Učitavanje...
Hajdaš Dončić: SDP će pokrenuti opoziv Vlade zbog slučaja Gospić
Zmajlović: Plenković je najodgovorniji za ekološki kriminal u Gospiću
.jpeg&w=750&q=50)
SDP i Možemo: Inflacija je pojela skoro polovicu potrošačke košarice
U pet godina je Plenkovićeva inflacija građanima pojela skoro polovicu potrošačke košarice, a njegov i HDZ-ov odgovor na to je izrugivanje građanima, poručili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo Sandra Benčić s današnje konferencije za medije, posljednje u kampanji “Stopama Plenkovićeve inflacije”.
Nakon obilaska 22 hrvatska grada i preko 15 tisuća prijeđenih kilometara, građani su Knjigu Plenkovićeve inflacije ispunili od korica do korica, to su njihova svjedočanstva o tome koliko lošije žive u proteklih pet godina, istaknuo je Siniša Hajdaš Dončić.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić upozorio je na duboku ekonomsku nepravdu u raspodjeli tereta krize: “Razlika između onoga što smo za 45 eura mogli kupiti 2021. godine i onoga što možemo kupiti danas je više nego očita. Upravo zato govorimo da inflacija ima ime i prezime, a to ime je Andrej Plenković. Ako promatramo zadnje godine i zadnji kvartal, inflacija je, nažalost građana Republike Hrvatske, stabilno visoka – uvijek je 50 posto veća od europskog prosjeka”
“Hrvatskoj je potrebna promjena ekonomskog i političkog modela. Jedino rješenje za inflaciju je promjena ekonomskog modela u kojem će naglasak i fokus hrvatske Vlade biti na domaćoj proizvodnji hrane, energetskoj samodostatnosti i jačanju institucija. To je ujedno i jedino rješenje za drugačiji razvoj Hrvatske i njezinog gospodarstva. Smatram da je ovo borba za hrvatsku domovinu. Ako se borite za domovinu, morate promijeniti njezin politički i ekonomski okvir, a SDP i Možemo! će ga zajedno promijeniti”, naglasio je Hajdaš Dončić.
Benčić je posebno upozorila kako inflacija ima razoran učinak na one s najnižim primanjima. "Za naše umirovljenike koji preživljavaju s mirovinama od 450, 500 ili 550 eura, ova realna inflacija je znatno viša i teža nego za one s visokim primanjima. Najveći gubitnici Plenkovićeve inflacije su upravo umirovljenici i radnici s niskim plaćama." Ovakvo stanje je izravna posljedica desetogodišnje politike HDZ-ove vlasti, naglasila je.
Rješenja smo predlagali i predlagat ćemo nova: “Oformit ćemo i panel stručnjaka koji će redovito pratiti inflaciju i predlagati nove mjere jer znamo da HDZ na čelu s Plenkovićem nema ponuditi ništa drugo. Ključ nadolazećih izbora bit će upravo ekonomska pitanja, pitanja o tome kako građani Hrvatske lošije žive zbog Plenkovića”, rekla je Benčić.
“Živimo lošije, živimo u smanjenim okvirima, živimo siromašnije, a to posebno vrijedi za umirovljenike. Plenkovićev ekonomski model već deset godina sustavno obogaćuje usku manjinu od oko pet posto građana, dok istovremeno duboko osiromašuje sve one koji žive od poštenog rada ili svojih teško zarađenih mirovina. Mi ćemo taj model promijeniti", rekla je Benčić.
“Na nama je da zajedno s građanima stvorimo Hrvatsku u kojoj to neće biti tako. Inflacija, siromaštvo i činjenica da smo stalno na dnu ljestvice razvijenosti Europske unije nisu zadane stvari niti prirodna nepogoda. To se može promijeniti i to ćemo promijeniti. Njihovo bahato ponašanje, dociranje i ismijavanje ljudi u lice na predložena rješenja za inflaciju bit će itekako kažnjeni na sljedećim izborima. Ovo je stvarno lice Andreja Plenkovića i HDZ-a. Mi ga u Saboru gledamo svakodnevno, a sada ga je napokon imala priliku vidjeti i cijela Hrvatska”, poručila je Benčić.
"HDZ se ponaša poput loše inačice mafijaškog udruženja sa Sicilije, vladajući Hrvatskom kroz sportske saveze, općine, gradove, udruge i potpunu premreženost. Zašto bi Plenković uopće mijenjao taj sustav kada on savršeno odgovara njemu i njegovoj kliki? No, većini građana taj sustav ne odgovara i zato mu moramo stati na kraj", zaključio je predsjednik SDP-a.
SDP iz šest gradova: Zašto Vlada kažnjava obiteljske iznajmljivače?
Mali obiteljski iznajmljivači nisu problem hrvatskog turizma. Problem su nelegalni kapaciteti, neučinkovit nadzor i politika Vlade koja teret svojih promašaja ponovno prebacuje na građane koji rade po pravilima. Poruka je to SDP-ovih zastupnika, gradonačelnika i lokalnih predstavnika koji su danas u šest hrvatskih gradova – Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Šibeniku i Opatiji – održali konferencije za medije na temu „Zašto Vlada kažnjava male iznajmljivače?“.
SDP upozorava kako nova porezna opterećenja i promjene pravila najviše pogađaju upravo male obiteljske iznajmljivače koji godinama legalno posluju, plaćaju svoje obveze i čine temelj hrvatskog turizma, dok istodobno država ne rješava problem stotina tisuća kreveta koji se nalaze izvan sustava.
„Vlada Andreja Plenkovića ponovno bira najlakši put – udara na one koji su vidljivi, registrirani i koji plaćaju poreze, dok zatvara oči pred sivom zonom. To nije upravljanje sustavom, nego odustajanje od odgovornosti“, poručili su SDP-ovci diljem obale.
Split: Država kažnjava legalne, a ne kontrolira ilegalne
U Splitu su na problem upozorili predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ante Bilić, saborska zastupnica i gradonačelnica Supetra Ivana Marković, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović i gradski vijećnik SDP-a Split Danijel Kukoč.
Ante Bilić istaknuo je kako Vlada šalje potpuno proturječne poruke.
„S jedne strane poziva iznajmljivače na snižavanje cijena i veću konkurentnost, a s druge strane povećava namete. Nije jasno kako se povećanjem troškova može postići smanjenje cijena“, rekao je Bilić.
Ivana Marković upozorila je kako država ne rješava problem nelegalnog smještaja.
„Imamo više od 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju koji ostaje izvan poreznog i inspekcijskog nadzora. Zakoni postoje, ali nema dovoljno kontrole na terenu. Država pokazuje snagu prema ljudima koji pošteno rade, dok paralelno ne dira cijeli sivi sustav“, poručila je.
Posebno je upozorila na činjenicu da je prošle godine u cijeloj Hrvatskoj provedeno tek oko 165 nadzora nelegalnog smještaja.
Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović istaknuo je primjer svog grada.
„Studija turističkog nosivog kapaciteta pokazala je da u Makarskoj postoji više od 10 tisuća ilegalnih ležajeva i oko 1.700 praznih apartmana. To pokazuje da problem nije u malim obiteljskim iznajmljivačima, nego u neučinkovitom sustavu nadzora“, rekao je Paunović.
Danijel Kukoč poručio je kako SDP zagovara pravedniji porezni sustav.
„Ne može isti tretman imati osoba koja iznajmljuje nekoliko soba u obiteljskoj kući i netko tko ima desetke nekretnina koje koristi za špekulativno poslovanje“, rekao je Kukoč.
Opatija: Nedostaje 11 tisuća stanova, a prazno ih je gotovo 44 tisuće
U Primorsko-goranskoj županiji SDP je upozorio na nelogičnosti Vladine politike prema stanovanju i turizmu.
Predsjednik Županijske organizacije SDP-a i primorsko-goranski župan Ivica Lukanović iznio je podatke prema kojima u županiji nedostaje oko 11 tisuća stanova, dok istodobno postoji čak 43.914 praznih stanova.
„Imamo četiri puta više praznih stanova nego što ih nedostaje. Istodobno imamo oko 54 tisuće stanova koji se koriste za povremeni ili turistički najam, a upravo njih država dodatno opterećuje“, rekao je Lukanović.
Saborska zastupnica Ana Puž Kukuljan upozorila je kako mali iznajmljivači nisu uzrok problema priuštivog stanovanja.
„Broj iznajmljivača će pasti, ali to neće riješiti pitanje stanovanja. Cijene nekretnina neće zbog toga automatski pasti. Problem su nedostatak stanova, nekontrolirani rast cijena i veliki broj nekretnina izvan sustava“, rekla je.
Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin upozorio je i na pokušaj prebacivanja odgovornosti na lokalnu samoupravu.
„Država želi dio nadzora prebaciti na komunalne redare, ali im pritom ne daje jasne ovlasti. Ne može se problem ilegalnog smještaja riješiti tako da se odgovornost prebaci na jedinice lokalne samouprave bez potrebnih instrumenata“, rekao je Kirigin.
Dubrovnik: 42 tisuće kreveta na crno, a Vlada pritišće one koji rade legalno
U Dubrovniku je gradska vijećnica i predsjednica SDP-a Anita Bonačić Obradović upozorila na razmjere sive zone.
„Plenkovićeva vlada guši male obiteljske iznajmljivače novim nametima, a zatvara oči pred 700 tisuća kreveta na crno. To je oko 30 posto ukupnih turističkih kapaciteta, a broj takvih kreveta u posljednjih deset godina se udvostručio“, rekla je.
Istaknula je kako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji oko 42 tisuće kreveta izvan sustava, što je više od broja hotelskih kreveta.
„Mali obiteljski iznajmljivači nisu uzrok problema stanovanja. Oni su najlakša meta. Problem su oni koji rade ilegalno i vlast koja godinama ne gradi dovoljno stanova“, poručila je Bonačić Obradović.
Zadar: Obiteljski iznajmljivači desetljećima stvaraju hrvatski turizam
U Zadru su na konferenciji govorili saborska zastupnica i potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, predsjednik SDP-a Zadar Erol Gaši i predsjednica Županijske organizacije SDP-a Zadarske županije Vedrana Mišković.
Sabina Glasovac istaknula je kako se porezni teret ponovno prebacuje na građane.
„Dosta je politike u kojoj se kažnjavaju ljudi koji žele živjeti od svog rada, dok veliki sustavi i strani kapital ostvaruju velike profite. Mali obiteljski iznajmljivači nisu problem hrvatskog turizma“, rekla je Glasovac.
Erol Gaši podsjetio je na povijesnu ulogu obiteljskog smještaja.
„Mali iznajmljivači desetljećima su stvarali hrvatski turizam. To su ljudi koji su dočekivali goste, stvarali povjerenje i razlog zbog kojeg se turisti vraćaju na našu obalu“, rekao je.
Vedrana Mišković upozorila je na nepravdu postojećeg modela oporezivanja.
„Nije isto oporezivati umirovljenika koji iznajmljuje dvije sobe kako bi nadopunio mirovinu i nekoga tko ima više apartmana i ostvaruje ozbiljan poslovni prihod. Porez treba vezati uz ostvarenu zaradu, a ne samo uz broj kreveta“, rekla je.
Pula: Problem stanovanja nije samo turizam
U Puli su na konferenciji govorili saborska zastupnica Sanja Radolović, zamjenik gradonačelnika Pule Siniša Gordić te predsjednik SDP-a Istre i gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.
Sanja Radolović istaknula je kako se problem priuštivog stanovanja ne može svesti samo na privatni smještaj.
„Na stanovanje utječu i dugogodišnji nedostatak javne stanogradnje, rast cijena građevinskog zemljišta, visoke kamatne stope i nedovoljna ponuda stanova za dugoročni najam“, rekla je Radolović.
Upozorila je kako u mnogim obalnim sredinama postoje cijela naselja koja najveći dio godine gotovo ne troše vodu i energiju, a tijekom ljeta se koriste za turistički smještaj izvan sustava.
„Obiteljski smještaj desetljećima je bio temelj razvoja hrvatskog turizma. Zahvaljujući privatnim iznajmljivačima razvijali su se otoci, ruralna područja i male sredine. Njih se ne smije kažnjavati zbog promašaja državne politike“, poručila je.
Šibenik: Vlada povećava namete, a ne rješava nelojalnu konkurenciju
U Šibeniku su na dodatno opterećivanje malih iznajmljivača upozorili predsjednik šibenskog SDP-a Petar Baranović, predsjednik pirovačkog SDP-a Igor Meić te predsjednik SDP-a Šibensko-kninske županije i saborski zastupnik Tonči Restović.
Igor Meić istaknuo je kako je povećanje paušala za 50 posto novi udar na ljude koji legalno posluju.
„Iznajmljivači već imaju velike troškove – od poreza, boravišne pristojbe i članarina do čišćenja, praonica i agencijskih provizija. Svako novo povećanje nameta najviše pogađa obitelji koje iznajmljuju jedan ili dva apartmana, male obrtnike i poduzetnike koji vlastitim radom stvaraju vrijednost“, rekao je Meić.
Upozorio je kako povećanje nameta nije izolirana mjera, već dio šireg obrasca u kojem se troškovi poslovanja stalno povećavaju upravo onima koji imaju najmanje prostora za dodatna opterećenja.
Petar Baranović upozorio je na problem nelojalne konkurencije i velikog broja kapaciteta koji posluju izvan sustava.
„S jedne strane legalne iznajmljivače opterećuju novi porezi i nameti, a s druge strane država ne rješava problem iznajmljivanja na crno. Procjenjuje se da na Jadranu postoje stotine tisuća kreveta izvan sustava, uključujući i objekte koji su u vlasništvu stranih državljana, a koji često posluju bez transparentnog nadzora“, rekao je Baranović.
Poručio je kako je nužno pojačati nadzor sive zone i prestati kažnjavati one koji rade po pravilima.
Tonči Restović istaknuo je kako se i kroz ovu temu vidi obrazac Vladine politike.
„Dok se povećavaju porezi i nameti malim iznajmljivačima, Vlada ne intervenira prema sektorima koji ostvaruju najveće profite, poput banaka i velikih trgovačkih lanaca. Potrebna je politika koja će štititi građane koji svojim radom stvaraju gospodarski rast“, poručio je Restović.
Vrijeme je za pravednu politiku, a ne kažnjavanje građana
SDP poručuje kako Hrvatska treba pravedan porezni sustav koji razlikuje male obiteljske iznajmljivače od velikih investitora i špekulativnog poslovanja.
Umjesto dodatnog opterećivanja onih koji rade legalno, potrebno je konačno urediti tržište, pojačati inspekcijski nadzor i uključiti u sustav one koji godinama posluju izvan zakona.
Mali obiteljski iznajmljivači nisu problem hrvatskog turizma. Oni su njegov temelj. Problem je država koja ne kontrolira sivu zonu, a račun za vlastite propuste ponovno ispostavlja građanima.
Zadnje vijesti
Hajdaš Dončić: Hrvatska ima sve predispozicije da bude uspješna
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u srijedu je Saboru predstavio paket gospodarskih, energetskih i demografskih mjera SDP-a za koje tvrdi da mogu promijeniti smjer razvoja Hrvatske. U svom govoru naglasio je da je vrijeme za strukturne reforme koje će povećati plaće, potaknuti proizvodnju visoke dodane vrijednosti i osigurati veću energetsku i prehrambenu sigurnost.
Na početku je istaknuo kako se neće ponovno vraćati na poznate gospodarske pokazatelje.
"Ne moram vam ponavljati brojke o inflaciji, plaćama i BDP-u – o tome smo u ovoj dvorani već govorili, brojni saborski zastupnici SDP-a i oporbe, i svi ih dobro znamo. Umjesto toga, htio bih danas krenuti od primjera – od onoga što se stvarno dogodilo u zemljama koje su reforme o kojima od početka 2026. govorimo već provele."
Kao primjer države koja je uspješno provela reforme izdvojio je Poljsku, koja je, kako kaže, industrijsku politiku usmjerila prema proizvodnji visoke dodane vrijednosti i komercijalizaciji inovacija.
"Rezultat: realne plaće rastu tamo oko sedam posto godišnje, brže nego igdje u regiji, a zemlja danas privlači ulaganja jer nudi znanje i kvalificirane ljude, ne samo nižu cijenu rada."
Dodao je da se takvi rezultati ne događaju slučajno.
"To nije slučajnost. To je dokaz da strukturne reforme, kad se dosljedno provode, stvarno mijenjaju život ljudi."
Prema njegovim riječima, isti model moguć je i u Hrvatskoj.
"Ono što je promijenilo Poljsku, može promijeniti i nas. Naš prijedlog nije apstrakcija – predstavili smo ga javnosti na Konvenciji, i riječ je o tri konkretna poteza koja mijenjaju strukturu, ne samo brojke na papiru."
Prva mjera odnosi se na porezno rasterećenje poduzetnika koji ulažu u radnike i povećavaju produktivnost.
"Porezno rasterećenje za poduzetnike koji povećavaju plaće i produktivnost – a ne paušalne olakšice za sve, neovisno o tome ulažu li u svoje ljude ili ne."
Kako bi ilustrirao problem, Hajdaš Dončić naveo je primjer dvojice poslodavaca.
"Zamislite poduzetnika koji je prošle godine podigao plaće radnicima i uložio u novu opremu – danas plaća istu poreznu stopu kao konkurent koji plaće drži na minimalcu. To nije poticaj za rast. To je kazna za one koji ulažu u ljude."
Drugi prijedlog odnosi se na drukčije oporezivanje kapitala.
"Pravednije oporezivanje kapitala i renti, jer rast ne smije trajno ići samo profitu dok plaće stoje u mjestu."
Pritom je upozorio na razliku između oporezivanja rada i prihoda od imovine.
"Vlasnik nekoliko stanova koje iznajmljuje danas na taj prihod plaća manji postotak poreza nego liječnica ili inženjer na svoju plaću. Rad bi trebao biti nagrađen barem jednako kao posjedovanje imovine – ne manje."
Treći stup reformi odnosi se na industrijsku politiku.
"Industrijska politika koja stvara poslove visoke dodane vrijednosti – umjesto gospodarstva koje samo puni uvozne lance i drži cijenu rada niskom."
Dodao je kako Hrvatska zaostaje za susjednim državama.
"Dok susjedne zemlje grade tvornice i pogone koji zapošljavaju inženjere, mi prečesto privlačimo skladišta i sezonske poslove na minimalac. To je razlika između zemlje koja gradi budućnost i one koja svoje ljude iznajmljuje po satnici."
Predsjednik SDP-a otvorio je i pitanje skraćivanja radnog vremena uz zadržavanje pune plaće, navodeći iskustvo Islanda.
"Spremni smo otvoriti i razgovor koji drugi izbjegavaju – o skraćivanju radnog vremena uz zadržavanje plaće."
Kazao je kako islandski primjer pokazuje da takav model može funkcionirati.
"Island je između 2015. i 2019. proveo pokus u kojem su javni službenici radili 35 do 36 sati tjedno umjesto 40, bez smanjenja plaće. Produktivnost je ostala ista ili se povećala, a zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika znatno su porasli."
Podsjetio je i na današnje stanje na Islandu.
"Danas više od polovice islandske radne snage radi po skraćenom modelu – i islandsko gospodarstvo otad nadmašuje većinu europskih zemalja. To nije utopija. To je podatak."
Govoreći o sigurnosti države, naglasio je da ona ne podrazumijeva samo vojnu zaštitu.
"Pitanje sigurnosti nije samo vojska i zaštita granica, iako je to važno, već je to pitanje sigurnosti ili bolje rečeno priuštivosti energije i hrane."
Rješenje vidi u jačanju domaće proizvodnje.
"Domaća proizvodnja u fokusu – za razliku od dosadašnjeg oslanjanja na uvoz, novi pristup stavlja maksimalno povećanje domaće proizvodnje energije i hrane u središte."
Predlaže ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, pojednostavljivanje procedura za gradnju solarnih i vjetroelektrana te snažnije korištenje europskih fondova. Posebnu ulogu pritom vidi za HEP.
"Državne kompanije poput HEP-a bit će usmjerene da preuzmu vodeću investicijsku ulogu – primjerice, da u idućih nekoliko godina izgrade velik broj novih kapaciteta."
Zaključio je kako se radi o potpuno drukčijem pristupu upravljanju državom.
"To je model razvoja, ne administriranja postojećeg stanja."
U završnom dijelu govora otvorio je pitanje demografije i useljeničke politike, ocijenivši da se o toj temi premalo govori.
"Moramo otvoriti i jednu za mnoge ovdje negativnu ili bolje rečeno temu koju izbjegavaju. To je pitanje demografije i migracija."
Naglasio je kako demografske mjere moraju obuhvatiti gospodarsku sigurnost mladih, kvalitetna radna mjesta, priuštivo stanovanje, dostupne javne usluge i bolju podršku obiteljima.
Istodobno je kritizirao način na koji je provedena liberalizacija uvoza strane radne snage.
"Liberalizacija useljavanja stranih radnika provedena je bez adekvatne javne rasprave i bez jasne i transparentne koncepcije useljeničke politike."
Upozorio je da država nije razvila sustav integracije stranih radnika.
"Država ne poduzima mjere za njihovu integraciju te ne postoji strategija integracije."
Dodao je da takav pristup nosi ozbiljne rizike.
"Spontano su dopušteni procesi koji mogu dovesti do getoizacije stranih radnika, a koja može dovesti do pojave specifične useljeničke supkulture kao prepreke integraciji. Postoje rizici od pojave beskućništva, siromaštva te zdravstveni rizici."
Na kraju govora Hajdaš Dončić poručio je da oporba nema mogućnost sama provesti predložene mjere, ali da rasprava u Saboru i komunikacija s građanima ostaju ključni alati političkih promjena.
"Kolegice i kolege, mi kao oporba nemamo alat da ove mjere sami provedemo u zakon. Naš alat je ova rasprava, u ovoj dvorani, i razgovor koji nastavljamo s građanima izvan nje. To je, zapravo, jedini način na koji se politika u demokraciji uopće mijenja."
Govor je zaključio porukom o potencijalu Hrvatske.
"Stalno govorim i neću prestati. Hrvatska ima sve što joj treba da bude uspješna europska država – ne na sredini tablice, nego pri vrhu."
.jpeg&w=750&q=50)
.jpeg&w=750&q=50)
