Učitavanje...
.jpeg&w=750&q=50)
SDP i Možemo: Inflacija je pojela skoro polovicu potrošačke košarice
SDP iz šest gradova: Zašto Vlada kažnjava obiteljske iznajmljivače?
Hajdaš Dončić: Hrvatska ima sve predispozicije da bude uspješna
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u srijedu je Saboru predstavio paket gospodarskih, energetskih i demografskih mjera SDP-a za koje tvrdi da mogu promijeniti smjer razvoja Hrvatske. U svom govoru naglasio je da je vrijeme za strukturne reforme koje će povećati plaće, potaknuti proizvodnju visoke dodane vrijednosti i osigurati veću energetsku i prehrambenu sigurnost.
Na početku je istaknuo kako se neće ponovno vraćati na poznate gospodarske pokazatelje.
"Ne moram vam ponavljati brojke o inflaciji, plaćama i BDP-u – o tome smo u ovoj dvorani već govorili, brojni saborski zastupnici SDP-a i oporbe, i svi ih dobro znamo. Umjesto toga, htio bih danas krenuti od primjera – od onoga što se stvarno dogodilo u zemljama koje su reforme o kojima od početka 2026. govorimo već provele."
Kao primjer države koja je uspješno provela reforme izdvojio je Poljsku, koja je, kako kaže, industrijsku politiku usmjerila prema proizvodnji visoke dodane vrijednosti i komercijalizaciji inovacija.
"Rezultat: realne plaće rastu tamo oko sedam posto godišnje, brže nego igdje u regiji, a zemlja danas privlači ulaganja jer nudi znanje i kvalificirane ljude, ne samo nižu cijenu rada."
Dodao je da se takvi rezultati ne događaju slučajno.
"To nije slučajnost. To je dokaz da strukturne reforme, kad se dosljedno provode, stvarno mijenjaju život ljudi."
Prema njegovim riječima, isti model moguć je i u Hrvatskoj.
"Ono što je promijenilo Poljsku, može promijeniti i nas. Naš prijedlog nije apstrakcija – predstavili smo ga javnosti na Konvenciji, i riječ je o tri konkretna poteza koja mijenjaju strukturu, ne samo brojke na papiru."
Prva mjera odnosi se na porezno rasterećenje poduzetnika koji ulažu u radnike i povećavaju produktivnost.
"Porezno rasterećenje za poduzetnike koji povećavaju plaće i produktivnost – a ne paušalne olakšice za sve, neovisno o tome ulažu li u svoje ljude ili ne."
Kako bi ilustrirao problem, Hajdaš Dončić naveo je primjer dvojice poslodavaca.
"Zamislite poduzetnika koji je prošle godine podigao plaće radnicima i uložio u novu opremu – danas plaća istu poreznu stopu kao konkurent koji plaće drži na minimalcu. To nije poticaj za rast. To je kazna za one koji ulažu u ljude."
Drugi prijedlog odnosi se na drukčije oporezivanje kapitala.
"Pravednije oporezivanje kapitala i renti, jer rast ne smije trajno ići samo profitu dok plaće stoje u mjestu."
Pritom je upozorio na razliku između oporezivanja rada i prihoda od imovine.
"Vlasnik nekoliko stanova koje iznajmljuje danas na taj prihod plaća manji postotak poreza nego liječnica ili inženjer na svoju plaću. Rad bi trebao biti nagrađen barem jednako kao posjedovanje imovine – ne manje."
Treći stup reformi odnosi se na industrijsku politiku.
"Industrijska politika koja stvara poslove visoke dodane vrijednosti – umjesto gospodarstva koje samo puni uvozne lance i drži cijenu rada niskom."
Dodao je kako Hrvatska zaostaje za susjednim državama.
"Dok susjedne zemlje grade tvornice i pogone koji zapošljavaju inženjere, mi prečesto privlačimo skladišta i sezonske poslove na minimalac. To je razlika između zemlje koja gradi budućnost i one koja svoje ljude iznajmljuje po satnici."
Predsjednik SDP-a otvorio je i pitanje skraćivanja radnog vremena uz zadržavanje pune plaće, navodeći iskustvo Islanda.
"Spremni smo otvoriti i razgovor koji drugi izbjegavaju – o skraćivanju radnog vremena uz zadržavanje plaće."
Kazao je kako islandski primjer pokazuje da takav model može funkcionirati.
"Island je između 2015. i 2019. proveo pokus u kojem su javni službenici radili 35 do 36 sati tjedno umjesto 40, bez smanjenja plaće. Produktivnost je ostala ista ili se povećala, a zadovoljstvo i zdravlje zaposlenika znatno su porasli."
Podsjetio je i na današnje stanje na Islandu.
"Danas više od polovice islandske radne snage radi po skraćenom modelu – i islandsko gospodarstvo otad nadmašuje većinu europskih zemalja. To nije utopija. To je podatak."
Govoreći o sigurnosti države, naglasio je da ona ne podrazumijeva samo vojnu zaštitu.
"Pitanje sigurnosti nije samo vojska i zaštita granica, iako je to važno, već je to pitanje sigurnosti ili bolje rečeno priuštivosti energije i hrane."
Rješenje vidi u jačanju domaće proizvodnje.
"Domaća proizvodnja u fokusu – za razliku od dosadašnjeg oslanjanja na uvoz, novi pristup stavlja maksimalno povećanje domaće proizvodnje energije i hrane u središte."
Predlaže ubrzani razvoj obnovljivih izvora energije, pojednostavljivanje procedura za gradnju solarnih i vjetroelektrana te snažnije korištenje europskih fondova. Posebnu ulogu pritom vidi za HEP.
"Državne kompanije poput HEP-a bit će usmjerene da preuzmu vodeću investicijsku ulogu – primjerice, da u idućih nekoliko godina izgrade velik broj novih kapaciteta."
Zaključio je kako se radi o potpuno drukčijem pristupu upravljanju državom.
"To je model razvoja, ne administriranja postojećeg stanja."
U završnom dijelu govora otvorio je pitanje demografije i useljeničke politike, ocijenivši da se o toj temi premalo govori.
"Moramo otvoriti i jednu za mnoge ovdje negativnu ili bolje rečeno temu koju izbjegavaju. To je pitanje demografije i migracija."
Naglasio je kako demografske mjere moraju obuhvatiti gospodarsku sigurnost mladih, kvalitetna radna mjesta, priuštivo stanovanje, dostupne javne usluge i bolju podršku obiteljima.
Istodobno je kritizirao način na koji je provedena liberalizacija uvoza strane radne snage.
"Liberalizacija useljavanja stranih radnika provedena je bez adekvatne javne rasprave i bez jasne i transparentne koncepcije useljeničke politike."
Upozorio je da država nije razvila sustav integracije stranih radnika.
"Država ne poduzima mjere za njihovu integraciju te ne postoji strategija integracije."
Dodao je da takav pristup nosi ozbiljne rizike.
"Spontano su dopušteni procesi koji mogu dovesti do getoizacije stranih radnika, a koja može dovesti do pojave specifične useljeničke supkulture kao prepreke integraciji. Postoje rizici od pojave beskućništva, siromaštva te zdravstveni rizici."
Na kraju govora Hajdaš Dončić poručio je da oporba nema mogućnost sama provesti predložene mjere, ali da rasprava u Saboru i komunikacija s građanima ostaju ključni alati političkih promjena.
"Kolegice i kolege, mi kao oporba nemamo alat da ove mjere sami provedemo u zakon. Naš alat je ova rasprava, u ovoj dvorani, i razgovor koji nastavljamo s građanima izvan nje. To je, zapravo, jedini način na koji se politika u demokraciji uopće mijenja."
Govor je zaključio porukom o potencijalu Hrvatske.
"Stalno govorim i neću prestati. Hrvatska ima sve što joj treba da bude uspješna europska država – ne na sredini tablice, nego pri vrhu."
Predsjedništvo SDP-a usvojilo pet strateških reformi
Na 34. sjednici Predsjedništva SDP-a, održanoj u ponedjeljak, 13. srpnja u središtu stranke na Iblerovom trgu, usvojen je prijedlog strateških reformskih prioriteta za naredni mandat, imenovan tim za koalicijske dogovore sa strankom Možemo! te je potvrđena odluka o izlasku na parlamentarne izbore u XI. izbornoj jedinici.
Reformski prioriteti izravan su rezultat programske radionice Predsjedništva i Središnjeg savjeta SDP-a, održane od 3. do 5. srpnja u Tuhlju, gdje je kroz strukturiranu analizu politika svih stručnih savjeta stranke definirano pet prioritetnih, sustavnih reformi koje će građanima donijeti konkretne i mjerljive promjene: 1. Sigurna egzistencija građana (plaće, mirovine, energija, hrana, stanovanje), 2. Zdravlje građana, 3. Povećanje produktivnosti gospodarstva i poljoprivrede, 4. Učinkovitost države i njezinih institucija, 5. Kulturno–simbolički dio.
SDP će osigurati sigurnu egzistenciju građana kroz pravedniji rast plaća i mirovina, politiku priuštivog stanovanja te lakšu dostupnost energije i hrane. Temelj zdravijeg društva gradimo na funkcionalnom i besplatnom javnom zdravstvu, poboljšanju radnih uvjeta koji uključuju kraći radni tjedan te zelenom urbanizmu i očuvanju okoliša. Snažan uzlet gospodarstva i poljoprivrede ostvarit ćemo kroz ciljanu industrijsku politiku, ulaganja u napredne tehnologije i poticanje domaćih proizvođača na udruživanje i klimatsku otpornost. Ključni preduvjet za provođenje ovih mjera je učinkovita država, što ćemo osigurati dubinskom reformom institucija, beskompromisnom borbom protiv korupcije te potpunom transparentnošću i digitalizacijom sustava. Uz ekonomski i institucionalni napredak, čvrsto se zalažemo za modernu kulturnu i medijsku politiku koja osigurava neovisnost javnog servisa, promiče kulturu sjećanja i jasno sankcionira korištenje fašističkih simbola.
Navedeni prioriteti predstavljaju čvrstu podlogu za daljnju razradu programskih osnova kroz specijalizirane stručne radne skupine. Istovremeno, ovi će stupovi poslužiti kao temelj za usklađivanje s partnerima u cilju zajedničkog i pobjedničkog nastupa na predstojećim izborima. Predsjedništvo je potvrdilo da tim SDP-a za razgovore s koalicijskim partnerom Možemo! vode politički tajnik SDP-a Saša Đujić i predsjednik Središnjeg savjeta Gordan Gledec, uz podršku rotirajućih članova tima.
Predsjedništvo je donijelo i odluku o izlasku na izbore u XI. izbornoj jedinici. Želimo prekinuti klijentelistički izborni inženjering kojim se godinama sustavno relativizirala biračka volja Hrvata izvan domovine. Stotine tisuća Hrvata koji su u proteklom desetljeću iselili u razne europske zemlje zaslužuju adekvatnu političku opciju koja će istinski govoriti u njihovo ime i brinuti o njihovom položaju. Uz to, smatramo da je politiku Hrvata u Bosni i Hercegovini potrebno izvući iz sfere identitetskih mitova i vratiti je tamo gdje pripada – u okvire vladavine prava i rješavanja konkretnih životnih problema.
Zadnje vijesti
.jpeg&w=750&q=50)
SDP traži da sportski savezi ponovno podnose izvješća Saboru
Klub zastupnika SDP-a predstavio je u ponedjeljak zaključke o financiranju javnih potreba u sportu, zatraživši da se vrati obveza podnošenja financijskih programskih izvještaja sportskih saveza Hrvatskom saboru kako bi se vidjelo na što se troši novac građana.
„Zaključkom o kojem Sabor danas raspravlja na naš prijedlog tražimo da Ministarstvo sporta u roku od 30 dana položi račune Saboru i javnosti o trošenju javnog novca u sportu u posljednjih pet godina”, najavila je u ponedjeljak Marija Lugarić na konferenciji za novinare u Saboru.
Ustvrdila je da iza svake medalje kojom se ova država kiti stoje roditelj koji u pet ujutro vozi dijete na trening i trener koji vrlo često i besplatno radi zato jer voli sport. Hrvatski sport živi od njihove predanosti, a država im uzvraća sustavnim gašenjem svijetla i institucionalnim mrakom i pljačkom djece koje treniraju.
Lugarić smatra da je riječ o slomu kontrole jer, navodi, HDZ govori da sustav funkcionira, ali institucije govore suprotno.
„Porezna uprava je u posljednjih pet godina kontrolirala osam nacionalnih sportskih saveza i nepravilnosti su nađene u svih osam. Istovremeno, krovnim udruženjima proračunski novac je utrostručen i samo kroz sustav Hrvatskog olimpijskog odbora prošlo je više od 907 milijuna eura bez stvarne kontrole. Novac je povećan, ali je smanjen nadzor na tim novcem”, upozorila je.
Naglasila je da je iz Skijaškog saveza izvučeno 30 milijuna eura, ali to nije otkriveno kroz službeni sustav nadzora te dodala da se takvi obrasci pojavljuju u više saveza zato što je, istaknula je, HDZ stvorio sustav i politički okvir za takav sustav krađe. Kazala je i da Vlada odbija njihove prijedloge o nadzoru pravdajući se postojanjem sustava NISUS, a to je, pojašnjava, sustav u koji savezi sami upisuju ono što žele. To nije nadzorni mehanizam, nego digitalna slikovnica i odlagalište za nepročitane papire jer da taj sustav nešto vrijedi ne bi kroz njega 12 godina neprimjetno curili milijuni, poručila je.
„Krajem 2022. godine izmjenama Zakona o sportu koje je predložila vlada Andreja Plenkovića i izbrisana je obveza da HOO i krovni savezi podnose izvješća Hrvatskom saboru i javnosti kako se troši javni proračunski novac.
Mi predlažemo dopunu Zakona o sportu kojim tražimo da se u Hrvatski sabor ponovno vrati izvještavanje o financijama i programima sportskih saveza kako bismo vidjeli na što se troši novac građana”, najavila je.
HDZ je zapitala zašto, ako je sve čisto i transparentno, odbija glasiti za taj SDP-ov zaključak. „Zašto se bojite transparentnosti?", upitala je.
Njezina stranačka kolegica Mirela Ahmetović dodala je da su predložili i izmjene Zakona o proračunu koje bi trebale uvesti novu razinu transparentnosti u ulaganja iz javnih sredstava.
„Po pravilima koje je kreirao Andrej Plenković nema sustavnog praćenja traga novca jer on ne želi da ga ima”, kazala je. Naglasila je da se "već vidi" da će se HDZ braniti izgovorima da se objavljuje na što i koliko se troši u državnoj riznici te navela primjer obrta za trgovinu i usluge 'Nensi' kojemu je sa stavke Vlade RH plaćen određeni iznos za 'ostale nespomenute rashode poslovanja'.
„Znate li iz toga je li obrt 'Nensi' dobio proračunska sredstva za vijence za službene protokole ili možda za plastičnu operaciju vlasnika tog obrta?”, zapitala je, upozorivši da se takvim načinom knjiženja ne otkriva na što se novac uistinu troši. Upravo ovu anomaliju, odnosno, ovaj pokušaj skrivanja na što se troši javni novac želimo ispraviti našim prijedlogom izmjene Zakona o proračunu, naglasila je.
U sustavu NISUS vidljiva je stavka od 600 tisuća eura za promidžbu u sportu, kazala je, dodavši da je zanima je li to riječ o Sportskoj televiziji Zlatka Mateše. „U važećem Zakonu o proračunu nemamo definirane sve obveznike koji bi trebali objavljivati na što troše javni novac, jer su njime obuhvaćene samo jedinice lokalne i regionalne samouprave, izvanproračunski i proračunski korisnici. Primjerice, u tu kategoriju ne spada HEP za koji znamo da troši veliki novac na razna sponzorstva, a riječ je o javnom novcu kojim raspolaže HEP koji dobiva novac direktno iz proračuna kroz subvencije i imamo pravo znati na što je HEP potrošio taj novac”, kazala je.
"Po današnjem Zakonu, HEP ne mora opravdavati na što je trošio novac, a mi tražimo da takvog izgovora ne bude i da moraju podnositi izvješća”, poručila je Ahmetović, dodavši da će se u raspravi o SDP-ovu zahtjevu vidjeti ima li HDZ volje da se jasno odredi prema korupciji.
.jpeg&w=750&q=50)
