Skip to main contentSkip to footer
Logo
vazno.hr
Loading...
izdvojena vijest:
Vlašić Iljkić: Piletić mora preuzeti političku odgovornost
izdvojena vijest:
Vlašić Iljkić: Piletić mora preuzeti političku odgovornost
Loading...
SDP predstavio zakonski paket za suzbijanje međuvršnjačkog nasilja

SDP predstavio zakonski paket za suzbijanje međuvršnjačkog nasilja

U središnjici SDP-a na Iblerovu trgu u petak je održana konferencija za medije na kojoj je Klub zastupnika SDP-a predstavio paket od devet zakonskih izmjena usmjerenih na sprječavanje i sustavno suzbijanje međuvršnjačkog i maloljetničkog nasilja. O prijedlozima su govorile saborske zastupnice Sabina Glasovac, Tanja Sokolić i Marija Lugarić.

Sabina Glasovac upozorila je na zabrinjavajući porast nasilja među djecom i mladima, osobito među osnovnoškolcima, istaknuvši da nasilje postaje sve okrutnije, prisutnije i s težim posljedicama za djecu i društvo u cjelini. Pozvala se na podatke Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je u 2024. godini zabilježen porast kaznenih djela čiji su počinitelji maloljetnici od 19,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, kao i na podatak da se broj slučajeva maloljetničkog nasilja povećao s pet na sedam dnevno.

Glasovac je naglasila kako više od polovice djece ne prijavljuje nasilje zbog straha, stigme i nepovjerenja u sustav, koji je, kako je rekla, spor, rascjepkan i opterećen zakonskim prazninama. „Maloljetničko nasilje nije izolirani incident, nego ozbiljan društveni i politički problem koji traži brzu, odlučnu i sustavnu reakciju“, poručila je, dodavši da sigurnost djece mora biti tema društvenog i političkog konsenzusa, a ne dnevne politike.

Podsjetila je da je SDP 30. studenoga u Hrvatskom saboru organizirao okrugli stol s tridesetak stručnjaka iz područja obrazovanja, socijalne skrbi i policije, na temelju kojeg je izrađen paket od devet zakonskih izmjena. Cilj je, istaknula je, uspostava učinkovitog sustava prevencije, rane intervencije i jasne institucionalne odgovornosti.

Detalje zakonskih prijedloga predstavila je Tanja Sokolić, istaknuvši da je riječ o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju, Zakona o policiji, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima, Kaznenog zakona, Prekršajnog zakona, Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona.

Sokolić je naglasila da je paket usmjeren na bržu zaštitu žrtve, sprječavanje ponavljanja nasilja i uvođenje nulte tolerancije prema nasilju. Zakonske izmjene, kako je pojasnila, uvode jasne rokove i brzu reakciju institucija. Ravnatelji škola dobivaju obvezu i ovlast razdvajanja žrtve i počinitelja u roku od 12 sati, uz mogućnost privremenog udaljenja učenika do 15 dana, pri čemu žalba ne odgađa zaštitnu mjeru. Policija dobiva ovlast izricanja hitnih mjera na licu mjesta, sudovi kraće rokove za odlučivanje, a sustav socijalne skrbi obvezu procjene rizika u roku od 24 sata.

Drugi važan segment odnosi se na zakonski propisanu koordinaciju i razmjenu podataka među institucijama. Uvodi se model „jedan slučaj – jedan plan“, koordinator slučaja te obveza pravovremenog informiranja žrtve, uključujući obavijest najmanje sedam dana prije povratka počinitelja u zajednicu.

Treći dio paketa odnosi se na jačanje odgovornosti roditelja i obvezne programe za djecu i roditelje. Sokolić je naglasila da se ovim prijedlozima ne spušta dobna granica kaznene odgovornosti, već se zatvaraju postojeće zakonske rupe. Predviđene su novčane kazne za roditelje zbog propusta u nadzoru, obvezni programi savjetovanja i edukacije te strože mjere u slučaju ponavljanja nasilja ili nesuradnje roditelja. Za teške i trajne oblike zanemarivanja nadzora predviđena je i kaznena odgovornost.

Zaključila je da paket zakona donosi jasne rokove, odgovorne osobe i sankcije za nepostupanje, za razliku od postojećih protokola koji se često zanemaruju, te poručila da je sada na Vladi da odluči hoće li podržati hitnu zaštitu žrtava ili zadržavanje postojećeg stanja.

Marija Lugarić istaknula je kako su dosadašnje reakcije institucija pokazale da problem nije u pojedinačnom postupanju, već u samim propisima. Naglasila je potrebu za sveobuhvatnim rješenjima koja uključuju obitelj, školu, institucije i lokalnu zajednicu, ali i za dugoročnim razvojem povjerenja i empatije u društvu.

Posebno je naglasila važnost stavljanja žrtve u središte sustava, umjesto da ostaje pasivni objekt institucionalnih procedura, kao i jačanje roditeljske odgovornosti, osobito u slučajevima nesuradnje i opstrukcije postupaka. Upozorila je i na potrebu reforme pedagoških mjera u školama te jačanja preventivnih programa, uključujući osnaživanje promatrača nasilja da nasilje prijavljuju, a ne snimaju i dijele na društvenim mrežama.

„Ovo je naša ponuda zakonskih izmjena i apel za društveni konsenzus oko njih. Problem postoji, eskalira i moramo ga rješavati drugačije nego dosad“, poručila je Lugarić, zaključivši da djeca i društvo u cjelini zaslužuju živjeti u sigurnijem okruženju bez nasilja.



Detaljnije o zakonskim izmjenama: 

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-37

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-policiji-prvo-citanje-pz-br-237-predlagatelj 

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-policijskim-poslovima-i-ovlastima-prvo-citanje

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-izmjeni-zakona-o-sudovima-za-mladez-prvo-citanje-pz-br-239

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-izmjeni-i-dopunama-zakona-o-izvrsavanju-sankcija-izrecenih 

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-kaznenog-zakona-prvo-citanje-pz-br-241-predlagatelj-klub

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-izmjeni-i-dopuni-prekrsajnog-zakona-prvo-citanje-pz-br-242

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-zakona-o-socijalnoj-skrbi-prvo-citanje-pz-br-243

https://www.sabor.hr/hr/sjednice-sabora/prijedlog-zakona-o-dopuni-obiteljskog-zakona-prvo-citanje-pz-br-244-predlagatelj

 

Vlašić Iljkić: Piletić mora preuzeti političku odgovornost

news

Piletić i Vlada ljudima su svjesno oduzeli prava i dostojanstvo

U svakoj ozbiljnoj i odgovornoj državi ministar odstupi kada Ustavni sud sruši zakon koji je provodio i branio. U Hrvatskoj – ostaje. U Plenkovićevoj Hrvatskoj politička odgovornost ne postoji; postoji samo poslušnost. A cijenu takve politike ne plaćaju ministri, nego djeca s teškoćama, osobe s invaliditetom i njihove obitelji.

Ustavni sud Republike Hrvatske jasno je i nedvosmisleno utvrdio da je Zakon o osobnoj asistenciji, za koji je politički odgovoran HDZ-ov ministar Marin Piletić, bio diskriminatoran, nepravedan i protuustavan. Na te su činjenice mjesecima upozoravali roditelji djece s teškoćama, osobe s invaliditetom, udruga Sjena i stručna javnost. Upozoravao je i SDP – još u listopadu 2023. godine uputili smo u saborsku proceduru Prijedlog izmjena Zakona o osobnoj asistenciji, no Vlada se o tom prijedlogu nikada nije očitovala niti je dala svoje mišljenje.

Ministar Piletić sustavno je odbijao sve prijedloge i upozorenja još od rasprave o Zakonu u Hrvatskom saboru prije tri godine, uz punu političku podršku premijera Andreja Plenkovića. Unatoč upozorenjima, Vlada je nastavila gurati zakon koji je uvodio dodatne diskriminatorne odredbe – od uvjetovanja sastavom kućanstva, preko ograničavanja sati osobne asistencije bez uvažavanja stvarnih i individualnih potreba korisnika, do apsurdnih zapreka prema kojima osoba koja ima pomoć u kući nema pravo na osobnu asistenciju.

Istodobno su se iz godine u godinu smanjivala planirana sredstva u državnom proračunu, što je rezultiralo time da danas, dvije i pol godine nakon stupanja Zakona na snagu, osobnu asistenciju koristi tek oko 7.500 osoba, umjesto planiranih 14.000. Novca u proračunu ima, ali nema razumijevanja ni političke volje za zaštitu prava i dostojanstva osoba s invaliditetom.

Riječ je o sustavnom zakidanju i socijalnom isključivanju najranjivijih skupina te o politici Vlade Andreja Plenkovića koja već dulje vrijeme nailazi na snažnu osudu javnosti. Sada je dobila i jasan pravni epilog – Ustavni sud, postupajući po prijedlogu Udruge Sjena, ukinuo je diskriminatorne odredbe Zakona.

Ministar Piletić i Vlada Andreja Plenkovića ljudima su svjesno oduzeli prava, sigurnost i dostojanstvo. Ovo nije pitanje procedure, nego odgovornosti. Ministar Marin Piletić mora sam odstupiti, a s njim i cijela Vlada koja je takav zakon branila i provodila.

Jer ako politička odgovornost ne postoji, ne postoji ni povjerenje u vlast. A bez povjerenja u vlast nema ni pravedne, stabilne i solidarne države.

news

Vešligaj: Sporazum EU sa zemljama Mercosura ne smije proći

Danas se u Bruxellesu održao veliki prosvjed europskih poljoprivrednika uoči odlaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Brazil gdje će pokušati finalizirati sporazum između EU i zemalja Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj). Trenutak je značajan i zato što su u isto vrijeme čelnici država članica EU raspravljali na sjednici Europskog vijeća o novom proračunu koji poljoprivrednici smatraju lošim. Prosvjed organiziraju najveće krovne udruge europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca.

I tzv. Mercosur sporazum i novi prijedlog proračuna s nagrizenom Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) veliki su problem za poljoprivrednike u cijeloj Uniji.

„Mnogo sam govorio o potrebi očuvanja Zajedničke poljoprivredne politike i apelirao da se ona očuva. ZPP je jedan od temelja Europske unije na kojem je cijeli projekt i nastao, a ako je ugrozimo i oslabimo, to više neće biti ista Unija. Ta politika hrani i održava ruralne zajednice. ZPP mora, dakle, zadržati vlastiti proračun i svoj model s dva stupa, od kojih je jedan za ruralni razvoj. Sve drugo je izravan udar na poljoprivrednike i ruralna područja. Bez poljoprivrede nema ni sigurnosti hrane, nema sigurnosti uopće i zbog toga je još važnije sačuvati je u vremenu u kojem živimo“, rekao je Marko Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

Drugi udar na poljoprivrednike stiže sporazumom sa zemljama Mercosura. Ovaj sporazum je poguban i za hrvatsku i za europsku poljoprivredu, ali još važnije, poguban je i za građane jer dovodi na tržište hranu upitne kvalitete zbog dvostrukih standarda proizvodnje. Europska unija ima najviše standarde proizvodnje hrane, a europski poljoprivrednici su obvezni poštivati izuzetno stroge ekološke, radne i zdravstvene propise. Kontinuirano se podižu standardi i propisuju stroga pravila o korištenju pesticida, gnojiva, dobrobiti životinja i očuvanju okoliša. Ovi standardi značajno povećavaju troškove proizvodnje, no jamče domaću i zdravu hranu.

S druge strane, Mercosur ima znatno blaže propise u tri ključne kategorije: pesticidi, hormoni i genetski modificirani organizmi (GMO). Ako se ne zaštitimo, takva hrana stiže na europsko tržište.

Nedavno je irsko udruženje farmera posjetilo Brazil gdje su proveli istragu tijekom koje su uspjeli kupiti veterinarske antibiotike i hormone za rast bez ikakvih papira, iako bi za njih morali imati recepte. To ukazuje na mogućnost korištenja tih supstanci u uzgoju goveda i drugih životinja bez kontrole. Također, dok EU ima neke od najstrožih propisa o GMO-u, zahtijevajući dugotrajno odobrenje i obavezno označavanje, zemlje Mercosura globalni su predvodnici u uzgoju GMO usjeva.

„Zahtijevali smo, stoga, kroz moj amandman tzv. zrcalne klauzule (mirror clauses), inzistirajući na tome da uvezeni proizvod mora biti proizveden poštujući identične standarde kao i domaći proizvodi. Nažalost, taj prijedlog nije usvojen. Zaštitni mehanizmi koje predlaže Europska komisija su nedovoljni. Apeliram na Vladu RH da ne pristaje na ovakav sporazum“, rekao je Vešligaj.

Sporazum o partnerstvu između Europske unije i Mercosura uvodi carinske kvote za uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Mercosura te predviđa ukidanje carina na ostale proizvode, uključujući vina i alkoholna pića. Time će se narušiti održivost ključnih sektora u EU jer, iako kvote ograničavaju količinu uvoza, 99.000 tona govedine i čak 180.000 tona peradi uz niske carine stvorit će nelojalnu konkurenciju na europskom tržištu.

Proizvođači u zemljama Mercosura koriste masovnu, visokoindustrijaliziranu poljoprivredu s mnogo nižim troškovima proizvodnje, što će potkopati europske cijene i dovesti u pitanje opstanak obiteljskih gospodarstava na kojima se temelji i hrvatska poljoprivreda. Oko 160.000 hrvatskih OPG-ova bit će najjače pogođeno u izravnoj borbi s globalnim korporacijama iz Mercosura koje dominiraju masovnom proizvodnjom.

Zadnje vijesti

SDP predlaže izmjene kojim bi se ukinule dvostruke konotacije oko ZDS

SDP predlaže izmjene kojim bi se ukinule dvostruke konotacije oko ZDS

SDP je najavio da pokreće izmjene Kaznenog i Prekršajnog zakona, pri čemu bi kazneno djelo bilo ako se potiče nasilje i mržnja, a prekršajno ako se reproducira sadržaj fašističkog, nacističkog, ustaškog ili četničkog pokreta, dok za Thompsona kažu kako bi morao dokazivati da ne veliča ustaštvo. Na konferenciji za medije govorili su saborski zastupnici SDP-a Arsen Bauk i Maria Blažina


Klub zastupnika SDP-a uputit će do kraja godine u saborsku proceduru prijedlog dopuna Kaznenog zakona kojim se dodaje 2. stavak 325. članku koji propisuje kaznu do tri godine zatvora, a u kojem stoji da će se kazniti onaj tko „simbolom, pokličem, pozdravom, parolom, sloganom, oznakom, slikom, načinom pozdravljanja, odorom ili na drugi način javno veliča ili promovira fašistički, nacistički, ustaški ili četnički pokret ili režim na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože ili kakvih drugih osobina". Najavio je to u utorak na konferenciji za novinare saborski zastupnik Arsen Bauk.


Time se uvodi jasna, precizna i stroža kaznena odgovornost za svako javno veličanje, promoviranje ili propagiranje tih režima putem simbola, pozdrava, pokliča, slogana, odora, oznaka ili bilo kojeg drugog oblika javnog iskazivanja, kada takvo ponašanje potiče nasilje ili mržnju prema određenoj skupini ljudi ili pojedincu, pojasnio je.


Ova izmjena nužna je, smatraju u SDP-u, jer je RH u posljednjih deset godina svjedočila sustavnom porastu relativizacije totalitarnih ideologija, posebno ustaške simbolike, koja se pokušava javno normalizirati, politički opravdati ili prikazati kao prihvatljiv oblik identiteta. Najvidljiviji primjer takve opasne normalizacije jest pozdrav „Za dom spremni“, koji se redovito pojavljuje na javnim okupljanjima, sportskim događanjima i na društvenim mrežama te djeluje kao okidač za govor mržnje i prijetnje prema pripadnicima nacionalnih manjina, posebno srpskoj i židovskoj zajednici, ističu.


„Riječ je o simbolima i pokličima čija je povijesna jedina funkcija bila opravdavanje i provedba sustavnog nasilja, deportacija, progona i ubojstava ljudi na temelju njihove rase, vjere, etničke pripadnosti i porijekla, čime se otvara prostor ekstremizmu”, obrazložio je inicijativu stranke.


„Ovo je i moralna obveza RH. Nitko u demokratskoj državi koja je članica EU i Vijeća Europe ne smije bez posljedica javno isticati simbole režima koji su počinili genocid, masovna ubojstva, etnička čišćenja i sustavnu diskriminaciju. Ne smije postojati pravni vakuum koji omogućava da se povijesni zločini koriste kao politički alat”, smatra Bauk.


U Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira SDP predlaže da se remećenjem javnog reda i mira smatra javno izvođenje, reproduciranje, nošenje ili isticanje sadržaja fašističkog, nacističkog, ustaškog ili četničkog režima. Također, kaznom od 700 do 4000 eura kaznio bi se onaj tko simbolom, pokličem, pozdravom, parolom, sloganom, oznakom, slikom, načinom pozdravljanja ili odorom javno veliča i promovira te režime, ali ne na način koji promovira mržnju nego koji veliča ili odobrava te režime.


SDP predviđa i iznimke kada se to ne bi kažnjavalo, a riječ je o znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, u novinarskom poslu, a učinjeno je u javnom interesu ili zbog drugih opravdanih razloga i pritom nije veličan ili odobravan nijedan od tih režima.


Po SDP-ovu prijedlogu kaznio bi se i onaj tko veliča ili odobrava zločine počinjene u vezi s Drugim svjetskim ratom protiv pripadnika hrvatskog naroda ili nacionalnih manjina.


Poseban je fokus na javnom veličanju i odobravanju zločina nakon Drugog svjetskog rata – prvenstveno zločina nad pripadnicima poraženih vojski, zarobljenicima i civilima koji su stradali bez suđenja, a što, pojasnio je, uključuje i komunističke zločine. Ova odredba osigurava da se veličanje poslijeratnih likvidacija, masovnih grobnica i političkih odmazdi također sankcionira kao narušavanje javnog reda i mira, kazao je Bauk.


Zbog ovog rješenja, kaže, ne očekuje kritike ljevice.


Kazneno djelo bi bilo ako se potiče nasilje i mržnja, a prekršajno ako se reproducira, izvodi ili nosi sadržaj fašističkog, nacističkog, ustaškog ili četničkog pokreta, rezimirao je Bauk prijedloge SDP-a.


Kada je riječ o Thompsonovoj pjesmi „Bojna Čavoglave“, Bauk je ponovio da su propisane iznimke ako je riječ o umjetničkim djelima, poput serije „Nepokoreni grad“ u kojem ustaše pozdravljaju sa „Za dom spremni“ ili na „Jamu“ Ivana Gorana Kovačića. Nužno je, kaže, propisati takvu iznimku zbog slobode izražavanja.


„Oni koji se ipak u to upuste trebat će dokazati da ne veličaju ili odobravaju navedene režime, a dotičnom će umjetniku to biti teško dokazati“, istaknuo je.


„Za nas tu nema dvostrukih konotacija, iz povijesti nastanka HOS-a i iz izjava dotičnog umjetnika, svakako bi teško dokazao da ne veliča ili ne odobrava ustaški režim, ali to bi trebalo prepustiti sudovima da ne bude da ‘Partija sudi’, nego sudovi sude“, poručio je Bauk.


Nije, kaže, problem u pjevaču nego u premijeru jer ako je na tom koncertu počinjen prekršaj, a država ga nije sankcionirala, onda je veći problem u premijeru nego u pjevaču.

Loading...

Podrži nas. Doniraj danas.