Učitavanje...

Kristian Tončić novi predsjednik Foruma mladih SDP-a
Na XIV. izbornoj konvenciji Foruma mladih SDP-a Hrvatske, održanoj u Zagrebu, za novog predsjednika izabran je Kristian Tončić iz Opatije.
Za potpredsjednike Foruma mladih izabrani su Erik Matejak (Novi Marof), Timon Fabijanec (Koprivnica) i Franjo Barilar (Konjščina), dok je za glavnog tajnika izabran Karlo Vedak (Zagreb).
U Predsjedništvo Foruma mladih SDP-a Hrvatske izabrani su Anamarija Brkić (Zagreb), Anja Aumiller (Velika Gorica) Sebastijan Geček (Vidovec), Dalija Roksandić (Koprivnica), Vanja Maletić (Šodolovci), Luka Čanković (Rijeka), Karmen Višić (Split), Matija Kolarec (Jastrebarsko), Pavao Pap (Nuštar).
Konvencija je izabrala i članove Nadzornog odbora te usvojila Program rada Foruma mladih SDP-a Hrvatske za mandatno razdoblje 2026. – 2028. godine.
Tončić je zahvalio članicama i članovima na ukazanom povjerenju te dosadašnjem predsjedniku Lovri Lukavečkom i njegovu timu na radu i temeljima postavljenima tijekom prethodna dva mandata.
„Forum mi je dao znanje, iskustvo, prijateljstva i priliku da rastem. Sada sve stečeno želim vratiti organizaciji i staviti na raspolaganje našim članicama i članovima. Nastavit ćemo graditi snažan i vidljiv Forum, dodatno se otvoriti mlađim generacijama te kroz edukacije, mentorstvo i jačanje lokalnih organizacija omogućiti svima jednaku priliku za rad i politički razvoj“, poručio je novoizabrani predsjednik.
Na Konvenciji je usvojena i rezolucija “Rad za život, a ne život za rad”.
O novom predsjedniku
Kristian Tončić magistar prava je iz Opatije i predsjednik Gradskog vijeća Grada Opatije. Iskustvo vođenja Foruma mladih stekao je kao predsjednik lokalne organizacije u Opatiji i županijske organizacije u Primorsko-goranskoj županiji, a u prethodnom mandatu bio je član Predsjedništva Foruma mladih SDP-a Hrvatske.
Svoj društveni i politički put započeo je kroz predstavništva učenika i studenata te rad u lokalnim i županijskim savjetima mladih. Kroz te je dužnosti stjecao iskustvo zastupanja interesa mladih, vođenja organizacija i sudjelovanja u procesima donošenja odluka.
Dugogodišnji je član SDP-a, tajnik Gradske organizacije SDP-a Opatije, član Županijskog odbora SDP-a Primorsko-goranske županije i Glavnog odbora SDP-a Hrvatske.

Hajdaš Dončić: Mladi u Hrvatskoj nemaju ekonomsku i stambenu sigurnost

Jednake plaće za žene i muškarce tema okruglog stola Foruma žena
Povodom Europskog dana jednakih plaća, Forum žena SDP-a danas je u Mariji Bistrici organizirao okrugli stol pod nazivom „Europski lokalni dijalog: Jednaka plaća, jednake prilike – od europskih prilika do lokalnih promjena“. Na skupu održanom u Hotelu Kaj okupljeni su upozorili na trajnu ekonomsku neravnopravnost žena i muškaraca te pozvali na konkretne političke i zakonodavne promjene koje će osigurati jednaka prava, mogućnosti i ekonomsku sigurnost.
Na okruglom stolu, koji je moderirala potpredsjednica PES Women Sonja Kovač, uvodno je izlaganje održala predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova u Hrvatskom saboru Marija Lugarić.
U raspravi su sudjelovali predsjednica Foruma žena SDP-a Mirela Katalenac, međunarodni tajnik SDP-a i član Europskog odbora regija Joško Klisović, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) Marko Vešligaj te župan Općine Škofja Loka i član Europskog odbora regija Tine Radinja.
Sudionici su istaknuli kako u ovom dijelu godine žene u Europskoj uniji simbolično rade besplatno, što jasno ilustrira koliko je još potrebno učiniti kako bi žene za svoj rad bile jednako plaćene kao muškarci. Iako razlike u plaćama nisu jedini oblik ekonomske neravnopravnosti, one su njezin najvidljiviji i mjerljiv pokazatelj.
U raspravi, u kojoj su razmijenjena i europska te lokalna iskustva, naglašeno je da je problem mnogo širi od samog iznosa na platnoj listi. Žene su češće zaposlene u slabije plaćenim djelatnostima, nerazmjerno preuzimaju odgovornost za neplaćeni rad i skrb o djeci i starijim članovima obitelji, češće prekidaju svoje karijere te su i dalje nedovoljno zastupljene na najvišim upravljačkim pozicijama.
Posljedice se ne zaustavljaju završetkom radnog vijeka – niža primanja tijekom života znače i niže mirovine te veću izloženost siromaštvu u starosti. Ekonomska neovisnost žena stoga nije samo pitanje ravnopravnosti, nego pitanje njihove stvarne slobode i mogućnosti samostalnog odlučivanja o vlastitom životu.
Forum žena SDP-a poručuje kako je vrijeme za konkretne iskorake na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini te zahtijeva:
1. Transparentnost plaća i stvarno uklanjanje rodnih razlika u primanjima
Tražimo dosljednu provedbu načela jednake plaće za rad jednake vrijednosti, transparentne kriterije određivanja plaća i napredovanja te obvezu poslodavaca da utvrđuju i uklanjaju neopravdane razlike u primanjima žena i muškaraca. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskom Direktivom o transparentnosti plaća mora donijeti stvarne mehanizme zaštite, a ne ostati samo formalna zakonska obveza.
2. Dostupne javne usluge skrbi i ravnopravnu podjelu obiteljskih obveza
Odgovornost za skrb mora biti ravnomjernije raspoređena između žena i muškaraca, ali i između obitelji i države. Briga o obitelji ne smije biti prepreka profesionalnom razvoju žena niti razlog zbog kojeg će žene imati niže prihode i mirovine.
3. Ravnopravno sudjelovanje žena u ekonomskoj i upravljačkoj moći
Tražimo uklanjanje prepreka napredovanju žena, jednake mogućnosti pristupa rukovodećim i upravljačkim pozicijama te pravednije vrednovanje zanimanja i djelatnosti u kojima pretežito rade žene.
Zaključak je okruglog stola u Mariji Bistrici kako Europski dan jednakih plaća ne smije biti još jedan datum na koji ćemo samo upozoriti da žene zarađuju manje, već poticaj za stvarne promjene koje će se osjetiti u svakodnevnom životu žena.
Ne tražimo privilegije, nego pravednost. Ne tražimo posebna prava, nego jednake mogućnosti. Ekonomska ravnopravnost žena i muškaraca ne smije biti obećanje za budućnost, nego politički prioritet sadašnjosti.

Hajdaš Dončić u Vukovaru: Pitanje nestalih mora ostati prioritet
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručili su u srijedu iz Vukovara da pitanje nestalih u Domovinskom ratu mora ostati politički i društveni prioritet jer više od 1700 obitelji još čeka odgovore o sudbini svojih najmilijih.
"Želim da Vukovar ostane nacionalno pitanje, a ne stranačko, da bude mjesto zajedništva, neovisno o političkom opredjeljenju, da živi za danas, za mlade, za sutra", rekao je Hajdaš Dončić.
Govoreći o potrazi za nestalima, ocijenio je kako država radi koliko može, ali riječ je o pitanju kojem treba nastaviti posvećivati najveću moguću pozornost i raditi pritisak na Srbiju.
"1700 nestalih, to je pitanje Hrvatske, ali i pitanje svake obitelji koja još traži nekoga", kazao je.
Upitan očekuje li da će promjena vlasti u Srbiji donijeti pomake u pronalasku nestalih, Hajdaš Dončić je odgovrio kako je skeptičan jer je riječ o šarolikoj skupini ljudi i političkih opcija, a vrijeme će pokazati kako će se postaviti prema tom pitanju.
"Jedno od ključnih pitanja je i pitanje odnosa prema agresiji na Hrvatsku", dodao je.
Benčić je istaknula da je pitanje nestalih temeljno ljudsko pitanje oko kojega ne bi smjelo biti političkih sporova.
"Ove godine naš Klub zastupnika, kao i naši predstavnici iz braniteljske grupe, koji su također s nama ovdje, žele u prvi plan staviti pitanje nestalih kao jedno od primarnih pitanja koje naše društvo, država pa i mi koji smo članovi parlamenta moramo riješiti", rekla je.
Više od 1700 obitelji još uvijek ne zna gdje su njihovi najmiliji i zbog njihovog mira i zbog onoga što im dugujemo, to pitanje moramo staviti kao politički i društveni prioritet, naglasila je.
Dodala je kako je frustrira i žalosti što se ni nakon toliko godina sudbina velikog broja nestalih nije razriješila, a mnogi koji će sudjelovati u vukovarskoj Koloni sjećanja i dalje ne znaju gdje su njihovi najmiliji.
"Zato kažemo da je to nama kao političkoj stranci i predstavnicima u parlamentu apsolutni prioritet, koji ćemo u narednim mjesecima i godinama, nadam se, napokon razriješiti", poručila je.
Zadnje vijesti

Održan okrugli stol SDP-a o borbi protiv rodnog jaza u plaćama
Europska direktiva o transparentnosti plaća već je trebala biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, rok je istekao 7. lipnja ove godine. Sada napokon imamo Nacrt izmjena Zakona o radu koji bi trebao omogućiti radnicama i radnicima uvid u plaće, lakše prepoznavanje nejednakosti i učinkovitije ostvarivanje prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
O tome se razgovaralo na okruglom stolu u Hrvatskom saboru „Transparentnost plaća i borba protiv rodnog jaza u plaćama – jednaka plaća za jednak rad: pravo ili tajna?”, u organizaciji Kluba SDP-a u Hrvatskom saboru, zastupnika u Europskom parlamentu i potpredsjednika Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena Marka Vešligaja i zastupnice u Hrvatskom saboru i predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova Marije Lugarić.
„Tajnost plaća nikada nije jednako štitila sve. Ona je jačala poziciju onih koji plaće određuju, a slabila poziciju radnika koji od svojega rada žive. Zato transparentnost plaća nije administrativno pitanje, nego pitanje radničkih prava, socijalne pravednosti i ravnopravnosti žena i muškaraca. Radnik mora imati pravo znati prema kojim se kriterijima određuje njegova plaća i zašto se jednako vrijedan rad ne plaća jednako.” rekla je Marija Lugarić.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2024. godinu, rodni jaz u plaćama u Europskoj uniji iznosio je 11,1 posto. Riječ je o razlici u prosječnim bruto satnim zaradama žena i muškaraca, a ne nužno o razlici u plaći za isti posao.
”To znači gotovo šest tjedana rada godišnje – bez ikakve naknade. A žene posljedice toga osjećaju tijekom cijeloga života. Niže plaće znače niže mirovine, manje mogućnosti i manju financijsku sigurnost.” rekla je u svoj obraćanju povjerenica EK za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib.
Prema podacima portala MojaPlaća.hr posao, žene u prosjeku u Hrvatskoj zarađuju 13 % manje od muškaraca, a rodni jaz za isto radno mjesto iznosi 6 %. Podaci pokazuju da su razlike znatno veće u pojedinim djelatnostima. Rodni jaz u prosječnim bruto plaćama iznosio je 23,3 % u zdravstvu i socijalnoj skrbi (medicinske sestre, doktorice, njegovateljice), 23,2 % u financijskim djelatnostima i osiguranju (npr. financijski savjetnik zarađuje 1.972 eura, a financijska savjetnica 1.471 euro, 25 % manje) te 15,3 % u trgovini, a u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju porasla je na 13,3 posto. Također, podaci pokazuju da je rodni jaz u pravilu veći u privatnom nego u javnom sektoru. Na razini Europske unije rodni jaz u mirovinama iznosi čak 24,5 posto, u Hrvatskoj u 2024. iznosio je 19,3 posto. Dakle, govorimo o nejednakostima koje se akumuliraju tijekom cijelog života i izravno utječu na ekonomsku neovisnost žena.
Neke od mjera koje proizlaze iz Direktive su: zabrana koncepta tajnosti plaća, dakle obveza poslodavaca je da otkrije informacije o plaći (uključujući mogućnost usporedbe plaće na temelju, između ostalog, spola/roda), obveza poslodavca da otkrije kriterije koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanje plaća , obavijest o početnoj plaći i/ili rasponu plaća u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao kako bi sve bilo jasno i transparentno i prije početka radnog odnosa.
”Direktiva ne obuhvaća samo jednak rad, nego i rad jednake vrijednosti. To znači da se moraju moći usporediti i različita radna mjesta koja zahtijevaju usporedivu razinu vještina, odgovornosti, napora i radnih uvjeta. Tako se otvara prostor za prepoznavanje nejednakosti koje dosad nisu bile dovoljno vidljive, posebno u djelatnostima u kojima pretežno rade žene.” objašnjava Vešligaj.
Prema dostupnim pregledima provedbe, samo pet država članica dosad je u cijelosti prenijelo Direktivu u nacionalno zakonodavstvo: Italija, Litva, Malta, Slovačka i Grčka. U preostalim državama zakonodavni postupci još su u tijeku, a pristupi se značajno razlikuju. Primjerice, Poljska je već uvela nova pravila o transparentnosti plaća tijekom zapošljavanja, dok je Češka zabranila ugovorne odredbe kojima se radnicima ograničava pravo da otkrivaju vlastitu plaću.
”Kao izvjestitelj za Strategiju rodne ravnopravnosti, posebno sam inzistirao na tome da ekonomska ravnopravnost bude jedan od ključnih prioriteta europske politike. Bez ekonomske ravnopravnosti, nema stvarne rodne ravnopravnosti. Transparentnost plaća ne može sama ukloniti sve uzroke rodnog jaza, ali je važan preduvjet da postojeće nejednakosti možemo prepoznati, dokazati i početi uklanjati.” rekao je Marko Vešligaj.
Sam nacrt hrvatskog Zakona donosi važne promjene, od obveze informiranja kandidata o plaći prije zapošljavanja do prava radnica na informacije o razlikama u plaćama te uvođenja nacionalnog sustava za praćenje tih razlika.
„Zakon neće vrijediti mnogo ako radnici nemaju učinkovitu pravnu zaštitu, ako sankcije nisu odvraćajuće i ako institucije koje trebaju nadzirati njegovu provedbu nemaju dovoljno ljudi i sredstava. Ne možemo donositi nova prava, a istodobno zanemariti one koji ih trebaju štititi. Poslodavcima koji žele pravedno vrednovati rad treba osigurati jasna pravila i podršku, ali prava radnika ne mogu ovisiti samo o dobroj volji poslodavca.” naglasila je Lugarić.
Podsjetimo Klub SDP-a je još 2024. predložio proglašenje Nacionalnog dana jednakih plaća, ali Hrvatski sabor taj je prijedlog odbio. Cilj nije ni sada samo formalno prenijeti europsku Direktivu, nego stvarno promijeniti položaj radnika i radnica. Ne želimo samo znati koliko su žene manje plaćene. Želimo da prestanu biti manje plaćene jer i 1 % razlike je previše.

Marković upozorava na prijeteći kolaps sustava gospodarenja otpadom
Na današnjoj konferenciji za medije u Hrvatskom saboru, zastupnik SDP-a i varaždinski dogradonačelnik Miro Marković upozorio je na ozbiljne probleme u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, koji bi već od ponedjeljka, 16. studenoga, mogli dovesti do prekida odvoza miješanog komunalnog otpada u brojnim gradovima i općinama.
Povod za upozorenje SDP-a dopis je privatne tvrtke koja pruža usluge gospodarenja otpadom za više od 50 gradova i općina, odnosno oko 65 tisuća kućanstava, a u kojem se upozorava na mogućnost obustave odvoza zbog nedostatka raspoloživih kapaciteta za skladištenje i odlaganje otpada.
„Uz gradove koji već imaju problema s odvozom otpada, među kojima je i Varaždin, sada se u istoj situaciji nalaze i Makarska, Samobor i brojni drugi gradovi. Država, odnosno Ministarstvo i Fond, nisu na vrijeme osigurali lokacije na koje će se otpad odvoziti, iako slobodni kapaciteti postoje. To je posljedica neuređenog sustava i neodgovornosti države”, istaknuo je Marković.
Posebno je problematičnim ocijenio činjenicu da pojedini gradovi, unatoč raspoloživim kapacitetima na odlagalištima izgrađenima uz čak 90 posto javnog novca, odlukama svojih gradskih vijeća zabranjuju prihvat otpada iz drugih sredina.
Marković smatra da rješenje postoji, ali da Vlada i nadležno Ministarstvo moraju prestati prebacivati odgovornost na jedinice lokalne samouprave. Istaknuo je kako Zakon o gospodarenju otpadom daje ministrici mogućnost da odredi odlagališta na koja će se upućivati otpad iz gradova i općina koji nemaju vlastite kapacitete, uključujući količine i cijene prihvata. Ako Ministarstvo ne reagira, Vlada može donijeti izvanrednu odluku na temelju članka 11. Zakona o gospodarenju otpadom.
„Ne može se čekati da neki načelnik ili gradonačelnik odluči hoće li prihvatiti otpad. U situaciji kada je sustav praktički pred raspadom, Vlada mora preuzeti odgovornost i donijeti odluku o tome kamo će se otpad odvoziti. Pritom se treba voditi geografskim načelom, kako bi se otpad odvozio na najbliža raspoloživa odlagališta i kako bi se troškovi za gradove i građane sveli na najmanju moguću mjeru”, poručio je Marković, podsjetivši da Varaždin već godinama nema vlastito odlagalište miješanog komunalnog otpada, zbog čega građani plaćaju znatno više troškove zbrinjavanja. Posebno je upozorio na položaj Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, koje čekaju otvaranje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, čiji se početak rada očekuje tek krajem 2027. godine.
„Do tada naši gradovi i općine moraju negdje odvoziti svoj otpad. Ne možemo čekati još godinu dana, a kamoli dopustiti da zbog neaktivnosti države građani ostanu bez osnovne komunalne usluge”, naglasio je.
Kao jedan od ključnih uzroka današnje situacije naveo je izostanak pravodobne izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom. Od planiranih centara izgrađeno ih je samo pet, dok je od 2016. godine zatvoreno 60 od ukupno 130 odlagališta u Hrvatskoj.
„To je ključ problema. Zatvarali su se kapaciteti, a novi sustav nije izgrađen na vrijeme. Danas imamo situaciju u kojoj postoje slobodni kapaciteti, ali nemamo funkcionalno i povezano nacionalno rješenje. Ministarstvo je prije dva mjeseca obećalo da će problem riješiti, no konkretnih rezultata i dalje nema”, rekao je Marković, dodajući kako SDP očekuje da Ministarstvo najkasnije do ponedjeljka predstavi konkretan plan zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine koji nemaju vlastita odlagališta. U protivnom, Vlada bi već na sljedećoj sjednici trebala donijeti obvezujuću odluku kojom će odrediti lokacije i uvjete prihvata otpada.
„Građani moraju znati kamo se odvozi otpad iz njihovih gradova i općina. Ne smijemo dopustiti da otpad ostane na ulicama. Dogorjelo je do noktiju i više nema prostora za odgađanje. Građani ovu uslugu skupo plaćaju i ne smiju biti kažnjavani zbog neodgovornosti države”, istaknuo je Marković, zaključno podsjetivši i na nedavno predstavljeni SDP-ov program gospodarenja otpadom, kojim se zagovara cjelovito uređenje sustava u skladu s nacionalnim interesima.
„Otpad je pitanje strateške infrastrukture zemlje. Kao država moramo sami riješiti pitanje regionalnih centara za gospodarenje otpadom i njima upravljati, a ne prepustiti privatnicima da vode taj biznis. Gospodarenje otpadom mora biti uređeno kao javni interes, uz jasnu odgovornost države i dugoročno održivo planiranje”, zaključio je Marković.

Cilj nam je da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca
Klub zastupnika SDP-a u petak je u Saboru organizirao okrugli stol o transparentnosti plaća i borbi protiv rodnog jaza u plaćama, vezano uz primjenu europske Direktive o transparentnosti plaća, uz poruku kako im je cilj da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić uoči okruglog stola kazala je kako je rasprava organizirana u suradnji sa SDP-ovim europarlamentarcem i potpredsjednikom Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena Europskog parlamenta Markom Vešligajem.
„Okrugli stol organizirali smo u trenutku kada su u Hrvatskoj u javnoj raspravi izmjene Zakona o radu kojima se treba osigurati transparentnost plaća i smanjiti rodni jaz u plaćama. No, mi ne želimo puko formalno prepisivanje Direktive nego da u Hrvatskoj radnice i radnici budu bolje plaćeni”, kazala je. Istaknula je kako Direktiva puno vremena posvećuje izvještavanju, te poručila - "ne želimo samo znati koliko su žene manje plaćene od muškaraca nego nam je cilj da žene prestanu biti manje plaćene od muškaraca".
„Rodni jaz u plaćama je velik, a još je veći u mirovinama i doista danas možemo govoriti o ženskom siromaštvu”, ustvrdila je Lugarić.
Vešligaj je istaknuo kako Hrvatska kasni s prijenosom Direktive, budući da je rok bio do 7. lipnja, dodavši da ju je do sada pet europskih država implementiralo u svoja zakonodavstva.
„Situacija nije dobra i, prema nekim podacima, imamo rodni jaz od 13 posto, prema nekim drugima 6,5 posto, iako bi i jedan posto bilo previše. Posebno zabrinjava što imamo rodni jaz od 23 posto u sektorima poput zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, nekim financijskim djelatnostima, u kojima u pravilu dominiraju žene, čime se šalje loša poruka”, upozorio je.
Direktiva usvojena na europskoj razini 2023. godine, uz ostalo, definira zabranu koncepta tajnosti plaće i traži da plaće budu usporedive, pa i prema spolu, propisuje obvezu poslodavca da jasno navede kriterije na temelju kojih se određuje plaća, uključujući i mogućnosti za napredovanje, odnosno, za povećanje plaće, kao i obavijest o početnoj plaći, pojasnio je.
„Važno je istaknuti mirovine gdje Hrvatska ima jaz veći od 19 posto, što je posljedica tih velikih razlika u plaćama”, kazao je. Poručio je da je kao izvjestitelj za novu strategiju rodne ravnopravnosti Europskog parlamenta kao prioritet stavio ekonomsku borbu za bolji položaj žena jer, napominje, „nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske ravnopravnosti”.

SDP i Možemo započeli pregovore o programskom poglavlju o pravosuđu
U Hrvatskom saboru danas je održana konferencija za medije povodom početka pregovora SDP-a i platforme Možemo! o zajedničkom programskom poglavlju o pravosuđu. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavili su neke od prijedloga za reformu pravosuđa, s posebnim naglaskom na sprječavanje pogodovanja u korupcijskim predmetima, transparentnost sudskih postupaka i jačanje uloge sudova.
„Kako je moguće u Hrvatskoj da osoba koja, recimo, ukrade drva iz šume dobije zatvor, a osobe optužene za krupna koruptivna djela sklapaju nagodbe s državnim odvjetništvom bez suda? Najbolji primjer je Josipa Rimac koja je, tijekom postupka u zadnjih godinu dana, objašnjavala da postoje različite SMS poruke, da postoje neki dokazi koji neće stati na njoj i onda, nakon toga, tišina i muk. Dogovor ispod stola sa minimalnim kaznama“, rekao je uvodno predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, upozorivši na praksu sklapanja nagodbi u korupcijskim predmetima zbog koje javnost često nikada ne sazna što se doista događalo, koji su dokazi prikupljeni i tko je sve bio uključen u pojedine slučajeve.
„To je ta rak-rana hrvatskog društva koja omogućava da se slučajevi koruptivnih radnji u koje su uključeni političari dogovaraju bez suda, diskrecijskim odlukama državnog odvjetništva. S jedne strane otimaju se spisi, a s druge se prijateljima, visoko pozicioniranim HDZ-ovcima, zapravo sve oprašta“, poručio je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako je jedna od ključnih točaka zajedničkog programa SDP-a i Možemo! o pravosuđu mogućnost da sud odbaci nagodbu te da korupcijski predmeti u koje su uključeni političari završe pred sudom.
Koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavila je konkretne prijedloge koji će biti dio zajedničkog programskog poglavlja o pravosuđu. Istaknula je kako su SDP i Možemo! započeli pregovore o sveobuhvatnom programu koji zahvaća sve grane pravosuđa i potrebne reforme, a prvi naglasak stavljen je upravo na problem nagodbi u korupcijskim kaznenim postupcima.
„Naši prijedlozi koji će biti u zajedničkom programu jesu da koruptivna kaznena djela u koja su uključeni dužnosnici ne mogu biti predmet nagodbi, odnosno sporazuma, nego moraju ići na sud. Također, isključit ćemo mogućnost sporazumijevanja i nagodbi za najteža kaznena djela općenito te osigurati da sud, kada nagodba postoji, može preispitivati visinu i vrstu kazne“, poručila je Sandra Benčić, objasnivši kako je cilj ovih promjena ojačati ulogu sudova i spriječiti da se ozbiljna korupcijska kaznena djela rješavaju dogovorima državnog odvjetništva i okrivljenika, bez odgovarajuće sudske kontrole. Benčić je naglasila i kako sud mora moći procijeniti je li dogovorena kazna primjerena težini kaznenog djela, odnosno može li se za korupciju izreći kazna od 11 mjeseci zatvora koja se potom zamjenjuje radom za opće dobro.
Benčić je istaknula i primjere iz prakse u kojima su osobe osuđene za korupcijska kaznena djela dobivale kazne od 11 mjeseci zatvora, koje se potom mogu zamijeniti radom za opće dobro. Kao primjer navela je i slučajeve falsificiranja dokumentacije o izvršavanju rada za opće dobro, istaknuvši da je u slučaju zabočke bolnice takvo falsificiranje koštalo 200 eura.
„Mi imamo jedan sustav u kojem nema šire mogućnosti sudskog preispitivanja nagodbi. I to ćemo promijeniti, uključit ćemo sud, a određena kaznena djela isključiti iz mogućnosti nagodbi, kao i spriječiti ovaj daljnji trend krajnje bagatelizacije korupcije“, poručila je Benčić.
Naglasila je da - kada korupcijski slučajevi ne dođu na „svjetlo suda“ - svi dokazni materijali ostaju skriveni od javnosti: „Zato, primjerice, nikad nećemo saznati tko je misteriozni A.P. iz poruka Josipe Rimac.“
SDP i Možemo! nastavljaju pregovore o zajedničkom programskom poglavlju o pravosuđu, koje će obuhvatiti reforme svih njegovih ključnih dijelova.
Pravosuđe mora služiti građanima, a ne štititi političke moćnike. Hrvatska treba sustav u kojem su svi jednaki pred zakonom, u kojem nema povlaštenih i u kojem nitko nije iznad pravde, poručeno je zaključno s konferencije za medije.

Borzan: 99 posto građana traži redovite provjere pesticida
Prema istraživanju koje je proveo ured zastupnice Borzan, gotovo 99 posto hrvatskih građana smatra da pesticidi moraju prolaziti redovite sigurnosne provjere, čak i kada se već godinama koriste. Istodobno, Europska komisija predlaže ukidanje ponovne procjene sigurnosti za većinu aktivnih tvari u pesticidima, upozorava hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane i izvjestiteljica za novi megazakon o hrani.
„Zar smo svi mi pokusni kunići? Danas neka tvar može biti odobrena kao sigurna, ali za deset ili petnaest godina nova istraživanja mogu pokazati da ima štetne učinke na zdravlje ljudi. Zato su redovite provjere toliko važne. Ne možemo čekati da ljudi obole ili da se pojave ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi kako bismo tek tada počeli preispitivati sigurnost pesticida. Naš je posao spriječiti štetu, a ne reagirati kada već bude prekasno!“, upozorava Borzan.
U Europskom parlamentu trenutačno se vode intenzivni pregovori o novom megazakonu o sigurnosti hrane i hrane za životinje. Borzan je izvjestiteljica i protivi se ukidanju obveznih redovitih znanstvenih provjera za sve pesticide. Ovakvom slabljenju pravila protive se i predstavnici malih europskih poljoprivrednika, koji upozoravaju da predložene promjene neće riješiti njihove probleme, već bi mogle dodatno povećati njihovu ovisnost o velikim proizvođačima pesticida.
Europska komisija opravdava prijedlog smanjenjem birokracije za velike firme i ubrzavanjem postupaka odobravanja. Međutim, predložene izmjene značile bi da mnoge aktivne tvari više ne bi morale prolaziti obvezne redovite postupke obnove odobrenja, već bi se njihova sigurnost ponovno procjenjivala ciljano, kada se za to utvrdi potreba.
„Ako institucijama koje se bave procjenom sigurnosti pesticida nedostaje ljudi i novca za provjere, onda moramo zaposliti više stručnjaka i osigurati im potrebna sredstva, a ne ukidati obvezu redovitih provjera. Čije interese ovdje štitimo – građana koji jedu hranu tretiranu pesticidima ili kompanija koje proizvode pesticide? Prema mom istraživanju, čak 97 posto građana smatra da pojednostavljivanje pravila ne smije ići na štetu ljudskog zdravlja. Te brojke ne možemo ignorirati“, poručuje Borzan.
„Stalno slušamo da se ova pravila moraju mijenjati zbog poljoprivrednika, ali poljoprivrednici jasno upozoravaju da to nije rješenje njihovih problema. Njima trebaju poštene otkupne cijene, podrška i pristup sigurnijim alternativama, a ne slabija zaštita njihova zdravlja. Poljoprivrednici su među ljudima koji su najizloženiji pesticidima i upravo njih moramo dodatno zaštititi“, ističe Borzan.

Vlašić Iljkić: 70.000 zahtjeva za inkluzivni dodatak čeka obradu
SDP-ova Martina Vlašić Iljkić rekla je u srijedu da trenutno imamo 240.000 korisnika inkluzivnog dodatka i 70.000 zahtjeva u obradi, upozorivši kako još uvijek nemamo godinama najavljivani novi zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja koji će omogućiti brže vještačenje.
"Posebno je porazno da premijer Andrej Plenković od 2024. najavljuje novi zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja kojim se omogućuje brže vještačenje, a u stvarnosti iz godine u godinu se taj plan prebacuje iz plana zakonodavnih aktivnosti. I to za resor koji puca po šavovima i koji traži brza rješenja neovisno tko je ministar", rekla je Vlašić Iljkić tijekom slobodnih saborskih govora.
Smatra kako je vladajućima prihvatljivo da najranjiviji građani godinama čekaju na ostvarenje zakonom propisanih prava.
Najavila je da će Hrvatski sabor u četvrtak raspravljati o SDP-ovu prijedlogu izmjena Zakona o inkluzivnom dodatku. Njime se, među ostalim, predlaže ubrzavanje donošenja rješenja, smanjenje administrativnih postupaka i ukidanje nepotrebnih ponovljenih vještačenja kada je zdravstveno i funkcionalno stanje korisnika već utvrđeno.

Lugarić: Menstruacija i menopauza nisu privatne stvari
Menstruacija i menopauza nisu privatne stvari žene ako utječu na posao, rečeno je na tematskoj sjednici Odbora za ravnopravnost spolova o utjecaju menstruacije i menopauze na mogućnost žena da rade, zadrže posao ili napreduju i ostvaruju prihod.
Predsjednica tog odbora Marija Lugarić ističe da se o temi menstruacije i menopauze na radnim mjestima premalo govori.
"Dugo smo i menstruaciju i menopauzu promatrali kao privatnu stvar žene, nešto što treba prešutjeti i izdržati, ali ako utječu na mogućnost žene da radi, zadrži zaposlenje, napreduje i ostvaruje prihod, onda su to pitanja i radnih prava i ravnopravnosti spolova", poručila je Lugarić.
Istaknula je kako je posebno važno razgovarati o menopauzi jer se ne smije dopustiti da žene, zbog nedostatka razumijevanja i podrške, smanjuju svoje radno vrijeme, odustaju od napredovanja ili napuštaju tržište rada.
"Dobra volja pojedinih poslodavaca postoji, mnogi poslodavci već imaju razvijene prakse, ali to nije sustav i podrška ženama ne smije ovisiti o tome imaju li sreću raditi kod nekoga tko razumije njihove potrebe.", istaknula je Lugarić.
Tvrdi da su potrebne razumne prilagodbe, nacionalne smjernice, bolja zdravstvena skrb i veća odgovornost države, poslodavaca i socijalnih partnera, pa će kao Odbor pripremiti i predložiti konkretne preporuke Vladi i drugim dionicima. To podrazumijeva analizu položaja žena na tržištu rada i nacionalne smjernice za poslodavce do boljeg pristupa zdravstvenoj skrbi, analize bolovanja, edukacije i sustavnog praćenja podataka.
"Ono što je nama važno u Odboru za ravnopravnost spolova je istaknuti činjenicu da žene ne bi trebale birati između vlastitog zdravlja i posla, da ne smijemo dopustiti da menstruacija bude razlog za šutnju, a menopauza razlog za povlačenje žena iz svijeta rada. Svaka žena je za sebe. Mi s tim prirodnim i biološkim datostima živimo, ali zbog toga ne bismo trebali imati probleme koje nemaju naše muške kolege", poručila je Lugarić.

Zašto institucije tri mjeseca šute o ilegalnom otpadu na Medvednici?
SDP upozorava na slučaj mogućeg nezakonitog odlaganja otpada na području Parka prirode Medvednica, u općini Stubičke Toplice, gdje nadležne institucije već tri mjeseca ne daju konkretne odgovore niti je javnosti poznato što je poduzeto kako bi se utvrdilo činjenično stanje i spriječilo daljnje odlaganje otpada. Dodatno zabrinjavaju navodi SDP-ove vijećnice u Općinskom vijeću Stubičkih Toplica Sabine Frgec, koja je nakon što je ponovno otišla dokumentirati stanje na lokaciji doživjela uznemiravanje i praćenje do vlastitog doma.
„Nitko ne smije biti zastrašivan, praćen ili ugrožavan zato što prijavljuje nepravilnosti, a pogotovo nezakonito odlaganje otpada. Sabina, kao i svi drugi građani koji upozoravaju na nepravilnosti, imat će punu podršku SDP-a. Ovo nije samo lokalni problem, nego još jedan primjer potpunog izostanka funkcioniranja institucija“, poručio je glavni tajnik SDP-a Jure Zubčić.
Sabina Frgec pojasnila je kako je SDP-ov klub vijećnika 10. kolovoza zaprimio fotografije i videosnimke koje upućuju na nezakonito odlaganje otpada na području Parka prirode Medvednica. O svemu su odmah obaviješteni komunalni redar, općinski načelnik, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela i Javna ustanova Park prirode Medvednica. Dok je komunalni redar potvrdio da je izašao na teren i pokrenuo postupak, Javna ustanova izvijestila je da su njezini djelatnici utvrdili postojanje otpada, uključujući i zatrpani otpad, te slučaj proslijedili Državnom inspektoratu.
Unatoč tome, odgovora o konkretnim poduzetim mjerama nije bilo. Frgec je 3. rujna uputila pisani upit načelniku, a tijekom listopada dodatno kontaktirala Ministarstvo zaštite okoliša i Državni inspektorat. Početkom studenoga ponovno su joj se javili mještani upozoravajući da se otpad i dalje nalazi na istoj lokaciji. Nakon što je otišla fotografirati stanje s javne površine, na povratku kući pratio ju je automobil kojim je upravljala osoba za koju navodi da je obiteljski povezana s vlasnikom parcele na kojoj se otpad nalazi. Ta je osoba pokušala ući u njezino dvorište, zbog čega je pozvala policiju, koja je potom uzela njezinu izjavu.
„Danas, 11. studenoga, još uvijek nemamo odgovor općinskog načelnika niti nadležnih institucija. Ne znamo je li postupak uopće pokrenut, u kojoj je fazi niti je li sanacija započela. Ne znam zašto načelnik ne želi odgovoriti na vijećnička pitanja, iako su zakonski rokovi odavno prošli. Problem nije vijećnica koja postavlja pitanja, nego otpad koji se nezakonito odlaže u parku prirode“, istaknula je Frgec.
Naglasila je kako je zaštita okoliša pitanje zakonitosti i ustavnog prava građana na zdrav i čist okoliš. Od nadležnih institucija traži utvrđivanje tko je odložio otpad, o kojoj je vrsti i količini otpada riječ, je li dio otpada zatrpan te što se konkretno poduzima kako bi se lokacija sanirala. Upozorila je i da ovo nije prvi pokušaj njezina uznemiravanja ili diskreditacije zbog otvaranja pitanja od javnog interesa.
Zubčić je istaknuo kako slučaj iz Stubičkih Toplica pokazuje obrazac koji je doveo do velikih ilegalnih odlagališta u Gospiću i Benkovcu.
„Imamo Vladu i ministricu koje nas uvjeravaju da Državni inspektorat radi, da policija radi i da sustav funkcionira. Međutim, sustava nema ako nakon tri mjeseca jedino reagira komunalni redar, dok izostaje učinkovito postupanje institucija koje imaju ovlasti i odgovornost za ovakve slučajeve. Na ilegalna odlagališta i otpadnu mafiju ne šalje se komunalni redar s blokom i olovkom, nego inspekcija i policija“, poručio je Zubčić.
Dodao je kako je posebno opasno to što građani zbog izostanka reakcije institucija i straha od mogućih posljedica mogu odustati od prijavljivanja nepravilnosti. Upravo tako, upozorio je, nastaju velika ilegalna odlagališta – kada se prve prijave ignoriraju, a nezakonite aktivnosti nastavljaju kao da se ništa ne događa.
„Kada institucije znaju za problem, kada postoje prijave i dokazi, a mjesecima se ništa ne poduzima, onda se postavlja pitanje odgovornosti Vlade i HDZ-a koji upravlja sustavom. Koliko je još takvih slučajeva diljem Hrvatske i koliko je građana odustalo od prijavljivanja jer su se bojali posljedica? Država mora osigurati da inspekcija i policija ovakve slučajeve odmah uzmu u postupanje, a ne da građani i oni koji ih predstavljaju ostanu sami u borbi za javni interes“, zaključio je Zubčić.
SDP zahtijeva hitno postupanje nadležnih institucija, utvrđivanje odgovornosti za nezakonito odlaganje otpada i konkretne informacije o sanaciji lokacije. Građani koji štite okoliš i upozoravaju na nezakonitosti ne smiju zbog toga biti izloženi pritiscima i zastrašivanju. Problem nije onaj tko prijavljuje otpad. Problem je otpad, oni koji ga nezakonito odlažu i institucije koje na to ne reagiraju.

Đujić i Benčić: Ustavni suci moraju biti neovisni
Nakon sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na kojoj je utvrđena lista od četiri kandidata za izbor triju ustavnih sudaca, politički tajnik SDP-a Saša Đujić i koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić poručili su kako s HDZ-om nije bilo nikakvih dogovora ni pregovora te da očekuju da se o kandidatima raspravlja javno, na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora.
„Želim prije svega naglasiti da s naše strane nema nikakvog dogovora s HDZ-om. Nismo ništa dogovarali, pregovarali ni razgovarali. Kao lijevi blok podržali smo tri kandidata za koje smatramo da su najprimjereniji za obavljanje funkcije ustavnih sudaca. HDZ-ova većina podržala je još dva kandidata, a na kraju je utvrđena lista od četiri kandidata koji idu na plenarnu sjednicu“, istaknuo je politički tajnik SDP-a Saša Đujić.
Dodao je kako je cilj od početka bio omogućiti izbor ustavnih sudaca i osigurati da Ustavni sud ponovno funkcionira u punom sastavu, no da je prethodni postupak bio kontaminiran političkim intervencijama Andreja Plenkovića.
Sandra Benčić pojasnila je kako su pri odabiru kandidata vodili računa o njihovim stručnim kvalitetama i različitim područjima ekspertize. Lijevi blok podržao je Gorana Selaneca, Željka Matijašića i Anu Horvat Vuković, pri čemu se za Gorana Selaneca radi o reizboru.
„Naš je princip od početka da reizbor ustavnih sudaca u pravilu treba omogućiti, osim ako postoje otegotne okolnosti koje bi to onemogućavale. Takav princip važan je kako ustavni suci ne bi bili ucjenjivi i kako bi mogli neovisno obavljati svoju funkciju“, naglasila je Benčić.
Istaknula je kako je neprihvatljivo da kriterij za izbor ustavnih sudaca bude želja parlamentarne većine da osigura vlastitu većinu u Ustavnom sudu.
„Ustavni suci moraju biti neovisni u svojoj funkciji i nevezani uz parlamentarnu većinu. Ustav i Zakon o Ustavnom sudu ne poznaju kriterij prema kojem bi parlamentarna većina trebala imati mogućnost izabrati većinu sudaca. Upravo zato postoji dvotrećinska većina – kako bi se o kandidatima dogovorili pozicija i opozicija. To je jedini kriterij na koji pristajemo“, poručila je Benčić.
Ponovno je apelirala na Ustavni sud i njegova predsjednika da Hrvatskom saboru dostave izvješće o praćenju ustavnosti, koje je zatraženo još ovog proljeća, a prije toga i od strane GONG-a. Izvješće bi trebalo razjasniti je li zahtjev da parlamentarna većina ima „svoju većinu“ u Ustavnom sudu uopće ustavan kriterij za izbor ustavnih sudaca.
Đujić i Benčić naglasili su kako će se o četvero kandidata sada raspravljati na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, nakon čega slijedi glasanje. Ishod glasanja ovisit će o tome hoće li postojati politička volja za izbor sudaca uz poštovanje ustavnih kriterija.
Govoreći o načinu utvrđivanja redoslijeda kandidata na sjednici Odbora, Đujić je objasnio da su predstavnici lijevog bloka bili suzdržani jer nije postojao jasan i mjerljiv kriterij za takav poredak.
„Tražili smo da se redoslijed utvrdi prema jasnom kriteriju, primjerice abecednim redom ili prema broju dobivenih glasova. Budući da takav prijedlog nije prihvaćen, bili smo suzdržani“, pojasnio je Đujić.
Zaključno, predstavnici SDP-a i Možemo! ponovili su kako je u interesu građana da Ustavni sud obavlja svoju ustavnu funkciju u punom sastavu, ali ne pod političkim utjecajem bilo koje parlamentarne većine.

SDP protiv data centra u Topuskom: Donosi buku i zagađenje vode
SDP i građanska inicijativa iz Topuskog, povodom izgradnje podatkovnog centra Pantheon AI u Topuskom, istaknuli su kako se protive da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a globalne korporacije iznose dobit, dok lokalcima ostaje samo buka i zagađenje voda.
„Svjedoci smo situaciji od prije nekoliko dana s američkih burza na kojima se cijeli balončić financiranja e-industrije i podatkovnih centara, kakav se planira raditi u Topuskom, rasplinuo. Dijelom se to dogodilo zbog rezultata američkih izbora, a dijelom zbog toga što su investitori izgubili povjerenje u projekte koji zahtijevaju visoku razinu investicija, a vrlo mali ili nikakav povrat”, upozorila je saborska zastupnica SDP-a Kristina Ikić Baniček.
Dodala je i kako je ove godine u SAD-u putem lokalnih referenduma odbijeno čak 40 takvih projekata, pri čemu su lokalne zajednice poput ove u Topuskom izrazile bojazan i želju da se stavi moratorij na daljnju izgradnju podatkovnih centara.
Na konferenciji za novinare u ponedjeljak u stranačkoj središnjici naglasila je kako SDP nije protiv modernih tehnologija, inovacija ni investicija, no, zanimljivim smatra da u SAD-u s višedesetljetnim iskustvom izgradnje takvih projekata, oni više nisu dobrodošli niti investitori za njih mogu dobiti financiranje.
„No, u jednoj maloj Hrvatskoj, u ruralnoj sredini poznatoj po lječilišnom turizmu u koji je Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem nedavno uložila 48 milijuna eura, prepoznaje se potencijal za podatkovni centar od jednog gigavata. Nismo protiv modernih tehnologija, ali smo protiv toga da Hrvatska postane pasivni resurs koji daje svoj prostor, struju, vodu, a da globalne korporacije iz zemlje iznose dobit, dok Hrvatska i lokalno stanovništvo ne dobivaju ništa osim buke, zagađenja voda i isušivanja vodonosnika”, upozorila je Ikić Baniček.
Kazala je da se takvi projekti zabranjuju ili ozbiljno ograničavaju u brojnim europskim zemljama, te navela i dodatnu opasnost da se kod hlađenja pogona u podatkovnim centrima koriste tekućine koje u sebi imaju PFAS kemikalije. Usto, napominje da bi Pantheon Topusko trošio jedan gigavat električne energije, što je između trećine i polovice ukupne godišnje potrošnje Hrvatske te da HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) ne može jamčiti da neće biti povišenja cijene struje.
„To što je Vlada dala zeleno svjetlo korporaciji iz Delawerea, o kojoj ne znamo ništa, ni čiji je to novac, ni postoji li taj novac uopće, ne znači da građani Topuskog, Sisačko-moslavačke županije i Hrvatske daju zeleno svjetlo”, poručila je.
Predstavnik građanske inicijative iz Topuskog Nikola Brčić istaknuo je kako je njihova prva briga voda zato što takav data centar zahtijeva goleme količine rashladnih tekućina, oko 1,2 do 1,6 milijuna litara rashladne tekućine koja, između ostalog, uključuje glikole, biocide i antikorozive.
„Potrošnja energije dignula bi potrošnju cijele Hrvatske pa očekujemo rast cijene električne energije između 10 i 33 posto”, naglasio je Brčić. Osim što dio lokalnog stanovništva i stručne javnosti izražava zabrinutost zbog goleme potrošnje struje, utjecaja na okoliš, vodoopskrbu te postupaka izvlaštenja zemljišta, poručio je i kako građanska inicijativa traži aktivaciju Vijeća za nacionalnu sigurnost, koje bi trebalo procijeniti rizike tolike koncentracije opasne infrastrukture svega pet kilometara od šengenske granice s BiH.
Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na potrese na tržištima kapitala na kojima pucaju baloni umjetne inteligencije, prvo u Kini, gdje je izgubljeno 500 milijardi dolara, a potom i u SAD-u gdje je na tržištu umjetne inteligencije prošli tjedan jednostavno izbrisano 2.500 milijardi dolara, što je ogroman udarac na tržištu kapitala i, kaže, sigurno će se prelijevati dalje.
Posebno je, dodaje, pitanje kako će se to odnositi na Europu, a potom na Hrvatsku. Od naših regulatora zatražio je da provjere koliko su hrvatska ekonomija i građani izloženi takvim oblicima korekcija na tržištu tehnoloških kompanija, dodavši da su europski građani izloženi dva bilijuna eura prema sedam vodećih tehnoloških kompanija. Za saniranje puknuća tog balona europski proračuni, pa tako ni hrvatski nemaju novca, to nema nitko, ustvrdio je Lalovac. „Zato i od Vlade i od regulatora tražimo da se aktivno uključe i razrade moguće scenarije kako nam se ne bi ponovile 2000. i 2008. godina jer ovo ne ide u dobrom smjeru, a tu su uložene i mirovine”, istaknuo je.

SDP Nove Gradiške pozvao JANAF da objavi količinu istekle nafte
SDP Nove Gradiške poručio je u subotu kako su im, nakon incidenta s istjecanjem nafte na JANAF-ovu naftovodu kod Prvče, građani dojavili da je na mjestu događaja viđeno osam cisterni kapaciteta 25.000-30.000 litara, te JANAF pozivaju da objave stvarnu količinu istekle nafte.
Nakon incidenta s istjecanjem nafte na JANAF-ovu naftovodu kod Prvče, građani su nam dojavili da je na mjestu događaja viđeno 8 cisterni kapaciteta 25.000-30.000 litara, što predstavlja ukupni kapacitet od čak 200.000-240.000 litara. S obzirom na ozbiljnost događaja i zabrinutost građana, očekujemo od JANAF-a i nadležnih institucija jasne i konkretne odgovore, navode u priopćenju.
JANAF pitaju kolika je stvarna količina nafte istekla iz naftovoda, koliko je nafte prikupljeno i odvezeno cisternama, je li došlo do onečišćenja tla i okoliša, te jesu li provedene analize tla i vode te kakvi su rezultati.
U priopćenju pitaju i je li provedena inspekcija radi utvrđivanja okolnosti i uzroka otpadanja dijela radnog stroja koji je, prema dostupnim informacijama, izazvao oštećenje naftovoda te koje je inspekcijsko tijelo utvrdilo odgovornost izvođača radova i jesu li utvrđeni eventualni propusti u sigurnosti i izvođenju radova.
Građani imaju pravo znati što se dogodilo, koliki su stvarni razmjeri incidenta, tko snosi odgovornost i postoje li posljedice za okoliš i zdravlje ljudi. Očekujemo transparentnost, objavu službenih podataka i konkretne odgovore nadležnih institucija. Ovakav događaj ne smije ostati bez jasnog utvrđivanja odgovornosti, poručuju u priopćenju iz SDP-a Nova Gradiška.
JANAF je ranije danas priopćio da je zaustavljeno istjecanje nafte do kojeg je došlo u petak prilikom radova na naftovodu na dionici Sisak-Slavonski Brod, o poduzetim mjerama odmah su obaviješteni Centar 112 i nadležne lokalne službe, a ugroze za stanovništvo i pitku vodu nema.
Tijekom radova na revitalizaciji naftovoda, zbog pada dijela radnog stroja, oštećen je u petak naftovod JANAF-a na dionici Sisak-Slavonski Brod, pri čemu je došlo do ograničenog istjecanja nafte u kanal iskopan za potrebe radova. Istjecanje je zaustavljeno zatvaranjem blok ventila i rasterećenjem dijela trase te su o događaju i poduzetim mjerama odmah obaviješteni Centar 112 i nadležne lokalne službe, navodi se u priopćenju JANAF-a. Dodaju i kako je područje osigurano, a na mjesto događaja upućene su sanacijske ekipe ovlaštene i specijalizirane za tu vrstu radova te su u tijeku sanacijske aktivnosti.

Zmajlović: Neka Budiša objasni zašto sustav ne funkcionira
Nakon što su SDP i Možemo! predstavili zajednički program gospodarenja otpadom, nekadašnji potpredsjednik HSLS-a i v. d. zamjenika direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša ocijenio ga je populističkim, tvrdeći da program ne odgovara na pitanja o potrebnim kapacitetima, troškovima, lokacijama i upravljanju sustavom.
Na njegove prozivke reagirao je Mihael Zmajlović, saborski zastupnik SDP-a i član Odbora za zaštitu okoliša i prirode, poručivši kako je krajnje neprimjereno da predstavnik stranke koja deset godina sudjeluje u vlasti i dužnosnik Fonda, institucije odgovorne za provedbu dijela politike gospodarenja otpadom, danas dijeli lekcije onima koji nude rješenja za probleme koje aktualna vlast nije uspjela riješiti.
„Nekadašnji potpredsjednik HSLS-a, stranke koja posljednjih deset godina sudjeluje u vlasti, i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša posljednja je osoba koja bi trebala pametovati SDP-u i Možemo! zbog programa gospodarenja otpadom. Katastrofalno stanje koje danas vidimo u Gospiću, Benkovcu i diljem Hrvatske rezultat je deset godina lošeg upravljanja i sustavnog zanemarivanja gospodarenja otpadom. Za to izravnu političku odgovornost snose HDZ i njegovi koalicijski partneri”, istaknuo je Zmajlović.
Odbacujući Budišinu ocjenu da je program populistički i da ne sadrži odgovore o financiranju, Zmajlović je naglasio kako su SDP i Možemo! jasno naveli izvore financiranja i model provedbe predloženih mjera. Problem, poručuje, nije u nedostatku novca, nego u nedostatku političke volje i sposobnosti da se postojeća sredstva usmjere u izgradnju funkcionalnog sustava.
Zmajlović je podsjetio da je HDZ-ova vlast tijekom proteklih deset godina planirala i znatno veća ulaganja, ali ih nije uspjela realizirati. Zbog lošeg upravljanja Fondom sredstva nisu iskorištena, projekti nisu provedeni, a problemi su se nastavili gomilati.
„Neka iz Fonda odgovore na jednostavno pitanje: zašto je do 2026. godine izgrađeno samo pet od jedanaest planiranih centara za gospodarenje otpadom, iako su svi trebali biti gotovi još 2019. godine?”, poručio je Zmajlović, dodajući kako je upravo izgradnja javne infrastrukture, dovršetak svih 11 centara za gospodarenje otpadom, razvoj sortirnica, kompostana i bioplinskih postrojenja te uspostava učinkovitog nadzora nad otpadom okosnica zajedničkog programa SDP-a i Možemo!.
Program, uz konkretne infrastrukturne mjere, predviđa i drastično smanjenje uvoza otpada, jačanje odgovornosti države za sanaciju ilegalnih odlagališta, učinkovitije financiranje sustava te naplatu odvoza prema količini predanog miješanog otpada, kako bi građani koji više odvajaju imali i manje račune. Cilj je do 2035. povećati recikliranje komunalnog otpada na 60 posto, smanjiti odlaganje na manje od 25 posto i osigurati obradu najmanje 60 posto biootpada.
„Umjesto da se bave političkim obračunima i javnim nastupima, neka se bave svojim poslom. Građani ih ne plaćaju da opravdavaju neuspjehe HDZ-ove vlasti, nego da osiguraju rezultate. A dok oni drže lekcije drugima, Hrvatska i dalje čeka ono što je trebalo biti završeno još 2019. godine”, zaključio je Zmajlović.

Građani Dalmacije plaćaju cijenu HDZ-ova neuspjeha s Lećevicom
Građani Splitsko-dalmatinske županije već 21 godinu plaćaju cijenu HDZ-ova neuspjeha u gospodarenju otpadom. Centar Lećevica još nije izgrađen, odlagališta se pune, a gradovi i općine troše milijune eura na prijevoz otpada i privremena rješenja.
Na to su na konferenciji za medije upozorili gradonačelnik Trogira Ante Bilić, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović i saborski zastupnik Mihael Zmajlović, koji je predstavio i SDP-ova rješenja za gospodarenje otpadom.
„Nema boljeg primjera raspada sustava gospodarenja otpadom od Splitsko-dalmatinske županije. Lećevica nije izgrađena 21 godinu i to jako skupo plaćaju svi građani županije, a plaćat ćemo još i skuplje“, upozorio je Bilić. Istaknuo je da su kapaciteti Karepovca i drugih odlagališta pri kraju, dok je cijena zbrinjavanja plastike u Trogiru porasla sa 120 na gotovo 300 eura po toni.
Gradonačelnik Makarske Zoran Paunović upozorio je da Makarska od 2016. godine otpad odvozi i do 550 kilometara izvan županije, što je građane, prema današnjim cijenama, koštalo oko 3,3 milijuna eura.
„Za taj novac mogli smo višestruko podići kvalitetu života u Makarskoj. Posljednji vrtić koštao nas je oko tri milijuna eura“, istaknuo je Paunović te pozvao župana Blaženka Bobana da odgovori gdje Makarska treba odlagati otpad koji je uredno prikupila, a nema ga gdje zbrinuti.
Saborski zastupnik Mihael Zmajlović upozorio je da su Lećevica, Gospić i Benkovac posljedice istog problema, neuspjeha države da uspostavi učinkovito gospodarenje otpadom.
„HDZ je deset godina donosio planove koje nije proveo, a posljedice danas plaćaju građani diljem Hrvatske. SDP zato predlaže da država preuzme odgovornost za izgradnju infrastrukture, osigura kapacitete za obradu i reciklažu otpada te učinkovitu kontrolu. Novac i rješenja postoje, ali bez političke volje i sposobnosti da se posao provede sve ostaje mrtvo slovo na papiru“, poručio je Zmajlović.
Podsjetio je da je HDZ u proteklih deset godina planirao više od 2,5 milijardi eura za gospodarenje otpadom, a od jedanaest planiranih centara izgrađeno je samo pet, iako su svi trebali biti gotovi još 2019. godine.
Konferencija je održana u sklopu SDP-ova projekta „Naše“, koji se bavi zaštitom okoliša, energetikom, gospodarenjem otpadom i upravljanjem javnim dobrima. Kroz projekt SDP upozorava na probleme koji izravno utječu na život građana te predstavlja konkretna rješenja za njihovo rješavanje.

