Preskoči na glavni sadržajPreskoči na podnožje
SDP logotip
vazno.hr
Učitavanje...
izdvojena vijest:
SDP predstavio program zaštite ličkog poljoprivrednika i hrane
izdvojena vijest:
SDP predstavio program zaštite ličkog poljoprivrednika i hrane
Učitavanje...
Hajdaš Dončić na aktualcu: Plenkoviću, vi ste mecena korupcije

Hajdaš Dončić na aktualcu: Plenkoviću, vi ste mecena korupcije

Jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora počelo je aktualnim prijepodnevom na kojem su zastupnici Vladi i ministrima postavili 41 pitanje. Očekivano, najveći dio rasprave obilježila je afera s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću, a SDP-ovi zastupnici i zastupnice otvorili su i pitanja funkcioniranja sustava socijalne skrbi, inflacije, odgovornosti ministara, postupanja države prema osobama s invaliditetom te ukupnog načina upravljanja državom.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koji je bio drugi po redu na aktualcu, premijeru Andreju Plenkoviću poručio je da iza njegovih deset godina vlasti ne stoji nekoliko izoliranih slučajeva, nego kronologija korupcije i urušavanja institucija.

Podsjetio je na niz afera i ocijenio da Vlada reagira tek kada građani izađu na ulice, i to prvenstveno kako bi sanirala političku štetu, a ne zato što ima cjelovito rješenje problema.

Posebno je istaknuo 37 tisuća tona otpada zakopanog u Gospiću, za što, kako je rekao, Vlada još uvijek nema konkretan plan.

„Vi ste predsjednik Vlade koji ste mecena korupciji. Zato je moje pitanje jednostavno – zar još uvijek imate obraza sjediti i prebacivati odgovornost na nekog drugoga?“, upitao je Hajdaš Dončić.

Na kraju mu je poručio da ga građani neće pamtiti kao državnika, već kao „mecenu korupcije i oca ekomafije u Hrvatskoj“.

SDP-ova Sabina Glasovac ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću otvorila je pitanje funkcioniranja sustava socijalne skrbi.

Upozorila je da je, prema podacima koje je iznijela, 97 tisuća ljudi i dalje čekalo na inkluzivni dodatak, među njima i ljudi koji na njega čekaju dulje od godinu dana. Govorila je i o osobama s invaliditetom koje nemaju osobnog asistenta, o više od 20 tisuća djece s invaliditetom te o nedostatku mjesta u domovima za starije.

„Imate li vi išta ponuditi najranjivijim slojevima našeg društva osim beskonačnih lista čekanja? Smatrate li da sustav funkcionira?“, pitala je Glasovac.

SDP-ova Ivana Marković otvorila je pitanje inflacije i njezina udara na životni standard građana, o čemu je odgovarao ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Pitanje je bilo usmjereno na činjenicu da inflacija posebno pogađa građane s nižim i srednjim primanjima te na odgovornost Vlade za stvaranje uvjeta u kojima građani sve teže podmiruju svakodnevne troškove.

Mihael Zmajlović postavio je pitanje ministru Tomislavu Ćoriću. Pitao ga je osjeća li odgovornost za činjenicu da je omogućeno da se otpad iz Europe ilegalno zakopa u Hrvatskoj, upozorivši da do tog trenutka nijedna tona otpada nije odvezena s lokacije u Gospiću.

Upitao je i zašto Vlada sada imenuje znanstveni savjet te hoće li Ćorić preuzeti odgovornost za ono što se dogodilo.

Ćorić je odgovornost pokušao prebaciti na širi razvoj sustava gospodarenja otpadom, tvrdeći da su izmjene zakona iz 2019. i 2021. donesene s najboljom namjerom i u skladu s europskom praksom.

Zmajlović mu je uzvratio da time ne može pobjeći od činjenice da se kriminal s otpadom dogodio tijekom deset godina HDZ-ove vlasti.

„Ne možete pobjeći od činjenice da se ovaj kriminal ipak dogodio u mandatu HDZ-ove vlade, u proteklih 10 godina“, poručio je Zmajlović, dodajući da Vlada sada samo gasi požare, pokušava uljepšati sliku i odgovornost prebacuje na oporbu i građane.

Mirela Ahmetović otvorila je pitanje odgovornosti za promjene sustava kontrole prekograničnog prometa otpada. Ministricu Mariju Vučković i bivšeg ministra Tomislava Ćorića prozvala je zbog ukidanja obveze da se uvoz otpada najavi tri dana prije njegova prelaska granice.

Ahmetović je naglasila da problem u Gospiću nije stvar „nekih mailova“, nego pitanje kriminala i funkcioniranja države.

„Vi niste tu da vjerujete kriminalcima da su pošteni, nego da izgradite sustav koji će taj kriminal otkriti i suzbiti“, poručila je.

Ministricu Vučković izravno je pitala ima li saznanja je li Tomislav Ćorić prilikom ukidanja obveze najave pošiljke napravio analizu rizika zlouporabe takve promjene.

SDP-ov Matej Mostarac također je sudjelovao u aktualnom prijepodnevu, a njegovo pitanje bilo je usmjereno ministru Bačiću na probleme stanovanja i funkcioniranje javnih politika na terenu.

Miroslav Marković ministra Habijana je pitao o dozvolama za gospodarenje otpadom istaknuvši da država nije adekvatno reagirala. Prozvao je i župana Varaždinske županije koji je mogao pokrenuti reviziju sporne dozvole tvrtke koja je poslovala na području županije, ali i na području Like.

Mišel Jakšić je uputio pitanje Olegu Butkoviću po pitanju problema željezničkog sustava.

Posljednje pitanje na aktualcu postavio je Saša Đujić. On je pitanje postavio ministrici Hrstić oko sigurnosti vode na zagađenim područjima.

Današnji aktualac pokazao je ono na što SDP upozorava već mjesecima: problem nije samo u Gospiću. Problem je u sustavu koji je dopustio da se otpad godinama ilegalno odlaže, u institucijama koje nisu reagirale, u socijalnom sustavu u kojem deseci tisuća ljudi čekaju svoja prava i u gospodarstvu u kojem građani i dalje osjećaju posljedice visokih cijena.

Dozvola nije analiza, a munjevito nije isto što i provjereno i sigurno

Dozvola nije analiza, a munjevito nije isto što i provjereno i sigurno

Borzan: Stiže kraj proizvodima koji “crknu” odmah nakon isteka jamstva

Borzan: Stiže kraj proizvodima koji “crknu” odmah nakon isteka jamstva

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je danas u Kući Europe u Zagrebu predstavila dobre vijesti za potrošače. Od idućeg tjedna, na snagu stupaju njene izmjene dviju europskih direktiva koje će zabraniti ugrađene kvarove, uvesti minimalne oznake trajanja uređaja te suzbiti tzv. greenwashing.

 

“Najveća radost u mom poslu je vidjeti da se dugotrajni rad isplatio! Dvije godine sam pregovarala sadržaj ovog zakona u ime Europskog parlamenta, period prilagodbe je istekao i od idućeg tjedna građani će primijetiti mnogo novosti. Među ostalim, uveli smo obavezu da svaka trgovina mora imati poster na vidljivom mjestu koji podsjeća građane da imaju jamstvo od dvije godine na sve što kupe. Naime, istraživanja su pokazala kako preko 60 posto građana u EU ne zna da imaju obavezno jamstvo, a i oni koji znaju, često misle da traje samo godinu dana”, kaže Biljana Borzan.

 

Uz obaveznu obavijest o jamstvu, na nekim proizvodima će biti i oznaka o minimalnom trajanju uređaja, koja će uz podsjetnik o jamstvu označavati i trajanje dodatnog komercijalnog jamstva koje nudi proizvođač i koje je besplatno i odnosi se na cijeli uređaj.

 

“Takozvane oznake trajanja uređaja trebale bi potaknuti pozitivnu konkurenciju na tržištu i osigurati da potrošači dobiju najbolje za svoj novac. Istraživanja su pokazala kako su građani voljni platiti više za uređaje koji traju dulje. Jako puno građana se žali kako se proizvodi počnu kvarti čim im istekne jamstvo. Ovaj zakon zabranjuje ugrađene kvarove i svaki proizvod koji ga ima mora biti povučen s tržišta”, kaže Borzan.

 

Zakon se također u velikom dijelu bravi tzv. greenwashingom. Borzan kaže kako u EU postoji više od 1200 različitih “zelenih oznaka”.

 

“Većina građana razmišlja kakav utjecaj na okoliš ima proizvod koji kupuju. Upravo zato se susrećemo s morem neprovjerenih tvrdnji poput “ekološko”, “bio”, “klimatski pozitivno”, “prirodno” koje prema mom istraživanju zamjećuje 80 posto naših građana, ali 70 posto im ne vjeruje. Kroz zadnju godinu dana takve lažne etiketice i oznake su počele nestajati s proizvoda u pripremi za ovaj zakon, a od iduceg tjedna možemo biti sigurni da su sve preostale provjerene od strane neovisnih stručnjaka”, kaže Borzan.

Bježančević i Kušec traže informacije o otpadu koji stiže u Slavoniju

Bježančević i Kušec traže informacije o otpadu koji stiže u Slavoniju

Sanja Bježančević, predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije i saborska zastupnica, ističe kako danas govorimo o temi koja je iznimno važna za našu županiju, a koju smo otvorili i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine, o gospodarenju otpadom u našoj županiji.

„Govorimo o Orlovnjaku, o 25 godina čekanja na rješenje, o poništenom natječaju, o javnom novcu koji je već potrošen i o financijskoj konstrukciji projekta koji se desetljećima najavljuje. Na ova pitanja na Skupštini županica je odgovorila da je „hrvatsko tlo za nju sveto“. Hrvatsko tlo sveto je i meni. Upravo zato i tražim odgovore. Jer ako nam je tlo sveto, onda moramo znati što se s njim događa. Moramo znati gdje je otpad, kako se njime upravlja, koliko je javnog novca potrošeno i tko je odgovoran kada projekt 25 godina nema rješenje. A onda smo dobili još jedno objašnjenje – da je možda dobro što Orlovnjak nije izgrađen prije deset ili dvadeset godina jer je danas tehnologija bolja. Dakle, 25 godina čekanja na rješenje sada se predstavlja kao prednost, što je ne samo neodgovorno već i bezobrazno.“

„Ali danas više ne govorimo samo o Orlovnjaku. Vlada Republike Hrvatske prošli je tjedan donijela odluku kojom je NEXE iz Našica određen za preuzimanje, transport i oporabu odnosno drugo odgovarajuće postupanje s oko 650 tona otpada iz Gospića. Riječ je, prema odluci Vlade, o neopasnom otpadu, a Vlada navodi da su njegova neopasna svojstva potvrđena kroz više međusobno neovisnih analiza i ispitivanja. I želim ovdje biti potpuno precizna. Ja sigurno neću raditi klasifikaciju otpada, ali nakon svega što se događalo u Gospiću i nakon nepovjerenja koje je s razlogom nastalo među građanima, potpuno je legitimno pitati: na temelju kojih analiza država tvrdi da je taj otpad neopasan i kako će se kontrolirati svaka pošiljka koja dolazi u

Našice? Javnost ima pravo znati koji je sastav otpada, koje su analize napravljene, tko ih je napravio i kada, koje količine dolaze u NEXE, pod kojim dozvolama, kako će se provoditi nadzor i hoće li rezultati kontrola biti javno dostupni. Ako je sve sigurno i zakonito, ne vidim nijedan razlog da ti podaci ne budu javno dostupni.“, iznijela je Sanja Bježančević.

„I sad dolazimo do odgovora županice o otpadu koji bi trebao dolaziti u NEXE. Rekla je da je protiv. Ali da ne može ništa. E, pa danas je vrlo jasno da se može. Jer ne govorimo samo o

oporbi koja traži odgovore. Ovih dana i HDZ-ovi gradonačelnici javno odbijaju prihvatiti otpad iz Gospića i traže da se takve odluke ne donose preko njihovih lokalnih zajednica. Dakle, nije točno da se ne može ništa. Može se reći ne. Može se tražiti razgovor s Vladom. Može se tražiti dokumentacija. Može se tražiti dodatni nadzor. Može se tražiti neovisna kontrola. Može se tražiti potpuna informacija za građane. I može se jasno reći da interes građana vaše županije mora biti zaštićen. Zato ne očekujem od županice da bude oporba vlastitoj Vladi. Ali očekujem da bude županica svoje županije. Ako HDZ-ovi gradonačelnici mogu javno reći da ne žele prihvatiti otpad, onda ne prihvaćam objašnjenje da županica „ne može ništa“. Može. Samo je pitanje ima li političke volje.“, navela je Bježančević.

„I zato danas od županice ne tražim velike riječi o „svetom hrvatskom tlu“. Tražim konkretno djelovanje. Tražim da od Vlade zatraži sve podatke o otpadu koji dolazi u NEXE. Tražim da inzistira na potpunoj sljedivosti i kontroli. Tražim da građani znaju što dolazi, u kojoj količini, na temelju kojih analiza i pod kojim uvjetima. I tražim da se, ako postoji bilo kakva dvojba, provede dodatna neovisna kontrola.“, iznijela je Bježančević.

„Jer ako joj je hrvatsko tlo doista sveto, onda se ono ne štiti velikim riječima, već djelovanjem.“, zaključuje Sanja Bježančević.

Goran Kušec, predsjednik SDP-a Osijek, naglašava kako Osijek ne smije šutjeti te kako dok Hrvatsku potresa afera s opasnim otpadom u Gospiću, u javnosti se ponovno spominje i naš

grad, kako je upravo Osijek izrijekom spomenut i na prosvjedu u Zagrebu, no kako gradska vlast šuti.

Goran Kušec upozorava: „Pomalo već pada u zaborav veliki požar u Dravi International iz 2023., koji je danima ugrožavao Osijek i okolicu. U gašenju je sudjelovalo više od 300 vatrogasaca, trojica su ozlijeđena, a jedan teško. Građanima se tada govorilo da nema razloga za

zabrinutost. Danas znamo da tlo na samom požarištu nije bilo uzorkovano, da nije postojalo odgovarajuće zabilježeno početno stanje okoliša te da Hrvatska nije imala laboratorijske kapacitete za dio potrebnih analiza. Tadašnja umirujuća priopćenja zato nisu mogla predstavljati cjelovitu procjenu posljedica. Na istoj su lokaciji u međuvremenu izbila još dva

požara 7. kolovoza 2024. i 1. rujna 2026. Oba su bila manja, ali njihovo ponavljanje pokazuje da problem nije nestao. Javnost ni danas ne zna koliko se otpada nalazi na lokaciji, koliko ga tvrtka zaprima, koliko stvarno prerađuje i koliko ostaje nagomilano.“

„Tko se jednom opekao i na hladno puše! Zato gradonačelnika Ivana Radića pitamo koliko se tona otpada danas nalazi u Dravi International i podudara li se stvarno stanje na terenu s količinama prijavljenima u državnoj elektroničkoj evidenciji otpada – e-ONTO – i dopuštenim maksimumom od 20.000 tona? Tražimo i objavu potpunih rezultata analiza te višegodišnjeg praćenja posljedica katastrofalnog požara iz 2023. Zašto javnosti nisu jasno predstavljeni nedostaci tadašnjih mjerenja i preostale nepoznanice o mogućem utjecaju na tlo, vodu i zdravlje ljudi? Istovremeno zahtijevamo odgovore na ključna pitanja: Raspolažu li vatrogasci danas potrebnom zaštitnom opremom, odgovarajućim sredstvima za gašenje plastike te mogućnošću dekontaminacije ljudi i opreme? Imaju li nadležni laboratoriji danas dovoljno ljudi, opreme i jasno utvrđene protokole za brzo prepoznavanje opasnih produkata izgaranja plastike ili bismo uzorke ponovno morali slati u inozemstvo i danima čekati rezultate?“, uputio je ključna pitanja Goran Kušec.

„Ne trebaju nam nova uvjeravanja da nema razloga za zabrinutost. Tražimo potpune podatke, neovisnu provjeru i utvrđivanje odgovornosti ondje gdje za nju postoji osnova. Osijek ne smije šutjeti.“, istaknuo je Goran Kušec.

Sanja Bježančević,
saborska zastupnica i predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije

Goran Kušec,
predsjednik SDP-a Osijek

Zadnje vijesti

Hajdaš Dončić iz Rijeke: Snaga SDP-a su naši ljudi

Hajdaš Dončić iz Rijeke: Snaga SDP-a su naši ljudi

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je subotu u uvodnom govoru sjednice Glavnog odbora SDP-a Hrvatske da je SDP jedina hrvatska politička stranka koja i kritizira, ali sljedeći dan daje rješenja te da su snaga te stranke ljudi koji su ovdje, a ne oni koji su otišli. 

Pozdravljajući kolege na početku još jedne jesenske političke sezone u Hrvatskoj, rekao je da su godišnji odmori gotovi prije dva-tri tjedna za većinu građana Hrvatske, a da je najznačajniji politički događaj bila izvanredna sjednica Hrvatskoga sabora.

Naglasio je da je bilo puno PR-a, puno buke, no da zapravo konkretnih rješenja još uvijek nema te je to obrazac koji se u Hrvatskoj ponavlja zadnjih deset godina i ne odnosi se samo na sustav gospodarenja otpadom nego i na sustav upravljanja javnim zdravstvom, školstvom i ekonomijom.

„Uvijek isto, nema prevencije, nema razgovora, nego kad dođe problem, a on zna doći, čak kad te upozori, recimo, Europska komisija kao za Biljane Donje, onda rješavaš, a ono prije ne postoji“ rekao je i dodao da se onda rješava nestručno, potkapacitirano i loše, te se vrti iz mjeseca u mjesec.

Predsjednik SDP-a istaknuo je kako je SDP ostao jedina hrvatska politička stranka, koja je na problem Gospića, na taj ekocid, reagirala i stručno i politički.

Nastavio je da je Zmajlović naručio neovisnu ekspertizu uglednog profesora, koji je odmah ukazao da ni jedno od četiri ponuđena rješenja, koja je nudio HDZ, nije dobro.

„Mi smo odgovorno ponudili svojih pet rješenja, a onda, u onom drugom dijelu koji se tiče politike, prikupili smo pozive za opoziv, ne samo od našeg junior partnera Možemo!, nego čak i od nekih oporbenih stranaka desnice,“ kazao je i naglasio kako to pokazuje da jedino SDP u Hrvatskoj to može i nitko drugi.

Nastavio je da je Gospić zapravo ogledalo ili prozor cijele Hrvatske i situacije u Hrvatskoj te da „dok jedno ministarstvo zakapa otpad, druga ministarstva u Hrvatskoj zakapaju ljude“.

Istaknuo je i da je inflacija još uvijek najviša u eurozoni, a da su prosječne plaće 25 do 30 posto manje od europskog prosjeka te da naši građani ne trebaju čitati izvješće Eurostata da vide kakve su cijene u trgovinama jer je odgovor na blagajnama.

Siniša Hajdaš Dončić upitao je je li normalno, da, primjerice Zadar, peti grad po veličini u Hrvatskoj, nema ginekologa ni liječnika opće prakse i ustvrdio da je tako u svakom dijelu sustava koji ne postoji u Hrvatskoj.

„Dok jedino SDP vidi cjelovitu sliku, jedan dio medija, predvođen takozvanom Hrvatskom radio televizijom (HRT),  taj dio gleda parcijalno. Zar je normalno, da je o jednom bezveznom skupu pučana, u središnjem dnevniku takozvanog HRT-a, dvadeset minuta priloga o pučanima, a prokleta tišina, ono kad je neugodno ljudima, 18 mjeseci o Gospiću,“ rekao je.

Poručio je SDP-ovcima da moraju biti glasniji od te tišine i to snagom i argumentima.  

Ocijenio je i da se tijekom ljeta nije toliko pisalo o šutljivom radu SDP-a, da su pripremili program za Hrvatsku nakon dugih konzultacija i usuglašavanja, koje će trajati još par dana, a da se pisalo o odlascima iz SDP-a. 

„Stranka koja ima 80-godišnju tradiciju, koja je preživjela rat, tranziciju, oporbu i vlast, a ni ja sigurno neću drhtati i treptati ako netko odlazi iz stranke jer su mi bitni ljudi koji ostaju i danas su ovdje,“ kazao je i nastavio da je pred članovima stranke golem i najteži posao mijenjanja sustava i načina upravljanja u Hrvatskoj, kako su to imali priliku raditi dva puta te da će imati i treći.

Prije Glavnog odbora, predsjednik i drugi članovi SDP-a sudjelovali su u "Hodu za slobodu", koji je organizirala inicijativa Građanke i građani Rijeke, te su iskazali jasnu podršku reproduktivnim ljudskim pravima i zahtjevu za siguran i besplatan pobačaj.

Učitavanje...

Podrži nas. Doniraj danas.