Saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković upozorila je na kadroviranja u državnim poduzećima u koja, ističe, premijer Andrej Plenković mimo preporuka OECD-a imenuje kompromitirane HDZ-ovce, te je ustvrdila da nema toliko 'palih' HDZ-ovaca koliko ima državnih tvrtki u koje ih može smjestiti.

"Za početak ću nabrojati – ACI, Hrvatske šume, Odašiljači i veze, APN, Agencija za ugljikovodike, HŽ infrastruktura, Hrvatska Lutrija i sada Croatia Airlines – to je samo nekolicina tvrtki u kojima su se iza zatvorenih vrata imenovao novi kadar u nadzornim odborima i upravnim vijećima”, kazala je Marković na konferenciji za novinare u četvrtak u Saboru.

Istaknula je da je obrazac imenovanja uvijek isti - Vlada iza zatvorenih vrata predlaže imenovanje novog kadra na šest mjeseci, što postaje za stalno, i taj kadar se imenuje samo po volji premijera.

Sve je započelo prošle godine kada smo gledali smjenu velikog broja predstavnika uprava i članova nadzornih odbora, što se poklopilo s uhićenjem glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, kada je premijer odbacivao bilo kakvu tezu da smjena Mikulića ima veze s time da je uhapšen radi primanja mita zbog zakopavanja otpada, istaknula je.

Podsjetila je kako je premijer govorio da je riječ o reformi i novom Zakonu o pravnim osobama koje su u vlasništvu RH te da je najavljivana velika reforma i zaokret u kadroviranju predsjednika uprava i članova nadzornih odbora. "Danas, nakon ovoliko imenovanja, vidimo da je to sve bio premijerov PR trik”, ocijenila je.

Kada je smjenjivao glavnog državnog odvjetnika govorio je da je riječ o procesu prilagodbe Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu kojim se usklađujemo s OECD-om, što je, zapravo, bio alibi, ocijenila je.

Iz Vlade je bilo najavljeno, napominje, da će se donijeti kriteriji o odabiru najboljih kandidata, pri čemu je jedan od osnovnih kriterija neovisnost, dobar ugled i odgovarajuća stručna znanja.

"Kakav je to dobar ugled Davida Sopte koji je nakon debakla Jadrolinije kojom je upravljao bio imenovan u ACI, a znamo da je potpredsjednik Vlade Butković protiv njega podnio prekršajnu prijavu i tražio njegovu ostavku. Kakav je to dobar ugled Nediljka Dujića koji je imenovan u NO Hrvatskih šuma nakon što je sada već bivši ministar iz DP-a za njegovo upravljanje kazao da su Hrvatske šume leglo kriminala? Kakav dobar ugled ima Zlatko Mateša kada znamo da su pod njegovim upravljanjem nestali milijuni eura?”, zapitala je.

Dodala je i da je za člana NO Hrvatske lutrije imenovan Ante Đapić, potpredsjednik skupštine Osječko-baranjske županije i sada je jasno zašto nam županica poručuje da SDP nema što raditi tamo – zato da mogu kadrovirati i imenovati svoje kadrove, očito radi održavanja svoje većine u Skupštini.

"Očito je jasno da je Plenković nastavio kadrovirati iza zatvorenih vrata, mimo zakona, mimo preporuke OECD-a, i radi se o kadrovima koji ne samo da nemaju dobar ugled i nisu neovisni, nego se radi o kompromitiranim HDZ-ovim kadrovima. Nema toliko 'palih' HDZ-ovaca koliko ima upravnih vijeća i nadzornih odbora u koje ih Plenković može imenovati”, poručila je Marković, zapitavši gdje je u svemu ovome nestao OECD.

Ako nam je taj zakon bio glavni uvjet za ulazak u OECD, zašto se zakon ne poštuje, zašto uredba nije donesena i hoće li ova imenovanja i ovakav način rada imati dugoročnu posljedicu na ulazak Hrvatske u OECD, upitala je.

Slavonija nije i nikada neće biti HDZ-ovo stranačko vlasništvo! Ona pripada građanima koji u njoj žive, rade i već deset godina podnose posljedice katastrofalne HDZ-ove vlasti. Poruka HDZ-ove županice da SDP i Možemo „nemaju što tražiti u Slavoniji“ opasna je i bahata.

Tim pokušajem uvođenja jednoumlja županica zapravo bježi od stvarnih problema, stvarajući iluziju uspjeha koja ne postoji jer slavonska stvarnost potpuno odudara od HDZ-ovih PR pamfleta. U Slavoniji se danas, nažalost, traži - pravo na normalan život.

Traže ga poljoprivrednici pritisnuti nametima i nesigurnošću, mali poduzetnici i obrtnici koje guši birokracija, mladi koji žele krov nad glavom i posao bez stranačke iskaznice, te umirovljenici koji traže dostojanstvo unatoč Plenkovićevoj inflaciji.

Između HDZ-ovih obećanja i stvarnih rezultata zjapi dubok ponor, a to najbolje dokazuju službene brojke. Nakon deset godina projekata i hvale s EU fondovima, regionalne razlike su još veće. Osječko-baranjska županija i dalje je ispod nacionalnog prosjeka, dok je ostatak Slavonije zabetoniran na samom dnu ljestvice razvijenosti.

Istodobno, Zagreb, sjever zemlje i obala drastično odskaču po investicijama i BDP-u. Dok ostatak Hrvatske bilježi povijesno nisku nezaposlenost, Slavonija je i dalje iznad prosjeka. Cijenu ove loše vlasti Slavonija je platila onim najvrijednijim – masovnim egzodusom i gubitkom stanovništva. Unatoč milijardama iz EU fondova i kozmetičkim projektima, ekonomski jaz ostaje nepromijenjen.

Deset godina HDZ-ovih "razvojnih programa" dokazalo je žalosnu činjenicu: Slavonija zaostaje, a ovakve poruke bahate županice ne mogu nahraniti gladna usta niti vratiti iseljene. Slavoniji hitno treba zaokret i vlast koja radi za građane, a ne za stranačke interese.

SDP Osječko-baranjske županije

„U Hrvatskoj svake godine od raka oboli više od 25000 građana, a čak polovina njih je u radno aktivnoj dobi. To nisu samo statistički podaci, to su ljudi u najboljim godinama, često s kreditima i malom djecom, koji se preko noći nađu u ekonomskom i zdravstvenom ponoru. Suočavaju se s višestrukim izazovima: gubitak posla, nedovoljna fleksibilnost radnog vremena po povratku na posao, uzimaju godišnji odmor za terapije, stigmatizacija i nerazumijevanje okoline.“, istaknuto je na današnjem okruglom stol u organizaciji potpredsjednice Hrvatskog sabora Sabine Glasovac.

„Zaštita dostojanstva i pravo na rad ključni su ne samo za egzistenciju, nego za njihov uspješniji oporavak i rehabilitaciju.“ zaključila je Glasovac. Potrebne su izmjene zakonodavnog okvira kao i mehanizmi garancije provedbe postojećih zakonskih odredbi.  Naša je zajednička obveza osigurati da nijedan oboljeli čovjek u Hrvatskoj ne ostane nezaštićen i prepušten sam sebi na tržištu rada zbog nedostatka političke volje i tromosti sustava.“

Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina rekao je kako od raka ne pati samo jedna osoba već posljedično i cijela obitelj, a puno pacijenata skriva dijagnozu od svoje obitelji. „Čak i dobre zakonske odredbe koje postoje se ne primjenjuju jer pacijenti i poslodavci uglavnom ne poznaju svoja prava“ naglasio je Belina.

Predsjednica udruge Nismo same Ivana Kalogjera rekla je kako ne postoje javni podaci o tome koliko je onkoloških pacijenata ostalo bez posla, ali je prema neslužbenim podacima broj velik. „Na tjednoj bazi se u udruzi susrećemo s osobama koje su uslijed dijagnoze ostale bez posla, od pomoćnih poslova do menagerskih pozicija. Ima i rijetkih dobrih primjera većinom iz privatnog sektora gdje npr. poslodavac isplaćuje punu plaću za vrijeme bolesti. U inozemstvu su takvi slučajevi česti, a ovakvu diskriminaciju kakva je kod nas nismo susreli u drugim zemljama.“ rekla je Kalogjera te dodatno naglasila: „Ljudi nam kažu da se više boje gubitka posla od svoje dijagnoze“.

Predsjednik skupine „Zastupnici u borbi protiv raka“ Andro Krstulović Opara izložio je prisutnima aktivnosti neformalne skupine te pozvao sve da se uključe u njezin rad. „Maligna bolest se svakome može dogoditi, a osoba zbog toga ne smije biti stigmatizirana. Pravo na rad joj je prijeko potrebno i baš zbog toga ledi krv u žilama rečenica gospođe Kalogjere o većem strahu od gubika posla nego od dijagnoze“, zaključio je Krstulović Opara.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter naglasila je kako je u interesu pacijenta, njegove obitelji, ali i države zadržati radnika. „Prema važećem Zakonu o suzbijanju diskriminacije, diskriminacija temeljem zdravstvenog stanja u području rada i zapošljavanja je zabranjena. Postoji obveza usklađivanja drugih zakona (Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o zdravstvenoj zaštiti) kako ne bi imali propise koji imaju diskriminatorni učinak na onkološke pacijente.“

Onkološka pacijentica Ivana Ožvatić podijelila je svoje osobno iskustvo gubitka posla tijekom bolesti. „„Ti više zbog bolesti nisi ista“ rekla mi je kolegica nakon čega je direktorica rekla da za mene više nema mjesta u firmi.“ povjerila se Ožvatić i pitala prisutne: „Da li da ja budućem poslodavcu lažem da nisam bolesna? Ako mu ne kažem da sam bolesna kako ću svaki 28. dan ići na terapiju?“. Kalogjera je potvrdila kako se poslodavci na suptilan način rješavaju onkoloških bolesnika istekom ugovora na određeno.

Profesorica Bojana Knežević upoznala je prisutne sa europskim primjerima dobre prakse za uspješan povratak oboljelih na posao nakon čega je prezentirala istraživanje iz 2025. godine na uzorku od 110 žena oboljelih od raka vezano za iskustva povratka na posao nakon liječenja karcinoma. „Samo 23 % nije primijetilo promjenu u produktivnosti što znači da je ostalima trebala prilagodba radnog mjesta. Od ispitanica samo njih 24% su odgovorile da im je radno mjesto bilo u potpunosti prilagođeno nakon povratka s bolovanja.“ istaknula je Knežević te dodala kao je 73% ispitanica navelo da se poslodavac nije ni sa kim konzultirao vezano uz potrebu prilagodbe.

Dr. Ljiljana Milišić Ždralović  potvrdila da kako su ponekad pacijenti u začaranom krugu, naime HZZO procijeni da je pacijent radno sposoban i vrati ga u proces rada gdje ga poslodavac ne želi jer ne može raditi sve što je do sada radio te ga vrati doktoru primarne zdravstvene zaštite. „Kada obiteljski liječnik napiše da treba pošteda od posla poslodavci to ne prihvaćaju. Oni prihvaćaju samo potvrdu Zavoda za vještačenje. Tako da je jako važno da u bolovanju sudjeluju i poslodavac i medicina rada te osiguravatelj kao krovna kuća.“

Bojan Vidović  iznio je podatke o preventivnim programima. „Imali smo više od 2 milijuna pregleda dojke i sam odaziv od 70% je omogućio da se utvrdi bolest u ranoj fazi pa je time i veća stopa preživljenja.“ iznio je Vidović. Najavio je kako je u ovoj godini u planu izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju vezano za privremenu nesposobnost za rad i naknadu.

„Rasprava je pokazala dubinu problema s kojima se naši građani susreću i obvezuje nas da nakon ovih riječi prijeđemo na konkretna djela. Pacijenti ne bi smjeli biti dovedeni u situaciju da svoju dijagnozu skrivaju ili da su zbog nje kažnjeni. Ovo treba biti prvi korak da krenemo zajedno kreirati zakone krojene za stvarni život u interesu zaštite dostojanstva svakog čovjeka.“ zaključila je Glasovac.

Na okruglom stolu su sudjelovali: predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivicu Belin, predsjednica udruge Nismo same Ivanu Kalogjeru, predsjednik skupine „Zastupnici u borbi protiv raka“ Andro Krstulović Opara, Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, ravnatelj Uprave za pravne poslove u zdravstvu Ministarstva zdravstva Bojan Vidović, načelnica Sektora za rad u Ministarstvu rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipa Klišanin, rukovoditeljica Službe za provedbu ugovornih obveza Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Ljiljana Milišić Ždralović,  specijalistica medicine rada prof. dr. Bojana Knežević, onkološka pacijentica Ivana Ožvatić.

Okruglom stolu nazočili su saborski zastupnici i ostali gosti koji su se aktivno uključili u raspravu, dijeleći svoja stručna znanja i osobna iskustva.

Snimka okruglog stola dostupna je putem saborskog YouTube kanala na linku: https://www.youtube.com/live/9KLynbPmtQk

U sklopu zajedničke kampanje „Plenkovićeva inflacija“, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, koordinatorica stranke Možemo! Sandra Benčić te saborska zastupnica Sanja Radolović danas su u Osijeku razgovarali s građanima o rastu cijena, stanju hrvatskog gospodarstva, poljoprivrede i životnom standardu.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kako hrvatska politika mora izaći iz zatvorenih institucija i više razgovarati s građanima o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju.

„Hrvatska nije ista u Osijeku, Zagrebu ili Puli. Potrebno je slušati ljude i kroz ciljane mjere ekonomske i industrijske politike smanjivati regionalne nejednakosti. Slavonija je danas na svega 53 posto prosječnog indeksa razvijenosti Hrvatske, što pokazuje da je riječ o deset godina promašene politike i izostanku ulaganja u proizvodnju hrane i industriju“, rekao je Hajdaš Dončić.

Naglasio je kako je Hrvatska tijekom proteklog desetljeća raspolagala rekordnim europskim sredstvima, ali da pritom nije promijenila strukturu gospodarstva niti povećala domaću proizvodnju.

„Dobili smo milijarde eura iz europskih fondova, a danas uvozimo tri milijarde eura više hrane nego što izvozimo. Nije normalno da izvozimo sirovine, a uvozimo gotove proizvode. Potrebna nam je politika koja će stvarati novu vrijednost, razvijati domaću proizvodnju i osigurati priuštivo stanovanje“, poručio je.

Govoreći o životnom standardu građana, Hajdaš Dončić upozorio je da su cijene u pojedinim trgovačkim lancima u Hrvatskoj više nego u Njemačkoj, dok su hrvatske mirovine višestruko niže.

„Ključno pitanje hrvatske politike mora biti može li Hrvatska bolje. Mi tvrdimo da može. Rast gospodarstva nije dovoljan ako njegove koristi ne osjećaju svi građani“, zaključio je.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović upozorila je da Hrvatska već četiri godine bilježi među najvišim stopama inflacije u Europskoj uniji te da su građani najviše pogođeni rastom troškova stanovanja, energije i hrane.

„Troškovi stanovanja porasli su za oko 60 posto u odnosu na razdoblje prije pet godina. Istovremeno, u zemlji koja bi trebala biti europska žitnica, poljoprivredna proizvodnja od ulaska Hrvatske u Europsku uniju pala je za 14 posto“, istaknula je Radolović.

Dodala je kako je pogrešno tvrditi da je inflacija isključivo uvezena.

„Dok je inflacija u eurozoni oko 2,5 posto, Hrvatska se približava stopi od šest posto. To pokazuje da značajan dio problema proizlazi iz domaćih politika. Zato predlažemo mjere koje će povećati otpornost domaćih proizvođača, ojačati poljoprivredu i potaknuti promjenu industrijske politike“, rekla je.

Posebno je naglasila potrebu da državno poljoprivredno zemljište postane alat razvoja, a ne političkog pogodovanja, te ocijenila da se projekt Slavonija, Baranja i Srijem nije pokazao uspješnim u ostvarenju deklariranih ciljeva razvoja regije.

Koordinatorica Možemo! Sandra Benčić predstavila je prijedloge za jačanje prehrambene i energetske samodostatnosti Hrvatske.

„Ne trebamo govoriti samo o poljoprivredi, nego o stvaranju snažnog agroindustrijskog klastera koji će povezati proizvodnju hrane, preradu i izvoz proizvoda visoke dodane vrijednosti. Tako možemo smanjiti ovisnost o uvozu i otvoriti nova radna mjesta“, rekla je Benčić.

Posebno je istaknula neiskorišten potencijal geotermalne energije u Slavoniji.

„Da smo prije deset godina ozbiljno ulagali u povezivanje poljoprivrede i energetike, danas bismo imali veću proizvodnju hrane tijekom cijele godine i znatno veću prehrambenu samodostatnost“, naglasila je.

Benčić je poručila da SDP i Možemo! inflaciju nazivaju „Plenkovićevom inflacijom“ jer je Vlada raspolagala najvećim europskim sredstvima u hrvatskoj povijesti, ali ih nije usmjerila u razvoj domaće proizvodnje i industrije.

„Postoje dobitnici inflacije i postoje gubitnici. Dobitnici su ostvarili rekordne profite, dok najveći teret snose umirovljenici, radnici i građani s nižim primanjima. Vlada je imala priliku oporezovati izvanredne profite i taj novac usmjeriti prema građanima, ali to nije učinila“, rekla je.

Sudionici kampanje poručili su da će tijekom naredne dvije godine nastaviti obilaziti gradove i općine diljem Hrvatske te s građanima razgovarati o ključnim temama – inflaciji, gospodarstvu, poljoprivredi, zdravstvu, obrazovanju i životnom standardu.

„Hrvatska može bolje. Imamo rješenja za gospodarstvo, industrijsku politiku, poljoprivredu i javne usluge. Nastavit ćemo razgovarati s građanima i nuditi konkretne odgovore na probleme koji ih danas najviše opterećuju“, zaključili su predstavnici SDP-a i Možemo!.

Danas je u Europskom parlamentu u Strasbourgu otvorena izložbe „Antifašizam danas: Od otpora do prava“, autorice povjesničarke Nataše Mataušić, u organizaciji Ureda zastupnika u EP-u Marka Vešligaja.

Izložba je postavljena uoči hrvatskog državnog praznika Dana antifašističke borbe te povodom 85 godina od početka organiziranog otpora fašizmu.

”Mislim da svi moramo govoriti o vrijednostima antifašizma, a pogotovo mi koji radimo u Europskom parlamentu, instituciji EU, u čijoj je srži antifašizam. Europska unija nije nastala samo kao gospodarski ili politički projekt, nego prije svega kao mirovni projekt, izgrađen na iskustvu otpora fašizmu, obrani ljudskog dostojanstva i vjeri da se tragedije prošlosti više nikada ne smiju ponoviti. Ali izložbu nismo postavili samo zbog prošlosti. Nego i zbog budućnosti, kako bismo mladim generacijama poručili da ne vjeruju onima koji nude mržnju umjesto rješenja, podjele umjesto zajedništva i strah umjesto nade. Mora biti jasno da sloboda nije nešto što se podrazumijeva, da demokracija nije datost. Antifašizam nije pitanje ideologije, nego pitanje ljudskosti.” rekao je Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu.

Na izložbi je prikazano 22 panela s fotografijama i tekstovima o važnim događajima vezanim uz razdoblje od 1941. - 1945. godine. Prikazana su sva područja koja su bila žarišta otpora, ilegalci u gradovima, otok Vis kao mjestu odakle su polijetali saveznički avioni, ali i zbjegovi u El-Shatt. Izložba govori i o ženama, koje su prvi puta u povijesti masovno sudjelovale u pokretu otpora, zatim o nacionalnim manjinama bez kojih bi ta borba bila nezamisliva te brojnim svećenicima koji su sudjelovali u NOB-u i koji su zbog toga bili ubijeni. Izložba uključuje i dokaze o građanskom otporu, o ljudima koji nisu bili u partizanima, ali su pomagali spašavajući židovsku i srpsku djecu ili skrivali ilegalce.

“Nijedna izložba ne može obuhvatiti sve događaje, osobe i iskustva, pa tako ni ova, ali može potaknuti znatiželju, otvoriti pitanja i zainteresirati posjetitelje za dublje upoznavanje teme kojoj je posvećena. Izložba „Hrvatski antifašistički pokret – od otpora do prava“ prikazuje antifašistički otpor u Hrvatskoj tijekom Drugoga svjetskog rata te povezuje vrijednosti za koje se tada borilo s pravima koja danas uživamo u ujedinjenoj Europi, utemeljenoj na antifašističkim načelima. Njezina je važnost osobito velika u vremenu ubrzanih globalnih promjena, jer podsjeća na ulogu Hrvatske u europskom antifašističkom pokretu i njezin doprinos pobjedi nad fašizmom. Sudjelujući u antifašističkoj koaliciji, Hrvatska je postala dijelom snaga koje su se borile za slobodu, ljudsko dostojanstvo i temeljna prava svih ljudi.” rekla je Nataša Mataušić, autorica izložbe.

Nakon izložbe održao se okrugli stol u Europskom parlamentu o pokretima otpora protiv fašizma i nacizma te doprinosu oblikovanja suvremenog okvira politika Europske unije na kojem su govorili povjesničari Hrvoje Klasić, Tvrtko Jakovina i Xavier Bougarel iz Francuske.

”Za Hrvatsku antifašizam nije samo pitanje povijesnog sjećanja. Antifašizam je i jedan od temelja hrvatske državnosti. Odluke ZAVNOH-a postavile su temelje suvremene hrvatske države. I danas se Ustav Republike Hrvatske poziva upravo na te odluke. Često se pokušava stvoriti lažna dilema između hrvatske državnosti i antifašizma. Takve dileme nema. Hrvatski antifašisti borili su se protiv fašizma i okupacije, a hrvatski branitelji 45 godina kasnije branili su pravo Hrvatske da bude slobodna, demokratska i neovisna država. U središtu obje borbe bila je ista vrijednost – sloboda.” zaključio je Vešligaj.

Zastupnik Vešligaj zahvaljuje svima koji su svojim prisustvom uveličali i podržali izložbu, u prvom redu predsjednici grupe Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Iratxe Garcia Perez, saborskoj zastupnici Ivani Marković, županima Tomislavu Golubiću, Željku Kolaru i Ivici Lukanoviću, gradonačelnici Zaboka Valentini Đurek, načelniku Gradca Matku Buriću, predstavnicima Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, na čelu s Franjom Habulinom, predstavnicima Antifašističke lige RH, Društvu Josip Broz Tito i SDP-ovom savjetu za antifašizam te ostalim gostima iz Hrvatske.

Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru bio je domaćin okruglog stola “25 godina drugog mirovinskog stupa”. Pokrovitelj i moderator rasprave bio je predsjednik saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Mišo Krstičević. Uz skoru obljetnicu stupanja na snagu djelomične privatizacije mirovinskog sustava, Krstičević je potrebu evaluacije njenih objektivnih dosega ilustrirao dvjema nedavno objavljenim činjenicama.

“Obavezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj izgubili su u ožujku 2026. točno 604,4 milijuna eura. Bankari i fond-menadžeri kažu da je kriv Trump koji je zaratio s Iranom. Nedavno se također pokazalo da su mirovinski fondovi u posljednjih 5 godina, kada se oduzme inflacija, zaradili nula eura. Ne znam je li i za to kriv Trump, ili iranske mule, ali mislim da je krajnje vrijeme”, rekao je Krstičević, “da se i mi zapitamo možemo li mirovinski sustav popraviti tako da bolje služi hrvatskim umirovljenicima, a manje menadžerima stranih banaka, fondova i mirovinskih osiguravajućih društava?”

Uvođenje drugog stupa najviše su kritizirali Gojko Bežovan, umirovljeni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Željko Garača, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Milivoj Špika, predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ), dok su privatne mirovinske fondove najviše branili Danijel Nestić, znanstveni savjetnik u trajnom izboru, predstojnik Odjela za tržište rada i socijalnu politiku Ekonomskog instituta u Zagrebu, bivši ministar Rada i mirovinskog sustava iz redova SDP-a Mirando Mrsić te predsjednik stranke Glas Stanko Borić.

U raspravi su, uz nazočnost saborskih zastupnika oporbe, sudjelovali i Ivo Jelušić, predsjednik Foruma seniora SDP-a te Milan Radulović iz SDP-ovog Savjeta za odnose sa sindikatima, rad, mirovinski sustav i socijalnu politiku.

Gojko Bežovan je izrazio nezadovoljstvo time što pokrovitelj rasprave o mirovinskom sustavu nije matični Odbor, odnosno što saborska većina ovakvu raspravu pokušava izbjeći.

“Kakva je to mirovinska reforma bila, kada se i dalje dominantno ulaže u državne obveznice? Znači država i dalje posuđuje sama sebi preko posrednika koji mu to skupo naplaćuje”, konstatirao je Bežovan, dodajući da se prije 25 godina radilo o financijalizaciji mirovina i kolonizaciji predvođenoj Svjetskom bankom, što je usporedio s aktualnom “kolonizacijom” u ime OECD-a.

Mirando Mrsić je kritizirao kritičare drugog stupa da zastupaju “nacionalizaciju”.

“Ne želim da se to vezuje za SDP”, istaknuo je Mrsić, “unutar stranke nismo o tome raspravljali”. Kritičari drugog stupa su odlučno opovrgnuli Mrsićeve kritike, podsjećajući da je “nacionalizaciju” spomenuo jedino on – i Stanko Borić, istini za volju – dok oni samo smatraju da uplate u privatne mirovinske fondove ne trebaju biti obavezne, a svatko treba sam odlučiti što s dosad uplaćenim iznosom.

Željko Garača je istaknuo da treba govoriti o privatizaciji mirovinskog sustava, jer je upravo privatizacija, smatra, jedan od glavnih problema mirovinske reforme.

“Ovo je jedna od najsuptilnije provedenih, ali i jedna od najtragičnijih privatizacija u Hrvatskoj”, rekao je Garača.

Krstičević je za raspravu ponudio pitanja u kolikoj mjeri je uvođenje drugog stupa bilo uspješno (1) u poboljšanju ekonomskog položaja umirovljenika, (2) u fiskalnom rasterećenju države i ublažavanju efekata starenja stanovništva te (3) poboljšanju makroekonomske strukture, odnosno ulaganju u proizvodne djelatnosti?

Garača je odovorio da je danas svima jasno, da je djelomična privatizacija mirovinskog sustava podbacila na sva tri plana, na kojima je najavljivala pozitivne učinke.

“Mirovinska reforma predstavlja najveću zapreku za bolje mirovine sadašnjih i budućih umirovljenika”, istaknuo je Garača, dodajući da nije ni čudo da velika većina umirovljenika koristi mogućnost povratka u prvi stup, a i oni koji to ne čine, tako odlučuju samo zbog “mamca” jednokratne gotovinske isplate dijela ušteđevine. Kada bi se obavezne uplate u drugi stup obustavile, izračunao je Garača, sadašnje mirovine bi mogle porasti za 30 %.

“Ništa se loše nije dogodilo, nikakvi novci nisu izgubljeni”, rekao je Danijel Nestić, dodajući da je suština mirovinske reforme bila u tome da je sadašnja generacija odlučila dio novca staviti sa strane i štedjeti za mirovinu, što cijeli sustav štiti od nepovoljnog omjera zaposlenih i umirovljenika.

Krstičević je rekao da “kada se problem privatizacije mirovina očisti od svih površinskih nečistoća neoliberalne ideologije, u temelju mirovinske reforme ostaje pogrešna pretpostavka da nas individualna štednja nekako bolje štiti od starenja stanovništva.”

Prema Krstičeviću, radi se o “opkladi da će, ako fondovi dodaju samo dio profita, biti sve u redu. Međutim, danas svatko, tko je doživio barem jednu veliku krizu ili inflaciju zna da nije tako. A u 40 godina radnog staža, kako stvari idu, takvih kriza može biti zaista puno.”

“Mirovinska reforma zaista ima tri stupa”, zaključio je u svom izlaganju Garača, “a oni se zovu trošak, šteta i zakidanje,” pojašnjavajući da se ovo posljednje odnosi na mirovinska osiguravajuća društva, MOD-ove, o kojima se, nažalost, slabo raspravlja, dok se o makroekonomskim podbačajima privatizacije mirovina govori najmanje.

SDP traži političku odgovornost županice Antonije Jozić nakon prijevare kojom je Požeško-slavonska županija oštećena za nekoliko stotina tisuća eura, dok županica odbacije prozivke i poručuje da je prioritet dovršetak istrage i pronalazak počinitelja.

Policija je izvijestila da su službenici Požeško-slavonske županije 12. lipnja podnijeli kaznenu prijavu Policijskoj upravi požeško-slavonskoj zbog sumnje na kazneno djelo prijevare.

Prema dostupnim informacijama, nepoznata osoba lažnim je prikazivanjem činjenica putem elektroničke pošte dovela u zabludu službenike, koji su potom obavili novčanu transakciju. Time je županijskom proračunu nanesena šteta od nekoliko stotina tisuća eura.

SDP u priopćenju koje potpisuje saborska zastupnica i predsjednica požeško-slavonskog SDP-a Martina Vlašić Iljkić traži od županice Antonije Jozić objavu točnog iznosa štete nakon prijevare jer građani nisu dobili dovoljno informacija o tom slučaju.

Hoće li županica preuzeti osobnu političku odgovornost zbog činjenice da je županijski proračun oštećen za nekoliko stotina tisuća eura i na koji će se način građanima vratiti oteti novac, upitala je Vlašić Iljkić.

Smatra da nemili događaj otvara ozbiljna pitanja o funkcioniranju sustava unutarnjih kontrola i financijske sigurnosti u županijskoj upravi.

Zatražila je pojašnjenje kako je moguće da promjena bankovnih podataka nije dodatno provjerena izvan elektroničke komunikacije, koje su kontrole bile aktivne u trenutku plaćanja i tko je odobrio spornu transakciju.

Vlašić Iljkić također zahtijeva hitnu neovisnu reviziju svih sličnih transakcija, jačanje sigurnosnih protokola u financijskom poslovanju i političku odgovornost svih odgovornih za nadzor sustava i provedbu transakcija, uključujući i Jozić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u emisiji Hrvatskog radija "Oporbeni zarez" potvrdio je da će SDP i Možemo! na jesen potpisati koalicijski sporazum, poručio da sebe vidi kao budućeg premijera, te ustvrdio da njegova stranka prema anketama ima prednost pred HDZ-om. 

Najavio je Vladu sastavljenu od stručnjaka, odbacio mogućnost prijevremenih izbora i oštro kritizirao premijera Andreja Plenkovića, glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i aktualni model upravljanja državom.

Govoreći o suradnji s platformom Možemo!, Hajdaš Dončić rekao je kako će koalicijski sporazum biti potpisan tijekom jeseni te naglasio da savez neće biti usmjeren na raspodjelu mandata nego na zajednički program.

„Ovo će biti isključivo identitetsko-programska koalicija kojoj je promjena političkog modela i ekonomskog modela važnija od bilo kakvih lista“, poručio je.

Dodao je kako će dokument sadržavati model upravljanja Hrvatskom, prioritete buduće vlasti te reformske politike koje SDP i Možemo planiraju provoditi.

Na pitanje sastavlja li već Vladu u sjeni, predsjednik SDP-a istaknuo je da se stranci pridružio niz uglednih stručnjaka, među kojima su Gordan Gledec, Zlata Đurđević, admiral Robert Hranj, Vedran Đulabić i Josip Tica.

„Moja Vlada bit će apsolutno stručna, kompetentna, odgovorna, koja će poštivati rodnu ravnopravnost i bit će fokusirana na posao“, rekao je Hajdaš Dončić.

Kazao je da želi drukčiji model upravljanja od sadašnjeg, u kojem će resore voditi stručnjaci, a ne politički poslušnici.

Na izravno pitanje vidi li sebe kao budućeg premijera koalicije SDP-a i Možemo, odgovorio je da je prirodno da predsjednik najveće oporbene stranke bude kandidat za predsjednika Vlade.

Istaknuo je svoje iskustvo župana, ministra i saborskog zastupnika te poručio da dobro poznaje funkcioniranje sustava.

„Znam gdje novac curi, znam gdje curi novac u zdravstvenom sustavu. Imam vrlo veliko i životno i profesionalno ekonomsko iskustvo, toga se ne bojim“, rekao je.

Hajdaš Dončić tvrdi da istraživanja javnog mnijenja pokazuju prednost SDP-a.

„Interne ankete koje su radile respektabilne hrvatske kuće govore da smo mi u jednoj dobroj prednosti pred HDZ-om i to vam je razlog nervoze gospodina Plenkovića“, ustvrdio je.

Istodobno smatra da prijevremenih parlamentarnih izbora neće biti te da će Andrej Plenković čekati redovni termin izbora.

Na pitanje može li se predsjednik Republike Zoran Milanović ponovno uključiti u parlamentarne izbore, Hajdaš Dončić bio je vrlo kratak.

„Vrlo jako, jako teško“, rekao je.

Dodao je kako smatra da je ta priča završena te da SDP gleda prema budućnosti.

Predsjednik SDP-a ponovno je optužio Vladu za visoku inflaciju, koju naziva "Plenkovićevom inflacijom".

Tvrdi da država nije iskoristila europska sredstva za jačanje domaće proizvodnje hrane i energetsku samodostatnost te smatra da su upravo poljoprivreda i energetika ključni sektori za suzbijanje rasta cijena.

„Ovo je inflacija nečinjenja i jednim dijelom inflacija pohlepe“, rekao je Hajdaš Dončić.

Posebno je kritizirao glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića komentirajući slučaj gradonačelnika Oroslavja Viktora Šimunića.

„Glavni državni odvjetnik je problem Hrvatske. On je lagao. Vrlo teško ljudi mogu imati povjerenje u glavnog državnog odvjetnika koji je lagao da se nije sastajao s Mamićem“, rekao je Hajdaš Dončić.

Ustvrdio je da u pojedinim postupcima vidi politički pritisak te je ponovno doveo u pitanje Turudićev izbor na čelo Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Govoreći o izboru ustavnih sudaca, predsjednik SDP-a rekao je da do kraja ljetnog zasjedanja Sabora neće biti dogovora.

„Neće. U jesen da, sada ne. Ne da mislim, nego znam“, poručio je.

Dodao je kako prije rujna ne planira otvarati pregovore s Hrvatskom demokratskom zajednicom o toj temi te smatra da vladajući još nisu pokazali spremnost na stvarni dogovor.

„Ne vjerujem da Dragan Primorac može donijeti iskorak u Hrvatskom olimpijskom odboru. Većina sportskih saveza pod patronatom je HDZ-a i bez promjene političkog modela teško je očekivati stvarne promjene“, rekao je Hajdaš Dončić.

Govoreći o najavljenom uvođenju doživotne kazne zatvora za najteža kaznena djela, Hajdaš Dončić rekao je da bi takva mjera mogla smanjiti broj teških zločina, ali ne i potpuno riješiti problem nasilja.

„Nadam se da će smanjiti, ali SDP je to predlagao još 2003. godine, a HDZ je tada bio protiv“, rekao je.

Dodao je kako se problem nasilja ne može riješiti samo strožim kaznama.

„Dok imate nasilje na ulicama, u javnom prostoru i verbalno nasilje u društvu, teško da možete u potpunosti riješiti ovo nasilje“, zaključio je Hajdaš Dončić.

(tekst: vijesti.hrt.hr)

Danas u cijeloj Europskoj uniji počinje primjena Direktive koja uređuje sastav, nazive i označavanje meda, džemova, voćnih sokova i određenih mliječnih proizvoda. Riječ je o modernizaciji zastarjelih propisa koji više nisu pratili stvarno stanje na tržištu ni očekivanja potrošača. Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan ističe kako ova promjena donosi konkretne koristi građanima:

„Ovo su promjene koje će građani osjetiti svaki put kada odu u trgovinu. Godinama smo imali situaciju da kupujete džem koji ima više šećera nego voća ili med za koji ne znate odakle dolazi. Od danas tome dolazi kraj jer će proizvodi morati biti zdraviji, a informacije jasnije.“, napominje.

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na džemove i pekmeze, gdje se značajno povećava minimalni udio voća. Džem će morati sadržavati najmanje 450 grama voća po kilogramu, umjesto dosadašnjih 350, dok se kod „extra“ džemova minimum podiže na 500 grama. Time se, kako ističe Borzan, fokus vraća na ono što potrošači zapravo kupuju, voće, a ne šećer.

Kod voćnih sokova uvodi se jasnije označavanje kako bi potrošači znali da sadrže isključivo prirodno prisutne šećere, ali i nove kategorije proizvoda sa smanjenim udjelom šećera. Važna novost odnosi se i na naziv „marmelada“, koji se više ne ograničava samo na citrusno voće, već se od sada može koristiti i za sve vrste voćnih džemova.

„Danas mnogi građani izbjegavaju sokove jer misle da su puni dodanog šećera, iako to ponekad nije slučaj. Nova pravila uklanjaju tu zabunu i omogućuju informirani izbor, ali i potiču proizvođače da ponude zdravije opcije.“, tvrdi Borzan.

Posebno važna promjena odnosi se na med, gdje se uvodi strože označavanje podrijetla. Umjesto dosadašnjih nejasnih oznaka poput „mješavina meda iz EU i izvan EU“, proizvođači će morati jasno navesti iz kojih zemalja med dolazi.

„Med je jedan od proizvoda gdje su potrošači najčešće bili dovedeni u zabludu. Ljudi misle da kupuju domaći ili europski med, a zapravo dobiju mješavinu nepoznatog podrijetla. Sada će točno znati što kupuju, a time štitimo i naše pčelare od nepoštene konkurencije.“

Iako se pravila primjenjuju od danas, Borzan napominje da će se proizvodi proizvedeni po starim pravilima moći prodavati do isteka roka trajanja, što znači da će prijelaz biti postupan.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u subotu je sa sjednice Glavnog odbora stranke poručio da je SDP prestao biti administrator nostalgije i ponovno postao kreator i vizionar budućnosti te da je 'put SDP-a put odlikaša jer su njihovi birači zahtjevniji'.

„Prošlo je pet mjeseci od naše Konvencije na kojoj smo otvorili teme skraćivanja radnog tjedna, novu industrijsku politiku, prekarijat i novu poreznu politiku. Moralo je proći pet mjeseci da skraćivanje radnog vremena postane tema o kojoj se govori u hrvatskom društvu, od tržnica do analitičara, i to je put SDP-a koji je puno teži i zahtjevniji od drugih političkih stranaka”, poručio je čelnik SDP-a.

Nada se da će ta i ostale teme koje su otvorili uskoro biti teme i u Hrvatskom saboru.

To je ispravno za bolju Hrvatsku koja definitivno može biti bolje mjesto za život i mogu se složiti da Hrvatska raste, ali je pitanje koja je brzina tog rasta i jesmo li iskoristili deset milijardi eura europskih sredstava da promijenimo strukturu hrvatskog gospodarstva, ustvrdio je.

Napomenuo je da je izbor ustavnih sudaca također potvrdio da je SDP-ov put ispravan jer svi znaju, kaže, da taj model izbora nije dobar.

Pokušali smo u dijalogu, neovisno o identitetu kandidata, doći do najbolje trojice koje smo htjeli izabrati, a onda se pokazalo da netko to ne želi, da nekome to nije u interesu i onda, rekao je Hajdaš Dončić, dolaze do završnog čina operete gdje čak onaj koji predlaže tri ustavna suca ne glasa za njih.

„Ponovno pokazujem da je put SDP-a put odlikaša, i to je opravdano jer naši simpatizeri i birači su zahtjevniji. Za nas ne vrijede pravila za dobar- tri, za nas uvijek vrijede pravila za odličan-pet i s tim se moramo znati nositi svaki dan”, poručio je.

Osvrnuo se i na ključne zamjerke SDP-u koje postoje u javnom prostoru – da SDP nema ljude, da nema program i da je SDP-ov predsjednik je potkapacitiran. Opovrgnuo je to podacima po kojima su se u zadnje dvije godine SDP-u pridružili admiral Robert Hranj, bivši dekan FER-a Gordan Gledec, profesori s Pravnog fakulteta Zlata Đurđević i Vedran Đulabić i mnogi drugi koji vide da jedino kroz SDP mogu mijenjati strukturu hrvatskog društva.

Kada je riječ o potkapacitiranom predsjedniku, Hajdaš Dončić je kazao da je to tema koja vjerojatno čeka svakog predsjednika SDP-a, što je, dodao je normalno.

Podsjetio je da je bio direktor Zagorske razvojne agencije, župan koji je proveo prvu solarizaciju kućanstava te ministar i posebno je ponosan na to da su izgradili četiri broda u hrvatskom škveru za Jadroliniju i počeli graditi 22 vlaka u Končaru i to je, ističe, isporuka i dodana vrijednost u socijaldemokraciji, a ne samo raspodjela.

„Socijaldemokracija ima odgovore za ovo stoljeće i nije izgubila bitku, i ostat će tu i kada se priča o antifašizmu, rodnoj ravnopravnosti, o raspodjeli, domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, o energetskoj samodostatnosti. Socijaldemokracija je tu da daje nadu i vjeru u bolju Hrvatsku koja malo drugačije razmišlja”, poručio je šef SDP-a.

Istaknuo je i da je koalicija SDP-a i Možemo! na dobrom putu te da će uskoro potpisati koalicijski sporazum.

Dvije godine prije izbora je, kako je naveo, sretan što je SDP prestao biti administrator nostalgije i 'ponovno smo postali kreatori i vizionari budućnosti jer se nakon dugo vremena teme poput skraćivanja radnog vremena, industrijske politike, inflacije pojavljuju u hrvatskom prostoru na poticaj SDP-a kroz razum, dijalog i u razgovoru s ljudima'.

Najavio je da Glavni odbor raspravlja o zdravstvenoj politici jer ih brine to što hrvatski građani umiru tri godine ranije od prosjeka Europske unije, što nam je stopa oboljelosti i smrtnosti od malignih bolesti druga u Europi, a najviše nas umire od bolesti koje su se mogle prevenirati da su naši građani na vrijeme stigli na pregled.

Naši građani umiru upravo zbog lista čekanja, poručio je, zaključivši da je pod HDZ-om naše zdravstvo samo stagniralo, a bolnice su i dalje generatori milijardi kuna gubitaka.

Plenkovićevu inflaciju njegovi ministri nisu osjetili, njima hrana nije poskupila i oni ne moraju čekati na liječnički pregled jer su zdravi, pa tako ni Plenkovićeve mjere protiv inflacije neće imati nikakvog učinka, poručili su danas iz Rijeke vodeći ljudi SDP-a i Možemo, koji su građane ponovno proveli kroz izložbu u sklopu kampanje “Stopama Plenkovićeve inflacije”.

Ali građani koji su ispunili ankete, s kojima SDP i Možemo razgovaraju na terenu mahom govore isto: inflacija je najviše utjecala na cijene hrane, i to je problem broj jedan svih kućanstava u Republici Hrvatskoj.

“Kada hrana postane nedostupna, mnogima je ugrožena sama egzistencija. Na to ministar financija Primorac neki dan bahato odgovara da on inflaciju nije osjetio. Tako i ministrica zdravstva Hrstić nikad nije bolesna pa tvrdi da liste čekanja ne postoje. Koliko dugo još moramo slušati tu razinu bahatosti i demonstracije sile”, upitala je koordinatorica Možemo Sandra Benčić.

Benčić je podsjetila je da su milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti završavale u projektima poput gradnje hotela i apartmana, dok su izostala ulaganja koja bi povećala hrvatsku prehrambenu i energetsku samodostatnost.

“Je li put za spas hrvatske ekonomije financiranje gradnje hotela privatnim investitorima ili ulaganje u domaću proizvodnju hrane i energije? Da smo prije nekoliko godina krenuli graditi samodostatnost, danas bismo već imali ozbiljne rezultate”, poručila je Benčić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić naglasio je da su visoke cijene posljedica dugogodišnjih pogrešnih politika te da Hrvatska treba promjenu ekonomskog modela koji će biti usmjeren prema građanima, a ne prema interesima velikih korporacija.

“Hoću da energetska tranzicija bude namijenjena hrvatskim građanima i hrvatskim obiteljima. Hoću da Hrvatska ima fond koji će graditi stanove za najam i da obitelji mogu normalno živjeti bez straha za svoju stambenu sigurnost”, rekao je Hajdaš Dončić.

Posebno je istaknuo potrebu promjene sustava poljoprivrednih poticaja kako bi veću podršku dobila obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a ne najveći proizvođači, te upozorio da bez promjene ekonomskog i političkog modela Hrvatska neće uspjeti sustići razvijenije europske zemlje.

“Dok banke i trgovački lanci izvlače milijarde eura dobiti iz Hrvatske, država se obračunava s malim ljudima koji žive od svog rada. Sustav mora biti predvidljiv i okrenut građanima, a ne interesima privilegiranih”, poručio je.

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić upozorio je da je inflacija u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka eurozone upravo zato što država godinama nije gradila prehrambenu i energetsku samodostatnost.

“Problemi našeg gospodarstva su strukturni. Antiinflacijske mjere mogu ublažiti posljedice, ali ne mogu ukloniti uzroke. Zato smo godinama zagovarali porez na ekstraprofit i druge mjere koje su mogle spriječiti dio današnjeg udara na životni standard građana”, rekao je Bakić.

Upozorio je i da najavljeno ukidanje poreza na mirovine neće pomoći većini umirovljenika jer gotovo 700 tisuća njih prima mirovine koje se ni sada ne oporezuju, dok će istovremeno gradovi i općine ostati bez značajnog dijela prihoda, što će dodatno povećati pritisak na cijene komunalnih i javnih usluga.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac naglasio je da su najveći gubitnici inflacije upravo umirovljenici, kojima troškovi hrane predstavljaju najveći dio kućnog budžeta.

Podsjetio je da je prema podacima Eurostata Hrvatska već 2024. godine imala cijene hrane iznad europskog prosjeka, više nego Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska, dok su tijekom 2025. godine cijene hrane u Hrvatskoj nastavile rasti znatno brže nego u tim državama.

“S mirovinama od 300 ili 400 eura naši građani plaćaju među najskupljim hranom u Europi. To je ozbiljan problem koji pokazuje koliko je hitno potrebno mijenjati politiku i ulagati u domaću proizvodnju hrane”, poručio je Lalovac.

Na poveznici www.skupo.hr provjerite koliko su hrana i osnovne kućanske potrepštine poskupile u zadnjih pet godina Plenkovićeve inflacije i ispunite anketu u kojoj možete napisati koja su vas poskupljenja najviše pogodila.

Saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković u srijedu je u Hrvatskom saboru optužila Vladu Andreja Plenkovića da se godinama „ruga građanima“ ponavljajući tvrdnje o uspješnoj borbi protiv inflacije, dok cijene i dalje rastu, a životni standard pada.

Svoj govor otvorila je usporedbom s filmom „Beskrajni dan“, ustvrdivši da hrvatska javnost već godinama sluša iste poruke o tome kako je inflacija pod kontrolom i kako je njezin kraj na vidiku.

„U posljednje tri godine hrvatska javnost gotovo svakog mjeseca gleda istu predstavu. Na repeat. Kao scena iz filma Beskrajan dan. Samo što se ovdje ne ponavlja dan nego godine i iste političke floskule. Ili u ovom slučaju ruganje narodu“, poručila je Marković.

Podsjetila je kako je premijer Andrej Plenković još 2023. godine govorio da inflacija usporava i da je situacija pod kontrolom, dok su se slične poruke nastavile i tijekom 2024. i 2025. godine.

„Pa ajmo vidjeti koliko je puta ta pobjeda proglašena“, rekla je Marković, nabrajajući četiri navodne „pobjede nad inflacijom“ koje je Vlada tijekom posljednjih godina najavljivala.

„I sada smo u lipnju 2026. godine. Inflacija ponovno raste, prelazi pet posto i među najvišima je u europodručju. Ali narativ se ne mijenja“, upozorila je.

Posebno se osvrnula na izjave ministra financija, ocijenivši ih kao dokaz udaljenosti vladajućih od svakodnevnih problema građana.

„Ljudi moji, ima li većeg ruganja građanima od ovoga?“, upitala je saborska zastupnica.

Marković smatra da je Vlada propustila provesti ozbiljne reforme u razdoblju kada je to bilo potrebno.

„Kada je Vlada trebala reagirati i provoditi mjere, nije posegnula za strukturnim rezovima koji bi stvarno smanjili inflacijske pritiske. To mu nije bila tema. Jer politički kalendar nije bio podoban. Jer izbori nisu vrijeme za nepopularne odluke. Izbori su vrijeme za stabilnost, za dobre vijesti, za optimizam. Za pobjedu“, rekla je.

Dodala je da građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena bez obzira na službene poruke o uspjehu Vladinih mjera.

„Ne postoji bolji opis od toga da se ljudima koji svaki dan plaćaju sve skuplje račune stalno iznova govori da je inflacija pobijeđena. To je zapravo priznavanje poraza i nemoći. To je ruganje zdravom razumu građana“, kazala je.

Govoreći o posljedicama inflacije, navela je kako su cijene hrane u posljednjih nekoliko godina porasle između 35 i 50 posto, dok je kruh poskupio oko 60 posto.

„Čak 50 posto građana ne može si priuštiti odlazak na more u zemlji koja živi od turizma. To je potpuni poraz našeg društva danas“, upozorila je.

Jedna od najupečatljivijih poruka njezina govora bila je tvrdnja da inflacija nije tek ekonomski pokazatelj.

„Inflacija nije statistika. Inflacija je porez na svakodnevni život građana“, poručila je Marković.

U završnici govora zastupnica SDP-a posebno je zaoštrila kritiku prema vladajućoj stranci.

„Ja vam danas s ove govornice jasno poručujem da prezirem sustav koji ste stvorili. Sustav u kojem građani moraju tražiti mrvice, dok je Andrej Plenković stvorio režim koji se za sebe pobrinuo, koji je poharao svo javno i opće i stvorio kastu samo za sebe, kastu koja nikad ne osjeti inflaciju – kastu HDZ-ovaca za koje se režim uvijek pobrine“, rekla je.

Na samom kraju pozvala je premijera da se suoči sa stvarnim stanjem u društvu.

„Prestanite se rugati građanima, nek Plenković pogleda inflaciji u oči“, poručila je.

Govor je zaključila rečenicom koja je izazvala reakcije u sabornici:

„Jer bit će još puno gore dok ne postane bolje. Jer kako kaže izreka, najtamnije je prije svitanja. Dok ne srušimo HDZ!“