Učitavanje...
Hajdaš Dončić za Novi list: Imamo program i znanje za voditi Hrvatsku
SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za Novi list ističe da je glavni motiv buduće predizborne koalicije bio želja da program bude transparentan.
– Pojedine mjere i zakone bismo donijeli odmah u prvom kvartalu nakon izborne pobjede, primjerice zakone o izbornim jedinicama i o podrijetlu imovine. Osam poglavlja našeg programa, zapravo plana rada nove vlade, predstavljat ćemo na terenu do izbora. Ljudi će moći unaprijed to analizirati i ocjenjivati.
Ali, ocjenjuje i HDZ?
– HDZ je bez sadržaja i, još ću jednom naglasiti, kao bundeva bez koštica, bez onog od čega se radi najbolje bučino ulje. Cijelo vrijeme HDZ kopira od drugih većinu stvari, što u politici nije nedopušteno, a njihove ideje danas vidimo i na slučaju Gospić. Retorika je HDZ-a uvijek bila da SDP nema program.
Sada priznaju da ga imate, ali tvrde da ništa ne valja.
– Samo, nisu ga ni mogli pročitati jer ga nismo još objavili.
Iz onoga što ste u subotu govorili na Markovom trgu, više je HDZ-ovih dužnosnika iščitalo da je to nešto na tragu Plana 21, s kojim je Kukuriku koalicija pobijedila na izborima 2011.?
– Apsolutno krivo. Što se gospodarstva tiče, rekao sam tada da će poduzetnici koji povećaju plaće, ulažu u produktivnost i poboljšavaju uvjete rada, imaju mogućnost za skraćenje radnog tjedna, imati niži porez na dobit. Također i da ćemo u slabije razvijenim dijelovima Hrvatske uvesti regionalni porezni kredit, koji će izravno povećati neto plaću radnika, a ne općina koje su na određenim područjima isključivo leno HDZ-ovaca koji na njemu parazitiraju. Transformacija hrvatskog gospodarstva bit će trenutna, ali će trajati. Dakle, iz nečega što je bilo rentijerstvo, prebacujemo se i fokusiramo na proizvodnju hrane, energetsku samodostatnost i na povećanje produktivnosti. Toga sigurno nije bilo u Planu 21.
Nije vam taj dokument bio uzor?
– Nikakav. Ovaj je program nastao radom SDP-ovih savjeta.
U HDZ-u su naročito uznemireni zbog vaše najave radikalnog raskida s nasljeđem HDZ-a. Oni su, naime, uvjereni da je proteklih deset godina zlatno doba hrvatske povijesti?
– Hrvatska se ovih deset godina jest promijenila, ali nagore. Radikalan raskid s tim znači da sigurno nećemo kao Andrej Plenković gurati za direktore javnih firmi članove stranke bez kompetencija. Sada imamo takvu situaciju da ti direktori od države koja je vlasnik nisu dobili jasno mjerljive ciljeve. Naš predsjednik uprave HEP-a dobit će mjerljiv cilj, recimo, za 30 posto povećati broj energetskih zadruga u Hrvatskoj. Ako će ga ostvariti u godinu dana, nadzorni odbor će ga nagraditi.
Zašto je Hrvatskoj potreban zakon o podrijetlu imovine, koji je ukinut 1990.?
– Jer je kod velikog broja ljudi u Hrvatskoj nesrazmjer između imovine i prikazanih prihoda. To se ne rješava zatvorom nego visokim porezima.
Postojeće institucije, Porezna uprava, ne mogu tu ništa?
– Mi jesmo zakon o podrijetlu imovine povezali s jačanjem institucija, konkretno Poreznog USKOK-a. Naravno da nam je cilj i snažna Porezna uprava, a ono što ćemo sigurno uvesti su imovinske kartice šefovima nabave u svim javnim poduzećima, to je ključno. Svatko s certifikatom za javnu nabavu, morat će imati imovinsku karticu.
No, ispitivanje podrijetla imovine zvuči baš onako socijalistički.
– Ne, ne zvuči. Zbog čega se ne bi uspoređivalo nečije prihode i imovinu? U slučaju nesrazmjera, slijedit će visoke porezne kazne i to je pošteno. Neće svi ljudi moći dokazati da im veličina imovine odgovara osobnim primicima.
I studentska lista protivnika Aleksandra Vučića u Srbiji ima u programu zakon o podrijetlu imovine. Možda će vam i to biti otegotna okolnost?
– Neće, a na tim izborima se, nažalost, vjerojatno ništa neće promijeniti.
Kada ćete potpisati koaliciju s Možemo!?
– Tijekom listopada.
Ne može ništa iskrsnuti?
– Ne, ne vidim kako jer zaista dobro surađujemo. Uvijek ističem da Sandru Benčić poznajem više od 30 godina, a i s Tomislavom Tomaševićem sam vrlo dobar i nema nikakvih problema.
U čemu je vaš prethodnik Peđa Grbin pogriješio kada prije prošlih parlamentarnih izbora nije uspio s Možemo! dogovoriti koaliciju?
– Ne mislim da je Peđa nešto pogriješio. Ponavljam, moja je prednost da i s Tomislavom i sa Sandrom imam dugogodišnji osobni kontakt, to je jako važno u politici.
Za pretpostaviti je da agencije koje mjere stranačke rejtinge u Hrvatskoj, nakon potpisivanja vaše koalicije, neće ispitanike anketirati i dalje odvojeno o SDP-u i Možemo!. Bilo bi to, čini se, za vas povoljno jer sada su SDP i Možemo! ispred HDZ-a, ako se zbroje anketni postoci dvije stranke.
– Daleko smo ispred HDZ-a. Ako će se u istraživanja uvrstiti naša koalicija, vjerujem da će to pridonijeti stvaranju percepcije da je promjena u Hrvatskoj itekako moguća. Ovisi o naručiteljima anketa, to su obično televizije, hoće li u njima biti ponuđena koalicija SDP-a i Možemo! ili ne. Zaista bi fer bilo da se poslije potpisanog sporazuma na naše stranke gleda kao na blok, psihološki bi to djelovalo na birače koji bi postali svjesni da smo snažna alternativa Plenkoviću. Evo vam svježi Crobarometar, koji kod mene izaziva određeno čuđenje, SDP i Možemo!, bez neodlučnih, zajedno imaju 31,2 posto, pet postotnih poena više nego HDZ.
Za SDP bi mjerenje rejtinga koalicije bilo pozitivno i zato što se onda ne bi nastavio trend smanjivanja vaše prednosti u odnosu na Možemo!, koji traje već mjesecima.
– To je taj narativ koji HDZ gura u javni prostor.
Da će, ako već nije, SDP uskoro biti Možemo! junior partner?
– Iskrivljavaju stvarnost kao Donald Trump ili Aleksandar Vučić. Ali, ja sam razvio imunitet na te gluposti, što mi je možda moja najveća prednost.
Što je glupost? Razlika u anketama između Možemo! i SDP-a jest sve tanja.
– Meni snažan partner nije problem. Problem bi bio da SDP i Možemo! zajedno stagniraju, a da HDZ raste, ali to se ne događa. SDP vidi sebe u socijaldemokratskoj politici, imamo nacionalnu organizaciju i gospodarska rješenja dok Možemo! ima svoju zelenu i urbanu političku prepoznatljivost. Ma, mi smo »match made in heaven«.
Ok, ali ako bi se u anketama i dalje SDP i Možemo! pojavljivali odvojeno, ne može se odbaciti mogućnost da vas oni za šest ili deset mjeseci prestignu. Mislite da bi u tom slučaju Sandra Benčić rekla – Nema veze, Hajdaš je naš premijerski kandidat?
– Ne može Možemo! prestići SDP. A, slažem se da SDP mora još jače politički nastupati, graditi socijaldemokratsku priču u Hrvatskoj, koja nije priča 19. nego 21. stoljeća. Ovo je jedan novi SDP, žao mi je što u hrvatskoj javnosti nije primijećena moja isprika zbog grešaka neoliberalnih politika koje je ranije imala naša stranka, a koju sam izrekao na Konvenciji. To mi je jako bitno. SDP će dokazati da je stabilna druga politička stranka u Hrvatskoj, a vjerujem da, ako nam se poklopi neki dobar val, možemo postati i prva politička opcija.
Očajavate li možda što kao lider opozicije, SDP i vi osobno već sada niste popularniji?
– Žao mi je zbog toga jer znam da radimo puno, da imamo programe za svaku temu, odličan tim ljudi i gradonačelnike od Mišela Jakšića do Mirele Ahmetović, Peđe Grbina i Zorana Paunovića. Imamo i svoje savjete koji su intelektualno i politički najjači u Hrvatskoj, spomenut ću samo Zlatu Đurđević, Roberta Hranja, Vedrana Đulabića, da ne nabrajam sve. Ali, moramo se stalno boriti protiv tri stvari koje je HDZ uspješno ubacio u javni prostor, da SDP nema program, da SDP nema ljude, a da sam ja kao predsjednik stranke potkapacitiran. Svaki se predsjednik SDP-a, osim Zorana Milanovića, s ovim suočavao.
Znači, sa svoje ste strane sve učinili?
– Apsolutno sve. I stranka i ja osobno. Znam koliko radim, koliko sam ljudi okupio. Mislim da SDP u pojedinim područjima danas ima ono najbolje čime Hrvatska rapolaže. Puno tih izvanstranačkih ljudi je došlo pomoći SDP-u u principu zbog mene. Znam koliko energije trošim, koliko znanja posjedujem. Bio sam u političkoj karijeri od pročelnika do župana, ministra do predsjednika Odbora za nacionalnu sigurnost, dakle poznajem sustav.
I unatoč svemu tome SDP je na 18 posto. Je li vam to izvor frustracija?
– Pa da, jer smatram da dobro radimo. Svako se jutro pogledam u ogledalo i okej sam si. Ali, bio sam prefin, odlučio sam da više neću. Ne igramo mi u engleskoj nogometnoj ligi jer HDZ je druga županijska liga u kojoj se ide bez kostobrana. Neću biti vulgaran, ali svakako oštriji nego dosad.
Spomenuli ste novi Crobarometar. HDZ, što i nije neočekivano, nije zbog slučaja ilegalnog otpada pretrpio skoro nikakvu političku štetu, u odnosu na kolovoz rejting mu je niži za zanemariva 0,2 postotna poena. Iznenađenje je ipak da oporbene stranke SDP, Možemo! i Most ne bilježe rast nego i one minimalan pad. Premda se čini da su građani prilično nezadovoljni, što je rezultiralo i masovnim prosvjedom u Zagrebu?
– Bitno je da HDZ pada, a prema drugim anketama i više. Ova anketa naglašava da je pogreška rejtinga +/-3.3 posto to nije malo. Do izbora ćemo pokazati svoju ekipu, konkretan program i sposobnost da vodimo državu. To upravo radimo kroz jačanje stranke, bolju komunikaciju ka javnosti i dogovor o programskoj suradnji s Možemo!. U sljedećim mjesecima građani nas trebaju mjeriti prema tome rastemo li i jesmo li ponudili uvjerljivu alternativu
Možda je zapravo taj Crobarometar pokazao da je problem otpada medijski napuhan, da većinu Hrvata to i ne zanima.
– Na prosvjedu u Zagrebu bilo je između 30 i 40 tisuća ljudi.
I kako se to odrazilo na ovu anketu?
– Da, nije se odrazilo.
Rekli ste da vas HDZ proglašava potkapacitiranim. I sam Plenković vas nerijetko nipodaštava, tretira nedoraslim sebi. Smeta li vam to?
– Ne jer znam tko sam. Stvarno sam otporan na to.
Ali, primaju se u javnosti te ocjene da je Plenković, kakav god bio, puno politički sposobniji od Hajdaša.
– Primaju se, primaju, ali one ne odgovaraju realnosti. Nastavit ću raditi jednakim intenzitetom i zaslužiti veće povjerenje ljudi. Ne mislim se puno mijenjati, osim što ću, kako sam kazao, prestati biti fin.
Priželjkujete li televizijska sučeljavanja s Plenkovićem uoči parlamentarnih izbora?
– Priželjkujem i nadam se da će do njih doći, pa bi ljudi mogli vidjeti tko što zna i može. Istina je da Plenković, jer je deset godina premijer, a u kampanji će na tom mjestu biti i 12 godina, ima određene prednosti.
Barata terminologijom?
– Naučio je lijepo govoriti, ali iza toga nema činjenica, argumenata.
Objektivno, on ostavlja dojam čovjeka koji poznaje državne poslove.
– Pa, poznajem ih i ja, prošao sam cijeli državni sustav. Kod Plenkovića nije problem PR prezentacija nego isporuka. Je li u ovih deset godina transformirano hrvatsko gospodarstvo? Nije. Jesmo li povećali proizvodnju hrane? Ne. Jesmo li energetski samodostatni? Nismo.
Da, ali Plenković naglašava nikad manju nezaposlenost, plaće rasle toliko, mirovine rasle toliko. Enormno više nego u mandatu Milanovićeve vlade u kojoj ste vi bili ministar.
– Svaku dekadu treba promatrati drugačijim naočalama. Dekadu upravljanja Zorana Milanovića karakterizirala su krize i recesije u Europi, mjere prekomjernog deficita. Hrvatsku se tada stiskalo na financijske rezove. Nakon toga je išao zaokret u ekonomskoj politici, novca ima koliko hoćete. Hrvatska nikad nije više imala sredstava i to je točno. Ali, nije Plenković za to zaslužan, postoje parametri prema kojima se izračunava koliko novca pripada kojoj članici Europske unije. Naravno da Latvija, Hrvatska i Bugarska dobivaju više novaca od Češke. Mi smo krenuli s relativno niske točke i upumpao nam se velik novac, koji je najvećim dijelom završio u građevinskom sektoru. To je hardware, gdje je software? Uglavnom, novca bi jednako bilo i da je netko drugi bio na vlasti, a ne Plenković, ali bi njegova raspodjela bila drugačija.
Crkva na legalne migrante reagirala bolje od države
– Moramo mijenjati našu politiku prema legalnim migrantima. Treba ih uključiti u lokalnu zajednicu, vatrogasce, ribolovce, nogometne i košarkaške klubove, kulturna društva. Država treba sufinancirati te udruge. Zato jer će jedan dio tih ljudi ovdje trajno ostati. Čak i ako ne ostanu, oni danas imaju problem dokolice. Promatram ih u mojem Zaboku, nakon posla besciljno s vrećicama lutaju gradom, idu po trgovačkim centrima i kladionicama. Nema za njih sadržaja. Puno je bolje reagirala Katolička crkva nego država, naročito je prigrlila Filipince.
EU plan za najsmrtonosnije bolesti okupio europsku struku
SDP uputio zahtjev za pokretanje pitanja povjerenja Plenkoviću
Saborski zastupnici SDP-a izvijestili su u petak da su u saborsku proceduru uputili prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja premijeru Andreju Plenkoviću, uz očekivanje da parlament raspravi njegovu političku odgovornost i iskaže mu nepovjerenje zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici.
„Danas smo u Hrvatski sabor predali prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, zajedno s 54 prikupljena potpisa zastupnika. Tražimo da Sabor raspravi njegovu političku odgovornost i iskaže mu nepovjerenje zbog slučaja nezakonitog odlaganja otpada u Lici”, izvijestio je saborski zastupnik i politički tajnik SDP-a Saša Đujić na konferenciji za novinare u Saboru.
Napomenuo je da su tu SDP-ovu inicijativu potpisima podržali i zastupnici Možemo! i drugi s ljevice poput Dalije Orešković (DOSiP), Centra, GLAS-a. NPS-a, IDS-a, ali i zastupnici Mosta te Marija i Nino Raspudić, dok DOMiNO i Hrvatski suverenisti nisu potpisali SDP-ov prijedlog, no, očekuju njihovu potporu na glasanju.
Đujić: Premijer godinama vodi Vladu koja donosi propise, nadzire i bira čelnike institucija, mora odgovarati
„U osam točaka obrazložili smo zašto odgovornost počinje od premijera. Andrej Plenković godinama vodi Vladu koja donosi propise, uređuje nadzor i bira ljude na čelu institucija. Građani zato imaju pravo upravo od njega tražiti odgovor kako je sustav koji vodi dopustio ovakav slučaj”, pojasnio je zašto traže premijerovu odgovornost.
Đujić je rekao da je prema podacima navedenima u njihovom prijedlogu nezakonito odloženo približno 37 tisuća tona otpada. Za takav posao bili su potrebni prijevoz, lokacija, organizacija i novac, nad tim je poslovima morao postojati učinkovit nadzor i naše je pitanje jednostavno - kako je sve to moglo trajati godinama, zapitao je Đujić.
Pojasnio je da u prijedlogu povezuju ovaj slučaj sa slabljenjem zaštitnih mehanizama, promjenama pravila o gospodarenju otpadom i jamstvima koja nisu osigurala potrebnu zaštitu javnog interesa, što su odluke vlasti, i za njihove posljedice postoji politička odgovornost.
„Posebno otvaramo pitanje Državnog inspektorata i korupcijskih sumnji povezanih s njegovim bivšim čelnikom Andrijom Mikulićem, kojeg je imenovala Plenkovićeva Vlada. Institucija zadužena za nadzor mora biti sposobna zaustaviti nezakonitosti. Sumnje na pogodovanje unutar takve institucije zahtijevaju jasan odgovor i od vlasti koja joj je povjerila te ovlasti”, poručio je.
Naglasio je da je potrebno utvrditi i kamo je odlazio novac od nezakonitih poslova te je li netko unutar sustava omogućavao njihovo nastavljanje te da kaznenu odgovornost utvrđuju nadležna tijela, a Sabor mora raspraviti političku odgovornost predsjednika Vlade za odluke, imenovanja i postupanje izvršne vlasti.
„Naš je stav jasan - premijer mora odgovarati za način na koji je njegova Vlada upravljala ovim problemom i za izostanak pravodobne zaštite građana”, zaključio je Đujić.
Glasovac: Plenković je Mikulića postavio kao lisicu da čuva kokoši
SDP-ova potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac također je naglasila da "odgovornost mora početi i završiti na premijeru" te ocijenila da je Plenković, koji je na čelu je Vlade 10 godina, izravno odgovoran za sustavno 'razmontiravanje' sustava.
„Uvoz otpada se od 2015. godine utrostručio, nadzor se smanjivao deset godina i slabio sustav kontrole, najave pošiljke ukinuli ste 2019., a očevidnik uvoznika 2021. godine, dok su kazne snižene sedam puta”, kritizirala je odluke vladajućih
Zatajila je država, zatajilo je resorno ministarstvo, zatajila je županija koja je istom onečišćivaču dozvolu izdavala, ukidala pa opet izdavala, zatajila je lokalna razina, kao i inspekcije, a 21 nalaz inspektora završio je u ladici, upozorila je.
„I na kraju zatajio je državni inspektor. No, on nije zatajio, on je bio dio igre. Plenković postavio Andriju Mikulića - lisicu da čuva kokoši. A Plenkovćevog čovjeka od povjerenja danas tereti Uskok za primanje mita”, kazala je
Sve to nije slučajnost nego greška sustava, netko je dozvolio mafiji da uoči kako Hrvatska nema ozbiljnu regulativu u zaštiti okoliša i da od toga napravi eldorado, rekla je. Nisu, kaže, opljačkani samo novci, opljačkana je budućnost djece Like te dodala da je sličnih točaka dvadesetak.
To je, naglasila je, naslijeđe politike u u kojoj se zakapanje isplati više od recikliranja, a treba znati da u Hrvatskoj govorimo o stotinama tisuća tona otpada kojima nitko ozbiljno ne upravlja.
Zastupnike je pozvala da prije glasanja razmisle smatraju li prihvatljivim način na koji je sustav funkcionirao i na koji se ovim slučajem upravljalo.
„Iskazivanjem povjerenja, odnosno, nepovjerenja Andreju Plenkoviću izjašnjavamo se o tome imaju li građani pravo na državu koja ih štiti, na zaštitu svog zdravlja i okoliša, na primjerenu komunikaciju s njima i političku odgovornost”, poručila je Glasovac.
Nasilje među učenicima raste: Djecu potrebno zaštititi odmah!
U četvrtak je u Saboru raspravljen SDP-ov prijedlog izmjena zakona koji ide u smjeru zaštite djece od međuvršnjačkog nasilja.
Zastupnica Tanja Sokolić je u ime predlagatelja upozorila da je pravobraniteljica za djecu u izvješću za 2025. navela da se dnevno u Hrvatskoj bilježi gotovo pet prijava nasilja među djecom i mladima. U istoj godini njezin ured primio je 2805 novih prijava povreda prava djece što je 16 posto više nego 2024. Pri tome, najviše ih je bilo u području obrazovanja.
Također, rekla je i da su u prvih šest mjeseci evidentirana 582 kaznena djela nasilja među djecom što je 13,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pri tome više od polovice počinitelja maloljetničkog nasilja mlađe je od 14 godina.
Stoga SDP predlaže dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u koji bi se uveo novi članak 84a. Po njemu bi ravnatelj bio dužan, u suradnji s stručnim suradnicima, odmah, a najkasnije u roku od 12 sati od saznanja o težem obliku nasilja, donijeti rješenje o privremenom udaljenju učenika počinitelja u trajanju do 15 dana. Trajanje u tom okviru određuje ravnatelj, prema okolnostima slučaja.
Također, škola je obavezna tom učeniku osigurati nastavak obrazovanja u obliku koji odrede učitelji koji predaju tom učeniku - individualni rad, on line nastava i slično.
"Počinitelj nasilja ne gubi školu, gubi 15 dana u istom razredu sa žrtvom", rekla je.
Po SDP-ovu prijedlogu, škola mora odmah obavijestiti roditelje počinitelja i žrtve, Zavod za socijalni rad, policiju i sve ustanove koje treba obavijestiti te o svemu sastavlja službenu bilješku.
Na rješenje ravnatelja može se podnijeti žalba školskom odboru u roku od tri dana, ali žalba ne odgađa izvršenje, pojasnila je.
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih je u ime Vlade odbio SDP-ov prijedlog.
Sandra Krpan istaknula je važnost brzog rješavanja problem nasilja u školi rješava - u prvih 12 sati.
"Zaštita žrtve mora početi odmah, a ne nakon što se završe svi postupci", poručila je.
Oporba je podržala SDP-ov prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a Anka Mrak Taritaš upozorila je da smo "postali društvo u kojem je nasilje postalo poželjna kategorija".
"Veličaju se nasilne ideologije i nasilne skupine. I to među djecom i mladima", kazala je.
Zadnje vijesti
Ivana Marković o DP-u: Ne pričaju o realnim problemima ljudi
Zastupnica SDP-a Ivana Marković komentirala je u četvrtak u Hrvatskom saboru inicijativu Domovinskog pokreta za osnivanje udruge koja bi upravljala spomen-parkom Tezno, posvećenom žrtvama komunističkog režima.
Marković je pritom poručila da se politička pozornost treba usmjeriti na probleme s kojima se građani svakodnevno suočavaju.
„Danas živimo u državi u kojoj je inflacija veća od četiri posto, u kojoj jaja koštaju skoro četiri eura. To je cijena jaja na otocima“, rekla je Marković. Kao probleme je izdvojila i dostupnost hitne medicinske skrbi, cijene i životni standard umirovljenika te pitanje gospodarenja opasnim otpadom.
„DP o tim stvarima ne priča. Ne priča o realnim problemima čovjeka, nego radi ono što će stvoriti i stvaralo je u proteklom periodu velike podjele u društvu“, kazala je.
Osvrnula se i na suradnju Domovinskog pokreta s Vladom Andreja Plenkovića, tvrdeći da smo u tom razdoblju svjedočili „revizionizmu povijesti“ i „veličanju najcrnjih trenutaka naše povijesti“.
Marković je istaknula i vlastitu inicijativu kojom traži da svaki otok i svaka ruralna sredina imaju zajamčenu hitnu medicinsku skrb 24 sata dnevno.
„Mene interesira hoće li će Vlada Andreja Plenkovića i ministrica zdravstva prihvatiti moju inicijativu da svaki otok i svaka ruralna sredina ima zagarantiranu hitnu medicinsku skrb 24 sata dnevno i hoće li osigurati sredstva u proračunu za narednu godinu“, poručila je Marković.
Lalovac o Studencu: Važno je da se problem što prije riješi
Zastupnik SDP-a Boris Lalovac komentirao je u četvrtak u Hrvatskom saboru situaciju u Studencu, istaknuvši kako je riječ o kompaniji koja je posebno važna za Dalmaciju, dalmatinske otoke i Dalmatinsku zagoru, gdje su njezine trgovine u pojedinim sredinama jedini izvor opskrbe lokalnog stanovništva.
Lalovac smatra da je problem nastao zbog modela brzog širenja kompanije, koji se, prema njegovim riječima, temeljio na zaduživanju, a ne na organskom rastu.
„Imali su vrlo brz rast, ali nakon brzog rasta slijedi brzi pad. Nisu rasli organski, rasli su na zaduženjima“, rekao je Lalovac, kritizirajući strategiju fonda koji je upravljao kompanijom.
„Ovdje problem nije bio tržišni, već strukturni,“ upozorio je Lalovac.
Kao ključni problem Studenca u stečaju je istaknuo zaštitu oko 7000 radnika te nastavak poslovanja kompanije. Kazao je kako je važno da se kroz predstečajni postupak osigura isplata plaća i omogući normalno poslovanje trgovina.
Lalovac je upozorio i na pitanje malih dobavljača, posebno lokalnih, te potrebu da se vjerovnici što prije dogovore oko restrukturiranja. Istaknuo je i problem likvidnosti, navodeći veliki nesrazmjer između kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza.
Govoreći o mogućem preuzimanju Studenca, Lalovac je rekao da bi preferirao domaći trgovački lanac, ali uz poštivanje zakonskih ograničenja i pravila tržišnog natjecanja.
„Ja bih volio da neki hrvatski lanac, koji poznaje navike hrvatskih građana, preuzme upravljanje“, poručio je Lalovac.
Hajdaš Dončić: Plenković je mecena ekomafije, tražimo njegov opoziv
Predsjednik SDP-a Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić danas je u Hrvatskom saboru govorio o aktualnoj političkoj situaciji, s posebnim naglaskom na nasilje nad ženama, opoziv Vlade, zaštitu prava na vodu, izbor ustavnih sudaca te gospodarski program SDP-a.
Osvrćući se na Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, Hajdaš Dončić poručio je da komemoracije same po sebi nisu dovoljne.
„Znam da su komemoracije važne, ali bez promjene sustava i drugačijeg pristupa, komemoracije će ostati samo komemoracije, a femicidi će se i dalje događati“, rekao je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako SDP zagovara promjenu sustava postupanja prema počiniteljima nasilja. Policiji, smatra, treba omogućiti da nasilnika, a ne žrtvu, može odmah i bez odgode udaljiti iz doma, uz naknadnu hitnu odluku suda.
„Bolje je sačuvati jedan ženski život, nego prebacivati odgovornost između ministarstava, državnog odvjetništva, pravosuđa i MUP-a. Potrebna je jedinstvena koordinacija sustava kako bismo riješili sve veći problem femicida u ovoj zemlji“, poručio je predsjednik SDP-a, dodajući kako je riječ o rješenjima na kojima već dugo inzistiraju i neovisna stručna tijela Vijeća Europe.
„Tražimo punu političku odgovornost za sustav koji je omogućio ovaj problem“
Govoreći o SDP-ovoj inicijativi za opoziv Vlade, Hajdaš Dončić povezao je slučaj nezakonitog odlaganja otpada u Gospiću s nizom drugih slučajeva na kojima se pokazala slabost državnog sustava nadzora i koruptivni modus operandi HDZ-a.
„Žalac i softveri, Beroš i mikroskopi, Hrvatske šume, a sada i 37 tisuća tona neovlaštenog otpada zakopanog u Gospiću, a vjerojatno i na drugim mjestima u Republici Hrvatskoj. To nisu izolirani slučajevi, to je problem sustava“, rekao je Hajdaš Dončić, ističući kako političku odgovornost za nefunkcioniranje sustava drži predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je mecena korupcije i ekomafije u Hrvatskoj.
„Ovaj put izravno tražimo njegovu punu političku odgovornost za nešto što je devijaciju sustava, ciljano oslabljene propise i nedovoljni nadzor“, rekao je predsjednik SDP-a, iznijevši i tvrdnje o mogućim koruptivnim vezama i HDZ-ovom pogodovanju pojedincima u poslu s uvozom otpada.
„Plenkovićev potpis stoji na imenovanju ministara i državnog inspektora koji su otpadnoj mafiji omogućili da od Hrvatske naprave europsku meku za odlaganje otpada. I zato SDP pokreće pitanje njegova opoziva Andreja Plenkovića“, pojasnio je Hajdaš Dončić, apelirajući na zastupnike u Saboru da se pri odlučivanju vode interesom građana i njihovim pravom na čist okoliš.
SDP otvoren za ustavnu zaštitu prava na vodu
Hajdaš Dončić osvrnuo se i na inicijativu Mosta za dodatno ustavno definiranje prava na vodu, za koju je Most zatražio potporu SDP-a.
„Neću zaboraviti da je Most dva puta doveo HDZ na vlast u Hrvatskoj. Ali to ne znači da ne možemo prihvatiti prijedloge koji su dobri za građane“, rekao je Hajdaš Dončić, naglasivši da SDP neće automatski dati potpise, već će prijedlog prethodno detaljno analizirati sa svojim pravnim i ustavnopravnim stručnjacima.
„Slažem se da je pravo na vodu univerzalno pravo. Ali moramo analizirati kakve će pravne i operativne učinke takva odluka imati za tri ili pet godina“, rekao je, dodajući da će SDP taj MOST-ov prijedlog, ako ocijeni da se njime proširuju prava građana, podržati i nastojati ga dodatno unaprijediti.
„Izbor ustavnih sudaca mora biti transparentan“
Govoreći o izboru ustavnih sudaca, Hajdaš Dončić najavio je da će SDP javno predstaviti svoj stav o kandidatima koji su se prijavili na posljednji natječaj.
„Kolege Restović i Đujić nakon provedenih saslušanja sljedeći će tjedan na javnoj konferenciji za novinare, imenom i prezimenom, reći nekoliko rečenica o svakom kandidatu koji se kandidirao za ustavnog suca“, najavio je predsjednik SDP-a, naglasivši da SDP pri izboru neće polaziti od identitetskih uvjerenja kandidata, nego prvenstveno od njihove stručnosti, znanstvenog rada i poznavanja ustavnog prava.
„Svatko tko se kandidira za ustavnog suca mora biti javno predstavljen – mora se znati odakle dolazi, koje su njegove stručne i znanstvene kvalitete i postoje li reference za obnašanje te dužnosti. To je jedini način vraćanja povjerenja u hrvatske institucije“, rekao je Hajdaš Dončić.
„SDP želi promijeniti strukturu hrvatskog gospodarstva“
Predsjednik SDP-a osvrnuo se i na gospodarski program SDP-a, koji će stranka tek predstaviti.
Podsjetio je da je SDP na svojoj siječanjskoj Konvenciji predstavio model drugačijeg gospodarskog razvoja, pri čemu je naglašena razlika između gospodarskog rasta i razvoja.
„Naše su postavke vrlo jasne. Poduzetnici koji ulažu u produktivnost, povećavaju plaće zaposlenicima i imaju prostor za skraćivanje radnog tjedna trebali bi imati manji porez na dobit“, rekao je.
Najavio je i promjenu modela financiranja područja posebne državne skrbi.
„Ne želimo više model u kojem se novac samo prebacuje općinama i gradovima. Želimo regionalni kredit za zaposlenike koji rade i žive u tim područjima, tako da se potpora veže uz radno mjesto, adresu stanovanja i plaćanje poreza na dohodak“, objasnio je.
SDP će, najavio je također, predložiti i smanjenje zdravstvenih doprinosa u tim područjima, s ciljem poticanja poduzetništva, proizvodnje i pružanja usluga te zadržavanja stanovništva.
Poseban naglasak Hajdaš Dončić stavio je i na javni, dostupan i priuštiv javni prijevoz kao dio demografske politike.
Kada je riječ o europskim fondovima, predsjednik SDP-a najavio je redovitu evaluaciju učinaka svakih 18 mjeseci.
„Više se ne smije gledati samo koliko je novca potrošeno i time hvaliti. Moramo analizirati učinke konkretnih mjera“, rekao je Hajdaš Dončić.
Cilj SDP-a, istaknuo je, jest promjena strukture hrvatskog gospodarstva, uz veći naglasak na proizvodnju hrane, izvoz i energetsku samodostatnost.
„Naša je zadaća promijeniti strukturu gospodarstva u Hrvatskoj. Ta se transformacija ne može dogoditi preko noći, ali mora početi odmah – kroz povećanje produktivnosti, regionalne kredite za ljude koji žive i rade u područjima posebne državne skrbi te drugačiji model korištenja europskih sredstava“, zaključio je predsjednik SDP-a.
Hajdaš Dončić: Cvijeće polažemo za žene koje nismo uspjeli zaštititi
Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, delegacija SDP-a predvođena predsjednikom SDP-a Sinišom Hajdašem Dončićem i predsjednicom Socijaldemokratskog foruma žena Sandrom Krpan položila je danas cvijeće i zapalila svijeće u spomen na tri žene ubijene 22. rujna 1999. godine tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu.
U delegaciji su bili i saborske zastupnice i zastupnici Sanja Bježančević, Irena Dragić, Matej Mostarac i Mirela Ahmetović.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić upozorio je da sjećanje na žrtve ne smije ostati samo na simboličnom obilježavanju jednom godišnje.
„Danas smo položili cvijeće i zapalili svijeće u spomen na tri žene ubijene na ovom mjestu 1999. godine. Sjećanje na njih obvezuje nas da Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama ne svedemo na nekoliko minuta protokola jednom godišnje. Ta borba mora trajati svakoga dana“, poručio je Hajdaš Dončić.
Prema podacima koje je iznio predsjednik SDP-a, samo tijekom 2025. godine policija je evidentirala 2.600 kaznenih djela nasilja u obitelji, pri čemu su 2.228 žrtava bile žene. Evidentirano je i deset dovršenih te deset pokušanih kaznenih djela teškog ubojstva ženske osobe.
„Iza svake od tih brojki je nečiji život i upozorenje koje institucije ne smiju previdjeti“, istaknuo je Hajdaš Dončić.
Podsjetio je i na posljednji slučaj u Slatini, u kojem je žena prije ubojstva ranije prijavila supruga i u kojem su postojale mjere opreza. Na večer ubojstva ponovno je prijavila nasilje. Policija je intervenirala, no dvadesetak minuta nakon povratka službenika u policijsku postaju stigla je dojava o njezinu ubojstvu.
Izvanredni nadzor MUP-a utvrdio je propuste u postupanju, uključujući činjenicu da nisu poduzete sve potrebne radnje te probleme u komunikaciji i koordinaciji.
„To pokazuje koliko je važno da sustav ne čeka posljednju tragediju, nego da reagira prije nego što bude prekasno“, poručio je Hajdaš Dončić.
Predsjednik SDP-a posebno je istaknuo potrebu da se odgovornost za zaštitu žrtve ne prebacuje na samu ženu.
„Ženu se ne smije tjerati iz vlastitog doma kako bi bila sigurna. Kada postoji neposredna opasnost, nasilnika treba odmah udaljiti“, rekao je Hajdaš Dončić.
Podsjetio je da policija, socijalna skrb, državno odvjetništvo i sudovi moraju djelovati kao jedan sustav – razmjenjivati informacije i imati zajedničku, stalno ažuriranu procjenu rizika. Mjere poput udaljenja nasilnika iz zajedničkog kućanstva i zabrane približavanja već postoje u hrvatskom pravnom sustavu.
„Cvijeće polažemo za žene koje nismo uspjeli zaštititi. Sustav moramo mijenjati kako bismo zaštitili one koje još možemo“, zaključio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.
Forum žena SDP-a: Nakon femicida nema druge prilike
Od početka 2026. godine u Hrvatskoj je, prema objavljenim policijskim podacima, ubijeno osam žena. Jedna od njih, žrtva u Slatini, prije ubojstva je nazvala policiju i zatražila zaštitu. Ubrzo nakon ubojstva potvrđeno je ono što je najteže priznati: neposredno prije zločina nisu poduzete sve radnje koje su se, s obzirom na poznate rizike, trebale provesti.
Povodom prosvjeda zbog ubojstva žene u Slatini i ususret Nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama, Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske upozorava da Hrvatska više ne može govoriti samo o potrebi donošenja novih zakona. Zakoni postoje. Institucije postoje. Ono što nedostaje jest pravodobna i učinkovita reakcija.
Uvođenjem femicida u Kazneni zakon dobili smo strožiju kvalifikaciju kaznenog djela. Ali žena koja je ubijena nema ništa od toga. Njoj je trebala zaštita prije nego što je ubijena.
Slučaj Slatine nije usamljen. U 2025. godini u Hrvatskoj je ubijeno 19 žena, od kojih je njih 15 ubijeno od strane osoba koje su im bile bliske. Stručnjaci i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ponavljaju istu poruku iz godine u godinu: velik broj žrtava femicida prethodno je zatražio zaštitu od institucija, no nije je dobio na vrijeme.
Kada žena prijavi nasilje, ona ne traži uslugu države. Ona traži zaštitu, a institucija koja primi tu prijavu može biti posljednja linija između nje i nasilnika.
Zato pitamo: što znači pravo žene na zaštitu ako sustav ne prepozna rizik onda kada je zaštita najpotrebnija?
Socijaldemokratski forum žena traži da se, u svim slučajevima u kojima se utvrdi da su odgovorne osobe unutar sustava svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijele tome da žena ostane nezaštićena, ispita i njihova kaznena odgovornost.
Ne može odgovornost sustava završiti na internim nadzorima, stegovnim postupcima i premještajima. Ako je žena prijavila nasilje, a institucije koje su je trebale zaštititi nisu postupile u skladu sa svojim ovlastima i obvezama, mora postojati jasna individualna odgovornost.
Ne želimo učinkovit sustav nakon ubojstva. Želimo sustav koji će reagirati prije njega.
Jer nakon femicida više nema druge prilike.
SDP Istarske županije: Otpad iz Gospića ne smije u Istru
Na inicijativu SDP-a Istarske županije sazvana je sjednica Županijske skupštine posvećena odluci Vlade Republike Hrvatske o zbrinjavanju dijela otpada iz Gospića na području Istre.
O ovoj temi nismo šutjeli ni u Hrvatskom saboru, gdje su govorile naše zastupnice Sanja Radolović i Maria Blažina, ni u Županijskoj skupštini, gdje su naši vijećnici od prvoga dana zahtijevali jasan stav Istre. Na dan samog prosvjeda u Raši, 15. rujna 2026. godine, u Hrvatskom saboru, naša saborska zastupnica Sanja Radolović jasno je predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću poručila da 1 kilogram otpada iz Gospića i Like neće uči u Istru. Istu je poruku danas ponovila i u Županijskoj skupštini Istarske županije.
Danas smo taj stav konačno i institucionalno dobili.
Županijska skupština izglasala je zaključak kojim se od Vlade Republike Hrvatske traži stavljanje izvan snage odluke kojom je predviđeno zbrinjavanje dijela otpada iz Gospića u Istri. Taj zaključak sada ide prema Vladi Andreja Plenkovića.
Istra je rekla NE. Sada je potez na Vladi. Ali nakon današnje sjednice imamo vrlo jasnu poruku i za istarskog župana Borisa Miletića.
Lako je govoriti o zaštiti Istre kada otpad treba doći iz druge županije. Puno je teže preuzeti odgovornost za sustav gospodarenja otpadom u vlastitoj županiji. Istarska županija bila je zakonski dužna do 1. siječnja 2024. godine donijeti Plan gospodarenja otpadom na regionalnoj razini. To nije tvrdnja SDP-a, nego obveza koju je sama Istarska županija javno navela još 2023. godine. Danas je rujan 2026. godine. Dakle, prošlo je više od dvije i pol godine od zakonskog roka.
Zato župana Miletića pitamo: koliko još godina Istra treba čekati jedan od temeljnih dokumenata za uređivanje sustava gospodarenja otpadom?
Dok se govori o zaštiti istarskog prostora, Istra još uvijek čeka dokument koji je trebala imati od početka 2024. godine. Još u kolovozu 2024. župan je govorio da je izrada Plana „u finalnoj fazi“. Od „finalne faze“ prošle su dvije godine. Vrijeme opravdanja je prošlo. Vrijeme je da župan preuzme odgovornost i napravi ono što je Istarska županija odavno bila dužna napraviti.
SDP Istarske županije bio je jasan od prvoga dana: solidarni smo s građanima Gospića i Like i njihov problem mora biti riješen, ali njegovo rješavanje ne može značiti prebacivanje otpada stotinama kilometara dalje u Istru.
Govorili smo o tome u Hrvatskom saboru. Tražili smo sazivanje Županijske skupštine. Govorili smo o tome u Skupštini. Danas je usvojen zaključak kojim Istra od Vlade traži odustajanje od takve odluke. A sada očekujemo dvije stvari: da Vlada posluša poruku Istre i odustane od dovoza otpada iz Gospića te da župan Boris Miletić napokon ispuni obvezu Istarske županije i dovrši posao koji je morao biti završen još do 1. siječnja 2024. godine.
Istra mora znati kako će gospodariti svojim otpadom. I mora imati pravo reći da neće preuzimati tuđi.
Lugarić: Zakon postoji, sustav mora jamčiti zaštitu ženama
U povodu obilježavanja 22. rujna, Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, dana proglašenog u spomen na Ljiljanu Hvalec, Gordanu Oraškić i Hajru Prohić, ubijene na Općinskom sudu u Zagrebu 1999. godine, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić upozorava da nasilje nad ženama i dalje predstavlja jedan od najtežih sigurnosnih i društvenih izazova u Hrvatskoj.
Od početka ove godine ubijeno je osam žena, a činjenica da je žrtva nedavnog femicida u Slatini neposredno prije ubojstva zatražila pomoć policije prisiljava nas da postavimo pitanje učinkovitosti sustava u trenutku kada je zaštita najpotrebnija, smatra Lugarić.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova nadalje ističe: „Hrvatska je učinila važan zakonodavni pomak uvođenjem samostalnog kaznenog djela femicida, no praksa nas iznova upozorava na razmak između onoga što piše u zakonima i onoga što se događa na terenu. Tragičan slučaj u Slatini, u kojem su i policija i državno odvjetništvo kroz naknadne nadzore utvrdili propuste u procjeni rizika i postupanju, bolno pokazuje što se događa kada sigurnosni mehanizmi zakažu. Procjena rizika ne smije se tretirati kao puka birokratska procedura, a još manje se teret zaštite i procjene opasnosti smije prebacivati na samu žrtvu, čak i ako ona pod pritiskom ili u strahu zatraži ukidanje mjera zaštite ili povuče prijavu. Odgovornost za procjenu i preuzimanje rizika leži isključivo na državi, pa interno utvrđeni propusti ne smiju završiti samo na formalnim konstatacijama, nego moraju dovesti do jasne i konkretne odgovornosti unutar svih razina sustava. Ipak, femicid je samo vrh ledene sante. Ispod najtežih tragedija leži ogromna tamna brojka svakodnevnog, neprijavljenog i neprepoznatog fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja. Tisuće žena trpe nasilje u tišini jer nemaju dovoljno povjerenja u brzinu i učinkovitost institucija. Kada prve prijave ostanu bez pravodobne i razmjerne reakcije, time se neizravno hrani ta tamna brojka i šalje poruka žrtvama da su prepuštene same sebi.“
Na tematskim sjednicama Odbora za ravnopravnost spolova stručnjakinje, institucije i udruge civilnog društva kontinuirano naglašavaju da preventivno djelovanje zahtijeva obveznu i standardiziranu procjenu rizika, međuresornu suradnju te redovitu edukaciju svih koji rade sa žrtvama. Kada se u Saboru raspravljalo o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta, argument protiv bio je da postojeći mehanizmi nadzora pružaju dovoljan okvir. Međutim, ako ti mehanizmi ne uspijevaju spriječiti tragediju poput ove u Slatini, obveza je svih nas u javnom prostoru postaviti pitanje njihove stvarne primjene u kriznim trenucima.
Zakon ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru. Odgovornost države ne mjeri se deklarativnim porukama, nego spremnošću da se sustav izgradi tako da reagira prije, a ne nakon što se dogodi tragedija. Ženama koje trpe nasilje ne trebaju naknadne analize poslije ubojstva, nego stvarna i odlučna zaštita prije nego što do njega dođe, istaknula je u svojoj poruci Lugarić.
Hajdaš Dončić za Dnevnik Nove TV: Spreman sam voditi Vladu
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić gostovao je u studiju Dnevnika Nove TV.
SDP i Možemo! najavili su u subotu na Markovu trgu početak formalnih pregovora o programu buduće Vlade, koji se temelji na osam prioritetnih područja te ujedno predstavlja "oštar rez s nasljeđem HDZ-a" i dosadašnjim modelom upravljanja.
Stranke idu zajedno na izbore, a o detaljima je govorio čelnik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u studiju Dnevnika Nove TV.
Pripreme za izbore
Na pitanje puca li na poziciju premijera ako građani daju većinu koaliciji SDP-a i Možemo!, Hajdaš Dončić odgovorio je da koalicija najprije mora zaslužiti povjerenje građana.
"Vjerujem da to možemo i da je svima ova vladavina HDZ-a malo otišla u prekomjerni kriminal, korupciju i zapravo jednu nesposobnost te potkapacitiranost. I, naravno, ako uspijemo zajedno, dakle mi, Možemo! i partneri koji će nam se pridružiti u budućnosti, stvoriti stabilnu većinu, naravno da sam spreman tu stabilnu većinu i formirati i da, ako nas hrvatski građani izaberu, vodim hrvatsku Vladu", rekao je.
Iako su do izbora još dvije godine, SDP i Možemo! već su krenuli u pregovore. Upitan je li to posljedica iskustva s prošlih izbora, kada se dvije stranke nisu ujedinile, predsjednik SDP-a odgovorio je da je svaki izborni ciklus novo "miješanje karata".
Naglasio je da obje stranke već imaju svoje izborne programe te da sada usuglašavaju plan rada moguće buduće Vlade.
"Dakle, mi ćemo šest mjeseci prije izbora imati gotov plan rada Vlade koji se sastoji od osam poglavlja. To je ključno. To nikada nitko u hrvatskoj političkoj povijesti nije napravio tako rano. I na to sam ponosan", rekao je.
Dodao je da je ponosan na SDP-ovce, saborske zastupnike i predsjednike savjeta, ali i na kolege iz Možemo! koji su, kako je rekao, cijelo ljeto radili na programu koji sada usuglašavaju.
Upitan što će se dogoditi ako se SDP i Možemo! ne slože oko neke ključne odluke i tko će tada imati zadnju riječ, Hajdaš Dončić poručio je da se takva situacija neće dogoditi.
"Složit ćemo se, super surađujemo u svemu, super surađujemo već sad u Saboru, vodili smo zajedno neke kampanje. Ono što želim naglasiti - gotovo svakodnevno komuniciramo, usuglašavamo se i ovo će biti samo da kažemo koji će, recimo, biti prvi, drugi ili treći program, generalna reforma buduće hrvatske Vlade", rekao je.
Na opasku da će, prema tome, djelovati kao orkestar, kratko je odgovorio: "Da, bit ću dobar dirigent".
Fotelje još nisu podijelili
Hajdaš Dončić tvrdi da SDP i Možemo! još nisu razgovarali o podjeli ministarskih mjesta te da to neće činiti do nekoliko mjeseci prije izbora. Objasnio je, međutim, da su se dogovorili da će o pojedinim područjima iz njihova programa govoriti istaknuti stručnjaci, među kojima će biti i političari, ali i ljudi koji nisu nužno politički aktivni.
Tako će, rekao je, o temi otpada najviše komunicirati Miroslav Zmajlović, dok će se, primjerice, o pravosuđu, nacionalnoj sigurnosti i zdravstvu uključivati Ivana Kekin. "To ne znači da njih čekaju fotelje, ali polagano dokazivat će se ljudi, prezentirat će svoja rješenja", rekao je.
Naglasio je da će prilikom izrade programa obilaziti Hrvatsku i razgovarati s građanima.
"Stvarno mi nije teško biti i na Lastovu i u Babinoj Gredi. Što je meni važno? Hrvatska nije samo Zagreb, Split, Rijeka i Osijek. Hrvatska su naši ljudi koji žive i na otocima, i ljudi koji žive u Međimurju, i koji žive u Istri. Sve su ljudi do kojih treba doći i treba razgovarati. Ja sam stvarno otvoren i želim razgovarati i primam kritiku", rekao je.
Na pitanje ima li podršku cijele stranke za suradnju s Možemo!, Hajdaš Dončić odgovorio je potvrdno. Na dodatna pitanja jesu li svi suglasni, podržavaju li ga i postoje li konflikti, rekao je da konflikata nema.
O Plenkovićevoj "mucici"
U razgovoru je bilo riječi i o burnoj saborskoj raspravi tijekom koje je premijer Andrej Plenković zastupnici Kekin na pitanje o otpadu u Gospiću rekao među ostalim: "Mucice, igrat ćemo se do izbora malo čvršće. Veselim se toj igri". Naknadno je HDZ objavio da je ta opaska bila upućena cijeloj lijevoj oporbi, a ne samo Kekin, dodajući da je i "Hajdaš Dončić mucica".
Predsjednik SDP-a odgovorio je da Plenković kontinuirano vrijeđa žene. Poručio je da je Plenković i njega uključio u tu priču zbog "saniranja štete".
"On je i jednu novinarku nazivao istim imenima, znači on... pratite ga malo. To je ružno što radi. To je stvarno ružno", rekao je.
Premijer mu je u Saboru spomenuo i poslovanje njegova punca, a Hajdaš Dončić odbacio je povezanost s aktualnim slučajem otpada.
"Dakle, moj punac je imao 1999. ciglanu koja je proizvodila ciglu u Perušiću. To nema nikakve veze s ovim otpadom, o čemu govore i presude u njegovu korist", rekao je.
"A to vam se zove whataboutism, što su, recimo, doktorirali Trump i Vučić, a Plenković je još uvijek magistar u tome. Dakle, prebacuje temu s eko-problema u Gospiću, dakle s ovog što su potrovali hrvatsku zemlju, na nebitne teme jer komunicira nešto drugo", rekao je. Dodao je da Plenković mora znati "tko mu je s druge strane protivnik" te da ne nasjeda na takve stvari.
Najavio promjene
Na HDZ-ove kritike da SDP reciklira stare ideje koje nije ostvario dok je bio na vlasti, Hajdaš Dončić odgovorio je da će ovaj put biti drugačije jer planiraju promijeniti model upravljanja Hrvatskom.
Kao tri poteza koja smatra ključnima na početku mandata naveo je izmjenu Zakona o izbornim jedinicama, uklanjanje ograde na Markovu trgu i donošenje Zakona o podrijetlu imovine.
Za izborne jedinice rekao je da je važno postići da glas svakog građanina vrijedi jednako.
"Ograda Markov trg – simbolika. Vlada koja je ograđena od građana, koja se boji građana, nije više narodna Vlada. I Zakon o podrijetlu imovine, to ćemo donijeti u prvom kvartalu rada buduće hrvatske Vlade", rekao je.
Najavio je i transformaciju zdravstva, jačanje javnog sustava, kao i smanjenje broja neriješenih sudskih predmeta za 30 posto. Govorio je i o gospodarskoj politici te rekao da Hrvatska mora promijeniti oslanjanje na "sunce, more i turizam" i vratiti se proizvodnji.
"Želim snažnu Hrvatsku koja proizvodi hranu, želim snažnu Hrvatsku koja je energetski samodostatna, želim Hrvatsku koja je ponosna na Domovinski rat i na hrvatske ljude i koja zapravo još uvijek gaji onu solidarnost koja postoji", rekao je.
Dodao je da se solidarnost danas, prema njegovu mišljenju, najviše vidi tijekom elementarnih nepogoda.
"Ja tu želim solidarnost vratiti u svakodnevni život hrvatskih građana, da se ljudi ne srame, da ne čekaju u redovima za zdravstvene preglede, da nemaju niske mirovine. To je ono što mi nudimo hrvatskim građanima", rekao je.
Na pitanje tko će financirati sve najavljene reforme, Hajdaš Dončić odgovorio je: "Porezni obveznici. Da vam kažem iskreno. Kao i uvijek". Kasnije je dodao da novac postoji u hrvatskom proračunu te se pozvao na svoje iskustvo župana i ministra.
"Znam kako i znam na koji način možemo do toga doći", rekao je.
O suradnicima
U javnosti se spominju i imena ljudi s kojima bi SDP mogao surađivati u mogućoj budućoj Vladi, među njima Tonino Picula i Tomislav Tomašević. Na pitanje vidi li ih u Vladi, Hajdaš Dončić odgovorio je: "Ne".
"Tomislav Tomašević je najbolji gradonačelnik grada Zagreba od Holjevca. Evo, to je moje mišljenje, a nešto o tome znam. Tomislav Tomašević je gradonačelnik grada Zagreba", rekao je.
O Piculi je rekao da je njihov dobar kolega s kojim često razgovara.
"Razgovaramo o nekim temama i u Ukrajini i u Srbiji, dobro se čovjek profilirao i uvijek je tu kad treba pomoć. Fin gospodin", rekao je.
Hajdaš Dončić potvrdio je i da svakodnevno razgovara s bivšim kolegom iz Vlade, a danas predsjednikovim savjetnikom Orsatom Miljenićem. Na pitanje uključuje li se Miljenić u koalicijske razgovore nije izravno odgovorio, nego je naglasio njihov dugogodišnji odnos.
"Orsat Miljenić i ja smo dugogodišnji prijatelji. I dakle, vole nekad različiti politički analitičari koji su, recimo, tražili neke usluge od SDP-a ili Možemo!, a nisu ih dobili, pa onda počnu komentirati neke stvari koje nisu točne. Mi smo prijatelji, mi nećemo mijenjati prijatelje", rekao je.
Na kraju razgovora Hajdaš Dončić upitan je što smatra najvažnijom točkom programa.
"Najvažnije mi je ukinuti, srušiti ograde koje su vidljive i nevidljive pred hrvatskim građanima. Dakle, ne samo ova na Markovom trgu, to je ono što sam pričao - liste čekanja, pravosuđe, proizvodnja. To je ključno", zaključio je predsjednik SDP-a.
SDP i Možemo! započeli programske pregovore
SDP i Možemo! idu zajedno na parlamentarne izbore – udružuju snage za političku promjenu koja je Hrvatskoj potrebna. Na Markovom trgu objavili su početak pregovora o programu nove hrvatske Vlade, s osam ključnih područja
„Partnerstvo naših stranaka je jedino jamstvo da na sljedećim izborima HDZ odlazi u opoziciju i da će se u Hrvatskoj stvari doista promijeniti nabolje”, poručili su na zajedničkoj konferenciji za medije povodom formalnog početka pregovora o programu buduće vlade SDP-a i Možemo! predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo Sandra Benčić.
Govoreći uvodno o budućim prvim potezima koalicijske vlade SDP-a i Možemo, Hajdaš Dončić poručio je kako je ograda na Markovom trgu simbolična za ograde koje je HDZ postavio između građana i države.
„Kad osvojimo vlast, te ograde više neće biti - to će biti naš prvi korak - a onda ćemo nastaviti rušiti sve vidljive i nevidljive ograde u ovoj zemlji”, rekao je Hajdaš Dončić.
Te su ograde, dodao je, svugdje oko građana – kada žele čist zrak, a suočeni su s otpadnom mafijom, kada žele dostupno javno zdravstvo, a dočekuju ih liste čekanja, kada umirovljenici žele dostojanstveno živjeti, a završavaju u siromaštvu, kada mali poljoprivrednici traže poticaje, ne dobivaju ih jer nisu umreženi, ili kada građani žele da njihov glas na izborima vrijedi jednako - što nije slučaj s obzirom na to kako je HDZ posložio izborne jedinice.
Najavio je i ostale prve poteze buduće vlade SDP-a i Možemo, prije svega promjenu Zakona o izbornim jedinicama i donošenje Zakona o podrijetlu imovine.
„Ne možemo i nećemo dopustiti da većina građana u Republici Hrvatskoj, hrvatskih obitelji koje žive normalno, gleda neke koji su se na kriminalu i na suradnji s eko mafijom obogatili, taj novac gurnuli na neke tajne račune i smijali se cijeloj Hrvatskoj,” poručio je Hajdaš Dončić.
Istaknuo je i kako će dugoročni cilj biti duboka transformacija hrvatskog gospodarstva – povratak industriji i proizvodnji hrane, razvoj energetskih zadruga i stvaranje gospodarstva u kojem korist od razvoja imaju građani, a ne privilegirani pojedinci.
„Kumske veze i stranačke iskaznice neće više biti model. Uvest ćemo drugačiji model upravljanja javnim poduzećima, drugačiji model upravljanja javnim dobrom u Hrvatskoj“, rekao je Hajdaš Dončić.
Osam prioriteta za program buduće vlade
Koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavila je osam prioritetnih cjelina u kojima SDP i Možemo! započinju programske pregovore.
„Prvo područje je zaštita prostora i okoliša, s posebnim naglaskom na novi program gospodarenja otpadom. Cilj je zaustaviti kriminal i otpadnu mafiju te spriječiti uvoz velikih količina otpada za koji Hrvatska nema odgovarajuće kapacitete za obradu,” rekla je Sandra Benčić, dodajući kako je drugo područje su rad i stanovanje.
„Želimo omogućiti našim građanima da od svog rada mogu dostojanstveno živjeti, u radnom vijeku i u mirovini, te stvoriti uvjete za javno stanovanje kako bi stan ponovno bio priuštiv hrvatskim obiteljima,” rekla je Benčić.
Treće područje je, nastavila je, jest zdravstvo. Benčić je pojasnila kako će središtu biti snažan javnozdravstveni sustav koji građanima osigurava dostupnu, pravodobnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, neovisno o tome žive li u gradu, na selu ili na otocima.
Četvrto područje su poljoprivreda i hrana, uz jasnu poruku: „Naša hrana na našem stolu“. Cilj je transformirati hrvatsku poljoprivredu, smanjiti ovisnost o uvozu i povećati proizvodnju hrane u Hrvatskoj.
Peto područje je energetika. Hrvatska, istaknula je Benčić, ima uvjete za energetsku samostalnost i zelenu tranziciju od koje će koristi imati građani. Poseban naglasak bit će na uključivanju građana u proizvodnju energije i razvoju javnih i zajedničkih energetskih kapaciteta.
„Šesto područje su obrana i nacionalna sigurnost. Modernizacija obrane treba se temeljiti na stvarnim sigurnosnim potrebama Hrvatske, uz snažniji sustav civilne zaštite koji će građane štititi od požara, poplava i drugih prirodnih nepogoda povezanih i s klimatskim promjenama,” rekla je Benčić.
Sedmo područje su obrazovanje i kultura. Obrazovanje se, poručila je Benčić, više nikada ne smije tretirati kao trošak. Učenik treba biti u središtu obrazovnog programa, a nastavnici ponovno dobiti društveni status koji zaslužuju.
„Osmo područje su pravosuđe i institucije. Država treba postati stvarni servis građana, što znači da građani više ne bi trebali obilaziti institucije kako bi ostvarili svoja prava. Umjesto toga, država ih treba proaktivno informirati o pravima koja im pripadaju i pomoći im da ih ostvare” rekla je Benčić.
„Naš program, pa i ovi pregovori koji će se komunicirati diljem Hrvatske s građanima i biti participativni, pokazuju jedan drugačiji način upravljanja. Onaj koji nije bahat i koji ne počiva na sili i prisili, nego na empatiji, na razumijevanju i na suradnji s građanima“, rekla je Benčić.
Program se stoga donosi prije izbora jer građani imaju pravo znati kakvu Hrvatsku SDP i Možemo! zajedno žele graditi – Hrvatsku u kojoj se od rada može dostojanstveno živjeti, u kojoj je stan priuštiv, zdravstvena zaštita dostupna, hrana proizvedena u Hrvatskoj, a država služi građanima.
„Želimo vratiti onaj osjećaj koji su naši preci imali, a to je da ako radimo, ako smo pošteni, ako surađujemo, ako smo solidarni, gradimo društvo u kojem će i nama i našoj djeci i našim unucima biti bolje.”, poručila je Benčić.
„Želimo svakom građaninu vratiti dostojanstvo i ponos na vlastitu zemlju”, zaključila je.
Premijer SDP-ov plan zvao histerijom - Savjet mu preporučio isti
SDP-ov zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša, Mihael Zmajlović, traži da Vlada u ponedjeljak donese odluku o sanaciji s imenom ovlaštenika, rokom, novcem i imenom odgovorne osobe, i upozorava da ni smjena vodstva Fonda ni ostavka ministrice ne bi skinule političku odgovornost s Plenkovića i HDZ-a.
Saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović ocijenio je danas da su prvi zaključci Vladina Znanstvenog savjeta za sanaciju otpada u Gospiću, izneseni u srijedu, 17. rujna, u bitnome jednaki stručnom modelu sanacije koji je SDP javno predstavio 10. kolovoza, te da je Savjet, priznavši da se nakon 582 dana ne zna koliki je udio opasnog otpada, potvrdio da je dosadašnji pristup Ministarstva i Fonda bio promašen.
„Prije 39 dana javno smo predstavili stručno mišljenje profesora Renata Šarca sa Sveučilišta u Leobenu o tome kako sanirati zakopani otpad u Gospiću. Zatražili smo ga prvi i ono je postalo temelj našeg prijedloga: lokaciju odmah prekriti da kiša ne ispire otpad u podzemlje, na njoj izgraditi nepropusnu radnu površinu i zatvorenu halu, otpad selektivno iskopati, mehanički ga razdvojiti na frakcije i svaku frakciju obraditi tamo gdje joj je mjesto, u roku od 12 do 24 mjeseca. Rekli smo i što nije rješenje: ni prekrivanje samo za sebe, ni spaljivanje svega, ni miješanje s cementom. Profesor Šarc svoje ocjene iznosi javno i one su od tog dana bile dostupne svima, pa i Vladi“, podsjetio je Zmajlović.
Vlada, dodao je, to nije htjela čuti.
„Premijer je naš prijedlog nazvao histerijom, a cijelo ovo vrijeme uvjeravali su nas da pretjerujemo, da nemamo rješenja i da plašimo narod. Omalovažavali su i strah ljudi u Gospiću za vlastitu vodu, sve dok ti ljudi nisu izašli na ulice. Tek tada je premijer u vlastitom uredu osnovao Znanstveni savjet i sam objasnio čemu on služi: da protumači nalaze i smiri raspravu. Koliko je stvar alarmantna, govori i današnje izvješće HZJZ-a u kojem se navodi da su vječne kemikalije pronađene nizvodno,“ dodao je Zmajlović.
Taj je Savjet, kojim predsjeda rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, u srijedu nakon trosatnog sastanka ocijenio da je prekrivanje samo privremena mjera, da otpad treba iskopati i razvrstati na zatvorenim platformama te da je nužna kvalitetna projektno-tehnička dokumentacija i trajni monitoring. Predsjednik Savjeta pritom je izjavio: „Još uvijek nije detektirano u kojem postotku imamo opasni, a u kojem neopasni otpad.“
„Drugim riječima, premijer je u kolovozu naš plan zvao histerijom, a u srijedu mu je isti plan preporučio savjet koji je sam osnovao. Rektor nije mogao reći da je Vlada promašila, jer ga je Vlada imenovala, ali nije ni morao. Kad tijelo osnovano da smiri raspravu prizna da se nakon 582 dana ne zna što je u zemlji, to je priznanje da se lutalo i da je pristup Ministarstva i Fonda bio promašen“, rekao je Zmajlović.
Nije mu, kaže, važno tko je bio prvi, nego da Vlada napokon učini ono što zakon traži.
„Sanacija se u ovoj zemlji radi po Zakonu o zaštiti okoliša, s ovlaštenikom koji izrađuje program i Ministarstvom koje ga odobrava, a ne na konferencijama za novinare. Ni danas ne postoji nijedan takav dokument. Od plana koji Vlada najavljuje za ponedjeljak zato očekujem odluku o sanaciji kakvu je Benkovac dobio 14. rujna, ime ovlaštenika, podatak koliko tona koje frakcije ide kamo i po kojoj cijeni, rok, novac i ime osobe koja za sve to odgovara. Sve ostalo bila bi još jedna prezentacija,“ rekao je Zmajlović, podsjetivši da je ministrica Vučković 20. kolovoza u Saboru izjavila da propusta nije bilo, a da je Fond za zaštitu okoliša u pet mjeseci izgubio dva natječaja i poništio jedan odabir izvođača.
„Za to netko mora odgovarati. Ali neka bude jasno i ovo: ni kad bi sutra smijenili cijelo vodstvo Fonda i ministricu, to ne bi skinulo političku odgovornost s Andreja Plenkovića i HDZ-a, jer se kriminal s otpadom u Gospiću gotovo tri godine odvijao s dozvolom njihove županije, pred očima njihove inspekcije i uz njihovu šutnju. Prvi ispravan korak, napravljen tek kad su ih ljudi natjerali, ne briše 582 dana pogrešnih“, zaključio je Zmajlović.
Škola bez ovlasti, djeca bez zaštite: SDP prisiljava HDZ na raspravu
Klub zastupnika SDP-a prikupio je potpise zastupnika kojima se predsjednik Hrvatskog sabora obvezuje uvrstiti u dnevni red Prijedlog zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (P.Z. br. 236). Riječ je o drugom od devet zakona protiv maloljetničkog nasilja koje je SDP uputio u saborsku proceduru 15. prosinca 2025., a o kojima vladajuća većina devet mjeseci nije otvorila raspravu. Rasprava o prvom zakonu iz paketa, Obiteljskom zakonu, također je izborena potpisima u travnju.
Prijedlog uvodi novi članak 84.a kojim ravnatelj postaje dužan, u suradnji sa stručnim suradnicima, najkasnije u dvanaest sati od saznanja o težem obliku nasilja donijeti rješenje o privremenom udaljenju učenika počinitelja, u trajanju do petnaest dana. Škola je obvezna udaljenom učeniku osigurati nastavak obrazovanja, odmah obavijestiti roditelje obiju strana, Hrvatski zavod za socijalni rad i policiju te o svemu sastaviti službenu bilješku. Mjera nije pedagoška, nego zaštitna, a na rješenje je moguća žalba školskom odboru u roku od tri dana, bez odgode izvršenja.
„Policija bilježi pet slučajeva nasilja među djecom dnevno, u prvoj polovici ove godine 13,5 posto više kaznenih djela nego lani, a više od polovice počinitelja mlađe je od četrnaest godina. Nova školska godina počela je s istim zakonom s kojim je prošla završila. Kad većina šuti, potpisi govore“, poručila je zastupnica Sabina Glasovac.
„Devet zakona čini jedan sustav: škola u dvanaest sati, Zavod u dvadeset četiri sata, sud u osam dana. Postojeći sustav očito ne funkcionira obzirom na pojavnost nasilja. Ono što nedostaje jest volja većine da o problemu raspravlja“, istaknula je zastupnica Marija Lugarić.
„Ravnatelji danas stoje nenaoružani na prvoj crti. Zakon im ne daje rok, ne daje ovlast i ne daje zaštitu. Rezultat je da se nasilnik vraća u razred, a žrtva mijenja školu. Mi ne izbacujemo djecu iz škole - razdvajamo ih na petnaest dana dok sustav radi svoj posao, a učenik i dalje ima nastavu“, izjavila je zastupnica Tanja Sokolić, bivša ravnateljica.
SDP poziva vladajuće da shvate da je maloljetničko nasilje nadstranačka tema koja traži hitno djelovanje. U suprotnom ćemo, nažalost, i dalje čekati da se dogodi najgore da bi država otvorila oči.
Jerković Kraljić: Gospić je primjer da korupcija ugrožava zdravlje
SDP-ova europarlamentarka dr. Romana Jerković Kraljić upozorila je danas u Europskom parlamentu na slučaj ilegalno odloženog toksičnog otpada u Gospiću, istaknuvši da se Hrvatska suočava s ozbiljnim ekološkim i zdravstvenim problemom koji nadilazi nacionalne granice. U raspravi o zaštiti zdravlja ljudi od toksičnih tvari upozorila je da je u Gospiću nezakonito odloženo oko 37.000 tona otpada te da su na lokaciji i u podzemnim vodama pronađene opasne tvari.
„Koliko je važna današnja rasprava, najbolje ilustrira primjer grada Gospića u mojoj Hrvatskoj. Oko 37.000 tona ilegalno odloženog otpada predstavlja ozbiljnu zdravstvenu i okolišnu prijetnju građanima“, poručila je Jerković Kraljić.
Istaknula je kako ovakva ekološka katastrofa nije nastala preko noći, već je posljedica dugotrajnog propusta sustava i institucija koje su morale spriječiti nezakonito postupanje s otpadom.
„Takva ekološka katastrofa nastaje kada vlast godinama zatvara oči i kada pogoduje interesima dobro povezanih pojedinaca umjesto da štiti građane. Nastaje kada korupcija, pogodovanje i politička šutnja postanu važniji od zdravlja ljudi.“
Jerković Kraljić upozorila je i na pokušaje da se odgovornost za slučaj Gospića svede isključivo na prekogranični promet otpada i međunarodni kriminal.
„Da, prekogranični kriminal treba istražiti. Ali pravila postoje i jasna su. Pitanje je zašto ih Plenkovićeva Vlada i državne institucije nisu provodile. Kako je moguće da su tisuće tona otpada iz nekoliko država godinama ulazile u Hrvatsku, prolazile kroz sustav i završile zakopane u Gospiću?“
Posebno je upozorila da su razmjeri problema utvrđeni tek nakon što je otpad završio na odlagalištu. Od 955 nezakonitih pošiljaka otkrivenih u Hrvatskoj tijekom 2024., njih 944 otkrivene su tek na odlagalištu, a samo 11 tijekom prijevoza.
„Kako je moguće da i nakon nekoliko desetaka inspekcijskih nadzora država nije uspjela spriječiti razmjere ilegalnog odlaganja – i to ne samo u Gospiću, nego i na drugim lokacijama?“, upitala je europarlamentarka.
Upozorila je i na zdravstveni aspekt slučaja. U podzemnim vodama na području odlagališta pronađene su bakterije poput Escherichije coli, Clostridium perfringensa i Salmonelle, dok su noviji nalazi ukazali i na prisutnost opasnih kemikalija u podzemnim vodama nizvodno od lokacije.
Posebno zabrinjava činjenica da je zakonski rok za zbrinjavanje nezakonito unesenog otpada 30 dana, dok je od otkrivanja slučaja u Gospiću prošlo više od godinu i pol.
„Zakonski rok je 30 dana. U Gospiću su prošli mjeseci i mjeseci, a zakopani otpad još uvijek nije uklonjen. Građani ne mogu čekati dok se institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu.“
Jerković Kraljić je upozorila i da problem Gospića nije izoliran slučaj, već primjer šireg sustava koji nije uspio zaštititi građane od ilegalnog postupanja s otpadom.
„Ovo je samo jedan primjer od mnogih. Zaštita zdravlja ljudi od otrovnih i opasnih tvari nije pitanje političke volje. To je obveza država. A kada države zakažu, onda se moramo obratiti europskim institucijama.“
Jerković Kraljić pozvala je na stroži europski nadzor opasnog otpada, snažniju kontrolu prekograničnog prometa otpada i europsku zabranu PFAS-a, odnosno takozvanih „vječnih kemikalija“.
„Europska pravila moraju biti posljednja linija obrane zdravlja naših građana. Ali najviše od svega trebamo odgovornost za one koji zatvaraju oči pred ekološkim kriminalom – domaćim ili stranim, svejedno.“
Na kraju je jasno prozvala hrvatsku Vladu i HDZ.
„Gospić nije nastao jučer. Godinama su postojale institucije, inspekcije, dozvole i zakoni. Ako je sustav mogao dopustiti da tisuće tona toksičnog otpada završe zakopane u Hrvatskoj, onda netko za taj sustav mora odgovarati. HDZ-ova Vlada ne može odgovornost prebacivati na kriminalce i istodobno prati ruke od odgovornosti institucija koje je sama postavila i kojima upravlja. Građani Gospića ne trebaju izgovore. Trebaju zaštitu, sanaciju i odgovornost.“
Lugarić: Tražimo brisanje projektnog asistenta iz prijedloga zakona
Klub zastupnika SDP-a neće podržati Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a posebno će se protiviti uvođenju „asistenta na projektu“, upozorila je u ime Kluba SDP-a zastupnica Marija Lugarić.
Prema predloženim izmjenama, projektni asistent može biti zaposlen na određeno vrijeme vezano uz trajanje projekta, a ukupno trajanje takvog zapošljavanja može doseći do deset godina. Istodobno, za njega ne postoji ista zakonska obveza upisa doktorskog studija koja postoji kod redovitog asistenta. Doktorat ostaje mogućnost o kojoj odlučuje visoko učilište odnosno znanstveni institut, ovisno o svojim pravilima i raspoloživim sredstvima.
„Asistent u znanosti mora biti početak znanstvene karijere: rad uz mentora, doktorat, stjecanje kompetencija i jasan put prema napredovanju. Ako mladom čovjeku ponudimo deset godina ugovora na određeno, vezanog uz projekte, a doktorat mu više nije pravo i obveza nego mogućnost o kojoj odlučuje ustanova, onda smo promijenili samu svrhu asistentskog mjesta“, poručila je Lugarić.
Ministarstvo je pritom u javnom savjetovanju odbilo prijedlog da projektni asistenti imaju jednako pravo i obvezu doktorskog studija kao i ostali asistenti.
Time se, upozorava SDP, pod istim nazivom stvaraju dvije bitno različite kategorije mladih znanstvenika: redoviti asistent, kojemu je doktorat sastavni dio znanstvene karijere, i projektni asistent, kojemu doktorat ovisi o odluci ustanove i raspoloživim sredstvima.
„Ne možemo mladima govoriti da želimo privući najbolje u hrvatsku znanost, a istodobno im nuditi deset godina profesionalne neizvjesnosti. Projekt traje nekoliko godina, a znanstvena karijera traje desetljećima. Hrvatska znanost ne može se graditi tako da mladog čovjeka selimo od jednog projekta do drugog“, rekla je Lugarić.
Posebno je problematično što se paralelno uvodi institut suradnika na projektu, upravo za fleksibilno i vremenski ograničeno projektno zapošljavanje. Zato SDP smatra da nema potrebe stvarati novu kategoriju asistenta kojoj se istodobno slabi njegov osnovni karijerni put.
Obzirom da prijedlog zakona istovremeno omogućuje i nastavak rada redovitih profesora i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju do 67. godine, postavljamo pitanje kako Ministarstvo uopće zamišlja generacijsku obnovu hrvatske znanosti?
Klub zastupnika SDP-a zato je podnio amandman kojim se briše članak 22. Konačnog prijedloga zakona, odnosno odredbe kojima se uvodi radno mjesto asistenta na projektu.
„Naš amandman je vrlo jednostavan: brišemo projektne asistente. Time zadržavamo jedinstven i jasan status asistenta kao prvog koraka u znanstvenoj karijeri, s doktoratom kao njegovim sastavnim dijelom. Za projektno zapošljavanje već postoji odgovarajući institut“, istaknula je Lugarić.
Ovim amandmanom SDP želi spriječiti uvođenje novog oblika dugotrajne prekarizacije mladih istraživača i stvaranje paralelnog sustava zapošljavanja u znanosti.
„Ako država želi zadržati mlade ljude u znanosti, mora im ponuditi karijeru, a ne desetogodišnju čekaonicu od projekta do projekta. Asistent treba biti početak znanstvene karijere, a ne deset godina rada na određeno. Zato tražimo brisanje ove odredbe“, zaključila je Lugarić.
SDP prihvaća da Konačni prijedlog zakona donosi i nekoliko korisnih tehničkih izmjena, među ostalim mogućnost napredovanja predavača na razinu predavača savjetnika, određena pojednostavljenja postupaka izbora i napredovanja te izmjene kojima se štite pojedina studentska prava.
Klub zastupnika SDP-a glasat će protiv Konačnog prijedloga zakona.
Napomena: Amandman SDP-a s obrazloženjem nalazi se na https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2026-09-15/121102/AMANDMAN_Klub_SDP_PZ_333.pdf
