Učitavanje...
.jpg&w=750&q=50)
Stajalište SDP-a: Hrvatska obrana i sigurnost
Đujić o ustavnim sucima: HDZ se ponašao sporo i nezainteresirano
SDP u Velikog Gorici otvara raspravu o kraćem radnom vremenu
Socijaldemokratska partija Hrvatske nakon mjeseca ožujka, u kojem je javnosti predstavila niz konkretnih rješenja za problem prekarijata na tribinama u Vinkovcima, Slavonskom Brodu i u Zagrebu, nastavlja s programskim aktivnostima usmjerenima na unapređenje prava radnika. U fokusu novog ciklusa tribina nalazi se skraćenje radnog vremena – još jedan od ključnih stupova Programske deklaracije usvojene na siječanjskoj konvenciji SDP-a.
Prva u nizu tribina o kraćem radnom vremenu pod nazivom „Raditi da bismo živjeli" održat će se u petak, 10. travnja 2026. godine u 18 sati u prostorijama Gradske organizacije SDP-a Velika Gorica (Cvjetno naselje 11).
Tribinu će moderirati Ivana Mlinar, predsjednica Kluba gradskih vijećnika i SDP-a Velika Gorica, a u panel raspravi sudjelovat će Mišo Krstičević i Denis Kralj, saborski zastupnici SDP-a te Gordan Gledec, predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a i Ivo Jelušić, predsjednik Foruma seniora SDP-a.
U središtu rasprave bit će prijedlog SDP-a o postupnom uvođenju kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje iste plaće, kao i pravo radnika na digitalno isključenje. Sudionici će otvoriti pitanje nove definicije društvene pravednosti u uvjetima ubrzanog tehnološkog razvoja i rasta produktivnosti, ističući potrebu za pravednijom raspodjelom stvorenog bogatstva.
Programska deklaracija SDP-a naglašava kako skraćenje radnog vremena nije samo pitanje radnih sati, već ključan alat za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, povećanja produktivnosti i općeg društvenog blagostanja. Poseban naglasak stavlja se i na jačanje uloge sindikata i kolektivnog pregovaranja kako bi se osigurala zaštita radničkih prava u promjenjivim tržišnim uvjetima.
Na tribini će se raspravljati i o konkretnim primjerima iz prakse, uključujući iskustva hrvatskih tvrtki koje su već uvele četverodnevni radni tjedan, pokazujući da takav model može rezultirati većom efikasnošću, zadovoljnijim radnicima i boljim poslovnim rezultatima.
SDP ovim ciklusom tribina otvara široku javnu raspravu o nužnosti modernizacije tržišta rada u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja društva u kojem rad omogućuje dostojanstven život, ali i dovoljno vremena za obitelj, zdravlje i osobni razvoj.
Pozivamo predstavnike medija i građane da poprate tribinu i sudjeluju u raspravi.
Hajdaš Dončić: Rast nije isto što i razvoj. Hrvatska ne napreduje
U ime Kluba zastupnika SDP-a, predsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić u Hrvatskom saboru u srijedu je održao govor u kojemu je komentirao izvješće premijera Andreja Plenkovića s posljednjeg sastanka Europskog vijeća, poručivši kako se - unatoč riječima Andreja Plenkovića kako Hrvatska ide u dobrom smjeru, Vlada vodi odgovornu politiku, a građani su zaštićeni - više ne može sakriti stvarno stanje u Hrvatskoj.
Hajdaš Dončić istaknuo je da se godinama ponavljaju iste poruke o uspješnosti Vladine politike, dok stvarni pokazatelji govore drugačije. Naveo je kako Hrvatska danas ima BDP po stanovniku na oko 55 % europskog prosjeka, dok su plaće na svega 46 %, uz visoke cijene i inflaciju koja je u Hrvatskoj još uvijek najveća u cijeloj eurozoni - 4,8 posto.
"Tko je zaradio na toj inflaciji? Podaci su jasni. Profit nefinancijskih tvrtki se u pet godina udvostručio. Profit banaka isto. Inflacija se u Hrvatskoj nije hranila rastom plaća — hranila se rastom profitnih marži. Posebno u bankarstvu, u trgovačkim lancima, u telekomunikacijama. Dakle, u sektorima koje uglavnom kontroliraju strani vlasnici koji štite vlastite prihode. A dokaz da to nije teorija, nego stvarnost svakog kućanstva su cijene: cijene u Hrvatskoj dostigle su 73 % europskog prosjeka. Plaće su, rekao sam, na 46 posto. To nije usklađenost. To je raskorak koji ima ime i prezime — i koji se osjeća svaki dan. Znate što to konkretno znači? Znači da hrvatski građani u Konzumu stavljaju sir u košaricu plaćajući europsku cijenu — ali u novčaniku imaju pola europske plaće. Znači da obitelj koja puni auto na pumpi plaća europske litre — ali ne zarađuju europski. I to je jedina računica koja se stvarno broji," rekao je Hajdaš Dončić, posebno se osvrnuvši i na problem produktivnosti, istaknuvši da je ona u posljednjih deset godina rasla znatno sporije nego u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe, koje su Hrvatsku u međuvremenu prestigle.
"U deset godina produktivnost rada u Hrvatskoj porasla je svega devet posto. Ali nije problem samo u tome koliko sporo rastemo. Važno je gdje padamo. Produktivnost pada upravo u sektorima gdje bi trebala rasti: u industriji, u informacijskim tehnologijama, u financijama. A raste jedino tamo gdje ne trebaju posebna ulaganja ni reforme — u turizmu, nekretninama i građevini. To nije slučajnost. To je rezultat deset godina politike koja je birala liniju manjeg otpora," rekao je Hajdaš Dončić, dodajući kako novac iz europskih fondova nije promijenio tu strukturu.
"Slovenija je dobila znatno manje sredstava, ali ih je usmjerila prema reformama koje grade produktivnost. A to su ulaganja visoke dodane vrijednosti, digitalna i zelena tranzicija. Rezultati se vide. Kod nas se ne vide jer se previše toga svelo na infrastrukturu, administraciju i projekte koji su samo dobro izgledali u tablicama. Rast nije isto što i razvoj. Hrvatska raste. Ali ne napreduje," rekao je Hajdaš Dončić, ocijenivši i kako se na Europskom vijeću danas ne odlučuje samo o ekonomiji.
"Odlučuje se o budućoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi. O ratu u Ukrajini i o tome hoće li i kada Ukrajina ući u Europsku uniju. O ulasku zemalja zapadnog Balkana — naših susjeda, s kojima dijelimo povijest i budućnost — i o tome kakva će ta Europa biti kad se proširi. O odnosu prema Rusiji — ne kao ideološkom pitanju, nego kao geostrateškom: gdje je Europa pogriješila, što se moglo napraviti drugačije i kako se to ne smije ponoviti. Govori se i o krizi partnerstva sa Sjedinjenim Državama i o tome što to znači za budućnost NATO saveza kakav smo poznavali. To su pitanja koja će oblikovati Hrvatsku u sljedećih dvadeset, možda trideset godina. I upravo zato što su tako velika — ne smije ih rješavati jedan čovjek prema strategiji vlastite karijere," napomenuo je Hajdaš Dončić, dodajući i kako se o tim pitanjima i sudbini države ne odlučuje na jednoj konferenciji ili jednom telefonskom pozivu — nego u Hrvatskom saboru, nakon argumentiranog razgovora koji nije uokviren ni partikularnim interesima ni karijerom pojedinog političara.
"A Hrvatska za ta pitanja nije pripremljena — ne samo diplomatski, nego ni materijalno. U proteklom desetljeću nismo izgradili energetsku neovisnost. Nismo razvili domaću prehrambenu proizvodnju — uvoz hrane se udvostručio. Nismo izgradili industrijsku osnovu koja bi nas činila manje ranjivima na vanjske šokove. Otpornost nacije nije samo vojska i nabavka aviona. Otpornost je domaća hrana na stolu, vlastita energija u mreži i industrija koja ne ovisi o uvoznim lancima. To je lekcija koju nas ratovi svaki dan iznova uče — i koju ova Vlada svaki dan iznova ignorira," rekao je Hajdaš Dončić, podsjetivši zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru kako je politička odgovornost nekad izgledala.
"Premijer Račan i predsjednik HDZ-a Sanader nisu se slagali ni u čemu — ali su u trenutcima koji su oblikovali Hrvatsku znali naći zajednički jezik. Za NATO. Za europski put. Za stvari koje su bile veće od stranačke linije. Bez te kulture razgovora koji nije zarobljen partikularnim interesom — ne može se odlučivati o prevažnim pitanjima. Ne može se graditi ni vanjska politika koja štiti nacionalne interese, ni ekonomska politika koja mijenja strukturu gospodarstva. Odgovornost saborskih zastupnika — svih nas, bez razlike stranačke boje — jest da taj razgovor pokrenemo. Da saslušamo političkog protivnika. Da razmislimo o onom što smo čuli. I da odlučimo — ne prema stranačkoj logici, nego prema onome što je dobro za ovu zemlju," rekao je Hajdaš Dončić, podsjetivši kako je SDP na stranačkoj Konvenciji u siječnju predstavio razvojni model Hrvatske koji donosi porezno rasterećenje za poduzetnike koji povećavaju plaće i produktivnost, pravednije oporezivanje kapitala i renti te industrijsku politiku koja stvara poslove visoke dodane vrijednosti — a ne samo puni uvozne lance i održava jeftinu radnu snagu.
"Jer dok god rast ide kapitalu, a ne radnicima — dok god inflacija pohlepe zarađuje na svakoj litri mlijeka, na svakom stanu, na svakom računu za struju — naš građanin koji sve to osjeća na vlastitoj koži ima pravo pitati: za koga, zapravo, ova država radi? Naš odgovor je jasan. Država radi za njega. Domoljublje nije hvalospjev onome što jest. Domoljublje je odgovornost prema onome što bi moglo biti — i prema svakom građaninu koji tu budućnost gradi vlastitim radom, svaki dan, za sebe, svoju djecu i prije svega svoju zemlju. Hrvatska ima sve što joj treba da bude uspješna mala europska država. Ne da bude uspješna na sredini europskih statističkih tablica — nego blizu vrha. Za to ne trebamo čekati povoljne okolnosti. Trebamo odluku. I trebamo je donijeti zajedno. U ovoj dvorani. Ovi ljudi. Ljevica i desnica." zaključio je Hajdaš Dončić.
Zadnje vijesti
Na Svjetski dan zdravlja SDP upozorio na probleme u zdravstvu
Povodom Svjetskog dana zdravlja, SDP je u pet hrvatskih gradova – Bjelovaru, Varaždinu, Puli, Vukovaru i Svetom Ivanu Zelini – održao konferencije za medije kako bi upozorio na alarmantno stanje u javnom zdravstvu i posljedice nemara HDZ-ove vlasti.
Na konferenciji održanoj u Puli govorili su Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a i Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga dok je prisutan bio i Siniša Gordić, pulski dogradonačelnik.
Radolović je upozorila kako stanje u hrvatskom zdravstvu ne ostavlja prostor za optimizam: čak 400 tisuća građana nema svog obiteljskog liječnika, nedostaje 180 timova obiteljske medicine, a 300 tisuća žena nema svog ginekologa. Istaknula je i da se u sustavu nalazi oko milijun uputnica na čekanju te da Hrvatska bilježi porazne zdravstvene ishode, uključujući visoku stopu prerane smrtnosti i oko 14.000 umrlih godišnje od malignih bolesti, unatoč mogućnostima prevencije.
Govoreći o lokalnim problemima u Istarskoj županiji, upozorila je na slom primarne zdravstvene zaštite – nedostaje 39 liječnika obiteljske medicine, a u narednim godinama prijeti dodatni odlazak kadra. U cijeloj županiji trenutno radi svega šest pedijatara i devet ginekologa, rekla je Radolović, posebno istaknuvši i problem neuspjelog natječaja za ravnatelja Istarskih domova zdravlja.
Vili Bassanese je poručio kako je zdravstvo jedan od ključnih stupova svakog uređenog društva, uz sigurnost i ekonomsku stabilnost, te upozorio da narušavanje tog sustava znači i narušavanje temelja društva.
U Bjelovaru su na Svjetski dan zdravlja govorili Nenad Nekvapil, predsjednik bjelovarskog SDP-a te SDP-ovi saborski zastupnici Mišel Jakšić i Anita Curiš Krok.
Nekvapil je upozorio da bjelovarskoj bolnici prijeti gašenje odjela dermatologije zbog odlaska liječnica u mirovinu, kao i da bolnica nema zaseban odjel infektologije. Naglasio je kako građani ne smiju ostati bez ključnih zdravstvenih usluga. Jakšić je istaknuo da, unatoč ulaganjima i korištenju europskih sredstava, građani ne osjećaju poboljšanja, dok bolnice u Bjelovaru, Koprivnici, Čakovcu i Varaždinu rade na rubu kapaciteta zbog odlaska liječnika i gašenja odjela. Posebno je upozorio na kolaps primarne zdravstvene zaštite izvan velikih urbanih sredina.
Curiš Krok je naglasila kako zdravstvo nije besplatno te da je prosječni građanin RH u deset godina uplatio oko 35.000 eura u sustav. Upozorila je i na činjenicu da građani Hrvatske žive kraće od prosjeka Europske unije te na nedostatna ulaganja u prevenciju i dostupnost zdravstvene skrbi u ruralnim i otočnim područjima.
U Vukovaru su govorili predsjednik lokalne organizacije SDP-a Kruno Raguž i Mario Milinković, saborski zastupnik SDP-a, koji su istaknuli kako se nacionalni problemi posebno snažno reflektiraju na lokalnu razinu. Raguž je upozorio na izostanak dežurne ljekarne u Vukovaru, zbog čega građani moraju putovati u Vinkovce, kao i na nedostatak liječnika i specijalista. Posebno je naglasio problem nedostatka rendgena za zube, zbog čega građani moraju ići u Ilok, te izostanak dijaliznog aparata u bolnici, zbog čega pacijenti svakodnevno putuju u Vinkovce.
Raguž i Milinković ukazali su i na dugotrajna čekanja, česte zamjene u primarnoj zaštiti i nedostatak strategije za privlačenje medicinskog kadra. Zaključeno je kako takvo stanje dovodi do odustajanja građana od preventivnih pregleda i pogoršanja zdravstvenog stanja stanovništva.
Na konferenciji u Varaždinu govorili su saborski zastupnik SDP-a Miroslav Marković te Mario Klapša, načelnik Općine Maruševec.
Marković je upozorio na ozbiljno urušavanje sustava, naglasivši kako zdravstvo nije opterećeno samo brojem pacijenata, već i korupcijom i lošim upravljanjem. Također je istaknuo problem dugih lista čekanja, loše dostupnosti dijagnostike i poraznih zdravstvenih pokazatelja.
Posebno je ukazao na stanje u varaždinskoj bolnici – kvarove opreme, nedostatak kadra i organizacijske probleme – kao i na nepravilnosti u upravljanju koje dodatno narušavaju povjerenje građana.
Klapša je upozorio na smanjenje radnog vremena ljekarne u Maruševcu, što izravno pogađa više od šest tisuća stanovnika te dodatno smanjuje dostupnost zdravstvene skrbi.
U Svetom Ivanu Zelini, na konferenciji za novinare govorili su saborski zastupnici SDP-a Mihael Zmajlović i Denis Kralj te Kristina Marečić, SDP-ova gradska vijećnica Kristina Marečić. Marečić je upozorila kako se već 25 godina u Svetom Ivanu Zelini govori o rendgenu, a on i dalje ne postoji. Stariji građani i djeca time su najviše pogođeni, istaknula je SDP-ova vijećnica, jer upravo oni najčešće ovise o svojim bližnjima – roditeljima i unucima – koji ih moraju voziti u okolne gradove poput Vrbovca ili Zagreba na preglede i snimanja.
Saborski zastupnik SDP-a i gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj rekao je kako zdravstvene usluge koje su nekad bile dostupne starijim generacijama, danas u Hrvatskoj više ne postoje - bar ne u dovoljnoj mjeri. U Vrbovcu nedostaje pedijatar, istaknuo je, a u gradu se pojavio i problem s ginekološkom skrbi, zbog čeha je grad bio prisiljen uvoditi dodatne mjere i plaćati dodatne naknade za specijaliste u ginekologiji i pedijatriji. Mihael Zmajlović je rekao kako se u posljednjih deset godina HDZ-ovog upravljanja državom zdravstveni sustav potpuno urušio, što potvrđuju i iskustva građana, kao i primjeri iz Svetog Ivana Zeline i Vrbovca koji jasno pokazuju koliko je sustav loš i koliko je građanima otežan pristup zdravstvenim uslugama.
Zaključno, sa svih lokacija poslana je jasna poruka: zdravstveni sustav u Hrvatskoj ne funkcionira u interesu građana. Unatoč velikim izdvajanjima, dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite kontinuirano padaju.
SDP je poručio kako zdravlje mora biti temeljno pravo, a ne privilegija, te najavio nastavak borbe za javni zdravstveni sustav koji će biti dostupan svima, bez obzira na mjesto stanovanja ili financijske mogućnosti.
.jpeg&w=750&q=50)
