Šume i vode nisu samo prirodni resursi, one su temelj opstanka i razvoja Hrvatske, a način na koji njima gospodarimo jedan je od najboljih pokazatelja stvarnog domoljublja. Ovaj vikend obilježavamo Svjetski dan šuma i Svjetski dan voda, a u SDP-u te datume shvaćamo kao trenutak za ozbiljno upozorenje. Naše prirodno bogatstvo je iznimno: čak 95 % naših šuma je prirodnog podrijetla, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture. Također, po količini dostupne vode spadamo među najbogatije zemlje u Europi, s prosječnom količinom raspoložive vode od oko 30 000 m3 po stanovniku godišnje. Ipak, to bogatstvo vrijedi isključivo onoliko koliko njime znamo upravljati. Nažalost, državne tvrtke poput Hrvatskih šuma odavno su postale sinonim za afere, netransparentnost i prebacivanje odgovornosti.

Posljedice takvog nemara izravno ugrožavaju kvalitetu života građana. Park-šuma Marjan u Splitu ogledni je primjer kraha sustava zbog dugotrajnih problema sa sanacijom nakon najezde potkornjaka i nevremena, a sada i zbog opasnosti od požara uslijed zaostale drvne mase i upravljačkih sukoba. U vodnom gospodarstvu situacija je jednako alarmantna: iako smo bogati vodom, više od polovice vode gubi se zbog zastarjele infrastrukture. Budući da se veliki projekti ne mogu financirati isključivo iz nacionalnih sredstava, ovisnost o europskim fondovima dodatno je ogolila slabost sustava jer provedba katastrofalno kasni. Posebno zabrinjava podatak da je do sada završeno tek oko 33 % projekata iz OPKK-a, dok u okviru PKK-a još uvijek nema završenih projekata, a iz NPOO-a je završeno mizernih 13 %. Ništa bolja situacija nije ni s Nacionalnim projektom navodnjavanja (NAPNAV) koji je Vlada donijela još 17. studenoga 2005. godine s ciljem uvođenja navodnjavanja na 65 000 hektara poljoprivrednog zemljišta (oko 6 % obradivih površina) do 2020. godine. Taj cilj nije ostvaren. Danas se u Hrvatskoj navodnjava tek oko 36 000 hektara, odnosno oko 3 % obradivog zemljišta, a procjenjuje se da stvarnih korisnika izgrađenih sustava nema više od 30 %.

Uz alarmiranje na ove probleme SDP već ima izgrađena, jasna stajališta koja ćemo odmah po preuzimanju vlasti pretočiti u konkretne zakone i mjere. Naša rješenja idu u smjeru temeljite reforme sustava gospodarenja šumama kroz uspostavu pune transparentnosti, jačeg nadzora i vraćanja ovlasti struci. U vodnom gospodarstvu prioritet nam je modernizacija vodno-komunalne infrastrukture radi smanjenja gubitaka te uvođenje jasnih rokova za realizaciju EU projekata. Sustav navodnjavanja izravno ćemo povezati s politikom prehrambene sigurnosti i ubrzati njegovo širenje, dok ćemo istovremeno potaknuti ulaganja i otvoriti prostor za razvoj marikulture kao strateške gospodarske grane za koju imamo odlične prirodne uvjete. Nećemo zaboraviti radnike Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda koji sustav održavaju na svojim leđima. Prekarni rad treba postati prošlost i radnicima treba osigurati dostojanstvene plaće, stabilna radna mjesta i jasna prava. Upravljanje nacionalnim blagom mora konačno postati primjer odgovornosti usmjerene javnom interesu, sustav koji donosi rezultate, a ne izvor stalnih afera i odgađanja.

Oliver Martinić, mag. ing. agr.
Voditelj SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu

Zastupnici SDP-a Mirela Ahmetović, Mihael Zmajlović i Boris Lalovac u petak su na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru upozorili da Hrvatska nije energetski neovisna jer se deset godina nije ulagalo u energetski sektor pa građani strepe od viših cijena energije zbog globalnih sukoba. SDP-ovci su istaknuli kako je za takvo stanje odgovaran HDZ, kao i Plenkovićevi suradnici koji iz energetskog sektora izvlače novac.

"Inflacija, unatoč najavama Andreja Plenkovića o njezinu padu pa čak i “pobjedi” nad njom, ostaje u Hrvatskoj na oko 4,5 %, uz dodatne pritiske zbog rasta cijena energenata i globalnih kriza. Istodobno, Vlada administrativno ograničava cijene, ali tek nakon što su one već porasle, pa građani na kraju uvijek plaćaju – ili kroz veće račune ili kroz državni proračun," rekla je zastupnica Ahmetović, dodajući kako takva politika, uz stalno predstavljanje mjera kao zaštite građana, zapravo znači da se javnim novcem pokrivaju gubici u energetici.

"Sredstva se uzimaju iz drugih sektora poput obrazovanja i socijale, dok se paralelno prešućuje niz afera i lošeg upravljanja u energetskom sustavu. Podsjećam da se, unatoč tome što se to prikazuje kao osiguranje nižih cijena energenata od strane Plenkovića, često zaboravlja da su krajem 2024. i početkom 2025. godine energenti – struja, plin i toplinska energija – poskupjeli za 10 %. Osim toga, HERA je 2026. donijela novu odluku kojom povećava tarife za električnu energiju, i to u prosjeku za 13,5 %. Dakle, ne radi se samo o ograničavanju, odnosno smanjenju cijena energije, nego o tome da se cijene najprije povećaju, a zatim se govori kako će nas netko zaštititi. Također, ne smijemo zaboraviti da se pri svakom govoru o cijenama električne energije koristi poznati HDZ-ov propagandni obrazac: kada građanima šalju račune, ispod napišu da im je niska cijena omogućena od strane Vlade Republike Hrvatske, gotovo kao da ju je osobno omogućio Andrej Plenković. No pritom se prešućuje da, kada cijene porastu, građani plaćaju više upravo zbog odluka te iste vlasti," istaknula je Ahmetović, upozorivši i da su HDZ i Plenkovićeva vlast energetiku pretvorili u prostor pogodovanja i izvlačenja novca, bez odgovornosti za propuste. Zbog izostanka ulaganja, rekla je Ahmetović, Hrvatska ostaje energetski ovisna i ranjiva na vanjske poremećaje.

„Unatoč isticanju makroekonomskih uspjeha poput kreditnog rejtinga, stvarnost za građane je drukčija - visoka inflacija, rast troškova života i pad kvalitete života, dok politička vlast istodobno stvara privid zaštite koju građani sami financiraju”, zaključila je Ahmetović.

Mihael Zmajlović naglasio je da se proteklih deset godina u energetskom sektoru nije se učinilo gotovo ništa, a trebalo se provesti potpunu transformaciju. Prva opomena bila je, naglašava, ekonomska kriza uzrokovana pandemijom, što je trebala biti jasna poruka da hrvatski energetski sustav treba izgraditi tako da bude dugoročno otporan i da ne ovisi o jednom izvoru ili jednoj državi koja isporučuje energiju.

"U proteklih deset godina u energetskom sektoru u Hrvatskoj nije se učinilo gotovo ništa, a trebalo se provesti potpunu transformaciju sektora. Prva opomena bila je zapravo posljednja kriza – ekonomska kriza uzrokovana pandemijom, kao i energetska kriza koja je dovela do rasta cijena energije i snažno pogodila hrvatske građane. To je trebala biti jasna poruka da hrvatski energetski sustav treba izgraditi tako da bude dugoročno otporan i da ne ovisi o jednom izvoru ili jednoj državi koja isporučuje energiju," rekao je uvodno u svojem izlaganju zastupnik Mihael Zmajlović

"Nažalost, hrvatska vlada iz toga nije ništa naučila. Nismo učinili ništa kako bismo transformirali naš energetski sustav i iskoristili ono što imamo – prirodne resurse poput vjetra i sunca. Danas je tehnički i tehnološki potpuno moguće u potpunosti zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije. Tko god tvrdi suprotno, nije u pravu. To je moguće i upravo u tom smjeru ide Europa. To više nije samo pitanje zelene politike, nego prije svega pitanje sigurnosti – ne samo energetske, nego i sigurnosti građana te nacionalne sigurnosti," rekao je Zmajlović, dodajući kako se to može postići tako da se ne zaustavljaju projekti vrijedni više od tri milijarde eura, za koje država ne mora izdvajati sredstva iz proračuna niti posezati u džep građana. Taj novac spremni su uložiti investitori koji preuzimaju tržišni rizik, a rezultat bi bila jeftinija i dostupnija energija za sve građane te veća otpornost na globalne šokove.

"Zamislite da Hrvatska danas proizvodi svu energiju iz sunca, vjetra i vode. Koliko bi tada globalna energetska kriza utjecala na nas? Vrlo malo ili minimalno. Ne bismo morali izdvojiti dodatne dvije milijarde eura koje su u posljednje četiri godine potrošene iz proračuna na subvencioniranje računa. A gdje je taj novac završio? Naizgled kod građana kroz niže račune, ali u stvarnosti velikim dijelom u uvozu plina," rekao je Zmajlović, pitajući se i čiji je interes i tko ostvaruje korist od uvoza plina u Hrvatskoj.

"U području obnovljivih izvora energije ne radimo dovoljno. Zato SDP već dugo naglašava da je jedan od ključnih ciljeva modernizacija elektroenergetske mreže, jer je ona temelj funkcioniranja cijelog sustava i preduvjet za razvoj obnovljivih izvora. Važno područje je i  građanska energija. Zašto građanima ne omogućimo da koriste vlastite krovove za proizvodnju električne energije iz sunca? Ne postoji nijedan opravdan razlog zašto to država nije omogućila u većoj mjeri. Primjerice, Austrija ima tisuće energetskih zajednica koje okupljaju građane, dok Hrvatska ima tek jednu s nekoliko članova. To jasno pokazuje da problem nije tehničke prirode, nego nedostatka političke volje," rekao je Zmajlović, istaknuvši da nam je potrebna vlast koja neće blokirati razvoj, već koja će omogućiti energetsku neovisnost Hrvatske.

Boris Lalovac ocijenio je da su neulaganje u energetski sektor, loše upravljanje i problemi u tom sektoru razlog zašto imamo najviše cijene u Hrvatskoj. Jasno je, kaže, da su se mnogi "okrenuli" energetskom sektoru zato što je ondje novac koji dolazi iz Europe i svijeta, a gdje ima novca, tamo se često događa i najviše nepravilnosti.

„Energija je specifičan proizvod, to nije nešto bez čega građani mogu i kada dođete kući, morate uključiti struju, morate se grijati i svakodnevno koristiti energiju, i nemate alternativu. Zbog toga je utjecaj energije na inflaciju ogroman”, upozorio je Lalovac, dodajući kako je prema tvrdnjama vlasti, Hrvatska danas najotpornija u Europi. U Europi smo među prvima po korištenju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Potrošili smo oko 6,5 milijardi eura i po mnogim ljestvicama smo pri vrhu.

"Ako je to točno, onda ne bi trebalo biti razloga za brigu oko rasta cijena struje i hrane. Jer taj novac je i dodijeljen upravo kako bismo postali energetski i prehrambeno otporniji – nakon pandemije i nakon ruske agresije na Ukrajinu, kada se jasno vidjelo koliko smo ranjivi. Dakle, ako smo već potrošili toliki novac i ako smo među najboljima po njegovu korištenju, sada bismo trebali vidjeti rezultate. Trebali bismo vidjeti koliko smo doista otporni – koliko imamo vlastite energije, koliko imamo vlastite hrane, možemo li čak i izvoziti," rekao je Lalovac, dodajući kako je NPOO bio jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta u posljednje četiri godine.

"Međutim, postavlja se pitanje: gdje su konkretni rezultati za građane? Uloženo je 6,5 milijardi eura, a istodobno imamo među najvišim cijenama hrane i električne energije. To je ozbiljan problem. Ako se ulaže u otpornost, onda građani ne bi smjeli imati najskuplju energiju i hranu. Ako smo obnovili zgrade i povećali energetsku učinkovitost, računi bi trebali biti niži. Ako smo ulagali u proizvodnju hrane, ne bi smjelo dolaziti do rasta cijena. Upravo zato treba jasno reći gdje je taj novac otišao i koliko je stvarno pomogao građanima," zaključio je Lalovac.

Unatoč tomu što su Europska pučka stranka (EPP) i konzervativci u Europskom parlamentu Izvješće o priuštivom stanovanju oslabili i učinili ga popisom želja nekretninskih špekulanata i građevinara, borba za priuštivo stanovanje nije gotova, poručili su na zajedničkoj konferenciji za medije Marko Vešligaj iz SDP-a i Gordan Bosanac iz stranke Možemo!, zastupnici u Europskom parlamentu.

Takav ishod glasanja, istaknuli su, nije zatvorio raspravu o priuštivom stanovanju, nego je dodatno pokazao koliko će važna biti sljedeća faza europskog zakonodavnog procesa. Europska komisija 6. ožujka otvorila je javno savjetovanje o budućem Affordable Housing Actu, uz poziv građanima, javnim vlastima i drugim dionicima da dostave prijedloge za jačanje priuštivosti stanovanja, osobito u područjima pod najvećim stambenim pritiskom. Komisija pritom otvara i pitanja utjecaja kratkoročnog najma, prepoznavanja područja stambenog stresa i mogućih zakonodavnih rješenja, čime postaje jasno da se ključna politička borba oko smjera europske stambene politike tek nastavlja.

“Nažalost, izvjestitelj iz EPP-a, primarno uz podršku radikalne desnice, nametnuo je u izvješće interese privatnog građevinskog sektora i ulagača, a ne ljudi. To se najbolje vidi po tome što izvješće ne prepoznaje stanovanje kao ljudsko pravo. Europska pučka stranka ponovno je stavila profit ispred ljudi”, poručio je Bosanac.

Na isti problem upozorio je i Vešligaj, istaknuvši da je iz završnog teksta izostavljeno jedno od temeljnih polazišta svake ozbiljne stambene politike.

“Unatoč našim amandmanima i zagovaranju, u izvješće nije ušlo da je pravo na stanovanje temeljno ljudsko pravo. To je veliki problem za budući razvoj i provedbu stambenih politika jer time slabimo mogućnost javnog djelovanja u tom području. Europska pučka stranka se protivila takvoj definiciji, dok se istodobno u izvješću više puta spominje pravo na privatno vlasništvo, što jasno pokazuje problematičan politički smjer dokumenta”, upozorio je.

Bosanac je naglasio da izvješće pogrešno definira uzroke stambene krize. Umjesto da prepozna financijalizaciju stanovanja, špekulativna ulaganja i rastući pritisak investicijske kupnje, ono kao glavni problem vidi manjak stanova, a kao odgovor nudi ponajprije novu gradnju i olakšavanje izdavanja dozvola. Takav pristup, naglašava, ne odgovara na ključno pitanje – kome će ti stanovi biti dostupni. Podsjetio je da u Hrvatskoj, prema službenim podacima, postoji gotovo 600 tisuća praznih stambenih jedinica, što jasno pokazuje da problem nije samo u količini, nego u tome što se stanovanje sve više tretira kao roba i sredstvo ulaganja.

Vešligaj je istaknuo da je najveći problem manjak javnih stanova i izostanak aktivne uloge države.

“Države ne grade, ne upravljaju i ne planiraju dugoročno, nego subvencioniraju privatne investitore. To je bježanje od odgovornosti. Država je ta koja mora garantirati krov nad glavom, to se ne može prepustiti isključivo privatnom kapitalu”, poručio je.

Obojica su upozorila i na nedostatak ozbiljnih mehanizama transparentnosti na tržištu nekretnina. Bosanac je istaknuo da izvješće ne prepoznaje ni potrebu jače kontrole pranja novca pri ulaganju u stanovanje, što je posebno važno za Hrvatsku. Vešligaj je dodao da se čak 70 posto nekretnina u Hrvatskoj kupuje gotovinom, dok se istodobno ne zna otkud taj novac dolazi. Upozorio je i da u dokument nije uvršten registar transparentnosti koji je predlagao tijekom rada na izvješću.

Govoreći o kratkoročnom najmu, Bosanac je ocijenio da dokument ponovno ne prati stvarnost s kojom se građani suočavaju.

“U dokumentu se navodi da su potrebni dodatni dokazi za utjecaj kratkoročnog najma na cijene. Građanima Splita i Zadra, gradova koji su pri samom vrhu u Europskoj uniji po broju stanova u kratkoročnom najmu, ne trebaju dodatni dokazi da bi znali zašto su cijene najma odletjele u nebo”, poručio je.

Vešligaj je upozorio i da izvješće nije prihvatilo ni zahtjev za primjenom UN-ova pravila 30 posto, prema kojem nijedno kućanstvo ne bi smjelo trošiti više od 30 posto raspoloživog mjesečnog dohotka na troškove stanovanja. Ocijenio je i da pojedina rješenja koja se predstavljaju kao administrativno rasterećenje, osobito u području dozvola, mogu otvoriti prostor zlouporabama i dovesti u pitanje usklađenost s prostornim planovima.

Bosanac je podsjetio i na razmjere stambene krize u Hrvatskoj: prosječna plaća iznosi oko 1.500 eura, dok je prosječna cijena četvornog metra stana u većim hrvatskim gradovima oko 3.000 eura.

“To znači da čovjek mora raditi dva mjeseca za jedan kvadrat stana. To jasno pokazuje koliko je stanovanje danas udaljeno od stvarnih mogućnosti većine građana”, upozorio je.

Kao nužne smjerove djelovanja Bosanac je naveo aktiviranje praznih stanova poreznim, zakonodavnim i mjerama provedbe, financiranje izgradnje javnih stanova s kontroliranim najamninama, ulaganje u kooperative i zadružno stanovanje te ograničavanje širenja kratkoročnog najma ondje gdje je stambeni pritisak najveći. Vešligaj je dodao da izvješće ne predviđa ni dodatna europska financijska sredstva, nego teret rješavanja stambene krize prebacuje na države članice.

Zaključno su poručili da usvojeno izvješće nije zatvorilo raspravu, nego tek otvorilo novu političku borbu, osobito u kontekstu budućih europskih zakonodavnih prijedloga, poručivši da se stanovanje napokon mora tretirati kao ljudsko pravo i javni interes, a ne kao prostor za daljnji rast profita investitora i nekretninskih špekulanata.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac komentirao je aktualna kretanja inflacije u Hrvatskoj te najave o uvođenju minimalne mirovine, upozorivši na rastuće rizike i ograničen domet postojećih mjera Vlade.

Govoreći o inflaciji, Lalovac je istaknuo kako bi, prema procjenama, moglo doći do njezina ubrzanja s trenutačnih oko 3,9 posto na razinu između 4 i 5 posto. Posebno je naglasio da se Hrvatska ponovno pokazuje osjetljivom na vanjske šokove, ponajprije kada je riječ o energentima.

„Ovo više nije inflacija potaknuta rastom plaća, nego ponovno energijom, kao 2022. godine“, upozorio je.

Ograničen učinak Vladinih mjera

Lalovac smatra da Vlada ima ograničen prostor za djelovanje. Kao ključne mjere naveo je administrativno ograničavanje cijena te smanjenje trošarina na gorivo, no upozorio je da takve intervencije ne daju željene rezultate.

„Sve te mjere ne uspijevaju značajnije utjecati na ukupnu stopu inflacije“, rekao je, dodavši kako je inflacija u Hrvatskoj i dalje znatno viša nego u ostatku eurozone, gdje se kreće oko 1,7 do 1,9 posto.

Posebno je istaknuo ulogu Europska središnja banka, koja, prema njegovim riječima, još uvijek oprezno pristupa mogućim intervencijama.

„ESB neće reagirati dok ne bude jasno radi li se o strukturnom problemu ili privremenom šoku“, kazao je.

Energija i hrana kao glavni rizici

Prema Lalovcu, najveći pritisak na inflaciju dolazi iz sektora energije, osobito električne energije, čije je poskupljenje već imalo značajan utjecaj na rast cijena.

Uz energiju, upozorio je i na rast cijena hrane, dodatno opterećen problemima u poljoprivrednoj proizvodnji i ovisnošću Hrvatske o uvozu.

„Inflacija se može uvesti kroz skuplju hranu, a mi smo postali uvozno orijentirana zemlja“, rekao je.

Dodatni pritisak očekuje se tijekom turističke sezone, kada povećana potražnja tradicionalno podiže cijene.

Potrebne strukturne reforme

Lalovac naglašava kako administrativne mjere, poput zamrzavanja cijena, ne mogu dugoročno riješiti problem inflacije.

„Samo ozbiljne strukturne reforme mogu dovesti do stabilizacije cijena“, poručio je, upozorivši da Hrvatska već godinama živi s povišenom inflacijom.

Minimalna mirovina kao moguće rješenje

Komentirajući najave o uvođenju minimalne mirovine, Lalovac je ocijenio kako se radi o potencijalno dobrom modelu, ali uz potrebu detaljne razrade.

Pozvao se i na međunarodna iskustva te rasprave unutar OECD, gdje se sve više propituje održivost postojećih mirovinskih sustava.

„Postojeći modeli, dizajnirani prije 50 godina, više ne daju adekvatne rezultate“, istaknuo je.

Naglasio je i specifičan problem Hrvatske, gdje velik broj umirovljenika nakon izlaska s tržišta rada vrlo brzo ulazi u rizik od siromaštva.

„To je ozbiljan strukturni problem. Ljudi rade cijeli život, a potom postaju socijalni slučajevi“, upozorio je.

Zaključno je poručio kako podržava svako povećanje mirovina, s obzirom na to da su umirovljenici među najugroženijim skupinama u društvu.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da smo u veljači “proslavili” četiri godine visokih stopa inflacije. Hrvatska kontinuirano ima jednu od najviših stopa u eurozoni, čak skoro dvostruko višu od prosjeka, čak četiri posto. Tim povodom u Hrvatskom saboru zajedničku konferenciju za medije održale su stranke SDP-a i Možemo!

"Kad danas podvučemo crtu nad ekonomskom politikom Andreja Plenkovića, možemo primijetiti jednu nezainteresiranost, neznanje i nebavljenje strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva. Često slušamo HDZ-ove priče o silnim milijardama eura koje dolaze u Hrvatsku. I da, to je točno. Ali tek poneki ekonomski analitičar počeo je postavljati prava pitanja: na što se do sada taj novac trošio? Jesmo li ga, figurativno rečeno, spaljivali u peći, lagano se grijali i koristili za trpanje novca u džepove podobnim HDZ-ovim direktorima, državnim inspektorima i sličnim ljudima koji su bili blizu, grijali se uz tu peć, ili smo možda propustili veliku priliku za transformaciju hrvatskog gospodarstva?" rekao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako se taj novac mogao iskoristiti za drugačiju industrijsku i poreznu politiku, odnosno za transformaciju hrvatskog gospodarstva.

"HDZ tvrdi da je inflacija uvezena. Točno je da je dio inflacije uvezen, ali isto tako je točno da je ovih deset godina iskorištena i apsorbirana velika količina novca iz državnog proračuna i iz EU, ali da nismo uspjeli smanjiti ovisnost o uvozu hrane, kao što nismo uspjeli napraviti energetsku transformaciju, a upravo te dvije činjenice najviše utječu na inflaciju u Hrvatskoj," rekao je Siniša Hajdaš Dončić, koji je zatim komentirao i tvrdnje iz Vlade o zaustavljanju rasta cijena.

"Na koji način su to napravili? Tako da su iz proračuna, u kojeg uplaćujemo svi, uzimali novac i selektivno ga dijelili određenim skupinama. Pa smo imali one smiješne stranice koje uspoređuju cijene u trgovinama. I što imamo od toga? Jednu od najvećih stopa inflacije u Europskoj uniji. Zbog nezainteresiranosti i neznanja ključnog čovjeka, premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. Pogledajte profite poslovnih banaka u 2024. i 2025.: 1,4 i 1,5 milijardi eura, profiti koji odlaze iz Hrvatske. Neke europske zemlje imale su porez na ekstra profite. A što je napravio Plenković? Ništa. Dakle, ili je ekonomski neuk ili je možda u dogovoru s poslovnim bankama i trgovačkim lancima, koji prevaljuju razliku cijena na krajnje potrošače," rekao je Hajdaš Dončić, dodajući kako se Plenković hvali kreditnim rejtingom, no kako hrvatski građani od toga nemaju koristi.

"O tome ne ovisi ekonomska politika ni standard građana. Standard ovisi o ekonomskom znanju i prepoznavanju procesa, kao i suprotstavljanju – primjerice kroz porez na ekstra profite. No, standard hrvatskih građana očito nije bitan Plenkoviću," zaključio je Siniša Hajdaš Dončić.

"Jučer je Državni zavod za statistiku ponovno objavio uzlazni trend inflacije u Hrvatskoj. Inflacija je u veljači skočila na 3,8 %, a Hrvatska je i dalje među vodećima po rastu cijena u EU. Inflacija je u Hrvatskoj ozbiljan strukturni problem, a u Vladi je marginaliziraju i ne izlaze s konkretnim podacima. Hrana je rasla 2,6 %. Kada pogledate pojedine kategorije, jaja u veljači, u odnosu na prošlu godinu, porasla su 10 %, kava 10 %, riba 9 %. Dakle, namirnice koje ljudi svakodnevno konzumiraju bilježe dvoznamenkasti rast. Još ekstremnije su porasle režije. Stanovanje i režije ukupno su porasli oko 10,7 %," rekao je saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac, dodajući kako su najamnine građana porasle za 40 % u odnosu na prošlu godinu

"Za građanina s plaćom od 1000 eura, čija je najamnina porasla 40 %, stvarna inflacija je puno veća od 3,8 %. Električna energija porasla je 12 %, plin 10 %. Jučer smo slušali uvjeravanja da je sve pod kontrolom, ali brojke govore drugačije. Sve režije rasle su dvoznamenkasto: odvoz smeća, voda, odvodnja," rekao je također Boris Lalovac, naglasivši kako je energija postala drugi najvažniji faktor inflacije.

"U Europi energija smanjuje inflaciju (pad oko 3 %), dok kod nas raste. To pokazuje nesklad i problem upravljanja. Postavlja se pitanje – upravlja li itko tim procesima? Imamo inflaciju bez vanjskih šokova, a što će biti kada se oni preliju na tržište? Građani imaju pravo tražiti veće plaće ako im režije rastu 12 %, a najamnine 40 %," rekao je Lalovac, dodajući kako su se mjere premijera Andreja Plenkovića - posebno one o zamrzavanju cijena - pokazale neučinkovitima.

"U borbi protiv inflacije Plenković se ne snalazi, i sada ih hvata panika. Ne djeluje ni PDV, ni trošarine, ni administrativne mjere. Problem je strukturni i na njega upozoravamo četiri godine. Zanemarili smo domaću proizvodnju hrane, energetsku neovisnost i dugoročnu stabilnost. Bez toga nema kontrole inflacije. Potrebno je ozbiljno upravljanje, analitika i jasna strategija. Bez toga nas i dalje čeka rast cijena i pad životnog standarda," zaključio je Boris Lalovac.

“Ponovno tražimo uvođenje mjera koje smo već ranije predlagali, regulaciju maloprodajnog tržišta kroz rad Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i uvođenje poreza na ekstraprofit trgovačkih i telekomunikacijskih kompanija, koje svojim dizanjem cijena djeluju kao faktički oligopol, kako bi se pritisak Plenkovićeve inflacije na građane, posebno one koji imaju najmanje, konačno smanjio”, poručila je na zajedničkoj konferenciji za medije koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić.

“Plenkovićeva inflacija ima svoje gubitnike i dobitnike. Gubitnici su naši umirovljenici, obitelji s djecom, jednoroditeljske obitelji u posebnom riziku, radnici i radnice koji rade za prosječnu i manju plaću. S druge strane su Plenkovićevi dobitnici: trgovački lanci, banke i korporacije u sektoru usluga. Inflaciju iz 2022. godine Andrej Plenković mogao je opravdavati vanjskim okolnostima, ali inflacija u protekle dvije godine je Plenkovićeva inflacija”, ocijenila je Benčić, jer kao predsjednik Vlade nije poduzeo mjere protiv uzroka inflacije u Hrvatskoj.

Kada govorimo o socijalnom radu, a danas obilježavamo Svjetski dan socijalnog rada, zapravo govorimo o jednom od onih poslova koje društvo gotovo nikada ne vidi dok sve ide kako treba, ali ih se vrlo brzo sjeti kada se dogodi tragedija, nasilje ili neki institucionalni propust. Tada se često, gotovo automatski, prst uperi u socijalne radnike, kao da su upravo oni odgovorni za sve slabosti sustava u kojem rade. A istina je, naravno, potpuno drukčija.

Socijalni radnici su ljudi koji svakodnevno ulaze u najteže životne situacije, u obitelji u kojima ima nasilja, ovisnosti, u kućanstva u kojima se živi u siromaštvu, u slučajeve zanemarene djece, starijih koji nemaju nikoga i osoba s invaliditetom koje ovise o podršci sustava. To je posao u kojem nema odmaka nakon završetka radnog dana, jer svaka odluka koju donesete ima vrlo konkretne posljedice u nečijem životu.

Najveći broj socijalnih radnika radi u središnjem uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad s područnim uredima - oko 1300, od ukupno 3000 zaposlenih. Više od devedeset posto su žene. 

Prema procjenama Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, u Hrvatskoj danas nedostaje između 700 do 1000 socijalnih radnika, što je ozbiljan strukturni deficit koji se osjeća u svakom području sustava. Još uvijek je na snazi pravilnik koji definira uvjete rada stručnih radnika iz 2014. godine, iako je 2022. donesen novi Zakon o socijalnoj skrbi i provedena reorganizacija sustava. Postojeći normativi iz pravilnika nisu primjenjivi, pogotovo kada uzmemo u obzir veliki priljev korisnika inkluzivnog dodatka. 

Kada jedan socijalni radnik vodi na stotine slučajeva, jasno je da takvo opterećenje dugoročno postaje neodrživo. Primjerice, u splitskom zavodu za socijalni rad, u odjelu gdje bi ih trebalo raditi 23, radi ih 11. Bijeli štrajk je započet zbog "višegodišnjeg oglušivanja nadređenih na upozorenja o preopterećenosti i nedostatku kadrova koji rade izravno s korisnicima". 

Na to već godinama upozoravaju i strukovne organizacije. Hrvatska udruga socijalnih radnika govori o preopterećenosti i nepravednoj stigmatizaciji profesije. Hrvatska komora socijalnih radnika upozorava na sve češće prijetnje i napade na socijalne radnike te traži sustavnu zaštitu i jasniji status profesije. Nova inicijativa NovisS ide još korak dalje i otvoreno govori o dubokoj strukturnoj i sistemskoj krizi socijalne skrbi u Hrvatskoj.

Kada struka, sindikati i ljudi s terena godinama upozoravaju na iste probleme, onda je jasno da sustav ima ozbiljne slabosti. Za stanje sustava odgovorna je Vlada Republike Hrvatske koja tim sustavom upravlja već godinama. 

Danas je čelu tog resora 5. ministar u proteklih 10 godina. Pozivamo ga da otvori ozbiljan dijalog sa sindikatima i strukom, poveća broj stručnih radnika u sustavu, smanji administrativna opterećenja i osigura sigurnije uvjete rada za ljude koji se svakodnevno suočavaju s pritiscima, prijetnjama i vrlo teškim životnim situacijama.

Ako želimo društvo koje ozbiljno shvaća socijalnu sigurnost, onda moramo ozbiljno shvatiti i ljude koji taj posao rade. To znači ulagati u ljude, u uvjete rada i u kapacitete sustava, ali i preuzeti političku odgovornost za stanje sustava. Prvi korak je da ministar Alen Ružić hitno kontaktira organizatore bijelog štrajka okupljene u inicijativu Od šutnje do promjene i odgovori na njihov poziv na sastanak. 


Martina Vlašić Iljkić,
saborska zastupnica SDP-a

Saborski zastupnici SDP-a Kristina Ikić Baniček i Tonči Restović, uoči sutrašnje rasprave o Vrhovnom sudu za 2022., 2023. i 2024. godinu, poručili su da četiri od pet Hrvata ne vjeruje u neovisnost pravosuđa te da HDZ oduvijek ima šapu na pravosuđu i želi da im ono bude podčinjeno i ovisno.

„HDZ je doveo do takvog stanja u pravosuđu da četiri od pet Hrvata ne vjeruje u neovisnost sudova. Prema istraživanju Barometra, samo 23 posto građana smatra da su hrvatski sudovi i suci neovisni. Usporedbe radi, prosjek EU je 52 posto, Danska i Finska sežu čak do 80 posto, ali i u susjednoj Sloveniji povjerenje u sudstvo doseže 56 posto, dakle, dvostruko smo slabiji od susjeda.

Ispitanici koji smatraju da je situacija u pravosuđu loša, njih 68 posto, kažu da je to zato što politika, Vlada i HDZ imaju presudan utjecaj, i to negativan na pravosuđe. Zaključak istraživanja je da građani Hrvatske nemaju povjerenja u pravosuđe, da su pravosudni postupci predugački i da je percepcija političkog utjecaja iznimno velika”, kazala je Ikić Baniček na konferenciji za novinare u utorak u Saboru.

Istaknula je da upravo to sada radi HDZ s upornim odgađanjem izbora čelne osobe Vrhovnog suda, jer "HDZ-ova većina sa svojim podrepcima već godinu dana odgađa taj izbor" i tako samo produbljuje percepciju građana koliko politika ima negativan utjecaj.

Problem nije samo neizbor ključne osobe Vrhovnog suda nego općenito situacija u pravosuđu i sutrašnju raspravu o izvješćima Vrhovnog suda iskoristit ćemo da pokrenemo pitanje političke odgovornosti jer HDZ već godinama sustavno urušava povjerenje građana u pravosudne institucije budući da im odgovara nerad, anarhija i da građani nemaju povjerenja, ustvrdila je.

„To je pitanje važno zato što povjerenje u pravosuđe govori misle li građani da žive u uređenoj državi ili ne, određuje vjeruju li građani u pravdu, imaju li svi jednaka prava na zakon i pravo na zaštitu svojih prava. U raspravama ćemo pokrenuti pitanja povećanja povjerenja građana u hrvatsko pravosuđe i, ono što je nulta točka, povećanje neovisnosti pravosuđa od kriminalne organizacije”, naglasila je.

Restović je ustvrdio da rasprava o izvješćima Vrhovnog suda za 2022., 2023. i 2024. godinu, ne bi ni sutra bila na raspravi da SDP nije skupio potpise i time natjerao predsjednika Sabora da te točke uvrsti u raspravu. „Zbog čega Jandroković prethodnih godina to nije stavio na raspravu sasvim je jasno – oni oduvijek imaju šapu na pravosuđu, ne žele neovisno pravosuđe nego ono koje će biti potpuno podčinjeno HDZ-u”, istaknuo je.

Oni su, dodao je, udar na pravosuđe počeli prije 30 godina i pravosuđe se od toga nije oporavilo do danas, što se vidi i na zahtjevu da se poveže izbor čelne osobe Vrhovnog suda i tri nova ustavna suca. To je nakaradno jer su to dva postupka koja međusobno nemaju nikakve veze, a zapravo je riječ o pokazivanju mišića prema pravosuđu, ali i Vrhovnom i Ustavnom sudu, smatra Restović.

Danas je na zagrebačkom groblju Mirogoj izaslanstvo SDP-a Hrvatske položilo vijence i zapalilo svijeće povodom obljetnice smrti stožernog generala Petra Stipetića i brigadira Dražena Jakopeca, bivšeg ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje.

Delegaciju je predvodio predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, uz voditelja Savjeta za ratne veterane SDP-a, umirovljenog pukovnika Vinka Kovačića. Komemoraciji su se pridružili i članovi platforme Možemo!, predvođeni Nenadom Ljubićem.

Na godišnjicu smrti dvojice suosnivača Savjeta za ratne veterane SDP-a, izaslanstvo je na njihovim posljednjim počivalištima odalo počast i prisjetilo se njihovog doprinosa obrani Hrvatske, ali i kasnijeg javnog i političkog djelovanja.

Petar Stipetić i Dražen Jakopec bili su među utemeljiteljima Savjeta za ratne veterane te su svojim iskustvom i autoritetom dali važan doprinos oblikovanju politika stranke prema braniteljskoj populaciji.

Sudionici komemoracije istaknuli su kako se s poštovanjem i zahvalnošću prisjećaju Petra i Dražena, ali i svih hrvatskih branitelja koji su dali nemjerljiv doprinos u obrani domovine. 

Tema prekarnog rada i sigurnosti zaposlenja bila je u središtu panela „Posao bez straha“ koji je u Vinkovcima u četvrtak organizirala Socijaldemokratska partija Hrvatske.

Skup je otvorio predsjednik ŽO SDP-a VSŽ i saborski zastupnik Mario Milinković, dok je panel moderirala saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović. U raspravi su sudjelovali i saborska zastupnica Sanja Bježančević te zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Karlo Vedak.

Otvarajući skup, Milinković je naglasio kako se iza statistika o visokoj zaposlenosti često krije nesigurna stvarnost velikog broja radnika:

– U javnom prostoru često slušamo o rekordnim stopama zaposlenosti, ali iza tih brojki kriju se tisuće ljudi koji rade na kratkoročne ugovore, bez sigurnosti hoće li posao imati i sljedeći mjesec. Mnogi rade na određeno godinama, a neki rade putem platformi ili sezonski bez osnovnih radničkih prava.

Upravo zato želimo otvoriti raspravu o prekarnom radu i podsjetiti da posao mora donositi sigurnost, dostojanstvo i mogućnost planiranja života. Siguran posao preduvjet je za planiranje obitelji, očuvanje zdravlja i ostanak mladih u Hrvatskoj – rekao je Milinković.

Moderatorica panela Ribarić Majanović istaknula je kako je cilj skupa potaknuti širu društvenu raspravu o nestandardnim oblicima rada koji sve snažnije oblikuju tržište rada:

– Prekarni rad znači da ljudi rade kao zaposleni, ali bez prava koja bi trebali imati. To je situacija u kojoj radnik ne zna hoće li idući mjesec imati posao, ima li pravo na bolovanje ili godišnji odmor i može li uopće planirati život. Takva nesigurnost pogađa osobito mlade ljude koji žele iznajmiti stan, podići kredit ili osnovati obitelj. Zato je važno govoriti o modelima koji će osigurati stabilnija radna mjesta i veću zaštitu radnika – naglasila je Ribarić Majanović.

Na panelu je predstavljena Programska deklaracija donesena na siječanjskoj konvenciji SDP-a, s naglaskom na politike usmjerene na suzbijanje prekarnog rada i jačanje stabilnih oblika zaposlenja. Saborska zastupnica Bježančević upozorila je da se radi o problemu koji ima šire društvene posljedice.

– Prekarni rad danas nije iznimka nego sve češća realnost. To je rad na određeno vrijeme koji se stalno produžuje, slabo plaćeni poslovi, neplaćeni prekovremeni sati ili platformski rad u kojem radnici često nemaju pravo na bolovanje i socijalnu sigurnost.

Takav model rada ne utječe samo na pojedinca, nego i na društvo u cjelini, jer stvara nesigurnost, otežava planiranje budućnosti i dugoročno opterećuje mirovinski i zdravstveni sustav – rekla je Bježančević.

Vedak je naglasio kako SDP predlaže niz konkretnih mjera koje bi trebale smanjiti nesigurne oblike rada i osigurati stabilnije radne odnose.

– Predlažemo zaustavljanje beskonačnog niza ugovora na određeno vrijeme, održive modele sezonskog rada i jasnu regulaciju platformskog rada.

Smatramo da studenti trebaju imati priznati radni staž, a socijalna prava moraju biti prenosiva kako bi radnici bili zaštićeni bez obzira na oblik rada. Uz to, potrebna je snažnija inspekcija rada i jača kolektivna moć radnika kroz sindikate i kolektivne ugovore – podvukao je Vedak. 

Sudionici panela složili su se kako je borba protiv prekarnog rada istodobno borba za dostojanstvo rada i dugoročnu društvenu stabilnost. Zaključeno je da stabilan i siguran posao mora postati temelj gospodarskog razvoja, ali i ključan preduvjet da mladi ljudi svoju budućnost vide u Hrvatskoj.

(tekst i foto: budica.info)

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je 12. ožujka 2026. godine održao konferenciju za medije na kojoj je predstavio pravni epilog i donesene odluke vezane uz projekte sunčanih elektrana u Zaboku i Pregradi. „Riječ je o temi koja je meni osobno bitna i kao čovjeku i kao županu Krapinsko-zagorske županije u četvrtom mandatu. Priopćenje u kojem sam najavio postupanje naših upravnih odjela objavili smo 27. veljače te ću sada izvijestiti javnost o odlukama koje su donijeli za sunčane elektrane u Zaboku i Pregradi“, uvodno je istaknuo župan Kolar.

SOLARNE ELEKTRANE U PREGRADI

„Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša je 6. ožujka 2026. godine izdao rješenja kojima se dopušta obnova postupka za solarne elektrane Pregrada 1 i 2, te će se prema zahtjevu stranke – Grada Pregrade u ponovljenom postupku ponovno utvrđivati činjenična stanja i uvjeti koji u postupku donošenja lokacijskih dozvola nisu utvrđeni potpuno i pravilno. Ponovljeni postupak kreće sutra dostavom Zaključka Gradu Pregradi“, izvijestio je župan Kolar.

SOLARNE ELEKTRANE U ZABOKU

Što se tiče solarnih elektrana u Zaboku (Zabok 1, 2, 3, 4 i 5), isti upravni odjel je 9. ožujka izdao rješenja kojima se lokacijske dozvole ZABOK 1, 2, 3, 4 i 5 oglašavaju ništavima. „Na navedena rješenja, a prema uputi o pravnom lijeku, stranka ima pravo na podnošenje žalbe. Ako se žalba ne podnese u zakonskom roku, lokacijske dozvole su ništave, što znači ne postoje“, istaknuo je župan Kolar.

IZVLAŠTENJA

Govoreći o postupcima Upravnog odjela za opću upravu, imovinsko-pravne i zajedničke poslove, župan Kolar naglasio je da su postupci izvlaštenja u prekidu te da će se konačna odluka donijeti po pravomoćnosti rješenja o oglašavanju lokacijskih dozvola ništavima. „Ne postoji niti jedno rješenje o izvlaštenju radi izgradnje sunčanih elektrana Zabok 3, Zabok 4 i Zabok 5“, naglasio je župan Kolar i pojasnio kako je u postupcima izvlaštenja sunčanih elektrana Zabok 1 i Zabok 2 doneseno 15 pravomoćnih rješenja o izvlaštenju u kojima su se stranke usuglasile s utvrđenom procijenjenom vrijednošću, što znači da niti jedna stranka nije izvlaštena protivno svojoj volji.

„Još jednom želim poručiti da će Krapinsko-zagorska županija u okviru svojih zakonskih ovlasti postupati tako da nezakonitih izvlaštenja na području županije neće biti, a niti ih je bilo“, naglasio je župan Kolar.

IZVIDI DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA

Župan Kolar se potom osvrnuo i na provedene izvide Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te podsjetio na priopćenje koje je objavio 18. veljače, nakon što je iz medija saznao za izvide zbog sumnje u pogodovanje i zlouporabu položaja i ovlasti.

„Tad sam istaknuo da u potpunosti poštujem rad i neovisnost pravosudnih institucija Republike Hrvatske. Izvidi su zakonom propisana i redovna procedura nadležnih tijela, koja služi provjeri navoda i prikupljanju informacija. Pokretanje izvida ne znači pokretanje istrage niti utvrđivanje bilo kakve odgovornosti. Kao župan, ali i kao osoba koja već dugi niz godina obnaša javne dužnosti, uvijek sam postupao u skladu sa zakonom i u najboljem interesu građanki i građana Krapinsko-zagorske županije, te sam u potpunosti spreman surađivati s nadležnim institucijama“, citirao je župan priopćenje te naglasio da je to učinio on kao građanin, ali i nadležna upravna tijela Krapinsko-zagorske županije. „Rekao sam tada da vjerujem u pravnu državu i profesionalnost institucija Republike Hrvatske i da sam siguran da će se sve činjenice objektivno i profesionalno utvrditi“, rekao je na konferenciji župan Kolar.

„Tad je krenula politička haranga HDZ-a, od nacionalne do regionalne razine. Spominjalo se pogodovanje investitoru, SDP-ova hobotnica, poručivalo se da smo isti i u HDZ-u i u SDP-u, praktički su me optužili za kriminal. No, mogli ste primijetiti da sam ja samo nastavio raditi svoj posao, nisam davao nikakve izjave“, rekao je župan Kolar i naglasio kako je u utorak iz medija saznao da je DORH završio izvide i utvrdio kako nije pogodovao investitoru niti zlouporabio svoje ovlasti i položaj.

„To sam tvrdio od prvog dana. Uvijek sam ponavljao da sam radio u skladu sa zakonom i u interesu ljudi koji žive u Zagorju. I danas imam i službenu potvrdu. Državno odvjetništvo je završilo izvide i nije utvrdilo pogodovanje investitoru ni zlouporabu položaja i ovlasti“, naglasio je župan Kolar te poručio kako je to izrazito važna odluka, ne samo za njega, nego i za Krapinsko-zagorsku županiju kao instituciju.

„Vi znate da smo mi Europska poduzetnička regija i izuzetno je bitna poruka koja se povezuje s nama. Dolazi li investitor u županiju u kojoj je red i u kojoj se poštuje zakon ili dolazi u županiju s korumpiranim županom? Tu ima neke simbolike. Vijest o završetku izvida objavljena je dok sam, zajedno s investitorima iz TT Kabela, bio na dodjeli nagrade u Cannesu za treću najbolju investiciju u Europu koja diže standard lokalne zajednice“, rekao je župan Kolar te zaključio:

„Ljudi u Zagorju znaju tko sam ja. Birali su me već pet puta u prvom krugu i znaju da ih nikad nisam iznevjerio i da niti neću. I ovo je danas jedna satisfakcija za sve ono što sam radio ovih godina, ali još veće za ono što ću tek raditi za dobrobit Zagorja i ljudi koji ne samo žive u Zagorju, nego i dolaze u naše Zagorje“, zaključio je župan Kolar.

SDP Hrvatske najavljuje panel raspravu na temu prekarnog rada i sigurnosti zaposlenja pod nazivom „Posao bez straha“, koja će biti održana u četvrtak, 12. ožujka, s početkom u 19 sati u hotelu Admiral u Vinkovcima.

Uvodni dio skupa otvorit će predsjednik SDP-a Vukovarsko-srijemske županije i saborski zastupnik Mario Milinković, dok će panel diskusiju moderirati SDP-ova saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović. U raspravi sudjeluju i saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević te Karlo Vedak, SDP-ov zastupnik u Skupštini Grada Zagreba.

U javnom prostoru često se govori o rekordnim stopama zaposlenosti, no iza tih statistika krije se drugačija stvarnost. Tisuće mladih rade na kratkoročne ugovore od nekoliko mjeseci, platformski radnici često nemaju pravo na bolovanje, a velik broj zaposlenih godinama živi u „privremenom“ statusu bez dugoročne sigurnosti. SDP-ova politika s porukom „Posao bez straha“ ima jasan cilj: osigurati da svaki rad donosi dostojanstvo, sigurnost i punu zaštitu radničkih prava. Siguran posao preduvjet je za planiranje obitelji, očuvanje zdravlja i ostanak mladih u Hrvatskoj.

U sklopu panel rasprave bit će predstavljena Programska deklaracija donesena na siječanjskoj Konvenciji SDP-a, u kojoj posebno mjesto zauzimaju politike usmjerene na suzbijanje prekarnog rada i jačanje stabilnih oblika zaposlenja. Sudionici panela raspravljat će o tome znači li borba protiv prekarnog rada istodobno i borbu za očuvanje radničkog dostojanstva i sindikalizma u 21. stoljeću, kako kratkoročni ugovori utječu na mogućnost mladih da planiraju život, iznajme stan ili podignu kredit te ugrožava li rast nestandardnih oblika rada dugoročnu stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Poseban dio rasprave bit će posvećen i konkretnim primjerima iz Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije. Govorit će se o izraženom sezonskom ciklusu zapošljavanja, u kojem mnogi građani u proljeće odlaze na sezonski rad na Jadran, dok se na jesen ponovno vraćaju u evidenciju nezaposlenih. Raspravljat će se i o sve većem oslanjanju gospodarstva na stranu radnu snagu, o rastu broja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja te o pitanju zamjenjuju li se stabilna radna mjesta jeftinijim i nesigurnijim oblicima rada.

Kako najavljuju iz SDP-a, panel će otvoriti i pitanje demografskih trendova u gradu i županiji. Navode kako su u posljednjih deset godina, Vinkovci izgubili više od pet tisuća stanovnika, a istodobno se smanjuje i broj učenika u školama, što je jasan signal odlaska mladih obitelji. Jedna od tema bit će i fenomen radnih migracija, odnosno svakodnevnog ili tjednog putovanja na posao u druge gradove poput Osijeka, Vukovara ili Zagreba, što za mnoge obitelji znači dodatne troškove, manje vremena s obitelji i još jedan oblik prikrivene nesigurnosti na tržištu rada.

Nakon panel rasprave predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike. Iz SDP-a poručuju kako borba protiv prekarijata nije samo pravno pitanje, nego i pitanje razvoja društva. Nesigurni oblici rada ne predstavljaju samo socijalni problem – oni usporavaju gospodarski razvoj, potiču iseljavanje i dugoročno potkopavaju stabilnost zajednice. Poruka „Posao bez straha“ zato je poruka da Hrvatska mora postati zemlja u kojoj se rad cijeni, a radnik poštuje.

Iz SDP-a pozivaju predstavnike medija i sve zainteresirane građane da se pridruže panel raspravi u hotelu Admiral u Vinkovcima.

SDP Hrvatske održao je u utorak navečer u slavonskobrodskom Hotelu Art panel-raspravu naziva „Posao bez straha“. Konkretna tema zanimljivog susreta bila je učestalost prekarnog rada i (ne)sigurnost zaposlenja u modernom društvu.

Diskusiju je moderirala SDP-ova saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović, a sudionici su bili saborski zastupnik Mišo Krstičević i zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Karlo Vedak.

Publici je najprije bilo potrebno označiti samu sintagmu 'prekarni rad'.

Puno ljudi ne zna značenje tog pojma. Zapravo je riječ o svakom radu koji je nesiguran, o zaposlenju koje je neizvjesno, pri čemu su plaće niske, a uvjeti rada loši. Prekarni rad je kao tijesto... kad ga (zakonski) stisnete s jedne strane, ono izbije na drugu stranu... tako da se neprestano pojavljuju novi oblici takvog rada. Puno je profesija izloženo tome.

Za neke to ne bismo rekli. Primjerice, u sustavu obrazovanja imamo ljude koji sedam do osam godina ne mogu doći do ugovora za stalno. Nedopustivo je da netko toliko dugo bude zamjena. Država prva treba to rješavati i pružiti primjer ostalim poslodavcima. Osim toga, izloženi su posebno i novinari, fotografi, agencijski radnici, dostavljači, taksisti - kazala je brodsko-posavska saborska zastupnica i županijska vijećnica Ivana Ribarić Majanović.

U Slavonskom Brodu sinoć je predstavljena i programska deklaracija donesena na siječanjskoj Konvenciji SDP-a, s posebnim naglaskom na dio o suzbijanju prekarnog rada. Smanjenje ugovora na određeno, uvođenje studentskog rada u mirovinski sustav (računanje dana studentskog rada u radni staž), obveza za platforme da moraju biti zakonski regulirane kao poslodavac, a radna prava njihovih zaposlenika moraju biti regulirana ugovorom o radu... samo su neki od prijedloga SDP-a kako poboljšati stvari.

Kako spojiti sve te humane ideje s bešćutnim kapitalizmom kojemu je bitan samo profit - preveliko je pitanje koje će narednih (tje)dana biti postavljeno u više hrvatskih gradova.

Prekarni rad služio je kapitalistima da jače i bolje kondicioniraju one koji imaju čvršće temelje te su sigurniji u radu, kako bi im pokazali da su zamjenjivi. Određeni teoretičari tu su njihovu zamjenu nazivali industrijskom rezervnom armijom. Globalizacija je dovela do toga da je ta armija danas cijeli svijet. Rezervna armija rada koja će zamijeniti one koji neće htjeti raditi po takvim uvjetima kapitala će doći s nekog globalnog juga. Prekarijat je prisutan više no ikad. U sektorima u kojima su poslodavci bili najlošiji prema radnicima (turizam i građevina), danas je najveći dio stranih radnika. 'Poslodavci' (kako im tepamo) koji su naše radnike tretirali toliko užasno da su ovi pobjegli iz zemlje raditi negdje drugdje, naša je Vlada nagradila novom radnom snagom - poručio je Mišo Krstičević.

Smatra kako su distrakcije koje nas ometaju da se ozbiljnije pozabavimo tom temom, naprosto, trenutačno prejake.

Manje bismo trebali biti u kulturnom ratu... manje govoriti o tomu tko koga sluša, za koga navija i kakve grafite crta. Dok kulturni rat traje, profitira netko drugi, a ne radnici - poručio je publici u Slavonskom Brodu Krstičević.

Zanimljiv govornik bio je i 26-godišnji SDP-ovac koji je priznao kako ni sam nema ugovor o radu na neodređeno te, samim time, za banke nije kreditno sposoban.

Mladi ljudi najviše su izloženi prekarnom radu i zato teško započinju samostalni život i rješavaju stambeno pitanje. Pad povjerenja mladih prema demokratskom sustavu i postojećim institucijama rezultat je toga što se osjećaju ostavljeno, nezbrinuto i zanemareno. Radnička prava marginalizirana su i zaboravljena. Jača stopa sindikalizacije među radništvom i šire ovlasti nadzora sindikata, davanje veće ovlasti sindikatima, smanjenje vremena koje netko može provesti u radu na određeno - kazao je Karlo Vedak.

(tekst: plusportal)