Klub zastupnika SDP-a neće podržati Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a posebno će se protiviti uvođenju „asistenta na projektu“, upozorila je u ime Kluba SDP-a zastupnica Marija Lugarić.

Prema predloženim izmjenama, projektni asistent može biti zaposlen na određeno vrijeme vezano uz trajanje projekta, a ukupno trajanje takvog zapošljavanja može doseći do deset godina. Istodobno, za njega ne postoji ista zakonska obveza upisa doktorskog studija koja postoji kod redovitog asistenta. Doktorat ostaje mogućnost o kojoj odlučuje visoko učilište odnosno znanstveni institut, ovisno o svojim pravilima i raspoloživim sredstvima.

„Asistent u znanosti mora biti početak znanstvene karijere: rad uz mentora, doktorat, stjecanje kompetencija i jasan put prema napredovanju. Ako mladom čovjeku ponudimo deset godina ugovora na određeno, vezanog uz projekte, a doktorat mu više nije pravo i obveza nego mogućnost o kojoj odlučuje ustanova, onda smo promijenili samu svrhu asistentskog mjesta“, poručila je Lugarić.

Ministarstvo je pritom u javnom savjetovanju odbilo prijedlog da projektni asistenti imaju jednako pravo i obvezu doktorskog studija kao i ostali asistenti.

Time se, upozorava SDP, pod istim nazivom stvaraju dvije bitno različite kategorije mladih znanstvenika: redoviti asistent, kojemu je doktorat sastavni dio znanstvene karijere, i projektni asistent, kojemu doktorat ovisi o odluci ustanove i raspoloživim sredstvima.

„Ne možemo mladima govoriti da želimo privući najbolje u hrvatsku znanost, a istodobno im nuditi deset godina profesionalne neizvjesnosti. Projekt traje nekoliko godina, a znanstvena karijera traje desetljećima. Hrvatska znanost ne može se graditi tako da mladog čovjeka selimo od jednog projekta do drugog“, rekla je Lugarić.

Posebno je problematično što se paralelno uvodi institut suradnika na projektu, upravo za fleksibilno i vremenski ograničeno projektno zapošljavanje. Zato SDP smatra da nema potrebe stvarati novu kategoriju asistenta kojoj se istodobno slabi njegov osnovni karijerni put.

Obzirom da prijedlog zakona istovremeno omogućuje i nastavak rada redovitih profesora i znanstvenih savjetnika u trajnom zvanju do 67. godine, postavljamo pitanje kako Ministarstvo uopće zamišlja generacijsku obnovu hrvatske znanosti?

Klub zastupnika SDP-a zato je podnio amandman kojim se briše članak 22. Konačnog prijedloga zakona, odnosno odredbe kojima se uvodi radno mjesto asistenta na projektu.

„Naš amandman je vrlo jednostavan: brišemo projektne asistente. Time zadržavamo jedinstven i jasan status asistenta kao prvog koraka u znanstvenoj karijeri, s doktoratom kao njegovim sastavnim dijelom. Za projektno zapošljavanje već postoji odgovarajući institut“, istaknula je Lugarić.

Ovim amandmanom SDP želi spriječiti uvođenje novog oblika dugotrajne prekarizacije mladih istraživača i stvaranje paralelnog sustava zapošljavanja u znanosti.

„Ako država želi zadržati mlade ljude u znanosti, mora im ponuditi karijeru, a ne desetogodišnju čekaonicu od projekta do projekta. Asistent treba biti početak znanstvene karijere, a ne deset godina rada na određeno. Zato tražimo brisanje ove odredbe“, zaključila je Lugarić.

SDP prihvaća da Konačni prijedlog zakona donosi i nekoliko korisnih tehničkih izmjena, među ostalim mogućnost napredovanja predavača na razinu predavača savjetnika, određena pojednostavljenja postupaka izbora i napredovanja te izmjene kojima se štite pojedina studentska prava.

Klub zastupnika SDP-a glasat će protiv Konačnog prijedloga zakona.

Napomena: Amandman SDP-a s obrazloženjem nalazi se na https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2026-09-15/121102/AMANDMAN_Klub_SDP_PZ_333.pdf

Saša Đujić, politički tajnik SDP-a, u četvrtak je kazao da SDP podržava izbor ustavnih sudaca, ali da više ne pristaje na tajne nego, isključivo na javne razgovore o kandidatima.

„Mi sada više nećemo pregovarati tajno, niti sjediti na nekakvim zatvorenim sastancima, nego ćemo o izboru ustavnih sudaca razgovarati isključivo javno i tražimo transparentan postupak”, izjavio je Đujić.

Kako je kazao, prošle je razgovore "uništio i kontaminirao" premijer Andrej Plenković sa svojim tumačenjima što se dogovorilo, a nije se dogovorilo ništa.

„Plenković je minirao pregovore kada je objavio da je postignut dogovor oko ustavnih sudaca, što nije bila istina. Zato im više ne možemo vjerovati i, kako više ne bi bilo različitih interpretacija, inzistiramo na javnosti razgovora”, kazao je.

"S obzirom na laži i manipulacije vladajućih prošli put, od sada ćemo o svemu razgovarati javno", rezolutno je poručio SDP-ov zastupnik, ponovivši da više nikakvi razgovori, dogovori i suradnje iza zatvorenih vrata ne dolaze u obzir.

Dodao je da su na saslušanju kandidata u lipnju vrlo aktivno pristupili, sudjelovao je veliki broj zastupnika SDP-a, čak i oni koji nisu članovi Odbora za Ustav, i postavili su brojna konkretna pitanja. Sada su, napominje, napravili evaluaciju odgovora kandidata i uskoro će, u narednim tjednima, javno, a potom i na sjednici Odbora argumentirano izvijestiti koji su kandidati po nama zadovoljili kriterije, a koji nisu te očekuju da o njima javno razgovaraju na sjednici Odbora.

„Želimo da se izaberu tri suca Ustavnog suda, SDP je s Možemo! usuglasio imena petero kandidata za koje vjerujemo da bi kvalitetno obnašali dužnost ustavnog suca, a od HDZ-a očekujemo da kaže koji su kandidati njima prihvatljivi i da iznađemo tri najbolja ili četiri, pet i pošaljemo na plenarnu sjednicu na glasanje, ali sve javno”, pojasnio je Đujić očekivanja lijeve oporbe.

Smatra da će vladajući pristati na prijedlog oporbe jer se, u suprotnom, tri suca Ustavnog suda neće izabrati, a to je u koliziji s njihovim stajalištem da bi taj izbor ojačao povjerenje javnosti u institucije.

Ustavni sud u krnjem, 10-članom sastavu, radi od 12. travnja ove godine.

Nakon što prvi javni poziv iz rujna 2025. godine nije uspio, drugi poziv je raspisan 19. svibnja 2026. godine, no, unatoč želji vladajućih da se suci izaberu do ljetne stanke kandidati nisu dospjeli do plenarne sjednice na glasanje zbog nemogućnosti dogovora dviju strana.

Zastupnica SDP-a i gradonačelnica Supetra Ivana Marković danas je na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru upozorila na ozbiljne probleme u organizaciji hitne medicinske službe na hrvatskim otocima te predstavila saborsku inicijativu za njezinu reorganizaciju.

„Danas vam se ne obraćam ni kao zastupnica ni kao gradonačelnica, nego kao otočanka i sumještanka žene koja se danas bori za život na intenzivnoj njezi jer nije na vrijeme dobila pomoć kada joj je bila potrebna“, rekla je uvodno Marković, podsjetivši na nedavni slučaj u Supetru, gdje je pacijentica pomoć potražila pred zatvorenim vratima hitne medicinske službe. Jedini raspoloživi tim u tom je trenutku bio na drugoj intervenciji.

„Želim jasno reći da dajem svoju potporu i zahvalnost svim zaposlenicima u zdravstvenom sustavu i sustavu hitne medicinske pomoći. Oni zaista rade sve što mogu. Problem je u organizaciji sustava koji ne smije dovesti do situacije da građanin kojem je hitno potrebna pomoć ostane pred zatvorenim vratima“, istaknula je Marković, naglasivši kako se ne radi samo o jednom slučaju niti samo o problemu jednog otoka.

„Što se događa kada jedini tim hitne medicinske službe izađe na intervenciju? Događa se ono što se dogodilo u Supetru - građani kojima je potrebna hitna pomoć ne mogu je dobiti. I to nije problem samo otoka, već i brojnih ruralnih sredina na kopnu“, rekla je Marković, podsjetivši i na ranije pokušaje da se pitanje dostupnosti hitne medicinske skrbi na otocima otvori u Hrvatskom saboru, uključujući pokušaj sazivanja tematske sjednice saborskog Odbora za zdravstvo nakon slučaja na Lastovu. Kako je pojasnila, zahtjev za sazivanjem sjednice tada nije bio prihvaćen uz obrazloženje da nema potrebe jer je stanje hitne medicinske skrbi na otocima zadovoljavajuće.

„Nakon toga smo kao oporbeni zastupnici ipak održali tematsku sjednicu, ali bez zaključka jer smo bili blokirani od strane vladajućih“, rekla je Marković.

Zbog svega navedenog, Marković je zajedno s Klubom zastupnika SDP-a pokrenula saborsku inicijativu za reorganizaciju hitne medicinske skrbi na hrvatskim otocima. Inicijativa će biti upućena predsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministrici zdravstva.

Zahtjev je, kako je istaknula, jednostavan - potrebno je uspostaviti poseban standard organizacije hitne medicinske službe za hrvatske otoke koji će uzimati u obzir broj stanovnika, udaljenost, geografsku i prometnu povezanost te turističke pritiske tijekom sezone.

„Moramo osigurati da naseljeni otoci ne ostanu bez operativne hitne medicinske službe u trenutku kada tim koji je na raspolaganju izađe na intervenciju. Potrebno je osigurati dovoljan broj zdravstvenih djelatnika i timova tijekom cijele godine, uz dodatne kapacitete u turističkoj sezoni“, poručila je Marković, rekavši i kako su inicijativu potpisali zastupnici SDP-a, a pozvala je i sve druge saborske zastupnike, osobito zastupnike koji dolaze s otoka, kao i zastupnike drugih klubova, da se inicijativi pridruže.

„Dostupnost hitne medicinske skrbi nadstranačka je tema. Ovo nije pitanje politike, nego pitanje prava svakog čovjeka na zdravstvenu zaštitu“, naglasila je, pozivajući se na članak 59. Ustava Republike Hrvatske.

„Apeliram na Vladu, na predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministricu zdravstva da pokrenu reorganizaciju sustava i razgovaraju sa županijama koje su nadležne za hitnu medicinsku službu, kao i s jedinicama lokalne samouprave,“ nastavila je Marković, istaknuvši kako lokalna samouprava također može sudjelovati u rješavanju problema, ali i kako se sustav ne može kvalitetno mijenjati isključivo „odozdo“.

„Sustav se u ovom slučaju mora mijenjati odozgo, uz uključivanje jedinica lokalne samouprave koje ne bježe od odgovornosti i spremne su pomoći“, poručila je Marković, upozorivši i da je pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima šire od same hitne medicinske službe.

„U Supetru se borimo za ginekologa, za pedijatra i za dostupnost zdravstvene skrbi za oko pet tisuća žena. Danas nemamo radiologa, a liječnici obiteljske medicine su preopterećeni. To su ljudi koji žive u tim sredinama i pokušavaju pružiti pomoć svojim sugrađanima, ali sustav ih ne smije dovoditi do krajnjih granica“, rekla je Marković, istaknuvši i demografske promjene u Supetru, koji bilježi rast broja stanovnika, te činjenicu da osnovna škola prvi put ima tri razreda u pojedinim generacijama.

„Ako govorimo o demografskoj obnovi i životu na otocima, onda moramo osigurati i zdravstvenu zaštitu. Ne možemo govoriti ljudima da žive na otocima, osnivaju obitelji i grade svoj život tamo, a istodobno prihvaćati da u hitnom slučaju moraju čekati hoće li biti bure, hoće li trajekt voziti i hoće li uopće biti dostupna ambulanta,“ zaključila je Marković.

Uoči današnjeg govora predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Europske unije, hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP/S&D) upozorava da zdravstvo mora ostati među ključnim političkim prioritetima Europske unije.

Jerković Kraljić će se danas u Europskom parlamentu obratiti predsjednici Komisije te upozoriti da je Europska zdravstvena unija, čija je izgradnja snažno pokrenuta tijekom pandemije COVID-19, daleko od dovršenog projekta.

„Prije pet godina, tijekom pandemije, slušali smo vaše snažne poruke i velike ambicije o izgradnji Europske zdravstvene unije. Danas kao da ste izgubili iz vida što ona zapravo znači i što je sve potrebno da biste je izgradili. Zdravstvo ne smije nestati s europske političke agende samo zato što je pandemija završila“, poručuje Jerković Kraljić.

Naglašava kako zdravstveni izazovi s kojima se Europa suočava nisu nestali s krajem pandemije, baš naprotiv, postaju sve složeniji. Nedostatak zdravstvenih radnika, održivost zdravstvenih sustava, nejednak pristup liječenju, okolišne prijetnje zdravlju i porast nezaraznih bolesti samo su neki od njih. Istodobno, ubrzana primjena umjetne inteligencije u zdravstvu otvara velike mogućnosti za pacijente i zdravstvene sustave, ali i niz etičkih pitanja na koja Europa mora biti spremna odgovoriti. „To su europski problemi koji zahtijevaju europsku pozornost“, ističe Jerković Kraljić.

Kao potpredsjednica Odbora Europskog parlamenta za javno zdravlje, Jerković Kraljić upozorava da zdravstvena politika ne smije pasti u zaborav zbog ulaganja u obranu i dobivati političku pozornost samo u trenucima velikih kriza.

„U potpunosti se slažem s predsjednicom Von der Leyen - EU mora biti sigurna, neovisna o drugim zemljama i spremna obraniti se. Međutim, gubi iz vida činjenicu da su preduvjet sigurnosti i obrane zdravi građani. Europska zdravstvena unija nije završen projekt. Moramo pokazati da imamo političku volju nastaviti je kontinuirano graditi. Europski građani od nas ne očekuju da čekamo sljedeću zdravstvenu krizu kako bismo ponovno počeli ozbiljno razgovarati o zdravstvu“, zaključuje Jerković Kraljić.

SDP je podnio 8 amandmana na Zakon o tržištu električne energije, jer prijedlog o kojem Sabor raspravlja ima 37 članaka i nijedan od njih ne dira registraciju energetskih zajednica. Kad je na to u javnom savjetovanju upozorila Zelena energetska zadruga, Ministarstvo je odgovorilo da će „biti razmotreno kod izrade prijedloga novog Zakona“.

Zaštita koja štiti skupinu koju nitko ne utvrđuje

Zakon zabranjuje isključenje struje ugroženim kupcima i kupcima pogođenima energetskim siromaštvom. Za ugroženog kupca postupak postoji: centar za socijalnu skrb donosi odluku i u 8 dana o njoj obavješćuje opskrbljivača, a taj status ima oko 130.000 ljudi. Za kupca pogođenog energetskim siromaštvom ne postoji ni postupak, ni nadležno tijelo, ni registar.

"Zabranu isključenja podržavamo i tražimo je godinama. Ali zakon štiti dvije skupine kupaca, a samo se za jednu zna tko u nju ulazi. Za drugu ne postoji nijedno tijelo koje bi to utvrdilo, pa opskrbljivač dobiva zabranu da isključi kupca za kojega nema načina ni saznati da je zaštićen. Za tu skupinu zabrana ostaje na papiru. Naš amandman zato traži rok od 6 mjeseci da Vlada donese kriterije,“ rekao je SDP-ov zastupnik Mihael Zmajlović.

Tri i pol gigavata koja su čekala jednu odluku

Europska komisija u izvješću o Hrvatskoj iz lipnja navodi da je do 3,5 GW projekata obnovljivih izvora stajalo dulje od 3 godine, zbog nepredvidivih naknada za priključenje na mrežu. Odluka o toj naknadi čekala se od jeseni 2022., a Agencija ju je donijela 27. travnja 2026.

Studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Energetskog instituta Hrvoje Požar iz ožujka pokazala je da bi priključenje tih projekata snizilo prosječnu cijenu struje sa 101,7 na 72,96 eura po megavatsatu, dakle za oko 28 %. U istom razdoblju Hrvatska je uvezla 5.869 GWh struje, odnosno 30,7 % ukupne potrošnje, 16 % više nego godinu prije.

"Trećinu struje uvozimo i plaćamo je po cijeni koju ne određujemo mi, nego europsko tržište. Ta cijena ulazi u račune, a kako je energija 15,65 % potrošačke košarice, odatle se preljeva u sve ostale cijene. Zato nam inflaciju drži energija, a ne hrana. Istodobno je 3,5 GW domaće, jeftinije energije stajalo 3 godine i čekalo jednu regulatornu odluku,“ rekao je također Zmajlović.

Rok je istekao prije 20 mjeseci

Rok za prenošenje europske direktive o reformi tržišta struje istekao je 17. siječnja 2025. Klub SDP-a podnio je 26. ožujka 2025. dva zakonska prijedloga koji su uklanjali upravo prepreku osnivanju energetskih zajednica, a Sabor im je dva dana kasnije odobrio hitni postupak. Vlada je 22. svibnja 2025. predložila da se ti zakonski prijedlozi ne prihvate, uz pisano obećanje da će to riješiti sama.

Europska komisija poslala je 29. travnja 2026. obrazloženo mišljenje, posljednji korak prije tužbe Sudu Europske unije. Vladin prijedlog stigao je u Sabor 20. kolovoza 2026.

"Naša dva zakona su na ovom dnevnom redu točke 47. i 48., a Vladin, od prije mjesec dana, druga je točka. Stariji su 18 mjeseci, a stoje 45 mjesta niže. Ako je hitno, neka bude hitno za sve," ističe Zmajlović, dodajući kako je nacrt izrađen bez radne skupine. U javnom savjetovanju stiglo je 185 primjedbi, odbijeno ih je 147, a od 12 prihvaćenih 5 su bile pravopisne ispravke. Jedan od amandmana SDP-a doslovno je tekst koji je u savjetovanju predložila Hrvatska energetska regulatorna agencija, prekršajna odredba za organizatora dijeljenja energije. Ministarstvo ga je odbilo rečenicom da „nije predmet ovih izmjena i dopuna“, iako članak 29. istoga prijedloga mijenja upravo taj članak zakona.

Što SDP traži?

Klub zastupnika SDP-a podnio je 8 amandmana. Traže rok Vladi za odluku o tome tko je kupac pogođen energetskim siromaštvom, rok Agenciji za pravilnik bez kojega dijeljenje energije ne može početi, podizanje granice za višestambene zgrade s 50 na 200 kW i brisanje dozvole za osnivanje energetske zajednice. Nijedan od navedenih amandmana ne dira koncepciju zakona ni proračun.

„Ovaj zakon donosi prava koja su potrebna, ali ih u ovom obliku ne donosi stvarno. Zato smo suzdržani. Glasovati za taj zakon značilo bi reći da je posao obavljen, a nije,“ pojašnjava Zmajlović.

Inflacija u Hrvatskoj u kolovozu je iznosila 4,2 %, a u eurozoni 3,3 %. Hrana je bila na 0,1 %, odjeća i obuća jeftinije za 5,1 %, a energija skuplja za 17,6 %. Energija čini 15,65 % potrošačke košarice i danas nosi veći dio hrvatske inflacije.

Odgovor Vlade je jedanaesti paket mjera, predstavljen 10. rujna. Vrijedan je 260 milijuna eura, od čega 87 % odlazi na struju, plin i grijanje, a traje 6 mjeseci, do 31. ožujka. Prema izračunu iz Vladine vlastite prezentacije, prosječnom kućanstvu snižava se mjesečni račun s 58,25 na 43,33 eura, dakle za 14,92 eura mjesečno odnosno oko 179 eura godišnje. U istoj prezentaciji stoji i ukupan zbroj: svih jedanaest paketa dosad je stajalo 9,26 milijardi eura.

„Jedanaest paketa mjera stajalo je 9,26 milijardi eura, a cijena je nakon svega ostala ista. Taj je novac potrošen. Da je uložen u mrežu i u solarne panele na krovovima, danas bi se vraćao kroz niže račune, i to idućih 20 godina“, izjavio je saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović u raspravi u ime Kluba.

Da alternativa nije teorijska, pokazuje izračun Europske komisije iz ožujka ove godine. Kućanstvo koje samo proizvodi i troši solarnu energiju uštedi 260 do 550 eura godišnje, a skupina kućanstava koja dijeli energiju iz sunca i vjetra 440 do 930 eura godišnje.

„To je 2,5 do 5 puta više nego što kućanstvu donosi paket mjera, i traje 20 godina umjesto 6 mjeseci. Razlika je vrlo konkretna. Paket snižava račun tako da razliku plati proračun, pa kad mjere prestanu, račun se vrati na staro. Vlastita proizvodnja snižava račun zato što kućanstvo tu struju više ne mora kupiti. Tu uštedu nitko ne mora plaćati i ona ne prestaje," pojašnjava Zmajlović

Zašto toga u Hrvatskoj nema?

Europska strategija za solarnu energiju predviđala je da do 2025. barem jedna energetska zajednica djeluje u svakoj sredini s više od 10.000 stanovnika. Takvih gradova u Hrvatskoj ima 58. Do sada su registrirane tri energetske zajednice građana, a prva je upisana u ožujku 2024. s ukupno 4 kW instalirane snage, dok zajednica obnovljive energije nije registrirana nijedna. Austrija je svoj zakon donijela iste godine kao Hrvatska, 2021., a na kraju prošle godine imala je 5.590 zajednica obnovljive energije.

„Razlika nije u suncu. Po hrvatskom zakonu, zajednica obnovljive energije je energetska djelatnost, pa za njezino osnivanje treba dozvola Agencije. A onda otvorite Pravilnik o dozvolama i vidite da te djelatnosti u njemu nema - ni u jednom članku ni u jednom prilogu. Nema propisanog postupka, nema uvjeta, nema obrasca. To je dozvola koju je pravno nemoguće ishoditi. Zato ih je nula," upozorava Zmajlović u ime Kluba zastupnika SDP-a.

Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić rekao je u srijedu da su na sjednici postigli dogovor da se na temu otpada u Gospiću održi zatvorena sjednica tog odbora.

Zahvaljujem svim članicama i članovima jer smo jednoglasno donijeli odluku da naš Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravlja o saniranju sustava vezano za Gospić. Sjednica će biti zatvorena za javnost, bez medija, kako nitko ne bi mogao prigovoriti da netko želi profitirati na tom slučaju, najavio je Ostojić nakon sjednice Odbora.

Želimo, dodao je, izbjeći politikantstvo u situaciji koja se dogodila - da je 17 tisuća kamiona ušlo u Hrvatsku, a da zapravo nitko ne zna je li ili nije riječ o otrovnom otpadu.

Ostojić je izrazio nadu da će sjednica o problemu otpada u Gospiću, kad je zatvorena, biti konstruktivnija.

Smatra da treba krenuti od pitanja kako je bilo moguće da se to dogodi, da se dovozi otpad iz susjednih zemalja s kojima živimo u istoj zajednici, Europskoj uniji, i kako nitko ne primjećuje da im se isplati voziti takvu vrstu otpada. Pitanje je, napominje, i kako deklariraju taj otpad, jer ako je napisano da je bezopasan, onda je to ozbiljan kriminal. Kada se to dogodi 17 tisuća puta i istovari se 37 tisuća tona otpada samo u Gospiću, onda je to vrlo opasno i riječ je o propustu, naglasio je.

Najviše ga, kaže, interesiraju odgovori glavnog državnog odvjetnika s tim u vezi, jer ako se 2023. u DORH-u znalo za ilegalno odlaganje opasnog otpada u Gospiću, kako je moguće da to nisu zaustavili. Što čekate, ljubilarni 20- tisućiti kamion?, zapitao je.

Jesensko zasjedanje Hrvatskog sabora počelo je aktualnim prijepodnevom na kojem su zastupnici Vladi i ministrima postavili 41 pitanje. Očekivano, najveći dio rasprave obilježila je afera s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću, a SDP-ovi zastupnici i zastupnice otvorili su i pitanja funkcioniranja sustava socijalne skrbi, inflacije, odgovornosti ministara, postupanja države prema osobama s invaliditetom te ukupnog načina upravljanja državom.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koji je bio drugi po redu na aktualcu, premijeru Andreju Plenkoviću poručio je da iza njegovih deset godina vlasti ne stoji nekoliko izoliranih slučajeva, nego kronologija korupcije i urušavanja institucija.

Podsjetio je na niz afera i ocijenio da Vlada reagira tek kada građani izađu na ulice, i to prvenstveno kako bi sanirala političku štetu, a ne zato što ima cjelovito rješenje problema.

Posebno je istaknuo 37 tisuća tona otpada zakopanog u Gospiću, za što, kako je rekao, Vlada još uvijek nema konkretan plan.

„Vi ste predsjednik Vlade koji ste mecena korupciji. Zato je moje pitanje jednostavno – zar još uvijek imate obraza sjediti i prebacivati odgovornost na nekog drugoga?“, upitao je Hajdaš Dončić.

Na kraju mu je poručio da ga građani neće pamtiti kao državnika, već kao „mecenu korupcije i oca ekomafije u Hrvatskoj“.

SDP-ova Sabina Glasovac ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alenu Ružiću otvorila je pitanje funkcioniranja sustava socijalne skrbi.

Upozorila je da je, prema podacima koje je iznijela, 97 tisuća ljudi i dalje čekalo na inkluzivni dodatak, među njima i ljudi koji na njega čekaju dulje od godinu dana. Govorila je i o osobama s invaliditetom koje nemaju osobnog asistenta, o više od 20 tisuća djece s invaliditetom te o nedostatku mjesta u domovima za starije.

„Imate li vi išta ponuditi najranjivijim slojevima našeg društva osim beskonačnih lista čekanja? Smatrate li da sustav funkcionira?“, pitala je Glasovac.

SDP-ova Ivana Marković otvorila je pitanje inflacije i njezina udara na životni standard građana, o čemu je odgovarao ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Pitanje je bilo usmjereno na činjenicu da inflacija posebno pogađa građane s nižim i srednjim primanjima te na odgovornost Vlade za stvaranje uvjeta u kojima građani sve teže podmiruju svakodnevne troškove.

Mihael Zmajlović postavio je pitanje ministru Tomislavu Ćoriću. Pitao ga je osjeća li odgovornost za činjenicu da je omogućeno da se otpad iz Europe ilegalno zakopa u Hrvatskoj, upozorivši da do tog trenutka nijedna tona otpada nije odvezena s lokacije u Gospiću.

Upitao je i zašto Vlada sada imenuje znanstveni savjet te hoće li Ćorić preuzeti odgovornost za ono što se dogodilo.

Ćorić je odgovornost pokušao prebaciti na širi razvoj sustava gospodarenja otpadom, tvrdeći da su izmjene zakona iz 2019. i 2021. donesene s najboljom namjerom i u skladu s europskom praksom.

Zmajlović mu je uzvratio da time ne može pobjeći od činjenice da se kriminal s otpadom dogodio tijekom deset godina HDZ-ove vlasti.

„Ne možete pobjeći od činjenice da se ovaj kriminal ipak dogodio u mandatu HDZ-ove vlade, u proteklih 10 godina“, poručio je Zmajlović, dodajući da Vlada sada samo gasi požare, pokušava uljepšati sliku i odgovornost prebacuje na oporbu i građane.

Mirela Ahmetović otvorila je pitanje odgovornosti za promjene sustava kontrole prekograničnog prometa otpada. Ministricu Mariju Vučković i bivšeg ministra Tomislava Ćorića prozvala je zbog ukidanja obveze da se uvoz otpada najavi tri dana prije njegova prelaska granice.

Ahmetović je naglasila da problem u Gospiću nije stvar „nekih mailova“, nego pitanje kriminala i funkcioniranja države.

„Vi niste tu da vjerujete kriminalcima da su pošteni, nego da izgradite sustav koji će taj kriminal otkriti i suzbiti“, poručila je.

Ministricu Vučković izravno je pitala ima li saznanja je li Tomislav Ćorić prilikom ukidanja obveze najave pošiljke napravio analizu rizika zlouporabe takve promjene.

SDP-ov Matej Mostarac također je sudjelovao u aktualnom prijepodnevu, a njegovo pitanje bilo je usmjereno ministru Bačiću na probleme stanovanja i funkcioniranje javnih politika na terenu.

Miroslav Marković ministra Habijana je pitao o dozvolama za gospodarenje otpadom istaknuvši da država nije adekvatno reagirala. Prozvao je i župana Varaždinske županije koji je mogao pokrenuti reviziju sporne dozvole tvrtke koja je poslovala na području županije, ali i na području Like.

Mišel Jakšić je uputio pitanje Olegu Butkoviću po pitanju problema željezničkog sustava.

Posljednje pitanje na aktualcu postavio je Saša Đujić. On je pitanje postavio ministrici Hrstić oko sigurnosti vode na zagađenim područjima.

Današnji aktualac pokazao je ono na što SDP upozorava već mjesecima: problem nije samo u Gospiću. Problem je u sustavu koji je dopustio da se otpad godinama ilegalno odlaže, u institucijama koje nisu reagirale, u socijalnom sustavu u kojem deseci tisuća ljudi čekaju svoja prava i u gospodarstvu u kojem građani i dalje osjećaju posljedice visokih cijena.

SDP Hrvatske smatra da odgovor Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, prema kojem Holcim Hrvatska i NEXE imaju važeće dozvole za preuzimanje i energetsku oporabu neopasnog otpada, ne odgovara na pitanje koje je postavljeno. Dozvole nitko nije osporavao. Pitanje je bilo koje ulazne kriterije te cementare primjenjuju za gorivo iz otpada i zadovoljava li ih otpad iz big-bag vreća u Gospiću.

Od odluke Vlade od 10. rujna prošla su četiri dana, otpad može krenuti u svakom trenutku, a ni Ministarstvo ni cementare do sada nisu objavile nijedan podatak o tim kriterijima. Rok zato nije kalendarski nego činjeničan: podaci moraju biti javni prije nego što prva pošiljka uđe u cementnu peć, a ne nakon toga.

„Ministarstvo je odgovorilo na pitanje koje nitko nije postavio. Nismo pitali imaju li dozvolu, nego koji kriterij primjenjuju. Dozvola govori koja vrsta otpada smije ući u peć. Ne govori koliko antimona, kobalta i klora smije biti u njoj. Ključni broj otpada je pravna oznaka, a ne rezultat analize“, poručio je saborski zastupnik SDP-a Mihael Zmajlović, podsjetivši i da je tvrtka koja je otpad dovezla u Gospić - imala uredne dozvole.

„Imala je sve papire koje sustav traži i završili smo s desecima tisuća tona otpada zakopanih pokraj grada, sudskim postupcima i računom koji plaćaju porezni obveznici. Dozvola nikoga nije zaštitila tada i neće ga zaštititi sada. Zato pitamo za kriterij, a ne za papir“, kaže Zmajlović.

Nalaz međunarodnog stručnjaka koji suspaljivanje zagovara

SDP se poziva na javno objavljen stručni osvrt dr. sc. Renata Šarca, koji sudjeluje u međunarodnoj standardizaciji krutih goriva iz otpada kroz ISO i CEN i to kao delegirani neovisni stručnjak Austrian Standards International. Šarc je zagovornik uporabe kvalitetnog goriva iz otpada u cementnoj industriji i doktorirao je upravo na toj temi, a njegovi su radovi ugrađeni u normu ISO 4349:2024.

Prema njegovu osvrtu i preračunato po metodi koja se primjenjuje u Austriji, u otpadnoj plastici i gumi iz vreća (ključni broj 19 12 04) antimon iznosi 20,9 miligrama po megadžulu, gotovo tri puta iznad austrijskog medijana od 7 i dvostruko iznad 80. percentila od 10. U otpadnoj plastici (ključni broj 07 02 13) kobalt iznosi 2,68 miligrama po megadžulu, oko 1,8 puta iznad austrijskog medijana. U ostacima mehaničke obrade (ključni broj 19 12 12) udio klora iznosi 1,06 posto.

Sarčev je zaključak da je oznaka „neopasni otpad“ pravna klasifikacija koja sama po sebi ne znači da je materijal tehnički prikladan za cementnu peć te da kvaliteta goriva nastaje obradom, razdvajanjem tokova i kontrolom, a ne deklaracijom.

„To više ne govori oporba. To govori čovjek koji piše međunarodne norme za goriva iz otpada i koji tu praksu zagovara. Riječ nije o odstupanjima koja se objašnjavaju mjernom nesigurnošću, nego o višestrukim razlikama“, ističe Zmajlović.

Zahtjevi SDP-a

SDP traži da Holcim Hrvatska i NEXE odmah, prije preuzimanja prve pošiljke, javno objave:

1.    ulazne granične vrijednosti koje primjenjuju za antimon, kobalt, klor i živu u gorivu iz otpada,

2.    rezultat ocjene otpada iz Gospića po svakom toku zasebno, prije miješanja s drugim gorivom,

3.    hoće li i koji dio pošiljke odbiti?

Od Ministarstva SDP traži objavu dozvola za gospodarenje otpadom obiju tvrtki s popisom ključnih brojeva i količina te svih laboratorijskih izvješća s lokacije u cijelosti, uključujući izvješća o uzorkovanju od 2. srpnja. Ništa od toga ne odgađa odvoz otpada iz Gospića ni za jedan sat. Otpad može krenuti danas. Ono što se ne smije dogoditi jest da uđe u peć prije nego što je javno objavljeno po kojem je kriteriju ocijenjen.

Aarhuška konvencija, koju je Hrvatska ratificirala, obvezuje tijela javne vlasti da informacije o okolišu učine dostupnima javnosti i da joj omoguće sudjelovanje u odlukama koje na okoliš utječu. Odluka od 10. rujna donesena je bez objavljenih analiza, bez objavljenih kriterija i bez razgovora sa zajednicama koje otpad primaju.

SDP upozorava i da hrvatski propisi već zabranjuju miješanje i razrjeđivanje otpada radi zadovoljavanja kriterija za prihvat na odlagalište te razrjeđivanje kojim bi se opasni otpad proglasio neopasnim. Isto načelo mora vrijediti i u cementari: otpad iz Gospića mora zadovoljiti kriterij sam, a ne tek kao dio smjese.

„Ljudi u Gospiću imaju pravo tražiti da otpad ode. To smo tražili i mi, prije Vlade i tražimo i danas. Ali ljudi na Labinštini i u Našicama imaju pravo znati što im dolazi i po kojem pravilu. Građani Istre i Slavonije nisu građani drugog reda. Kad Vlada odlučuje o odredištu bez javno objavljene usporedbe svojstava otpada s ulaznim kriterijima postrojenja, ona problem ne rješava nego ga premješta“, poručuje Zmajlović.

„Otpad mora otići iz Gospića. Ali brzina nije isto što i provjera. ‚Munjevito‘ nije isto što i provjereno i sigurno.“

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je danas u Kući Europe u Zagrebu predstavila dobre vijesti za potrošače. Od idućeg tjedna, na snagu stupaju njene izmjene dviju europskih direktiva koje će zabraniti ugrađene kvarove, uvesti minimalne oznake trajanja uređaja te suzbiti tzv. greenwashing.

“Najveća radost u mom poslu je vidjeti da se dugotrajni rad isplatio! Dvije godine sam pregovarala sadržaj ovog zakona u ime Europskog parlamenta, period prilagodbe je istekao i od idućeg tjedna građani će primijetiti mnogo novosti. Među ostalim, uveli smo obavezu da svaka trgovina mora imati poster na vidljivom mjestu koji podsjeća građane da imaju jamstvo od dvije godine na sve što kupe. Naime, istraživanja su pokazala kako preko 60 posto građana u EU ne zna da imaju obavezno jamstvo, a i oni koji znaju, često misle da traje samo godinu dana”, kaže Biljana Borzan.

Uz obaveznu obavijest o jamstvu, na nekim proizvodima će biti i oznaka o minimalnom trajanju uređaja, koja će uz podsjetnik o jamstvu označavati i trajanje dodatnog komercijalnog jamstva koje nudi proizvođač i koje je besplatno i odnosi se na cijeli uređaj.

“Takozvane oznake trajanja uređaja trebale bi potaknuti pozitivnu konkurenciju na tržištu i osigurati da potrošači dobiju najbolje za svoj novac. Istraživanja su pokazala kako su građani voljni platiti više za uređaje koji traju dulje. Jako puno građana se žali kako se proizvodi počnu kvarti čim im istekne jamstvo. Ovaj zakon zabranjuje ugrađene kvarove i svaki proizvod koji ga ima mora biti povučen s tržišta”, kaže Borzan.

Zakon se također u velikom dijelu bravi tzv. greenwashingom. Borzan kaže kako u EU postoji više od 1200 različitih “zelenih oznaka”.

“Većina građana razmišlja kakav utjecaj na okoliš ima proizvod koji kupuju. Upravo zato se susrećemo s morem neprovjerenih tvrdnji poput “ekološko”, “bio”, “klimatski pozitivno”, “prirodno” koje prema mom istraživanju zamjećuje 80 posto naših građana, ali 70 posto im ne vjeruje. Kroz zadnju godinu dana takve lažne etiketice i oznake su počele nestajati s proizvoda u pripremi za ovaj zakon, a od iduceg tjedna možemo biti sigurni da su sve preostale provjerene od strane neovisnih stručnjaka”, kaže Borzan.

Sanja Bježančević, predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije i saborska zastupnica, ističe kako danas govorimo o temi koja je iznimno važna za našu županiju, a koju smo otvorili i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine, o gospodarenju otpadom u našoj županiji.

„Govorimo o Orlovnjaku, o 25 godina čekanja na rješenje, o poništenom natječaju, o javnom novcu koji je već potrošen i o financijskoj konstrukciji projekta koji se desetljećima najavljuje. Na ova pitanja na Skupštini županica je odgovorila da je „hrvatsko tlo za nju sveto“. Hrvatsko tlo sveto je i meni. Upravo zato i tražim odgovore. Jer ako nam je tlo sveto, onda moramo znati što se s njim događa. Moramo znati gdje je otpad, kako se njime upravlja, koliko je javnog novca potrošeno i tko je odgovoran kada projekt 25 godina nema rješenje. A onda smo dobili još jedno objašnjenje – da je možda dobro što Orlovnjak nije izgrađen prije deset ili dvadeset godina jer je danas tehnologija bolja. Dakle, 25 godina čekanja na rješenje sada se predstavlja kao prednost, što je ne samo neodgovorno već i bezobrazno.“

„Ali danas više ne govorimo samo o Orlovnjaku. Vlada Republike Hrvatske prošli je tjedan donijela odluku kojom je NEXE iz Našica određen za preuzimanje, transport i oporabu odnosno drugo odgovarajuće postupanje s oko 650 tona otpada iz Gospića. Riječ je, prema odluci Vlade, o neopasnom otpadu, a Vlada navodi da su njegova neopasna svojstva potvrđena kroz više međusobno neovisnih analiza i ispitivanja. I želim ovdje biti potpuno precizna. Ja sigurno neću raditi klasifikaciju otpada, ali nakon svega što se događalo u Gospiću i nakon nepovjerenja koje je s razlogom nastalo među građanima, potpuno je legitimno pitati: na temelju kojih analiza država tvrdi da je taj otpad neopasan i kako će se kontrolirati svaka pošiljka koja dolazi u

Našice? Javnost ima pravo znati koji je sastav otpada, koje su analize napravljene, tko ih je napravio i kada, koje količine dolaze u NEXE, pod kojim dozvolama, kako će se provoditi nadzor i hoće li rezultati kontrola biti javno dostupni. Ako je sve sigurno i zakonito, ne vidim nijedan razlog da ti podaci ne budu javno dostupni.“, iznijela je Sanja Bježančević.

„I sad dolazimo do odgovora županice o otpadu koji bi trebao dolaziti u NEXE. Rekla je da je protiv. Ali da ne može ništa. E, pa danas je vrlo jasno da se može. Jer ne govorimo samo o

oporbi koja traži odgovore. Ovih dana i HDZ-ovi gradonačelnici javno odbijaju prihvatiti otpad iz Gospića i traže da se takve odluke ne donose preko njihovih lokalnih zajednica. Dakle, nije točno da se ne može ništa. Može se reći ne. Može se tražiti razgovor s Vladom. Može se tražiti dokumentacija. Može se tražiti dodatni nadzor. Može se tražiti neovisna kontrola. Može se tražiti potpuna informacija za građane. I može se jasno reći da interes građana vaše županije mora biti zaštićen. Zato ne očekujem od županice da bude oporba vlastitoj Vladi. Ali očekujem da bude županica svoje županije. Ako HDZ-ovi gradonačelnici mogu javno reći da ne žele prihvatiti otpad, onda ne prihvaćam objašnjenje da županica „ne može ništa“. Može. Samo je pitanje ima li političke volje.“, navela je Bježančević.

„I zato danas od županice ne tražim velike riječi o „svetom hrvatskom tlu“. Tražim konkretno djelovanje. Tražim da od Vlade zatraži sve podatke o otpadu koji dolazi u NEXE. Tražim da inzistira na potpunoj sljedivosti i kontroli. Tražim da građani znaju što dolazi, u kojoj količini, na temelju kojih analiza i pod kojim uvjetima. I tražim da se, ako postoji bilo kakva dvojba, provede dodatna neovisna kontrola.“, iznijela je Bježančević.

„Jer ako joj je hrvatsko tlo doista sveto, onda se ono ne štiti velikim riječima, već djelovanjem.“, zaključuje Sanja Bježančević.

Goran Kušec, predsjednik SDP-a Osijek, naglašava kako Osijek ne smije šutjeti te kako dok Hrvatsku potresa afera s opasnim otpadom u Gospiću, u javnosti se ponovno spominje i naš

grad, kako je upravo Osijek izrijekom spomenut i na prosvjedu u Zagrebu, no kako gradska vlast šuti.

Goran Kušec upozorava: „Pomalo već pada u zaborav veliki požar u Dravi International iz 2023., koji je danima ugrožavao Osijek i okolicu. U gašenju je sudjelovalo više od 300 vatrogasaca, trojica su ozlijeđena, a jedan teško. Građanima se tada govorilo da nema razloga za

zabrinutost. Danas znamo da tlo na samom požarištu nije bilo uzorkovano, da nije postojalo odgovarajuće zabilježeno početno stanje okoliša te da Hrvatska nije imala laboratorijske kapacitete za dio potrebnih analiza. Tadašnja umirujuća priopćenja zato nisu mogla predstavljati cjelovitu procjenu posljedica. Na istoj su lokaciji u međuvremenu izbila još dva

požara – 7. kolovoza 2024. i 1. rujna 2026. Oba su bila manja, ali njihovo ponavljanje pokazuje da problem nije nestao. Javnost ni danas ne zna koliko se otpada nalazi na lokaciji, koliko ga tvrtka zaprima, koliko stvarno prerađuje i koliko ostaje nagomilano.“

„Tko se jednom opekao i na hladno puše! Zato gradonačelnika Ivana Radića pitamo koliko se tona otpada danas nalazi u Dravi International i podudara li se stvarno stanje na terenu s količinama prijavljenima u državnoj elektroničkoj evidenciji otpada – e-ONTO – i dopuštenim maksimumom od 20.000 tona? Tražimo i objavu potpunih rezultata analiza te višegodišnjeg praćenja posljedica katastrofalnog požara iz 2023. Zašto javnosti nisu jasno predstavljeni nedostaci tadašnjih mjerenja i preostale nepoznanice o mogućem utjecaju na tlo, vodu i zdravlje ljudi? Istovremeno zahtijevamo odgovore na ključna pitanja: Raspolažu li vatrogasci danas potrebnom zaštitnom opremom, odgovarajućim sredstvima za gašenje plastike te mogućnošću dekontaminacije ljudi i opreme? Imaju li nadležni laboratoriji danas dovoljno ljudi, opreme i jasno utvrđene protokole za brzo prepoznavanje opasnih produkata izgaranja plastike ili bismo uzorke ponovno morali slati u inozemstvo i danima čekati rezultate?“, uputio je ključna pitanja Goran Kušec.

„Ne trebaju nam nova uvjeravanja da nema razloga za zabrinutost. Tražimo potpune podatke, neovisnu provjeru i utvrđivanje odgovornosti ondje gdje za nju postoji osnova. Osijek ne smije šutjeti.“, istaknuo je Goran Kušec.

Sanja Bježančević,
saborska zastupnica i predsjednica SDP-a Osječko-baranjske županije

Goran Kušec,
predsjednik SDP-a Osijek

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je subotu u uvodnom govoru sjednice Glavnog odbora SDP-a Hrvatske da je SDP jedina hrvatska politička stranka koja i kritizira, ali sljedeći dan daje rješenja te da su snaga te stranke ljudi koji su ovdje, a ne oni koji su otišli. 

Pozdravljajući kolege na početku još jedne jesenske političke sezone u Hrvatskoj, rekao je da su godišnji odmori gotovi prije dva-tri tjedna za većinu građana Hrvatske, a da je najznačajniji politički događaj bila izvanredna sjednica Hrvatskoga sabora.

Naglasio je da je bilo puno PR-a, puno buke, no da zapravo konkretnih rješenja još uvijek nema te je to obrazac koji se u Hrvatskoj ponavlja zadnjih deset godina i ne odnosi se samo na sustav gospodarenja otpadom nego i na sustav upravljanja javnim zdravstvom, školstvom i ekonomijom.

„Uvijek isto, nema prevencije, nema razgovora, nego kad dođe problem, a on zna doći, čak kad te upozori, recimo, Europska komisija kao za Biljane Donje, onda rješavaš, a ono prije ne postoji“ rekao je i dodao da se onda rješava nestručno, potkapacitirano i loše, te se vrti iz mjeseca u mjesec.

Predsjednik SDP-a istaknuo je kako je SDP ostao jedina hrvatska politička stranka, koja je na problem Gospića, na taj ekocid, reagirala i stručno i politički.

Nastavio je da je Zmajlović naručio neovisnu ekspertizu uglednog profesora, koji je odmah ukazao da ni jedno od četiri ponuđena rješenja, koja je nudio HDZ, nije dobro.

„Mi smo odgovorno ponudili svojih pet rješenja, a onda, u onom drugom dijelu koji se tiče politike, prikupili smo pozive za opoziv, ne samo od našeg junior partnera Možemo!, nego čak i od nekih oporbenih stranaka desnice,“ kazao je i naglasio kako to pokazuje da jedino SDP u Hrvatskoj to može i nitko drugi.

Nastavio je da je Gospić zapravo ogledalo ili prozor cijele Hrvatske i situacije u Hrvatskoj te da „dok jedno ministarstvo zakapa otpad, druga ministarstva u Hrvatskoj zakapaju ljude“.

Istaknuo je i da je inflacija još uvijek najviša u eurozoni, a da su prosječne plaće 25 do 30 posto manje od europskog prosjeka te da naši građani ne trebaju čitati izvješće Eurostata da vide kakve su cijene u trgovinama jer je odgovor na blagajnama.

Siniša Hajdaš Dončić upitao je je li normalno, da, primjerice Zadar, peti grad po veličini u Hrvatskoj, nema ginekologa ni liječnika opće prakse i ustvrdio da je tako u svakom dijelu sustava koji ne postoji u Hrvatskoj.

„Dok jedino SDP vidi cjelovitu sliku, jedan dio medija, predvođen takozvanom Hrvatskom radio televizijom (HRT),  taj dio gleda parcijalno. Zar je normalno, da je o jednom bezveznom skupu pučana, u središnjem dnevniku takozvanog HRT-a, dvadeset minuta priloga o pučanima, a prokleta tišina, ono kad je neugodno ljudima, 18 mjeseci o Gospiću,“ rekao je.

Poručio je SDP-ovcima da moraju biti glasniji od te tišine i to snagom i argumentima.  

Ocijenio je i da se tijekom ljeta nije toliko pisalo o šutljivom radu SDP-a, da su pripremili program za Hrvatsku nakon dugih konzultacija i usuglašavanja, koje će trajati još par dana, a da se pisalo o odlascima iz SDP-a. 

„Stranka koja ima 80-godišnju tradiciju, koja je preživjela rat, tranziciju, oporbu i vlast, a ni ja sigurno neću drhtati i treptati ako netko odlazi iz stranke jer su mi bitni ljudi koji ostaju i danas su ovdje,“ kazao je i nastavio da je pred članovima stranke golem i najteži posao mijenjanja sustava i načina upravljanja u Hrvatskoj, kako su to imali priliku raditi dva puta te da će imati i treći.

Prije Glavnog odbora, predsjednik i drugi članovi SDP-a sudjelovali su u "Hodu za slobodu", koji je organizirala inicijativa Građanke i građani Rijeke, te su iskazali jasnu podršku reproduktivnim ljudskim pravima i zahtjevu za siguran i besplatan pobačaj.

Politički tajnik SDP-a i saborski zastupnik Saša Đujić izjavio je nakon sjednice Glavnog odbora stranke kako je novi glavni tajnik SDP-a Jure Zubčić iz Zadarske županije, dosadašnji istaknuti član, koji je na zadnjim lokalnim izborima bio kandidat za župana u Zadarskoj županiji. 

Zahvalio je dosadašnjem tajniku Marku Krički, koji preuzima nove dužnosti u Hrvatskom saboru. On će biti zadužen kao jedan od potpredsjednika Kluba zastupnika za koordinaciju terenskog rada zastupnika, koji bi trebali usvojene politike komunicirati s građanima.

Đujić je istaknuo da im se od početka rujna u timu pridružio i istaknuti dugogodišnji novinar Andrej Dimitrijević na mjestu šefa internih komunikacija i glasnogovornika stranke.

Dodao je da je Krička u zadnje tri godine odradio veliki posao. Bio je glavni tajnik u ključnim trenucima za stranku, odradio je od parlamentarnih, preko predsjedničkih, euroizbora do lokalnih izbora, bio povjerenik u Rijeci i doprinio konsolidaciji riječkog SDP-a nakon zadnjih lokalnih izbora.

Saša Đujić je izvijestio da su jučer imali sastanak užeg vodstva stranke, sastanak vodstva Kluba zastupnika u Hrvatskom saboru te je održana i sjednica Glavnog odbora Foruma žena Hrvatske, a danas je vodstvo SDP-a sudjelovalo u Hodu za slobodu.

Na sjednici Glavnog odbora su, osim rasprave o aktualnoj političkoj situaciji, usvojili programske prioritete reforme za Hrvatsku u pet točaka, od kojih je prva sigurnost egzistencije građana, koja obuhvaća stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, mlade, a  druga je tema zdravstva građana.

Treća tema je rast i produktivnost gospodarstva i poljoprivrede, četvrta su kulturna i simbolička područja, koja obuhvaćaju reformu javnih medija i servisa, vrijednosne teme poput svjetonazorskih opredjeljenja, dok je peta tema učinkovitost države, koja bi trebala poboljšati sustave. 

To su naši programski prioriteti s kojima u idućim tjednima krećemo razgovarati s našim partnerima iz Možemo! kako bi predstavili javnosti naš program za reformu Hrvatske, rekao je.

Na pitanje o inicijativi za glasanje o opozivu Vlade, odgovorio je kako je važna poruka da su uspjeli okupiti gotovo cijelu oporbu, da, neovisno o svjetonazorima, osim strateških partnera iz Možemo i SDP-a i ostalih lijevih opcija u Hrvatskom saboru, Dalije Orešković, gospođe Puljak, tu inicijativu podržavaju kolege iz Mosta i kolege Raspudići.

Rekao je da je to vrlo važno na simboličkoj razini, neovisno o svjetonazorima, da su kao oporba u Hrvatskom saboru shvatili trenutak u kojem se Hrvatska nalazi i da je, neovisno kako će ta inicijativa proći, jer postoje žetoni koji održavaju vladajuću većinu, oporba svjesna problema i spremna je prijeći preko nekih ideoloških razlika i međusobnih odnosa, u interesu Hrvatske.

Očekujem da ćemo u narednim danima, tjedan iza aktualnog sata i ostalih aktivnosti i formalno pustiti tu inicijativu u proceduru, rekao je i dodao da su to napravili taktički, da se rasprava još malo produži. Dodao je da će kroz raspravu o inicijativi ukazivati na probleme otpada, sigurnosti građana i veleizdaje koja se dogodila te funkcioniranja sustava države.

Kazao je da je sustav, kojeg je izgradio Andrej Plenković zajedno s HDZ-om, doveo do ovoga u zadnjih deset godina, sustav koji nema glavnog državnog inspektora, a dok ga je imao, on je umjesto da kontrolira, poticao ovo što se dogodilo u Lici. Moramo glasno govoriti da se spriječi daljnji nastavak, a posve nam je neprihvatljiv plan sanacije kojim bi oni otrovni otpad iz Like razvozili po ostalom dijelu Hrvatske, od Istre do Zagorja, naglasio je Đujić.