Politički tajnik SDP-a i saborski zastupnik Saša Đujić osvrnuo se na događaje vezane uz sjednicu saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te postupak izbora sudaca Ustavnog suda, poručivši kako HDZ ponovno pokušava manipulirati činjenicama umjesto graditi dijalog potreban za postizanje dvotrećinske većine.

Govoreći o tvrdnjama da je dao suglasnost za određene odluke vezane uz dnevni red sjednice Odbora, Đujić je jasno poručio kako nikakvu suglasnost nije davao.

„Kao potpredsjednika Odbora predsjednik me obavijestio da će sljedeći dan dopuniti dnevni red. Za to nije bila potrebna nikakva moja suglasnost. Čak i da sam rekao da se s tim ne slažem, oni bi to učinili jer za takvu odluku moja suglasnost nije potrebna“, rekao je Đujić.

Ocijenio je kako se posljednjih dana namjerno izvrću činjenice te upozorio na izjave pojedinih članova Vlade o događajima na sjednici Odbora.

„Zabrinjava me kada ljudi koji nemaju nikakve veze s radom Odbora za Ustav javno prepričavaju što se tamo navodno događalo i tko je što dogovarao. To je još jedan primjer obmanjivanja, manipuliranja i stvaranja lažne slike u javnosti“, istaknuo je.

Govoreći o izboru sudaca Ustavnog suda, Đujić je podsjetio kako je za izbor troje sudaca koji trenutno nedostaju potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru.

„Dvotrećinska većina podrazumijeva razgovor, uvažavanje i međusobni dijalog. To nije proces u kojem jedna strana može donositi odluke i drugima govoriti da ih samo potvrde“, naglasio je.

Prema njegovim riječima, dosadašnji potezi HDZ-a pokazuju da vladajući ne pristupaju ovom procesu na način koji omogućava postizanje potrebnog političkog konsenzusa.

„Već smo vidjeli podmetanja, napade i izvrtanje činjenica. Zbog toga se s pravom postavlja pitanje je li HDZ-u uopće cilj izabrati ustavne suce ili pokušava stvoriti politički sukob kako bi kasnije odgovornost prebacio na oporbu“, rekao je Đujić.

Dodao je kako SDP neće pristati na politiku ultimatuma i jednostranog nametanja odluka.

„Ustav je vrlo jasan. Za izbor sudaca Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina. To znači da je potreban dogovor. Nitko ne može drugima poručiti ‘uzmi ili ostavi’ i očekivati da će tako osigurati potrebnu potporu. Takav pristup može prolaziti unutar vladajuće koalicije, ali ne i kada je riječ o izboru ustavnih sudaca“, poručio je.

Zaključno je istaknuo da SDP ostaje spreman za razgovore o izboru sudaca Ustavnog suda, ali isključivo kroz proces koji se temelji na međusobnom poštovanju, dijalogu i odgovornosti prema institucijama države.

SDP je u Hrvatskom saboru organizirao u utorak okrugli stol pod nazivom "Obnova i razvoj javnog zdravstva" na kojem je naglasak stavljen na jačanje primarne zdravstvene zaštite, obiteljskim liječnicima i potrebi da zdravstvena usluga bude dostupna svima, a ne samo onima koji imaju novac platiti uslugu.

Kako je uvodno istaknuo saborski zastupnik SDP-a Mišo Krstičević, koji je organizator okruglog stola, javno zdravstvo još prati „zao glas da previše troši i da se kupa u parama s kojima se ne zna upravljati”.

„Vrlo rijetko možete čuti pravu istinu, a to je da se troši dvostruko manje od europskog prosjeka”, rekao je Krstičević dodajući kako se, za razliku od privatizacije dijela radnog vremena bolničkih liječnika, u javnosti puno manje govori o privatizaciji primarne zdravstvene zaštite.

Na okruglom stolu predstavljen je projekt mapiranja profitnog javnog zdravstva u Zagrebu koji je pokazao kako se kroz godine širio broj privatnih subjekata u zdravstvu, uz stalne skokove u odnosu na javno zdravstvo. Projekcija za sljedećih 15 godina pokazuje da bi, nastavi li se jednak tempo, profitno zdravstvo imati udio veći od 30 posto.

Kako je istaknuo Toni Prug s Odsjeka za kulturne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci koji se godinama bavi analizom javno zdravstvenog sustava, šokirao se kada je shvatio da Hrvatska nema analizu kako se zdravstvena mreža može puniti, odnosno koji dio mogu obavljati privatnici, a koji obiteljski liječnici.

„Nije svaki privatnik problem, ali on mora biti integriran u sustav javne zaštite i cjelokupnu mrežu, a ne da mu se dopušta zakonima da sve više slobodno odlučuju što i kako da rade, a onda rade tako da zdravstvena usluga bude dostupna onome tko može platiti”, naglasio je Prug dodajući da „onaj tko ima novaca, taj se liječi, a ima i ona „zovi čovika”.

Dorja Vočanec iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” rekla je kako privatizacija javnog zdravstva napreduje, a da se nikada nije propitalo je li to ispravno. „Nije učinjena nikakva financijska analiza, znanstvena analiza, koja bi dokazala da je to dobro za građane ili državu”, istaknula je Vočanec.

Karmen Lončarek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci rekla je kako je naš zdravstveni sustav kroz desetljeća bio uravnoteživan i građen da bi pružao skrb. 

„Mi sada u sustavu koji je kalibriran za skrb počinjemo pružati usluge. To je kao da ste imali juhu, jeli ste je žlicom i sada je pokušavate jesti vilicom”, rekla je.

Kao problem istaknuto je i slabljenje domova zdravlja kroz privatizaciju,  odnosno ranije koncesije,  pri čemu nisu bili postavljeni uvjeti pod kojima se može otići u koncesiju,  što je dovelo do toga da najprofitabilnije ordinacije odu u privatnike i oduzmu taj dio prihoda od domova zdravlja.

Specijalist obiteljske medicine Ino Protrka istaknuo je kako su razlike između zaposlenika doma zdravlja i koncesionara velike, pa onaj liječnik koji skrbi o dvostruko većem broju pacijenata ima dvostruko manju plaću ako nije privatnik. Preopterećnost administrativnim poslovima drugi je problem.

„Ne postoji europska zemlja gdje nema administratora na razini primarne zdravstvene zaštite. Mi smo očito najbogatija zemlja u EU jer imamo mogućnost koristiti medicinsku sestru i liječnika za administrativne poslove. Upitajte bilo kojeg pacijenta. Prva stvar koju će vam reći jest da se nikada nitko ne javlja na telefon. To zaista nije moguće, vjerujte mi”, rekao je Protrka.

Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin istaknula je kako je ključno ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu jer „ako na primarnoj razini možemo osigurati maksimalnu zdravstvenu skrb, možemo imati održiv javni sustav".

Nama trebaju najbolji liječnici na primarnoj razini, a mi desetljećima ljudima na Medicinskom fakultetu poručujemo da tamo idu luzeri. To je ona poruka koju šalju i svi ministri, uključujući i sadašnju ministricu, poručila je Kekin.

Profesorica Lončarek upitala je SDP i Možemo jesu li za daljnju privatizaciju ili za egalitarno zdravstvo.

Krstičević je odgovorio kako uopće nije upitno da se  kroz zdravstveni sustav želi graditi jednakost.

Na važnost takvog pristupa upozorio je i Toni Prug,  koji je naglasio da ne treba izmišljati toplu vodu.

„Ja sam za mač na profitno poslovanje u svijetu. Mislim da, ili ljudska vrsta više neće opstati na planeti, ili ćemo opstati u najgorem Mad Maxu”, zaključio je.

Saborska zastupnica i potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović oštro je kritizirala najavljeni jedanaesti paket antiinflacijskih mjera Vlade, ističući kako se radi o nastavku, kako kaže, politike koja ne rješava uzroke inflacije, nego ih dodatno prikriva.

Premijer Andrej Plenković, poručila je Ahmetović, javnosti predstavlja ekonomske mjere koje se prikazuju kao rješenje, dok se u stvarnosti ne adresiraju ključni strukturni problemi koji opterećuju građane i gospodarstvo. Umjesto sustavnih reformi, Vlada, smatra ona, kontinuirano nudi kratkoročne intervencije bez vidljivih dugoročnih učinaka.

„Pred nama je jedanaesti paket mjera koji se predstavlja kao odgovor na inflaciju, ali u praksi služi kao nastavak zamagljivanja stvarne ekonomske slike“, istaknula je Ahmetović.

Posebno je upozorila na, kako navodi, kontradikcije u vladinoj politici plaća i inflacije, tvrdeći da se odgovornost za rast cijena prebacuje na povećanja plaća u javnom sektoru, dok se istodobno ignoriraju ranije odluke o njihovu povećanju.

„Ne može se zanemariti činjenica da su upravo uoči izbora značajno povećavane plaće i koeficijenti u javnom sektoru, dok se danas ista ta povećanja prikazuju kao problem koji treba ‘hladiti’“, poručila je.

Ahmetović je upozorila i na, kako kaže, nepovoljan učinak inflacije na realni standard građana, ističući da nominalni rast plaća ne prati stvarnu kupovnu moć. Prema njezinim riječima, građani u praksi osjećaju pad životnog standarda unatoč statističkim pokazateljima rasta.

Kritizirala je i fiskalnu politiku Vlade, navodeći kako se inflacijski pritisci ne suzbijaju dovoljno učinkovito te da rast cijena istodobno puni državni proračun kroz povećane prihode od PDV-a.

„Dok se Vlada hvali rastom BDP-a, treba jasno reći da je taj rast uvelike oslonjen na europske fondove i potrošnju koja pokazuje znakove usporavanja“, dodala je.

U osvrtu na najavljene mjere koje se odnose na male poduzetnike, iznajmljivače i paušalne obrtnike, Ahmetović je upozorila da se dodatna fiskalna opterećenja ponovo prebacuju na manje gospodarske subjekte, dok veliki trgovački lanci i financijski sektor, prema njezinim tvrdnjama, ostaju nedovoljno obuhvaćeni mjerama kontrole.

„Teret se ponovno prebacuje na one najranjivije u sustavu, dok veliki akteri prolaze bez razmjernog opterećenja“, istaknula je.

Zaključno, Ahmetović je poručila kako dosadašnji paket mjera nije dao očekivane rezultate te da je potrebna temeljita promjena pristupa ekonomskoj politici kako bi se zaustavio pad životnog standarda građana i osigurala pravednija raspodjela tereta inflacije.

Kao članici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, stigla mi je predstavka Konjogojstvene udruge Slavonija o ozbiljnim rizicima za lipicansku pasminu u privatnom uzgoju. 

Lipicanac nije samo tradicija; to je UNESCO‐om zaštićena pasmina čija se genetika čuva stoljećima. A popuštanje u uzgojnom programu, znači izravni udar na genetsku stabilnost pasmine.

Posebno zabrinjava rad novoosnovanog Hrvatskog središnjeg saveza uzgajivača lipicanaca, formiranog bez znanja većine uzgajivača koji drže najveći broj uzgojno valjanih grla. Delegati skupštine u Sikirevcima nisu dobili uvid u prijedlog uzgojnog programa; samo osam slajdova najava koje bi Hrvatsku dovele u nepovoljan položaj u odnosu na ostala uzgojna područja.

Predložene izmjene kao što su:

• revizija „crnih putovnica“ tj.ponovno ocjenjivanje grla koja su već dobila negativnu ocjenu LIF sudaca (znači sudaca Lipizzan International Federation) ;

• brisanje kriterija visine;

• upis ždrebadi nakon pripusta nelicenciranim pastusima uz plaćanje kazne od 500 eura otvara prostor razvodnjavanju pasmine i povećava rizik ispoljavanja neželjenih svojstava u maloj genetskoj populaciji.

Teško se oteti dojmu da na ovakav način Savez ne vodi struka. Gledajući sa strane, postavlja se pitanje: postoji li određeni broj grla koji se želi „progurati“ u matični fond lipicanca, iako su do sada bila ocijenjena kao uzgojno negativna, dakle nemaju karakteristike koje bi trebalo prenositi na potomstvo?

Lipicanac je nacionalno blago. Ako Austrija i Slovenija čuvaju stroge kriterije, a Hrvatska ih spusti, riskiramo gubitak međunarodnog priznanja rodovnika, pad vrijednosti hrvatskog lipicanca i dovođenje u pitanje kriterija na temelju kojih je UNESCO odobrio zaštitu tradicije.

Financijske potpore konjogojstvu mogu se rješavati drugim mjerama. Uzgojni program mora ostati isključivo stručna kategorija.

Konji lipicanske pasmine koji su dobili ocjene da su uzgojno nevaljala grla, imaju pravo na državnu potporu, i za obavljanje sportskih ili drugih aktivnosti, ali nisu grla koja su namijenjena za daljnje razmnožavanje. Uz ovakve izmjene programa uzgoja, to se mijenja.

I zato je legitimno pitati: čiji se partikularni interesi guraju ispred interesa pasmine i tko preuzima odgovornost za moguću genetsku devastaciju lipicanca?

Očekujem odgovor ministra na postavljeno pitanje o ovom problemu, a za vidjeti je hoće li se 19.6.2026. provesti ocjenjivanje do sada negativno ocijenjenih grla, koji sudci će to provoditi po ovom "novom" programu te koja radna skupina ga je odobrila.

 Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je u subotu u Varaždinu da se uspjeh države ne može mjeriti samo gospodarskim pokazateljima dok građani teško podmiruju osnovne životne troškove, predstavljajući zajedno s predstavnicima Možemo! kampanju "Plenkovićeva inflacija".

„Ekonomija je pitanje da li hrvatska obitelj, kad plati hranu, režije, stan i školu za djecu, može dočekati kraj mjeseca bezbrižno”, rekao je Hajdaš Dončić.

Ustvrdio je da stabilnost države ne znači samo dobre makroekonomske pokazatelje nego, prije svega, društvo u kojem građani mogu živjeti dostojanstveno, bez privilegiranih pojedinaca i nejednakog pristupa javnim uslugama.

Kao jedan od najvećih problema istaknuo je stambenu politiku, ocijenivši neprihvatljivim da prosječna obitelj u većim hrvatskim gradovima teško može kupiti ili unajmiti stan po prihvatljivoj cijeni. Pritom se založio za osnivanje državnog fonda za gradnju stanova za povoljan najam.

Govoreći o iseljavanju, naveo je primjer liječnika koji odlaze raditi u inozemstvo te ocijenio da su odlazak stručnjaka, gašenje obrta i poduzeća te odgađanje roditeljstva posljedica pogrešnih javnih politika.

Naglasio je da se kvaliteta života ne mjeri samo gospodarskim rastom nego i dostupnošću osnovnih javnih usluga.

„Ekonomija nije BDP. Ekonomija je  - da li imaš za stan, da li imaš za režije, da li imaš za dijete", rekao je.

Posebno se osvrnuo na stanje u zdravstvu, upozorivši na duge liste čekanja i činjenicu da građani zdravstvene usluge često plaćaju dvaput.

„On ga je platio kroz poreze i doprinose. I onda ga plati još jednom privatniku. Ja samo postavljam pitanje tko je tu lud?” rekao je.

Založio se za veću transparentnost lista čekanja te za jasnije razdvajanje javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Dodao je da želi javno dostupne podatke o čekanjima na pojedine preglede te odgovornost zdravstvenih ustanova za poštivanje propisanih standarda.

„Želim da Hrvatska država radi za ljude, za hrvatskog čovjeka, a ne da hrvatski čovjek zapravo radi za državu”, rekao je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na rast cijena i stagnaciju životnog standarda, pozivajući se na podatke Eurostata. Ustvrdio je da građani sve teže podnose troškove života, osobito zbog visokih cijena hrane i stanovanja.

Prema njegovim riječima, dio prihoda prikupljenih kroz oporezivanje ekstraprofita trebalo bi usmjeriti prema umirovljenicima, posebice onima koji neće imati koristi od najavljenih poreznih izmjena.

Saborska zastupnica platforme Možemo! Jelena Miloš kritizirala je Vladinu odluku o zamrzavanju pojedinih socijalnih naknada, ocijenivši da se ne radi o antiinflacijskim mjerama nego o mjerama štednje koje najviše pogađaju građane s nižim primanjima.

Istaknula je da rast gospodarstva i BDP-a ne prati odgovarajuća potpora građanima koji osjećaju posljedice inflacije te upozorila da nakon izbora nije povećan dječji doplatak niti je uveden ranije najavljivani univerzalni dječji doplatak.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u petak da Vladine mjere nisu zaustavile inflaciju, koja "ima ime i prezime", dok je na pitanje o mogućim prijevremenim izborima u Međimurskoj županiji rekao da SDP ima kandidate za župana, ali ih zasad neće otkriti.

Na konferenciji za novinare u sklopu kampanje "Plenkovićeva inflacija", šef SDP-a ustvrdio je da rast cijena hrane, režija i stanovanja pokazuje da gospodarski rast ne znači i bolji život građana.

„Ekonomija nije BDP nego pitanje možeš li preživjeti od svoje plaće, kad platiš režije, bez stresa do kraja mjeseca. Ekonomija nisu europski fondovi nego - ima li moje mjesto ambulantu, liječnika i javni prijevoz”, rekao je Hajdaš Dončić.

SDP i partneri žele "državu reda", jednakih pravila za sve i drugačiji model gospodarskog razvoja. Želimo državu gdje će međimurski OPG svoje proizvode prodavati u Međimurju, u školama i u bolnicama, to je naš odgovor na inflaciju zbog nečinjenja, poručio je.

Je li normalno da je Hrvatska povukla za poljoprivredu 8,5 milijardi eura, od dana ulaska u EU, a sada uvozi dvostruko više hrane nego ikada? To je zato jer svega tri posto poticaja dobivaju OPG-i, a ostalo dobivaju veliki igrači, kaže Hajdaš Dončić.

Kritizirao je i oklijevanje Vlade da uvede porez na ekstraprofit, podsjetivši da SDP o tome priča barem tri godine, u kojima su dvije ili tri milijarde eura iz Hrvatske izvukli strani telekomi, banke i veliki trgovački lanci.

"Tek nakon tri godine oni se odluče uvesti tu mjeru, ali dajući dovoljno vremena korporacijama da si 'naštelaju' bilance”, ustvrdio je Hajdaš Dončić dodavši da će podržati tu mjeru bude li novac usmjeren na umirovljenike, a ne na krpanje proračuna.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac smatra da je inflacija usporila zbog usporavanja gospodarstva, a ne Vladinih mjera. Jedina mjera koja može utjecati na cijene, koju smo mi pozdravili, jest utjecaj na maloprodaju naftnih derivata, sve drugo nije istina”, rekao je.

Sabprski zastupnik Možemo Marin Živković upozorio je na rast troškova stanovanja i otežano osamostaljivanje mladih i ustvrdio kako Vlada nije demotivirala špekulante na tržištu nekretnina, kao ni ljude koji stanove kupuju da bi ih rentali i preprodavali.

Upitan postoji li SDP-ov kandidat za međimurskog župana u slučaju prijevremenih izbora, ako nepravomoćno osuđeni župan Matija Posavec podnese ostavku, Hajdaš Dončić je odgovorio kako, poznavajući hrvatsko pravosuđe, ne očekuje da će do izbora doći, ali SDP ima spremne kandidate i kandidatkinje, čija imena ne može reći.

"Inflacija u Hrvatskoj nije slučajnost ni posljedica vanjskih okolnosti, nego rezultat dugogodišnjeg pogrešnog ekonomskog modela i politike nečinjenja Andreja Plenkovića i HDZ-a", poručili su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić te saborski zastupnici Boris Lalovac i Damir Bakić na Trgu bana Josipa Jelačića u utorak u Zagrebu, gdje su s građanima razgovarali u sklopu kampanje „Stopama Plenkovićeve inflacije“.

Građani su tijekom akcije upisivali svoja iskustva u „Plenkovićevu knjigu inflacije“, a među najvećim problemima istaknuli su rast cijena hrane, komunalnih usluga i drugih osnovnih životnih troškova.

„Inflacija u Hrvatskoj ima ime i prezime, a to je Andrej Plenković“, poručio je Hajdaš Dončić. Istaknuo je kako je aktualna vlast godinama dopuštala da najveći trgovački lanci, banke i teleoperateri ostvaruju rekordne profite bez ozbiljne reakcije države, dok su građani plaćali sve više cijene.

„Onaj tko se ne želi ili ne zna suprotstaviti stranim trgovačkim lancima, poslovnim bankama i teleoperaterima, koji upravljaju golemim dijelom hrvatskog bogatstva, ili to ne želi ili mu to nije u interesu“, rekao je Hajdaš Dončić, upozorivši kako Hrvatska već deset godina nema strategiju koja bi povećala domaću proizvodnju i ojačala gospodarsku otpornost, navodeći kao primjer činjenicu da je Hrvatska prošle godine uvezla tri milijarde eura više hrane nego što je izvezla.

Sandra Benčić istaknula je kako razgovori s građanima diljem Hrvatske potvrđuju da su hrvatska kućanstva pod nikad većim opterećenjem.

„Kao i u drugim dijelovima Hrvatske, i danas u Zagrebu vidimo da građani kao najveći problem navode cijene hrane i osnovnih usluga. Upravo su ti troškovi najviše pogodili kućanstva koja žive od rada i mirovina“, rekla je Benčić, koja se osvrnula i na odluku HDZ-a o ukidanju prireza, ocijenivši da se danas jasno vide njezine posljedice.

„Ukidanje prireza bila je velika Plenkovićeva obmana. Građani s prosječnim plaćama dobili su desetak ili dvadesetak eura više, oni s nižim primanjima gotovo ništa, a svi danas plaćaju više cijene komunalnih i javnih usluga“, upozorila je Benčić, dodajući kako se posljedice te politike vide u brojnim hrvatskim gradovima gdje su posljednjih godina rasle cijene vode, odvodnje, gospodarenja otpadom i drugih komunalnih usluga.

Benčić je istaknula kako Zagreb pokazuje da postoji i drugačiji model upravljanja.

„Grad Zagreb jedini je veliki grad koji je od 2021. godine uspio zadržati cijene komunalnih i javnih usluga na istoj razini te istodobno proširiti opseg besplatnih javnih usluga“, rekla je, podsjetivši kako danas više od 300 tisuća građana Zagreba koristi besplatan javni prijevoz te da su istodobno zadržane cijene vrtića i drugih usluga važnih za obitelji.

Zastupnik Damir Bakić podsjetio je da su SDP i Možemo! godinama upozoravali na strukturne uzroke inflacije, osobito u prehrambenom i energetskom sektoru, te predlagali konkretne mjere koje je Vlada tek nedavno počela prihvaćati.

„Porez na ekstraprofit, zamrzavanje administrativnih cijena i ukidanje poreza na mirovine mjere su koje zagovaramo godinama“, rekao je Bakić, istaknuvši da ukidanje poreza na mirovine neće pomoći većini hrvatskih umirovljenika.

„Oko 60 posto umirovljenika ima toliko niske mirovine da ne plaća porez na dohodak, pa od ove mjere neće imati nikakve koristi“, upozorio je Bakić.

Zastupnik Boris Lalovac podsjetio je da je SDP među prvima upozoravao kako inflacija najteže pogađa umirovljenike te predlagao izmjene formule usklađivanja mirovina i uvođenje trajnog dodatka za umirovljenike.

„Pozdravili smo ukidanje poreza na mirovine i treba pohvaliti ono što je dobro. Međutim, oko 700 tisuća umirovljenika od te mjere neće dobiti ništa“, rekao je Lalovac, uz poziv Vladi da sredstva prikupljena porezom na ekstraprofit usmjeri upravo prema umirovljenicima koji neće osjetiti koristi od ukidanja poreza na mirovine.

S Trga bana Jelačića zaključno je poručeno kako će se kampanja „Stopama Plenkovićeve inflacije“ nastaviti i u drugim hrvatskim gradovima te da će SDP i Možemo razgovarati s građanima o rastu cijena, životnom standardu i potrebi za pravednijim ekonomskim modelom razvoja Hrvatske.

“Nećemo stati dok ne smijenimo Plenkovićevu inflaciju, koja će zajedno s Plenkovićem otići,” zaključili su sudionici akcije na glavnom zagrebačkom trgu.

Čelnici SDP-a i Možemo u sklopu kampanje "Stopama Plenkovićeve inflacije" u subotu su bili u Šibeniku te poručili da Hrvatska, osim državne i teritorijalne suverenosti, treba i prehrambenu i energetsku suverenost koje, kako ističu, pod vlašću HDZ-a ima sve manje.

"Umjesto suočavanja sa strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva - ovisnosti o uvozu hrane, energetskom ne-samodostatnosti i rekordnim profitima velikih kompanija- Vlada pokušava spašavati državni proračun preko leđa građana koji već godinama plaćaju cijenu inflacije", ustvrdio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončič te naglasio da aktualni paket antiinflacijskih mjera ne rješava uzroke inflacije.

Rekao je i da su Plenković i HDZ trgovačkim lancima, bankama i telekomima omogućili da iz Hrvatske godinama izvlače rekordne profite bez ozbiljnog oporezivanja, dok se istodobno urušava domaća proizvodnja, posebno proizvodnja hrane.

Osim toga, dodao je, Hrvatska ni danas nije energetski samodostatna, a kao primjer propuštenih prilika naveo je činjenicu da Slovenija proizvodi dvostruko više solarne energije od Hrvatske te ocijenio da je Vlada pogodovala velikim investitorima umjesto da građanima omogući masovno ulaganje u solarne elektrane i toplinske pumpe.

„Njega zanima deset posto najbogatijih koji kontroliraju devedeset posto hrvatskog nacionalnog bogatstva. Mene zanima da većina građana Republike Hrvatske živi normalno i dostojanstveno od svoje plaće i mirovine“, rekao je Hajdaš Dončić.

Koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić čestitala je građanima Dan državnosti i istaknula da je Hrvatska u tri i pol desetljeća ostvarila bitne ciljeve državne suverenosti i završila proces integracija u EU, ali da osim teritorijalne suverenosti Hrvatska treba i prehrambenu i energetsku suverenost "koje pod vlašću HDZ-a imamo sve manje".

"Nakon 36 godina ostaje otvoreno pitanje pripada li država jednako svim njezinim građanima ili samo nekima. Moramo se zapitati je li ovo zemlja u kojoj deset posto najbogatijih drži devedeset posto bogatstva. Građani nisu željeli takvu Hrvatsku", ustvrdila je Benčić.

Rekla je i da je HDZ godinama odbijao upravo one mjere koje, kaže, sada predstavlja kao vlastite – porez na ekstraprofit, zamrzavanje administrativnih cijena i ukidanje poreza na mirovine.

Saborski zastupnik Možemo Damir Bakić naglasio je da oko 60 posto umirovljenika ima toliko niske mirovine da uopće ne plaća porez na dohodak "pa od ove mjere neće imati nikakve koristi". 

Posebno problematičnim smatra činjenicu da je Vlada zamrznula socijalne naknade, dok istodobno diljem Hrvatske rastu cijene komunalnih i javnih usluga.

„To je novi udar upravo na najranjivije skupine građana“, upozorio je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na probleme inflacije, niskih primanja te gospodarskog modela koji se, kako je rekao, previše oslanja na rentijerstvo i turizam, dok domaća proizvodnja i poljoprivreda stagniraju.

„Hrvatska svake godine uvozi milijarde eura hrane, dok istovremeno imamo Slavoniju koja može hraniti vlastito stanovništvo i turiste. Naša dodana vrijednost mora biti domaća proizvodnja, kultura i tradicija“, istaknuo je.

Posebno se osvrnuo na položaj umirovljenika, naglasivši kako je oko 700 tisuća njih ostalo izvan aktualnih mjera za ublažavanje posljedica inflacije.

„Nastavit ćemo se boriti za umirovljenike koji su izostavljeni iz ove reforme. Predlagat ćemo amandmane na proračun i zakonske prijedloge kako bi dobili pomoć koja im pripada. Nećemo stati dok ne ostvare prava koja zaslužuju“, poručio je Lalovac.

Dodao je kako je upravo demokracija i višestranačje ono što omogućuje različite prijedloge i rješenja za probleme građana, bez podjela i sukoba, te naglasio da će SDP nastaviti biti glas socijalno najugroženijih skupina u društvu.

Teret zamrzavanja plaća u javnom i privatnom sektoru past će na one koji su inflaciju najmanje uzrokovali – radnike, umirovljenike, zaposlene u privatnom sektoru i samozaposlene”, kazali su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica Možemo" Sandra Benčić u petak u Zadru.

Ovo nije antiinflacijski paket, ovo je paket spašavanja hrvatskoga državnog proračuna, poručio je Hajdaš Dončić na konferenciji za novianare u sklopu kampanje dviju stranaka „Stopama Plenkovićeve inflacije”.

Kritizirao je izostanak ulaganja u domaću proizvodnju hrane i energetsku samodostatnost. 

Inflacija u Hrvatskoj ima ime i prezime i ona se zove Plenkovićeva inflacija, rekao je predsjednik SDP-a, dodavši da su strani trgovački lanci, banke i telekomunikacijske kompanije godinama ostvarivali velike profite bez ozbiljnijih državnih ograničenja.

Podsjetio je da SDP i Možemo! već četiri godine predlažu mjere poput poreza na ekstraprofit i jačanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, ali da ih Vlada nije htjela provesti.

Posebno je upozorio na neravnomjernu raspodjelu bogatstva u Hrvatskoj.

"Ne želim živjeti u društvu gdje deset posto najbogatijih kontrolira 90 posto hrvatskoga nacionalnog bogatstva", kazao je Hajdaš Dončić i napomenuo da Hrvatska treba “novi društveni ugovor” i zaokret u ekonomskom modelu.

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić upozorila je da inflacija u Hrvatskoj proizlazi ponajviše iz rasta cijena hrane, energenata i osnovnih usluga te postavila pitanje o političkoj odgovornosti Vlade:

„Ako znamo da je inflacija u Hrvatskoj izrazito visoka upravo zbog cijena hrane, što premijer zapravo poručuje kada kaže da će zamrznuti plaće da bi spriječio inflaciju? Poručuje li ljudima da su previše jeli, da su kupovali previše hrane pa su zato oni izazvali inflaciju", kazala je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac istaknuo je da je Hrvatska u travnju bila među državama s najvećom inflacijom u Eurozoni.  Inflacija u Hrvatskoj u travnju je bila čak 80 posto veća od prosječne inflacije u Eurozoni, rekao je te ustvrdio da je hrvatsko gospodarstvo u novi inflatorni val ušlo manje otporno.

Pozdravio je najavljeno ukidanje poreza na mirovine, ali upozorio da velik broj umirovljenika od te mjere neće imati koristi.

"Više od 650.000 umirovljenika prima mirovinu manju od 600 eura i oni uopće ne podliježu oporezivanju. Manjak prihoda od poreza pogodit će lokalne proračune i vjerojatno dovesti do novih poskupljenja komunalnih usluga", upozorio je.

Porez na ekstraprofit, koji oporba godinama zagovara, potreban je kako bi se spriječila inflacija pohlepe, ustvrdio je Lalovac. 

Nakon deset godina političkog pritiska, Hrvatska je uvela jasnu zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima. Trgovci su dužni odbiti prodaju ako je kupac mlađi od 18 godina. Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan istaknula je da je usvajanje zabrane u Hrvatskom saboru važan javnozdravstveni iskorak kojim se konačno štite djeca od štetnih učinaka energetskih pića.

 „Ovo je trenutak na koji čekamo godinama. Još prije deset godina počela sam upozoravati da djeca u Hrvatskoj sve ranije posežu za energetskim pićima i da država mora reagirati. Danas konačno možemo reći da će se taj problem sustavno riješiti. Ovo je velika pobjeda za zdravlje djece i mladih“, poručila je Borzan.

 Naglasila je kako se radi o temi koja je godinama bila zanemarivana, unatoč jasnim upozorenjima struke i zabrinjavajućim trendovima konzumacije među djecom: „Znamo da djeca s energetskim pićima počinju već u osnovnoj školi, da ih velik broj konzumira redovito i da ih često kombiniraju s alkoholom. Posljedice su ozbiljne, od poremećaja sna i tjeskobe do srčanih problema. To nikada nije bio bezazlen proizvod, nego javnozdravstveni problem.“

 „Ovo nije bila laka ni brza borba, ali je pokazala da upornost ima smisla. Deset godina smo upozoravali na isti problem i danas se vidi da smo bili u pravu. Posebno mi je važno što je ovo jedna od rijetkih situacija u kojoj su vladajući odlučili poslušati prijedloge oporbe. To je dobar signal, jer kad govorimo o zdravlju djece, sadržaj mjere mora biti važniji od toga tko ju predlaže“, poručila je Sabina Glasovac, zastupnica u Hrvatskom saboru.

 Glasovac ističe kako je posebno važno što se Hrvatska ovime pridružuje rastućem broju europskih država koje su već uvele slične mjere, te da je konačno postignut širi društveni konsenzus o potrebi zaštite djece.

 „Želim zahvaliti kolegama što su napokon prepoznali razmjere ovog problema i poslušali struku. Ovo pokazuje da, kada je riječ o zdravlju djece, možemo postići zajednički cilj bez obzira na političke razlike“, napominje Borzan.

 Dodaje kako je snažna podrška javnosti također odigrala ključnu ulogu: „Građani su godinama jasno poručivali da žele ovu zabranu. Danas se to napokon pretače u konkretne mjere. To je dokaz da upornost ima smisla i da se javnozdravstvene politike mogu graditi na temelju činjenica i interesa građana.“

 Zaključno, Borzan je naglasila kako ovo nije kraj: „Zabrana prodaje maloljetnicima je nužna i dugo očekivana mjera, ali borba tu ne staje. Potrebno je nastaviti s edukacijom i praćenjem provedbe zakona. Naš cilj su generacije mladih koje će odrastati u okruženju koje ih štiti, a ne potiče na štetne navike.“

Danas predstavljen Plenkovićev paket mjera za navodnu borbu protiv inflacije je sramota. Dolazi prekasno, čini premalo i neće ukloniti niti jedan od razloga nastanka strukturne inflacije u Hrvatskoj, a neće zaustaviti ni inflaciju pohlepe, glavni razlog golemog rasta cijena hrane, usluga i režija u Hrvatskoj, poručili su s današnje konferencije za medije u Vukovaru Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, Sandra Benčić, koordinatorica Možemo i saborski zastupnik Boris Lalovac.

Današnjim donošenjem ovog paketa, makar zakašnjelog, Plenković konačno priznaje da su kritike lijeve opozicije cijelo vrijeme bile na mjestu, ali u njemu pokušava sakriti svoju akciju spašavanja proračuna. Proračun spašava preko leđa radnika zamrzavanjem plaća, preko leđa socijalno ugroženih zamrzavanjem njihovih prava i treće, preko leđa obrtnika paušalista, tako da možemo reći kako proračun spašava preko leđa radnika i najviše ugroženih u hrvatskom društvu, poručili su lideri lijeve opozicije iz Vukovara, gdje su danas nastavili s turnejom “Stopama Plenkovićeve inflacije”.

Mjere poput uvođenja nove stope poreza na ekstraprofit, što iz lijeve opozicije zagovaraju već četiri godine, ocijenili su Hajdaš Dončić, Benčić i Lalovac zakašnjelima, i tek treba analizirati njihov stvaran efekt na generatore inflacije pohlepe, kao što su trgovački lanci, telekomi i banke, dok su pozdravili ukidanje poreza na dohodak od mirovine, jer je riječ o mjeri koju SDP i Možemo već godinama zagovaraju u Saboru.

Hajdaš Dončić poručio je kako je Andrej Plenković konačno priznao da je njegova ekonomska politika doživjela neuspjeh. Dodao je kako je upravo politikom nečinjenja i popuštanja stranim trgovačkim lancima, bankama i telekomima Vlada omogućila pojavu inflacije pohlepe. “Ali nisu krivi ni oni, nego Andrej Plenković, koji ih nije spriječio”, poručio je.

“Bez promjene ekonomskog modela, koji mora biti baziran na proizvodnji hrvatske hrane, umjesto njezinog uvoza i energetskoj samodostatnosti, nema hrvatske energetske neovisnosti. To je ključno za suzbijanje inflacije”, rekao je Hajdaš Dončić.

Lalovac je upozorio kako inflacija ponovno snažno raste zbog rasta cijena električne energije i fosilnih goriva te istaknuo da je Europska središnja banka jasno pokazala kako su ulaganja u obnovljive izvore energije ključni alat u borbi protiv inflacije.

“Zemlje poput Španjolske i Portugala imaju nižu cijenu električne energije do 25 posto i nemaju ovako veliku inflaciju jer ne ovise o fosilnim gorivima”, rekao je Lalovac, dodajući kako Hrvatska posljednjih deset godina nije napravila dovoljno kada je riječ o ulaganjima u energetsku infrastrukturu i obnovljive izvore energije.

Sandra Benčić je istaknula je kako je jedan od ključnih prioriteta u borbi protiv inflacije smanjenje ovisnosti o uvozu hrane i povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje te cijelog prehrambenog sektora.

“O tome govorimo četiri godine kao glavnom načinu borbe protiv inflacije. Moramo ulagati u domaću proizvodnju hrane, osigurati logističke centre za naše poljoprivrednike i povezati agroenergetski i energetski sektor kako bismo proizvodili hranu tijekom cijele godine”, rekla je Benčić.

Podsjetila je da je Vlada od obećanih 20 logističkih centara izgradila samo dva, iako je na raspolaganju imala 25 milijardi eura europskih sredstava, te upozorila da Hrvatska nema niti jedan agroenergetski hub.

Govoreći o današnjem paketu mjera, Benčić je rekla kako se on dijeli na dva dijela. “Prvi dio je usvajanje dijela naših prijedloga. To su porezi na ekstraprofite trgovačkih lanaca i banaka, koje tražimo četiri godine. Trebalo je to napraviti 2022. godine i ne bismo imali ovu krizu”, rekla je.

Pozdravila je i najavljeno ukidanje poreza na mirovine, kao i zamrzavanje administrativnih cijena, podsjećajući da Grad Zagreb od 2022. godine nije povećavao cijene komunalnih i javnih usluga, nego je dio njih učinio besplatnima ili dostupnijima većem broju građana.

No drugi dio paketa, upozorila je, nije paket borbe protiv inflacije nego spašavanja proračuna.

“Zamrznut će plaće radnicima i neće biti povećanja kolektivnih prava, preko leđa radnika. Neće biti povećanja socijalnih prava, preko leđa socijalno ugroženih. Treće, dižu poreze obrtnicima paušalistima. To su samozaposleni ljudi koji u ekonomskom modelu koji je HDZ stvorio nisu mogli pronaći posao na tržištu pa su se samozaposlili. Sramota. To je ocjena njegovog paketa”, zaključila je Benčić.

Potpredsjednik SDP-a i Hrvatskog sabora Mišel Jakšić komentirao je najavu imenovanja novog guvernera Hrvatske narodne banke te aktualnu arbitražu s MOL-om, poručivši kako ključni problem Hrvatske nije ime na čelu HNB-a, nego pogrešan ekonomski model koji godinama provodi Vlada Andreja Plenkovića.

„S obzirom na stanje s inflacijom u Hrvatskoj, takozvanom Plenkovićevom inflacijom, za koju je sigurno zaslužna i Hrvatska narodna banka, mislim da su bez apsolutne promjene modela naše ekonomije i vođenja politike od strane HNB-a sva imena apsolutno nebitna“, rekao je Jakšić.

Naglasio je kako Hrvatska danas ima gospodarstvo koje je u potpunosti podređeno uvoznim lobijima i stranom kapitalu, dok se domaća proizvodnja i strateški sektori sustavno zanemaruju.

„Poljoprivreda – apsolutna nesamodostatnost i ništa ne radimo da to promijenimo. Energetika – apsolutna nesamodostatnost i ništa ne radimo da to promijenimo. Sve smo otvorili strancima i plešemo kako oni sviraju, a onda se čudimo što naši građani sve to plaćaju“, poručio je.

Komentirajući činjenicu da je predloženi kandidat za guvernera suprug ministrice, Jakšić je rekao kako će o tome konačni sud dati građani, ali i dodao da u postojećem političkom modelu guverner bez političke volje premijera ne može napraviti ozbiljnije promjene.

„HNB bi trebala biti neovisna institucija, ali bojim se da je današnja Hrvatska posložena tako da bez Plenkovićeve volje u ovom modelu ne može promijeniti apsolutno ništa“, rekao je Jakšić.

Osvrnuo se i na arbitražu s MOL-om, upozorivši kako se javnost ponovno fokusira na arbitražne procese, dok se zanemaruje ključno pitanje – obećanje o vraćanju INA-e u hrvatske ruke.

„Zabavljamo se arbitražama, nešto izgubimo, nešto dobijemo, a zaboravili smo da smo još 2016. godine čuli obećanje Andreja Plenkovića da će vratiti INA-u u hrvatske ruke. Prošlo je gotovo deset godina“, istaknuo je.

Podsjetio je i na aferu „Plin za cent“ te brojne probleme u upravljanju INA-om, za koje se godinama upozorava da su štetni za hrvatske interese.

„Imali smo velike najave Andreja Plenkovića da će se sve promijeniti, da je to kap koja je prelila čašu, ali nakon svega nije se dogodilo apsolutno ništa. Sve je ostalo u mađarskim rukama, a mi se i dalje zabavljamo arbitražama“, zaključio je Jakšić.