost pobačaja nije pitanje svjetonazora, nego pitanje zdravlja, sigurnosti i dostojanstva. Europska komisija sada odlučuje o daljnjim koracima i zakonodavnim mjerama koje bi osigurale jednake standarde u cijeloj Uniji. Prošlog tjedna, devet europskih zemalja (Austrija, Estonija, Finska, Francuska, Luksemburg, Poljska, Slovenija, Španjolska i Švedska) potpisale su pismo kojim traže od Europske komisije pozitivan odgovor vezan za ovu inicijativu. Hrvatska nije među potpisnicima pisma.

”Kao zastupnik, ali i građanin EU-a, vjerujem u Europu koja štiti pravo na izbor, jer samo Europa ravnopravnih građana je Europa koja ima smisla. Činjenica da Hrvatska nije među potpisnicima tog pisma je razočaravajuća i šalje jasnu poruku našim sugrađankama. Pisao sam premijeru Plenkoviću i povjerenici Šuici sa zamolbom da Hrvatska podrži ovaj zahtjev, međutim odgovor do današnjeg dana nisam zaprimio. Podsjećam i da se u Hrvatskoj suočavamo s ozbiljnim problemima u pristupu ovoj zdravstvenoj usluzi. Primjerice čak 60 % ginekologa se poziva na priziv savjesti, dok je u susjednoj Sloveniji ta brojka oko 3 %. Osim toga, valja podsjetiti i da prema posljednjim istraživanjima 75 % građana/ki Hrvatske podržava pravo na izbor te stoga postavljam pitanje: zašto Vlada Republike Hrvatske ne reagira?” zaključio je zastupnik Vešligaj.

Na sjednici Glavnog odbora SDP-a održanoj u središnjici stranke na Iblerovu trgu, politički tajnik Saša Đujić izvijestio je javnost o ključnim odlukama i političkim prioritetima u razdoblju koje slijedi.

Glavni odbor donio je pravila za provedbu unutarstranačkih izbora koji slijede nakon izmjena Statuta.

Najvažniji rokovi su:

• Do 15. ožujka županijske organizacije moraju donijeti odluke o održavanju konvencija.

• Do 29. ožujka gradske i općinske organizacije diljem Hrvatske moraju donijeti odluke o održavanju izbora.

• Svi unutarstranački izbori moraju završiti do 22. svibnja, kada će biti konstituirana nova vodstva svih gradskih, općinskih i županijskih organizacija.

Novost nakon izmjena Statuta jest da se izbori više ne moraju održavati istoga dana u svim organizacijama. Stranka se vratila modelu konvencija, pri čemu i dalje vrijedi načelo „jedan član – jedan glas“, jer svi članovi čine konvenciju i neposredno biraju vodstva.

Pred nama je, istaknuto je, dinamično razdoblje u kojem će se konvencije održavati gotovo svakodnevno, a osim izbora predstavljat će priliku za dodatnu komunikaciju politika i aktivnosti stranke prema članovima i građanima.

Kao povjerenik za Grad Zagreb, Đujić je najavio da će već sljedeći tjedan okupiti predsjednike mjesnih organizacija i vijećnike u Gradskoj skupštini te s njima dogovoriti termin izbora.

„Moja je ideja da Zagreb ne čeka krajnje rokove, nego da do 1. travnja dobijemo novo vodstvo, koje će izabrati sami članovi“, poručio je.

Za ostale velike gradove – Rijeku, Split i Osijek – odluke o terminima donosit će njihovi povjerenici. Naglašeno je kako nema nikakvih problema u pojedinim organizacijama, već su dosad izbori bili odgođeni isključivo zato što nisu postojala usvojena pravila. Sada, kada su rokovi definirani, svi izbori bit će provedeni na vrijeme.

Kandidata, kako je istaknuto, ima u svim sredinama – od Rijeke, Splita, Osijeka i Zagreba do manjih mjesta poput Novog Vinodolskog, Opatije i Sikirevaca – a odluku će donijeti članovi.

Govoreći o nacionalnoj politici, Đujić je podsjetio na nedavno održanu stranačku konvenciju te poručio kako je ona pokazala dvije ključne stvari.

Prvo, jasno je potvrđeno partnerstvo s platformom Možemo!, što je na konvenciji naglasio i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Uz to, pokazana je i širina koalicijskog potencijala kroz prisutnost drugih partnera.

Drugo, predstavljena su konkretna rješenja za probleme građana – od borbe protiv prekarnog rada, nove industrijalizacije Hrvatske i poreznih promjena do skraćenja radnog tjedna. Te su politike, kako je naglašeno, imale snažan odjek među analitičarima, gospodarstvenicima i građanima.

Stranka će u narednom razdoblju dodatno predstavljati te politike, ali i ljude koji ih mogu provesti.

„Konvencija je pokazala da imamo rješenja, znanje i spremnost preuzeti odgovornost za vođenje Hrvatske u bolju budućnost“, poručio je Đujić.

Komentirajući političku podršku, istaknuto je kako se SDP već dulje vrijeme kreće na stabilnoj razini potpore od 22 do 24 posto, što pokazuje konsolidaciju i povrat povjerenja birača.

Zajedno s partnerima iz Možemo, taj postotak predstavlja ozbiljnu osnovu za preuzimanje vlasti, a SDP je otvoren za suradnju sa svim relevantnim političkim akterima koji u proteklih deset godina nisu bili kompromitirani sudjelovanjem u politikama aktualne vlasti predvođene Hrvatska demokratska zajednica.

Glavni odbor donio je i odluku o modelu upravljanja javnim poduzećima, koji će biti detaljno predstavljen javnosti u narednim danima.

Riječ je o sveobuhvatnom modelu usklađenom s pravilima OECD-a, čiji je cilj spriječiti političko kadroviranje i uhljebljivanje. Model obuhvaća jasna pravila imenovanja uprava i nadzornih odbora, bez stranačkog ključa, te profesionalizaciju upravljanja.

Predviđena je i mogućnost objedinjavanja određenih poduzeća kroz holding-model, centralizirana javna nabava i uštede, uz transparentne procedure koje onemogućuju pogodovanja.

Posebno je naglašeno da će dio dobiti javnih poduzeća biti usmjeren na nove vrijednosti – radnike i građane – umjesto da se u cijelosti slijeva u državni proračun bez jasne razvojne svrhe.

Na izradi dokumenta sudjelovali su istaknuti stručnjaci, a detaljna prezentacija modela upravljanja javnim poduzećima slijedi uskoro.

Na sedmoj sjednici Glavnog odbora SDP-a u ovom mandatu, predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić uputio je jasnu poruku: Hrvatsku nakon sljedećih izbora čeka isti zadatak kao i 2000. godine – jačanje demokratskih institucija i demokratske kulture.

Podsjetio je kako je na prvim parlamentarnim izborima skraćenica SDP značila Stranka demokratskih promjena. Kada je 2000. godine SDP prvi put preuzeo vlast, ključni cilj bio je osnažiti institucije i učvrstiti demokratske standarde. Danas, u vremenu globalnog pada demokratskih standarda – čak i u zemljama koje su se smatrale kolijevkama demokracije – taj je zadatak još zahtjevniji i odgovorniji.

Predsjednik SDP-a naglasio je kako demokracija nije samo odlučivanje većine, već skup pravila, procedura, argumenata i dokaza koji služe donošenju društvenih, političkih i ekonomskih odluka.

„Odluke se ne smiju prepustiti političkoj kliki niti pojedincu, bez obzira kako se zvao. Demokracija je sustav procedura i odgovornosti“, poručio je.

Upozorio je i na stanje u javnom prostoru koji je, kako je rekao, prepun buke, negativnih emocija i manipulacija. U takvom okruženju sve je teže voditi racionalnu i argumentiranu raspravu o stvarnim problemima građana.

Govoreći o nedavnoj stranačkoj konvenciji, Hajdaš Dončić istaknuo je kako je SDP pokazao drugačiji smjer političkog djelovanja – stručan, znanstveno utemeljen i argumentiran pristup ključnim temama.

U središtu su bili gospodarstvo i pravedna raspodjela novostvorene vrijednosti, ali i teme koje drugi izbjegavaju otvarati, poput skraćivanja radnog vremena uz zadržavanje iste razine dohotka i životnog standarda.

Prema njegovim riječima, takav pristup pokušava se marginalizirati u dijelu javnog prostora. Kao primjer naveo je istodobno medijsko isticanje aktivnosti premijera Andrej Plenković u središnjem dnevniku javne televizije, dok su poruke SDP-ove konvencije ostale u sjeni.

Predsjednik SDP-a ocijenio je kako se u javnom prostoru sustavno stvara buka – kroz spinove, podjele i namjerno podizanje tenzija – kako bi se prikrila suštinska pitanja.

„Toliko buke i bacanja pijeska u oči građana da se sakrije ono što je bitno“, poručio je, dodajući kako je krajnji cilj takve strategije prikriti ozbiljne vrijednosne i društvene promjene, uključujući, kako je upozorio, normalizaciju ustaštva i NDH.

U toj „gunguli iracionalnosti“, istaknuo je, izostaju odgovori na ključna pitanja:

• Je li Hrvatska iskoristila vrijeme za stvarnu ekonomsku transformaciju?

• Jesu li stope rasta dovele do pravednije raspodjele bogatstva?

• Kako je moguće da 750.000 umirovljenika prima mirovinu manju od medijalne?

• Postoji li održiv i pravedan socijalni sustav ili se sve svodi na predizborne bonuse?

• Jesu li institucije doista neovisne i učinkovite?

„HDZ izbjegava argumentiranu, racionalnu i stručnu raspravu jer bi odgovori pokazali drukčiju sliku Hrvatske u proteklih deset godina“, naglasio je.

Hajdaš Dončić pozvao je članove, simpatizere i sve građane kojima je stalo do bolje Hrvatske da izgrade „imunitet na buku“.

„Moramo se cijepiti protiv te buke. Ne smijemo nasjedati na provokacije, već smireno i uporno nuditi argumentiranu kritiku i stručna rješenja“, poručio je.

Zaključno je istaknuo kako je SDP na konvenciji pokazao da je moguć drugačiji razgovor u hrvatskoj politici – racionalan, stručan i usmjeren na javni interes.

„Hrvatska može puno bolje. A tko to može, ako ne mi?“ zaključio je predsjednik SDP-a.

Potpredsjednica Sabora i zastupnica SDP-a Sabina Glasovac u petak je prije glasanja u Hrvatskom saboru komentirala aktualnu političku situaciju te objasnila kakva očekivanja ima od novog ministra.

"Vladajuća koalicija se svađa. Jedni i drugi nazivaju se glupanima. Mislimo da ćemo danas u Saboru svjedočiti krasnoj sjednici i uvidjeti kako složna braća kuću grade kad je u pitanju interes i opstanak na vlasti. Upozorit ćemo na iste stvari na koje smo upozoravali. Jednako smo upozoravali i na Odboru", rekla je Glasovac.

"Naše očekivanje je da sustav socijalne skrbi, rada i mirovinski sustav profunkcionira jer je u neviđenom kaosu. Nemojmo zaboraviti da je tu jedno mnoštvo ljudi koji ovise o tom Ministarstvu, o pomoći države, i zapravo je to resor koji je bio najviše ignoriran i ponižavan u ovom razdoblju.

Mi očekujemo brza rješenja za više od 100 tisuća zahtjeva o inkluzivnom dodatku koji čekaju. Očekujemo brza rješenja za obitelji osoba koje su preminule ne dočekavši taj dodatak. Očekujemo brze pregovore sa sindikatima. Očekujemo kvalitetnije zakone o radu i očekujemo konačno da mirovine u Hrvatskoj počnu rasti.

Nisam sigurna da je gospodin Ružić svjestan u kakav je resor došao, što ga sve čeka i da su nužna brza rješenja", zaključila je Glasovac.

Povodom imenovanja novog ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Alena Ružića, saborski zastupnici SDP-a Sabina Glasovac, Boris Lalovac i Martina Vlašić Iljkić održali su u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu konferenciju za medije pod nazivom "Otkrivamo igru Andreja Plenkovića".

"U petak ćemo glasati o 39. ministru u desetogodišnjem mandatu Andreja Plenkovića, što znači da je mijenjao tri do četiri ministra na godišnjoj razini i to je postalo već redovno stanje. To je dokaz političke krhkosti, a ne političke snage", upozorila je Glasovac, prozivajući premijera Plenkovića "lošim izbornikom", čija je glavna taktika - smjena neuspješnih ministara u "mega resoru" kojim bi trebali upravljati stručnjaci.

Glasovac je podsjetila na niz Plenkovićevih ministrica i ministara koji su ranije djelovali na području resora na čije čelo stiže Alen Ružić. Kako bi dočarali izmjene na čelu ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, SDP-ovci su na Iblerovu trgu uoči sutrašnjeg glasanja o novom ministru postavili instalaciju koja prikazuje igralište i „igrače“ u dresovima s imenima svih onih ministara koji su se izmijenili u ovom mega resoru, uz razloge njihova odlaska.

"Ćorić je spreman igrati na svakoj poziciji, ali loše. Također je spreman asistirati u mutnim igrama. Murganić je nasilje u obitelji okarakterizirala kao redovno stanje, a EU novac dijelila je privatnim vrtićima. Pavić je snažno zagovarao kasniji odlazak u mirovinu i kupovao vina i parfeme našim novcem, ne bi li se dodvorio EU dužnosnicima. Zbog Bedeković je morao reagirati Ustavni sud. Aladrović je posebna priča, završio je pod optužnicom zbog namještanja poslova", kazala je Glasovac, dodajući i kako je Piletićev zakon srušio Ustavni sud te kako je taj "Plenkovićev igrač" ostavio najveći kaos u resoru.

"To su, dakle, igrači koje bira Plenković. I premijer ne odustaje, uvodi u igru novog igrača koji je prema pisanju medija do jučer trebao biti u drugom resoru, onom obrazovanja", dodala je Glasovac, izrazivši sumnju da je kao dio Plenkovićeve igre izvedeno i to da Piletić podigne tužbu protiv građana RH, samo kako bi je Ružić i Vlada povukli i prikazali se kao spasitelji.

Glasovac je dodala kako ministarstvo koje skrbi o radnicima, mirovinskom sustavu, djeci s teškoćama, osobama s invaliditetom te o najranjivijim skupinama društva ne bi smjelo biti tako neuspješno da je u 10 godina "izbornik Plenković promijenio šest igrača, a sutra se glasa o sedmom".

Govoreći i novom ministru Ružiću, Glasovac je rekla i kako brojni mediji pišu da je na čelu KBC-a Rijeka kršio zakon o radu, granske ugovore, mobingirao radnike, ratovao s pojedinim sindikatima.

"I takav čovjek bi sutra trebao skrbiti o poboljšanju položaju radnika i socijalnom dijalogu sa sindikatima. Kakva ironija", ustvrdila je Glasovac.

"Stanje u sustavu socijalne skrbi je katastrofalno loše i umjesto da je doveo stručnjaka, Plenkoviću je veći prioritet da riješi politički dug za angažman na lokalnim izborima", rekla je SDP-ova Martina Vlašić Iljkić.

"Sustavu socijalne skrbi ne treba još jedan eksperiment u režiji Plenkovića, nego osoba koja će znati voditi politike utemeljene na Ustavu, zakonima i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Osoba koja pretendira na funkciju rada, mirovinskog sustava i socijalne politike je na sjednicu triju odbora trebala doći sa spremnim planom i odgovorima kako će unaprijediti taj veliki sustav, no čuli smo samo načelna stajališta i floskule", dodala je također Vlašić Iljkić.

Boris Lalovac je naveo i problem mirovinskog sustava, naglasivši kako se po Eurostatovom izvješću nalazimo na samom dnu, ne samo po mirovinama, nego i po činjenici da će onima koji odlaze u mirovinu životni standard pasti na samo 35 posto dohotka iz njihove posljednje plaće.

"U 10 godina vladavine Plenkovića, ne da se mirovinski sustav poboljšao, nego se još srozao, usprkos nominalnom povećanju plaća i mirovina. Mi smo tek nakon 10 godina došli na omjer plaća i mirovina koji je SDP-ova vlada ostavila 2015. godine nakon najveće recesije i najvećih rezanja. Tada je omjer mirovine i plaće bio 47 posto, danas, tek 10 godina kasnije, omjer je ponovno isti i to tek kada su poslušali savjete SDP-a", kazao je Lalovac.

Politički tajnik SDP-a Saša Đujić osvrnuo se u srijedu u Saboru na slučaj saborskog zastupnika Josip Dabro, bivšeg potpredsjednika Vlade, koji je posljednjih dana u središtu pozornosti zbog snimki koje su dospjele u javnost.

Podsjetio je kako je Dabro prije godinu i pol dana napustio Vladu, nakon čega je javno progovorio o navodnom kriminalu u Hrvatskim šumama, tvrdeći da mu je “šef rekao da šuti”.

“Danas je očito da mu je šef rekao da šuti, ali mu nije rekao da ne pjeva. On i dalje ‘pjeva’, dok šef sada šuti”, izjavio je Đujić, aludirajući na premijera Andrej Plenković.

Prema njegovim riječima, cijela situacija oko objave privatnih snimki, koje su navodno stare godinu dana, otvara pitanje tko ih je i s kojim ciljem pustio u javnost.

“To sigurno nije slučajno. Pitanje je koliko takvih snimki još postoji i u kojem će trenutku izlaziti. Sve se to događa nekoliko dana prije izbora novog ministra, koji očito nije ugrožen”, rekao je Đujić.

Đujić smatra kako se radi o svjesnom skretanju pažnje s važnijih tema.

“Umjesto da govorimo o smjeni ministra zbog niza afera i o izboru njegovog nasljednika – već 38. ministra u ovoj Vladi – javnost se zabavlja snimkama starima osam ili deset mjeseci”, ustvrdio je.

Posebno je naglasio ekonomske probleme, uključujući inflaciju.

“Ne govorimo o galopirajućoj inflaciji, po kojoj smo među najvišima u Europskoj uniji, ni o korupciji u državnim tijelima. Umjesto toga, raspravlja se o snimkama i sporednim temama”, zaključio je Đujić.

Prema njegovoj ocjeni, aktualna Vlada predvođena HDZ-om pokazuje nervozu, dok se ključni društveni i gospodarski problemi stavljaju u drugi plan. Plenkovića je nazvao i najdesnijim premijerom u hrvatskoj povijesti.

Komentirao je izvide protiv krapinsko-zagorskog župana Željko Kolar, poručivši kako je riječ o fazi postupka u kojoj još nema nikakvih konkretnih optužbi.

Kako je istaknuo, župan se jutros obratio medijima i poručio da stoji na raspolaganju istražnim tijelima.

“Radi se isključivo o izvidima. Nije podignuta optužnica i zasad nema ničega konkretnog. Izvidi su tajni i mi u ovom trenutku nemamo informacije o čemu je riječ. Ono što je važno jest da je župan jasno rekao da stoji na raspolaganju nadležnim tijelima, a to je stav koji podržava i SDP”, rekao je Đujić.

Naglasio je kako sama činjenica da se provode izvidi ne znači automatski i postojanje kaznene odgovornosti.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u utorak je gostovao u dnevniku RTL Danas gdje je komentirao političke aktualnosti te se osvrnuo na program SDP-a za novi razvojni model Hrvatske.

Zoran Milanović i dalje šuti, no uvelike se nagađa o njegovoj mogućoj kandidaturi na parlamentarnim izborima. Što vi kažete, slaže li on u tajnosti neku svoju listu?

Hrvatski medijski prostor prepun je buke i negativnih emocija. HDZ namjerno radi buku u medijskom prostoru. Tko lupa loncima i poklopcima? Onaj tko pokušava destabilizirati zagrebačku gradsku vlast, pjevuši Thompsona ili, u ovom slučaju, još nešto gore, pokušava zavaditi SDP i Možemo.

Tvrdite li da oni puštaju te informacije?

Ne tvrdim ništa. Dakle, i pokušavaju spinat sa nekim različitim listama Zorana Milanovića.

Jeste li vi razgovarali sa Zoranom Milanovićem, jeste li ga pitali?

Sve u svoje vrijeme ću odgovoriti, tako da malo držim još ove tenzije neizvijesne.

Dobro, ne želite odgovoriti o toj mogućnosti?

Ne, ništa ne želim ja. Ja zapravo želim samo reći da je hrvatski medijski prostor pun buke i halabuke i ima vrlo malo prostora za racionalnu i argumentiranu raspravu o pravim društvenim problemima koji su u Hrvatskoj.

Što bi eventualno njegova nezavisna lista značila za SDP?

Kažem da SDP ima svoj program koji smo prezentirali na našoj konvenciji, koji je stručan, koji je znanstven, koji je argumentiran i koji je pun činjenica. Dakle, mene jedino zanima kako taj program, koji je stvarno sveobuhvatan, koji govori o nekom novom hrvatskom razvojnom modelu, može doći do građana mirnom, racionalnom i argumentiranom raspravom. I nećemo nasjedati na buku, na lonce i poklopce koje pušta HDZ jer se boji koalicije SDP-a.

Dobro, što da vam on kaže da se ponovi situacija kao kada je bio Peđa Grbin, da vam kaže: evo, ja želim biti kandidat za premijera, što biste mu vi odgovorili u tom trenutku?

Da je hrvatski medijski prostor pun buke i halabuke i da HDZ namjerno nabija lonce i poklopce.

Možete li garantirati da se to neće dogoditi?

SDP ima svoj ekonomski program i SDP uskoro ide među ljude, iako smo cijelo vrijeme prisutni u javnosti, gdje ćemo prezentirati novu industrijsku politiku, gdje ćemo prezentirati skraćivanje radnog vremena, borbu protiv rada na određeno.

Dobro, je li vam neobično da predsjednik šuti ovoliko u javnosti?

SDP ima svoj program i SDP ima svoj cilj i ono što vam mogu reći je da će uskoro biti potpisana koalicija s Možemo.

Kada će to biti?

Kada kolega Tomašević, kolegica Sandra (Benčić) i ja o tome odlučimo.

Dobro, možete nam dati neki okvir kada bi to moglo biti? Jeste li vi sigurno tu kandidat za premijera?

Bio sam jako precizan. Dakle, kada kolega Tomašević, kolegica Benčić i ja odlučimo, tada ćemo potpisati koaliciju. I podsjetit ću vas: nema izbora i listića da se glasa za premijera. Glasa se za SDP i Možemo kao najjaču koaliciju.

Jeste li vi kandidat za premijera sigurno u ovom slučaju?

Uobičajeno je da je predsjednik najveće oporbene stranke ujedno i kandidat za premijera. Mislim da o tome uopće ne trebamo razgovarati.

Je li Vam rejting uteg?

Pa, ja se ne kandidiram za gradonačelnika, ne kandidiram se za općinskog načelnika, ne kandidiram se za predsjednika države? Dakle, ono što sam rekao u kampanji za predsjednika SDP-a, da će SDP biti prvi, a ne drugi, i da ću pobijediti Plenkovića, toga se ja držim.

Dobro, neki Tomislava Tomaševića u ovom trenutku vide kao prvo lice ljevice, je li vam to smeta?

Apsolutno ne. Tomislav Tomašević je moj vrlo dobar prijatelj. I upravo ta buka i halabuka koja se stvara potencijalnim otvaranjem natječaja za nekog lidera ljevice uskoro će se rasplinuti.

Dobro, ali mislite li nekako da su s ovom situacijom oko dočeka i Thompsona Možemo na neki način uzeli primat SDP-u?

SDP ne želi biti u buci i halabuci. SDP želi argumentiranu, stručnu i znanstvenu raspravu o svim važnim temama koje muče Republiku Hrvatsku. Ideološki, SDP se ne treba dokazivati nikome. Ideološki, u našem identitetu je stranka demokratskih promjena, mi smo omogućili demokratske promjene u Hrvatskoj i mi smo definitivno na braniku antifašizma.

Ja sada ne mislim o tome apsolutno nikome dokazivati. A ono što mene zanima jest argumentirana rasprava o društvenim problemima koji muče Hrvatsku. Zašto se raspao socijalni sustav? Zašto nije Plenković iskoristio vrijeme da promijeni ekonomski model Hrvatske?

Dobro, potvrdili ste koaliciju s Možemo, kakav je još plan?

To nije tajna.

Da, to znamo i od prije, ali kakav je plan? Postoji li još neki plan, možda suradnje sa strankama na centru?

Ja ne bih otkrivao. Pa vidjeli ste koliko je bilo predsjednika političkih stranaka na našoj konvenciji. Bili su svi na koje SDP računa u nekom trenutku. A o taktici i strategiji ostavit ćemo to za kolege iz Možemo i za moje predsjedništvo SDP-a.

Na čekanju je izbor predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda. Koji je tu plan?

Plan je da ne sudjelujemo u buci koju stvara HDZ, dakle oni opet buče loncima i poklopcima, to ću još jednom naglasiti, i pokušavaju na taj način staviti u drugi plan neke bitne teme. Dakle, izbor sutkinje za predsjednicu Vrhovnog suda nema veze s izborom sudaca za Ustavni sud. To su dva odvojena procesa.

Dobro, to ste već rekli.

SDP će predložiti tajno glasovanje, pa onda ako netko dobije većinu, taj će biti izabran u Ustavni sud. Dakle, mi ne kočimo nijedan proces. Mi smo otvoreni za glasanje. A s HDZ-om, toliko dugo dok ih vodi radikalni desničar zvan Andrej Plenković i toliko dugo dok krše Ustav, mi nećemo razgovarati.

Vidjeli smo i Josipa Dabru, što biste vi napravili da se nešto tako dogodi vašoj stranci?

Što?

Pa evo, da bude neka sporna situacija, njegov stranački šef je rekao da neće biti nikakvih sankcija.

Da se malo našalim za kraj. Ja bih bio iskreno iznenađen da je, recimo, Dabro uhvaćen da ima godišnju pretplatu za Hrvatsko narodno kazalište. To bi me iskreno iznenadilo. A ovo radikalno desno krilo HDZ-a me definitivno nije iznenadilo. Dakle, radikalno desno krilo HDZ-a, zvan Domovinski pokret, uz radikalnog desničara zvanog Andreja Plenkovića. I to je, nažalost, Hrvatska.

Samo ću još jednom napomenuti da je gospodin Dabro bio i potpredsjednik Vlade radikalnog desničara Andreja Plenkovića.

Saborska zastupnica Sanja Bježančević upozorila je kako predložene zakonske izmjene o stranim radnicima ne rješavaju ključne probleme, već prvenstveno administrativno olakšavaju njihovo zapošljavanje – bez stvarne zaštite radnika i bez dugoročne integracijske politike.

Prema njezinim riječima, temeljni problem nije samo ekonomski učinak na domaću radnu snagu, odnosno pritisak na snižavanje cijene rada, već činjenica da se strane radnike u Hrvatskoj često koristi isključivo kao alat za povećanje profita pojedinih privatnih poslodavaca.

„Ovaj zakon zapravo formalizira administrativnu proceduru, ali ne osigurava stvarnu zaštitu stranih radnika“, istaknula je Bježančević, upozorivši na brojne primjere loših uvjeta smještaja i rada.

Kao ilustraciju problema navela je slučaj od prije nekoliko godina, kada je nakon požara u jednoj tvornici otkriveno da su strani radnici bili smješteni u neadekvatnim, kontejnerskim objektima unutar tvorničkog kruga.

„Takve situacije su apsolutno nedopustive“, poručila je.

Naglasila je kako Hrvatskoj nedostaje ozbiljna i sveobuhvatna integracijska politika. Integracija, kaže, ne podrazumijeva samo učenje hrvatskog jezika – što je tek jedan segment – već i sustavnu podršku u lokalnim zajednicama, socijalne mjere te jasnu odgovornost države.

Poseban problem vidi i u odnosu dijela društva prema stranim radnicima, podsjećajući na slučajeve nasilja i diskriminacije. Smatra da svaka ozbiljna integracijska politika mora uključivati i rad na javnoj svijesti te promicanju društvene kohezije, po uzoru na zemlje koje su takve modele uspješno razvile.

Zaključno je podsjetila da je SDP na svojoj konvenciji donio deklaraciju koja se detaljno bavi pitanjem stranih radnika i integracijske politike te je javno dostupna.

„Ovo pitanje nadilazi administrativne procedure – riječ je o gospodarskom, socijalnom i društvenom izazovu na koji moramo odgovoriti sustavno i odgovorno“, poručila je Bježančević.

Saborski zastupnik SDP-a Saša Đujić ocijenio je da je saborski zastupnik DP-a Josip Dabro isti onaj skandalozni Dabro kakav je bio i jučer, no simptomatičan mu je "probuđeni" HSLS-ov čelnik Dario Hrebak koji je, ističe, prespavao brojne ideološke ispade, a sada prkosno poručuje - dosta.

"Josip Dabro je danas isti onaj skandalozni Dabro kakav je bio i jučer i tu nažalost nema iznenađenja, niti ništa novo. Ono što je u ovoj priči doista zanimljivo i simptomatično jest 'probuđeni' Dario Hrebak koji je prespavao brojne korupcijske afere, desničarenja i ideološke ispade, i sada prkosno poručuje da je dosta", poručio je Đujić kojega je Hina u nedjelju pitala za komentar najnovije Dabrine videosnimke.

Ubrzo ćemo saznati radi li se o iznenadnom prosvjetljenju liberalnih vrijednosti, ili dobro režiranom igrokazu za javnost, dodaje Đujić.

I DP i HSLS dio su vladajuće većine na čelu s HDZ-om, a Đujić je istaknuo kako "svaki put kada se koalicijski partneri previše 'zaigraju', premijer i predsjednik Vlade Andrej Plenković "poseže u svoju dobro poznatu ladicu s jeftinim rezervnim žetonima".

On ne rješava probleme unutar države, on samo vrši reprogramiranje kredita za saborsku većinu, ustvrdio je Đujić te dodao da Hrvatska nije talac Dabrinih pjesama, nego Plenkovićeve trgovine u Hrvatskome saboru.

"Koliko Plenkoviću nimalo ne smeta Dabrino pjevanje i veličanje mračnih vremena, najbolje pokazuje činjenica da premijer do sada nije ni pisnuo. Gdje je sada onaj rezolutni i odlučni Plenković koji hladnokrvno tajnici nalaže da pripremi razrješenja? Na vlasti ga isključivo drži politička trgovina i ovo što gledamo je reprogramiranje kredita za saborsku većinu", poručio je Đujić.

Na Facebooku je danas objavljena videosnimka s "pokladnog jahanja" u Komletincima, sela u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na kojoj Dabro ovoga vikenda pjeva pjesmu "Kad je Stjepan Radić umirao”, poznatu i pod nazivom "1928.”.

Pritom, uz poznate stihove pjesme, Dabro dodaje i stihove "u Madridu grobnica od zlata, u njoj leži vođa svih Hrvata", što je referenca na Antu Pavelića, čelnika ustaške NDH, koji je pokopan u glavnom gradu Španjolske. Uz to, Dabro dodaje i "samo za Milorada”, aludirajući na saborskog zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca.

Tvrdnja predsjednika Ustavnog suda da “ozbiljan strukturalni poremećaj ili sustavna disfunkcija” nije kad se upozori da Vlada Republike Hrvatske krši zakone i Ustav pa iz toga izvlači zaključak da nije ni potrebna “samostalna i objektivna ocjena Ustavnog suda o prirodi i stupnju ozbiljnosti određene pojave” otvara ozbiljna pitanja o ulozi i odgovornosti same institucije.

Moj podnesak bio je upućen na način koji je Ustavnom sudu omogućavao postupanje. Osnovano sam ukazao na moguću povredu ustavnog poretka i konkretnih odredaba te pozivao na postupanje u skladu s ustavnom ovlasti Ustavnog suda da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.

U svemu ovome je važno naglasiti da Ustavni sud u ovom slučaju nije ni došao u fazu meritornog odlučivanja, zbog čega ocjena ustavnosti tek predstoji u okviru drugih postupaka koji će se pokrenuti. Jedan od njih bit će i na sljedećoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, gdje ćemo od zastupnika zatražiti suglasnost za inicijativu gradonačelnika da se Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnese ustavna tužba radi zaštite ustavnog prava na lokalnu samoupravu.

Matej Mišić,
predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba

Europski parlament usvojio je izvješće o borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti, u trenutku kada se od Europske komisije očekuje predstavljanje prve europske strategije protiv siromaštva. Eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP) na plenarnoj je sjednici posebno upozorila na sve veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti među mladima.

„Mladi danas sve teže započinju samostalan život. Ulaze na tržište rada kroz nesigurne i potplaćene oblike zapošljavanja, suočavaju se s rastućim troškovima života i astronomskim cijenama stanovanja. Hrvatska je među državama članicama Europske unije u kojima mladi najkasnije napuštaju roditeljski dom. To nije pitanje osobnog izbora, već nepovoljnih ekonomskih okolnosti. Strategija protiv siromaštva mora ponuditi konkretne alate koji će mladima omogućiti sigurnost te priliku za samostalan i dostojanstven život“, poručila je Jerković Kraljić.

Zastupnica ističe kako je osobito važno da nova strategija obuhvati i dječje siromaštvo. Oko 20 milijuna djece u Europskoj uniji nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Takve okolnosti dugoročno utječu na obrazovne ishode, zdravstveno stanje i životne prilike te produbljuju nejednakosti već od najranije dobi.

U tom kontekstu Jerković Kraljić naglašava potrebu stabilnog i namjenskog financiranja Europskog jamstva za djecu, kroz poseban fond od najmanje 20 milijardi eura, za što se socijalisti i demokrati u Europskom parlamentu kontinuirano zalažu. Bez osiguranog financijskog okvira, upozorava, Jamstvo ne može ispuniti svoju svrhu odnosno osigurati djeci u nepovoljnom položaju stvaran pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, kvalitetnom stanovanju i osnovnim uslugama.

„Mladima često govorimo da na njima svijet ostaje. Ali kakav svijet im ostavljamo ako toleriramo da odrastaju u siromaštvu i nesigurnosti? Naša je politička odgovornost osigurati da odrastaju u Europi koja štiti, a ne u Europi preživljavanja koja zatvara oči pred siromaštvom“, zaključila je Jerković Kraljić.