Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u Prvom glasu objašnjava zašto misli da smo potratili ogroman novac iz EU fondova i zašto tvrdi kako danas živimo lošije nego prije 9 godina kad je Plenković došao na vlast. Nakon promjena imena ustaških ulica u Zagrebu najavljuje ulicu 8. svibnja, datuma kada je oslobođen Zagreb i pobijeđen fašizam, a s Tomaševićem će razgovarati i o povratku imena Trga maršala Tita te, uvjeren je, pronaći konsenzus.

“Hrvatska je, reći ću, gore mjesto za život ako ju promatramo kroz društveni koncept”, kaže Hajdaš Dončić, ciljajući na sustavne razlike i slabi društveni konsenzus.

“U makroekonomiji vam je ključna razlika između razvoja i rasta. Mene zanima razvoj, mene zanima društvo”.

Demarkacijska linija između njega i Plenkovića, kaže, nije samo ideološka: “Njegov cilj je bio ulazak u EU, a meni su to samo sredstva za ostvarenje nacionalnih ciljeva.”

Naš sugovornik smatra kako će presušiti novci iz EU te kako postojeće fondove nismo dobro iskoristili.

“Smanjivat će se priljev novaca… jedan veliki dio će se kanalizirati prema obrambenim industrijama.”

Smatra kako dosadašnje fondove nismo dobro iskoristili.

“Ako gradite Pelješki most, 80% komponente vam je uvozna, a 50-60% radne snage nije iz Hrvatske. Dakle, što smo mi to zapravo stvorili?”

Hajdaševa teza je: rast nije razvoj, a ulaganje u beton bez jačanja domaće industrije “stvara iluziju napretka dok društvo stagnira.”

“Kratkoročno je Vlada trebala jačati Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja… da može lupati po monopolima i oligopolima”, kaže Dončić i izravno proziva telekome i trgovačke lance.

“To je prvi Plenkovićev failure.”

Hrvatska, dodaje, uvozi šest milijardi eura hrane, a proizvodi tri.

“To nije ekonomija, to je ovisnost.”

I u energetici vidi sličan obrazac: “Umjesto da potičemo građane da proizvode struju, država dopušta privatnicima da rade solarne farme na poljoprivrednom zemljištu.”

Na pitanje o Ustavnom sudu i izboru sudaca, kaže: “Prihvatit ću tri suca koja poštuju Ustav i liberalno-građansku Hrvatsku”, kaže Hajdaš koji smatra kako izborom predsjednika i zamjenice Ustavnog suda HDZ nije trajno ovladao tom institucijom.

O mađarskom odlikovanju Frane Staničića nema dileme: “Sigurno je trebao odbiti. Ako ga je već primio, očekujem minimum – da se izuzme iz svakog slučaja koji ima veze s Mađarskom.”

Kritizira “okupaciju institucija” i tvrdi da je Plenković “stavio šapu na sve što bi trebalo biti neovisno”.

U dijelu o identitetima i kulturnim ratovima, Dončić kaže: “ZDS je isključivo ustaški pozdrav i treba biti zabranjen u javnom prostoru.”

Šef SDP-a govorio je i o promjenama imena ustaških ulica u Zagrebu, a najavljuje i nove poteze na tom planu.

Prioritet mu je “povratak ulice 8. svibnja” u Zagrebu datuma pobjede nad fašizmom: “Sramotno je da Hrvatska taj dan prešućuje.”

Na pitanje o mogućem povratku Trga maršala Tita kaže: “Prvo 8. svibnja, a onda ćemo razgovarati dalje” i dodaje kako će po tom pitanju sa Tomaševićem naći konsenzus.

Cijelo gostovanje u telegramovom podcastu poslušajte na LINKU.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić s delegacijom posljednja je dva dana proveo u Amsterdamu, gdje se od 16. do 18. listopada održao Kongres Stranke europskih socijalista (PES) – ključni skup progresivnih snaga i civilnog društva posvećen stvaranju pravednije i održivije budućnosti.

Tijekom Kongresa Hajdaš Dončić se susreo s brojnim visokorangiranim europskim političarima iz sestrinskih stranaka, među kojima su potpredsjednica Europskog parlamenta Katarina Barley, predsjednik Europskog vijeća António Costa, španjolski premijer Pedro Sánchez, bivši bugarski premijer i predsjednik PES-a Sergej Stanišev, slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon te aktualni predsjednik PES-a Stefan Löfven.

Ovogodišnji Kongres zaključen je usvajanjem „Poziva na progresivnu mobilizaciju u Europi i šire“, zajedničke obveze za djelovanje u korist pravednosti, demokracije i mira. Tijekom tri dana okupljanja progresivni čelnici, aktivisti i mislioci iz Europe i svijeta poslali su jasnu poruku: jedinstvo, hrabrost i nada u djelovanju temelj su pravednije, održivije i demokratskije budućnosti.

Raspravljalo se o najvažnijim izazovima s kojima se suočava Europa – od klimatskih ambicija i pravednih radnih mjesta, preko globalnih partnerstava, jednakosti i demokracije, do redefiniranja sigurnosti u promjenjivom svjetskom poretku. Paneli poput “Green Deal, Clean Industry, Competitive Europe” i “Progressive Leadership Matters” bavili su se pitanjem kako spojiti industrijsku snagu s društvenom i ekološkom pravednošću, dok su rasprave “Redefining Security in a Changing Global Order” i “Transatlantic Relations: A Shared Progressive Agenda” istraživale novu ulogu Europe u svijetu.

Kongres je ujedno označio početak Globalne progresivne mobilizacije, inicijative koja ima za cilj jačanje progresivnih pokreta diljem svijeta, uz potporu brojnih svjetskih lidera.

Kongres okuplja premijere, dužnosnike EU-a, gradonačelnike, sindikaliste, znanstvenike i aktiviste iz cijelog svijeta s ciljem razmjene ideja i poticanja konkretnih promjena. Zajednički cilj svih sudionika jest osnažiti suradnju demokratskih snaga i obnoviti povjerenje u temeljne vrijednosti slobode, jednakosti i pravednosti.

Na današnjoj konferenciji za medije potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac i saborska zastupnica Ivana Marković upozorile su kako je predloženi rebalans državnog proračuna duboko nepravedan, neodgovoran i bez ikakve vizije razvoja. Umjesto da bude alat prilagodbe promijenjenim okolnostima, ovaj rebalans, istaknule su, služi samo kao pokušaj krpanja rupa koje je Vlada sama iskopala.

„Rebalans bi trebao biti rezultat strateškog promišljanja, ali ovaj to nije. On je dokaz da planiranja zapravo nije ni bilo – Vlada je ponovno pala na ispitu sposobnosti da ostvari vlastite planove,“ poručila je Sabina Glasovac.

Podsjetila je kako je Vlada godinu započela tvrdnjama da je „pobijedila inflaciju“, dok cijene, osobito hrane, i dalje rastu. Poljoprivredni problemi, poput bolesti životinja i nestašice jaja, dodatno pogoršavaju situaciju, a Vladine mjere nisu donijele rezultate – dapače, neke su je dodatno pogoršale.

Posebno je upozorila na katastrofalno stanje u zdravstvu.

„Dug bolnica prema veledrogerijama premašio je 730 milijuna eura, od čega više od 550 milijuna čine dospjele obveze. Ipak, rebalans predviđa samo 154 milijuna eura – i to isključivo za plaće, bez ijednog eura za sanaciju dugova. Opskrba lijekovima je ugrožena, liste čekanja ponovno rastu, a investicije su obustavljene. Zdravstvena politika ove Vlade svela se na preživljavanje – bez reforme, bez vizije i bez odgovornosti.“

Glasovac je naglasila i da je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike već do rujna potrošilo više nego što je planirano za cijelu godinu – 750 milijuna eura umjesto 562 milijuna – a unatoč dodatnim sredstvima, i dalje postoji preko 105.000 neriješenih zahtjeva građana.

„Ovakav neuspjeh u procjeni potreba i upravljanju sustavom pokazuje duboku nekompetenciju,“ istaknula je.

Posebno zabrinjava i činjenica da je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) povučeno 305 milijuna eura manje od planiranog, što znači da Hrvatska ne koristi priliku za razvoj koju imaju druge zemlje.

„Čak 13 ministarstava je u crvenom po realizaciji projekata. Dok druge zemlje ubrzano koriste europska sredstva, Hrvatska stoji,“ zaključila je Glasovac.

Saborska zastupnica Ivana Marković upozorila je da rebalans pokazuje i dramatično pogoršanje stanja u lokalnim proračunima.

„Planirani suficit jedinica lokalne samouprave od 520 milijuna eura pretvorio se u deficit od 333 milijuna. Razlika od 850 milijuna eura nestala je bez ikakvog objašnjenja,“ istaknula je Marković.

Vlada, dodala je, nije objasnila zašto su lokalnim zajednicama smanjeni prihodi i povećani troškovi, niti je ponudila rješenja kako taj manjak nadoknaditi.

„Gradovi i općine preko noći su se našli u situaciji da s manje sredstava moraju pokrivati iste ili veće obveze – od škola i vrtića do komunalne infrastrukture. Inflacija dodatno povećava troškove, a država umjesto pomoći donosi odluke koje slabe fiskalni kapacitet lokalnih proračuna.“

Marković je naglasila da takva politika oduzima lokalnim jedinicama alate za razvoj i građanima pravo na kvalitetne usluge u svojoj sredini.

„Ovaj rebalans razotkriva duboko nepoštovanje prema lokalnoj razini vlasti – onoj koja je najbliža građanima. Umjesto partnerstva i dijaloga, gradovima i općinama nameće se politika nametnutih rješenja: manje prihoda, veći troškovi i nikakvo objašnjenje.“

„SDP smatra da je upravo to ogledalo načina na koji ova Vlada promišlja razvoj – centralizirano, kratkoročno i bez razumijevanja da bez snažnih lokalnih zajednica nema ni snažne države. Hrvatska zaslužuje vlast koja surađuje s gradovima i općinama, a ne onu koja im podmeće teret vlastitih promašaja.“

SDP će u saborskoj raspravi o rebalansu proračuna zahtijevati odgovornost Vlade i jasne odgovore na pitanje zašto se hrvatskim građanima, bolnicama i gradovima stalno nameću posljedice tuđeg nerada i lošeg planiranja.

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača usvojio je Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu kojim traži zabranu društvenih mreža za maloljetnike do 13 godina, a od 13-16 uz isključivo pristanak roditelja ili skrbnika. Razmatraju se slična dobna ograničenja i za platforme za video sadržaje i umjetnu inteligenciju.

„Većina djece ima Facebook, Instagram ili Tik Tok unatoč postojećim dobnim ograničenjima. Prema zadnjem EU istraživanju, čak 60 posto djece lažno prikazuje dob kako bi napravilo račun na društvenim mrežama. Danas smo tijesnom većinom usvojili preporuku da se djeci do 13 godina zabrane društvene mreže, a od 13-16 samo uz pristanak roditelja. Dob bi se morala dokazivati složenim mehanizmima koji uključuju provjeru osobnih dokumenata”, rekla je Biljana Borzan.

Jako puno djece na internetu doživi neugodna iskustva, ali procjene su da roditeljima kažu za tek jedan od deset takvih slučajeva. Takva iskustva imaju negativan utjecaj na mentalno zdravlje djece i mladih. U Španjolskoj je primjerice pak jedno istraživanje pokazalo kako je više od 15 posto mladih u dobi 14-17 pokušalo samoubojstvo, a gotovo 30 posto neki oblik samoozljeđivanja u zadnjih godinu dana. Zato je španjolska vlada usvojila nacionalni zakon za borbu protiv ovisnosti djece na internetu. U Italiji je pak ovaj mjesec jedna udruga roditelja tužila Facebook, TikTok i Instragram jer nisu poštivali dobna ograničenja.

„Samo petina roditelja u Hrvatskoj koristi roditeljske kontrole. One moraju biti puno jednostavnije za korištenje. Zanimljivo je kako kad nam trebaju prodati kremu za lice, internetski divovi mogu pogoditi našu dob, ali kada dijete koristi njihove platforme-onda nisu znali. Predlažemo i da se uvede viša razina osobne odgovornosti menadžera internetskih kompanija koji svjesno dovode djecu u opasnost“, kaže Borzan.   

Izvješće ističe i problem digitalne ovisnosti koju platforme izazivaju svojim dizajnom. Navodi se da 78 posto djece starije od 13 godina provjerava mobitel bar jednom u sat vremena, a 46 posto cijelo vrijeme.

„Prema istraživanju koje sam provela u Hrvatskoj, čak 96,5 posto građana smatra da su djeca previše na mobitelima. Čak tri četvrtine njih smatra da sve veći broj djece ne može upisati prvi razred osnovne škole zbog posljedica pretjeranog korištenja interneta koje rezultira psihičkim, emocionalnim i motoričkim smetnjama. U Hrvatskoj, broj djece kojima je upis odgođen obara rekorde - ove godine nije upisano više od četiri tisuće djece“, rekla je Borzan.

Što oporba sprema uoči premijerova obraćanja, ali i kako će izgledati SDP-ov stranački statut, otkrio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.

“SDP je uvijek bio predvodnik demokratskih promjena u Hrvatskoj, još od ‘90-ih. Isto tako je i s promjenama u statutu, koje su važne članovima, ali i građani moraju vidjeti kako mi razmišljamo”, rekao je Hajdaš Dončić.

Dodao je da novi statut donosi punu rodnu ravnopravnost, uvođenje elektroničkog glasanja te da se izbori za predsjednika stranke, kao i za predsjednike općinskih i gradskih organizacija, provode po načelu “jedan član, jedan glas”.

Ipak, izbori za Predsjedništvo i županijske odbore provodit će se na delegatskom principu.

“To je prijedlog koji je na javnoj raspravi. To je interna stvar SDP-a”, rekao je Hajdaš Dončić.

Na pitanje o kritikama da kroji stranku po vlastitoj mjeri, odgovorio je: “To nije točno. Izbori za Predsjedništvo održat će se tek nakon parlamentarnih izbora. Nakon parlamentarnih izbora – tko živ, tko mrtav.”

Najavio je da će se izbori za lokalna tijela održati početkom iduće godine, te poručio kako SDP sada ima dovoljno vremena da “posloži stvari koje nisu bile dobre”.

Govoreći o izboru troje novih ustavnih sudaca, Hajdaš Dončić je rekao da nema favorita među 14 kandidata.

“Prihvatljivo mi je da izaberemo tri ustavna suca koja štite Ustav. Ustavni sud bio je pod prevelikim utjecajem jedne stranke”, rekao je.

Naglasio je kako SDP neće uvjetovati ničiji izbor, te da je cilj postići konsenzus oporbenih stranaka.

“Za tango je potrebno dvoje. Razgovarali smo s većinom oporbenih stranaka, a na treći krug razgovora pozvat ću i HSLS jer mi je bitno da imamo dogovor oko izbora sudaca koji će poštivati Ustav.”

Dodao je i da se Ustav često nije poštovao, posebno u kontekstu tumačenja izbornih rezultata u pojedinim županijama, te optužio HDZ za politički pritisak na Ustavni sud.

U srijedu će premijer Andrej Plenković održati govor o stanju nacije. Na pitanje što oporba planira, Hajdaš Dončić je rekao: “Nema nikakvog performansa. Znam da će to biti hvalospjev o samome sebi, ali hajmo razgovarati o Viliju Berošu i zbog čega je zaposlen u zagrebačkoj bolnici mimo uvjeta natječaja i čime ga Plenković drži u šaci. To je ključno pitanje.”

“Nisam osoba kao on i nikada ne bih čitao brojke i fabricirao stvarnost. Svjestan sam problema i znam kako ljudi žive, za razliku od Plenkovića”, dodao je.

Novinarka je primijetila da je oporba sve više podijeljena i da SDP više ne surađuje s Mostom. Hajdaš Dončić je potvrdio da je Možemo! SDP-ov strateški partner na nacionalnoj razini.

“Razgovaram i dogovaram s ljudima koji stoje na braniku Ustava i dijele naše programe i vrijednosti. Neka tumačenja Mosta nisu mi bliska ni životno ni ideološki. O nekim stvarima možemo razgovarati, ali o 90 posto njih ne možemo.”

Zaključio je da se kroz takve razlike jasno vidi tko je lijeva, a tko desna oporba.

Na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog odbora regija usvojeno je Mišljenje zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba „Procjena statusa europske Energetske unije i priprema učinkovite provedbe energetske tranzicije u skladu s FIT for 55 ciljevima EU“, čime je ono postalo dio službene politike ove europske institucije.

Mišljenje daje pregled potrebnih mehanizama za provedbu energetske i klimatske politike EU te nudi preporuke za njihov daljnji razvoj te izradu i provedbu europske legislative na tom području.

Tijekom predstavljanja Mišljenja, Joško Klisović je istaknuo da uspjeh paketa Fit for 55 ovisi o punom osnaživanju lokalnih i regionalnih vlasti kao ključnih aktera energetske tranzicije jer one provedbe 70 % svih mjera potrebnih za ostvarenje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. godine.

„Lokalne vlasti nisu samo provoditelji, nego partneri, inovatori i pokretači promjena. Ako želimo pravednu i učinkovitu energetsku tranziciju, moramo ih sustavno uključiti u oblikovanje, provedbu i praćenje energetskih politika,“ naglasio je Klisović.

U svom izlaganju upozorio je na glavne izazove u provedbi paketa: nedostatak tehničkih i financijskih kapaciteta, neučinkovito višerazinsko upravljanje, fragmentiran i nekoherentan pravni okvir, složene administrativne postupke te nedovoljnu javnu podršku. Predložio je niz konkretnih rješenja, među kojima su:

·        uspostava Foruma za lokalnu provedbu Fit for 55 radi izravnog komuniciranja, učinkovitog financiranja i ubrzavanja provedbe energetskih projekata između javnih vlasti, poslovne zajednice i građana,

·        pojednostavljenje procedura, smanjenje sufinanciranja i izravan pristup gradova i regija EU fondovima te jačanje tehničke pomoći,

·        uvođenje jedinstvenog europskog digitalnog sustava izdavanja dozvola radi smanjenja birokracije i ubrzanja realizacije projekata energetske tranzicije,

·        razvoj lokalnih planova uključivanja građana u energetsku tranziciju.

Klisović je naglasio da osnaživanje lokalnih i regionalnih vlasti predstavlja ključan preduvjet uspješne energetske tranzicije.

„Njihovo osnaživanje nije samo praktična potreba za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva EU-a, već i demokratska nužnost – kako bi građani bili uključeni, saslušani i podržani u procesu promjena,“ poručio je.

Dodao je kako prevladavanje postojećih prepreka zahtijeva ciljanu potporu EU-a te strukturirano i učinkovito višerazinsko upravljanje.

„Sljedeći Višegodišnji financijski okvir mora priznati ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u provedbi paketa Fit for 55 i osigurati im odgovarajuću financijsku podršku. One trebaju biti priznate kao partneri i su-stvaratelji budućih zakonodavnih inicijativa – od samog početka procesa,“ istaknuo je Klisović.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević predstavila je danas u Đakovu na konferenciji za medije koaliciju s kojom ta stranka izlazi na ponovljene izbore za članove Gradskog vijeća Grada Đakova.

“Na ponovljenim izborima za članove Gradskog vijeća Grada Đakova, stranke SDP i Mladi za Đakovo izlaze u koaliciji s jasnom vizijom - Đakovo koje živi, radi i raste. Ova suradnja temelji se na zajedničkim vrijednostima, odgovornosti, solidarnosti i vjeri u sposobnost našeg grada da se pokrene naprijed. Spoj iskustva i svježine, znanja i novih ideja, čini ovu koaliciju istinskom prilikom za promjene koje građani očekuju.”, napominje Bježančević.

“Đakovo je u proteklih četvrt stoljeća, nažalost, stagniralo. Dok su drugi gradovi ulagali u ljude, infrastrukturu i poduzetništvo, naš je grad ostajao na mjestu. Vrijeme je da to promijenimo, ne povratkom unatrag, nego okretanjem prema budućnosti i stvaranju grada po uzoru na one koji uspješno napreduju.”, napominje Bježančević.

“Naša briga su ljudi, i svi oni koji danas osjećaju da ih sustav zapostavlja, roditelji čija djeca ne mogu upisati vrtić zbog nedostatka kapaciteta, osobe s invaliditetom kojima grad još uvijek nije dovoljno pristupačan, obrtnici i poljoprivrednici koji zaslužuju potporu, ne prepreke, mladi koji trebaju priliku za samostalan život, te osobe treće životne dobi, koje zaslužuju dostojanstvenu svakodnevicu. Naš program nudi konkretna, realna rješenja koja ćemo detaljno predstaviti u vremenu pred nama. Od revizije cijena javnih usluga, jer Đakovčani plaćaju previše za premalo, pokretanja programa izgradnje stanova za mlade obitelji, uz korištenje dostupnih potpora i modela, do procjene i uvođenja nekog vida javnog prijevoza koji će povezati starije građane i prigradska naselja s centrom grada, jer grad mora brinuti o potrebama građana, a ne isključivo o profitu. Ali i pokretanje aktivnih razgovora sa Županijom o stanju u školstvu i zdravstvu, jer naši ljudi zaslužuju specijalističke ordinacije i naša djeca kvalitetnije obrazovanje.”, navodi zastupnica Bježančević.

“Vjerujemo da grad mora služiti svojim građanima, a ne obrnuto. Naša misija je otvoreno, pravedno i uključivo Đakovo, grad koji brine o svakom djetetu, o svakom radniku, o svakom umirovljeniku. Vrijeme je da Đakovo ponovno postane grad mogućnosti i da napokon, kao odgovorno Gradsko vijeće, počnemo raditi za ljude.”, zaključila je Bježančević.

Predsjednik stranke Mladi za Đakovo Marko Berberović kao vijećnik u posljednjem sazivu Gradskog vijeća napominje, “Kao vijećnik koristio sam instituciju pitanja u svrhu brige za osobe s invaliditetom, umirovljenike, brige za napuštene životinje i brige za snižavanje prevelikih cijena komunalnih usluga u našem gradu. Ranije smo proveli anketu koja je potvrdila ono što smo znali ranije, našem gradu ne trebaju nerealni megalomanski projekti za odabrane, već nam trebaju male stvari.”

“Ulice su nam bez rasvjete, ceste su pune rupa, našem gradu trebaju projekti koji brinu o potrebama malog čovjeka. Za to ćemo se kao koalicija zalagati jer slušamo ljude i ono što njima treba.”, zaključio je Berberović.

Eurozastupnica Biljana Borzan osmu godinu zaredom dodijelila je priznanje „Najdonator“, kojim se nagrađuje tvrtke koje su donirale najviše hrane u Hrvatskoj u 2024. godini. Cilj ove inicijative, koju je Borzan pokrenula 2017. godine, jest potaknuti odgovorno i održivo poslovanje, ali i istaknuti one tvrtke koje svojim djelovanjem pomažu u borbi protiv bacanja hrane i siromaštva.

Borzan: „Sva donirana hrana znači manje otpada, ali i više dostojanstva za one koji se s takvim izazovima svakodnevno bore. Kada sam pokretala ovaj projekt, željela sam pokazati da se poslovni uspjeh i društvena odgovornost mogu razvijati ruku pod ruku. Danas s ponosom mogu reći da tvrtke u Hrvatskoj idu upravo tim putem.“

U kategoriji velikih tvrtki koje su prijavile najveću ukupnu prodajnu vrijednost donirane hrane bez PDV-a, pobjednik za 2024. godinu je Konzum plus d.o.o. U prošloj godini donirao je hranu u vrijednosti od 1.604.742,78 eura, što ga ponovno čini vodećom tvrtkom u Hrvatskoj po količini donirane hrane. Konzum već dugi niz godina sustavno pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija, u suradnji s brojnim humanitarnim organizacijama diljem zemlje, te je jedina kompanija u Hrvatskoj koja je svih osam godina, koliko se nagrada dodjeljuje, osvojila ovu titulu.

„U Konzumu smo sustav doniranja hrane postavili još 2016. godine te smo izuzetno ponosni što smo iz godine u godinu, s posrednicima koji su zajedno s našim zaposlenicima važna karika u procesu, sve učinkovitiji u tome. Dosad smo donirali više od 2600 tona hrane ukupne vrijednosti više od 7,76 milijuna eura, čime s jedne strane kontinuirano pomažemo najpotrebitijima, a s druge doprinosimo smanjenju otpada od hrane, te smo izuzetno ponosni na ovo priznanje“, prilikom preuzimanja nagrade izjavio je Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma. 

U kategoriji velikih tvrtki koje su prijavile najveći udio donacija hrane u odnosu na godišnje prihode, ovogodišnji pobjednik je Nestlé Adriatic d.o.o., tvrtka koja se prvi puta našla među nagrađenima. U 2024. Nestlé je donirao hranu u vrijednosti od 128.143,77 eura uz godišnje prihode od 80,57 milijuna eura. Ovime Nestlé pokazuje da je društvena odgovornost dio njihovog poslovanja i praksa koja donosi rezultate.

„Velika nam je čast primiti ovu nagradu koja potvrđuje da doista aktivno činimo dobro, što je naš slogan. Kada je riječ o doniranju hrane, najvažnije nam je bilo uspostaviti efikasan sustav koji omogućuje da proizvode koji se neće stići prodati, dovoljno prije isteka roka doniramo te da naši partneri osiguraju da hrana na vrijeme dođe do krajnjih korisnika. Ponosni smo što smo u 2024. godini uspjeli smanjiti uništavanje hrane za čak 60% u odnosu na prethodnu godinu čime smo doprinijeli smanjenju utjecaja na okoliš i pomogli onima kojima je pomoć potrebna. “, izjavila je Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih poslova tvrtke Nestlé Adriatic.

Sana delikatese d.o.o su odnijele pobjedu u kategoriji malih i srednjih poduzeća koja su donirala najviše hrane u odnosu na godišnje prihode. Ova tvrtka s godišnjim prihodom od 1.942.105,39 eura donirala je hranu u vrijednosti od 24.642,96 eura, što čini impresivnih 1,27 posto njezinih prihoda, ali i više nego duplo veću količinu donirane hrane u odnosu na prošlu godinu. Sana je tako još jednom dokazala da i mala poduzeća mogu imati ogroman društveni utjecaj u borbi protiv bacanja hrane.

"Sana tim s ponosom nosi ovo priznanje čak 6 godina, ono potvrđuje našu predanost odgovornom poslovanju i brizi za zajednicu. Doniranjem hrane onima kojima je najpotrebnija nastojimo smanjiti bacanje hrane i doprinijeti očuvanju okoliša, dok istovremeno pokazujemo da i mala poduzeća mogu ostvariti značajan društveni učinak u svojoj zajednici. Zahvaljujem svim našim zaposlenicima na trudu i predanosti te svima koji podržavaju našu misiju solidarnosti, održivosti i društvene odgovornosti." - izjavila je vlasnica i direktorica Silvija Repić.

„U Europskoj uniji se svake godine baci 59 milijuna tona hrane, dok si 42 milijuna građana ne može svaki dan priuštiti kvalitetan obrok. Hrvatska, nažalost, prati taj trend. Projekt Najdonator dokaz je da promjena dolazi kada se povežu humanost i odgovorno poslovanje. Nadam se da će ovo priznanje potaknuti i druge da se uključe jer nitko ne bi smio biti gladan dok se hrana baca.“, zaključila je Borzan.

"Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2024. godini" iz rujna ove godine, poznato kao "Zeleno izvješće" Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, donosi podatke koji ne ostavljaju prostor za optimizam. Posebno teška situacija bilježi se u mljekarstvu – sektoru koji se nalazi u drastičnom padu. Ovo nije puka statistika, već posljedica izravne političke odgovornosti. Kako bismo rasvijetlili put koji nas je doveo do ove točke, uspoređujemo stanje iz 2015. – godine kada je resor poljoprivrede vodio SDP – s podacima iz 2024. Dakle, nakon devet godina kontinuiranog upravljanja HDZ-a. Dok je hrvatska poljoprivreda pod HDZ-ovim okriljem trebala doživjeti renesansu, stvarnost je brutalna: politike usmjerene isključivo na velike proizvođače desetkovale su male i srednje, ostavljajući iza sebe pustoš.

Iako je u 2024. donesen "Program razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030." kojim su postavljena tri cilja (C1: povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka; C2: povećanje produktivnosti proizvodnje mlijeka po grlu i gospodarstvu; C3: osiguranje dostupnih i dostatnih preradbenih kapaciteta i trženja mlijeka), on nije sveobuhvatan jer nedostaju brojne mjere usmjerene na zemljišnu politiku, kao i uvođenje mladih u proizvodnju, nedostatak radne snage, modernizacija itd. Upravo iz tog razloga pripremili smo ovu analizu.

Sektor mljekarstva u Republici Hrvatskoj suočava se s teškim stanjem, pri čemu se najveći izazov očituje u nedostatku sustavne dugoročne strategije koja bi osigurala koherentan i stabilan razvoj. Analiza ključnih pokazatelja otkriva alarmantne trendove drastičnog smanjenja proizvodnje, broja proizvođača - posebice malih i srednjih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) - te ukupnog stočnog fonda. Ovi trendovi imaju ozbiljne i dalekosežne posljedice na prehrambenu sigurnost, ekonomsku stabilnost ruralnih područja i socijalnu strukturu zemlje. Bez hitnih sveobuhvatnih i strateški usmjerenih mjera, podržanih jasnom vizijom i potencijalno javno-privatnim partnerstvom, negativni trendovi će se nastaviti, ugrožavajući opstojnost cijelog sektora. Stoga je nužno prepoznati da je potpora malim proizvođačima temelj za revitalizaciju mljekarstva, uz snažno poticanje udruživanja i stvaranje uvjeta za njihovu profitabilnost i opstanak. Ova analiza identificira ključne probleme i predlaže aktivnosti usmjerene na izgradnju otpornog, konkurentnog i samoodrživog sektora hrvatskog mljekarstva.

Ključni problemi u hrvatskom mljekarstvu:

1. Proizvodni kolaps stočnog fonda

• Drastičan pad broja muznih krava (sa 151.502 u 2015. na svega 70.884 u 2024.) i kontinuirano smanjenje ukupnog broja goveda. To direktno dovodi do smanjenja proizvodnog potencijala i ugrožava dugoročnu opstojnost ne samo mliječne, već i mesne industrije.
• Nepovoljna dobna struktura goveda i nedovoljno obnavljanje stada. Dio junica se prodaje prije ulaska u proizvodnju, a mortalitet/izlučenje muznih krava je preveliko, što dodatno pogoršava situaciju s brojem muznih krava.

2. Ovisnost o uvozu i ugrožena prehrambena sigurnost

•  Značajan pad otkupljenih količina mlijeka (s 513.406.175 kg u 2015. na 378.681.241 kg u 2024.) i kritično niska razina samodostatnosti (svega 50,29 % u 2024.). To Hrvatsku čini izrazito ranjivom na poremećaje na globalnom tržištu i dugoročno ugrožava nacionalnu prehrambenu sigurnost.
•  Negativna vanjskotrgovinska bilanca i prevelika uvozna ovisnost. Hrvatska je neto uvoznik mlijeka i mliječnih proizvoda s deficitom koji raste (s 80 milijuna EUR u 2015. na 143,1 milijuna EUR u 2024.), što ukazuje na stalnu ovisnost o vanjskim izvorima i slabu konkurentnost domaćih proizvoda.

3. Ekonomska neodrživost primarne proizvodnje

•  Niska isplativost proizvodnje i slaba pozicija primarnih proizvođača karakterizirana je pritiskom niskih otkupnih cijena, visokim troškovima proizvodnje (energija, stočna hrana), te nedovoljnom spremnošću prerađivača da dijele profite.
•  Slaba pregovaračka moć proizvođača, ovisnost o uvozu stočne hrane i utjecaj klimatskih promjena dodatno opterećuju profitabilnost, a država ne intervenira dovoljno aktivno da osigura pravedne uvjete.

4. Depopulacija ruralnih područja i nedostatak strategije

•  Dramatičan pad broja isporučitelja mlijeka (8.746 u 2015. na samo 2.674 u 2024. gotovo 70 %), pogotovo malih OPG-ova. Koncentracija proizvodnje na manji broj većih proizvođača uzrokuje demografske i socijalno-ekonomske probleme u ruralnim područjima.
•  Nedostatak cjelovite nacionalne strategije i neadekvatna provedba postojećih mjera. Hrvatska nema jedinstvenu, dugoročnu i sveobuhvatnu strategiju, što dovodi do neefikasne provedbe, slabe koordinacije i birokratskih prepreka koje obeshrabruju poljoprivrednike.
•  Starost poljoprivrednog stanovništva i nedostatak radne snage. Mljekarstvo je zahtjevan i često slabo plaćen posao, što obeshrabruje mlade i ugrožava dugoročnu održivost farmi i sektora.

5. Problemi s upravljanjem zemljištem

•  Fragmentiranost zemljišta i prepreke za okrupnjavanje. Usitnjena poljoprivredna zemljišta otežavaju učinkovitu i ekonomičnu proizvodnju stočne hrane. Spori procesi komasacije i dodjele državnog zemljišta sprečavaju proizvođače u postizanju ekonomije razmjera, prisiljavajući ih na kupnju skupe stočne hrane ili smanjenje stada.

Rješavanje dubokih strukturnih problema u sektoru mljekarstva zahtijeva višeslojni pristup koji uključuje snažnu političku volju, kontinuiranu financijsku podršku, učinkovitu koordinaciju i aktivnu suradnju svih dionika.

Ključno je preokrenuti dosadašnje negativne trendove te osigurati dugoročnu održivost hrvatske proizvodnje mlijeka. U nastavku je prijedlog aktivnosti i mjere kojima bi se ključni problemi mogli otkloniti ili barem umanjiti:

1. Stvaranje strateškog okvira i potpora malim i srednjim OPG-ovima

•  Razvoj sveobuhvatne strategije: Izraditi Nacionalnu strategiju za razvoj mljekarstva (koja uključuje i mesnu industriju), s jasnim ciljevima i pokazateljima, te uspostaviti multidisciplinarnu radnu skupinu za njezinu provedbu i evaluaciju.
•  Ciljana podrška OPG-ovima: Kreirati poseban program potpora za male i srednje OPG-ove s manjim brojem krava, uključujući poticaje za ekstenzivno stočarstvo u brdsko-planinskim područjima.
•  Poticanje udruživanja i kratkih lanaca: Aktivno poticati osnivanje proizvođačkih organizacija i zadruga te analizirati mogućnosti javno-privatnog partnerstva za izgradnju/modernizaciju malih mljekara. Promovirati kratke lance opskrbe i izravnu prodaju.

2. Povećanje samodostatnosti i obnova stočnog fonda

•  Prioritetno financiranje proizvodnje: Prioritetno financirati investicije koje izravno povećavaju proizvodnju mlijeka (modernizacija farmi, genetika, ishrana) i poticati ugovaranje proizvodnje s prerađivačima.
•  Program obnove i genetike: Osigurati subvencije za kupnju visokokvalitetnih junica, uvesti nacionalni program subvencioniranog umjetnog osjemenjivanja te pružiti financijsku podršku za zadržavanje ženske teladi i junica na farmama.
•  Podrška mladim poljoprivrednicima: Poticaji za mlade koji ulaze ili šire mliječnu proizvodnju, uz osiguranje stručne podrške i mentorstva.

3. Jačanje profitabilnosti i pregovaračke moći proizvođača

•   Regulacija tržišta: Ojačati zakonodavni okvir i kontrolu trgovačkih praksi radi pravedne raspodjele profita i zaštite proizvođača od monopolističkog ponašanja, s naglaskom na poštenu otkupnu cijenu mlijeka.
•  Optimizacija potpora: Nastaviti optimizirati izravne i investicijske potpore za modernizaciju farmi (smanjenje troškova energije i stočne hrane).
•  Osiguranje od rizika: Subvencionirati osiguranja od rizika (suše, poplave, bolesti) za proizvođače.

4. Povećanje konkurentnosti, transfer znanja i privlačenje radne snage

•  Promocija i izvoz: Jačati brendiranje domaćih mliječnih proizvoda (posebno s geografskim porijeklom) i poticati izvoz proizvoda s dodanom vrijednosti.
•  Istraživanje i razvoj: Osigurati veća izdvajanja za poljoprivredna istraživanja u mljekarstvu, osnovati centar izvrsnosti i subvencionirati inovativne tehnologije na farmama.
• Atraktivni uvjeti za mlade i radnu snagu: Kreirati programe za mlade poljoprivrednike s povoljnim kreditima i mentorstvom. Riješiti pitanje radne snage kroz olakšavanje zapošljavanja stranih radnika ili poticanje povratka domicilnog stanovništva.

5. Pojednostavljenje administracije i upravljanje zemljištem

•  Pojednostavljenje procedura: Educirati službenike, uspostaviti "jedan šalter" za poljoprivrednike te formirati stručne timove za terensku pomoć u pripremi projekata i prijava za fondove.
•  Ubrzanje komasacije i zakupa zemljišta: Intenzivirati provedbu komasacije i pojednostaviti procedure za dugoročni zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, posebno za stočare.
•  Kontrola i poticaji za zemljište: Provoditi nadzor nad održavanjem privatnog poljoprivrednog zemljišta i uvesti porezne olakšice za dobrovoljno okrupnjavanje.

Uspješna provedba ovih prijedloga zahtjeva snažnu političku volju, kontinuiranu financijsku podršku i aktivnu suradnju svih dionika u sektoru mljekarstva. Samo tako je moguće preokrenuti negativne trendove i osigurati dugoročnu održivost hrvatske proizvodnje mlijeka. Nastave li se dosadašnji negativni trendovi uz "prazna" obećanja i stalno pozivanje na prošlost izgubit ćemo još jedan važan sektor stočarske proizvodnje, a naše sela bit će još praznija.

Kao da afričke svinjske kuge nije bilo ranije i kao da za Pečenkijadu i Pogača Fest u Slavonskom Brodu nije znao ranije, ministar poljoprivrede David Vlajčić, tek je 9 sati prije 11. listopada (dana održavanja dvije manifestacije) zabranio izlaganje i konzumaciju proizvoda od svinjskog mesa.

Facebook objavom koja je izazvala veliki interes javnosti, SDP-ova saborska zastupnica i županijska vijećnica Ivana Ribarić Majanović izrazila je svoje nezadovoljstvo svime što se odvijalo vezano za Pečenkijadu u Slavonskom Brodu, a koja je naprasno otkazana samo nekoliko sati prije subote odnosno dana održavanja iste.

Kako je riječ o jednoj od rijetkih reakcija političara na suludi potez Ministarstva poljoprivrede koje je mjere suzbijanja širenja afričke svinjske kuge u Brodsko-posavskoj županiji moglo uvesti nekoliko dana ranije, a ne tik pred održavanje manifestacija s velikim brojem sudionika koji su u trenutku izdavanja Naredbe već bili stigli u Slavonski Brod na Pečenkijadu i Pogača Fest - u nastavku njezinu objavu prenosimo u cijelosti:

Kao članica saborskog Odbora za poljoprivredu, izražavam duboko nezadovoljstvo načinom na koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH postupilo u slučaju zabrane tradicionalne Pečenkijade u Slavonskom Brodu, objavivši odluku samo dan prije održavanja manifestacije — i to u 14.30, kad su pripreme već bile u punom jeku.

Podsjećam kako se o Pečenkijadi raspravljalo i na saborskom Odboru za poljoprivredu više od tjedan dana ranije. Znači, bilo je dovoljno vremena za pravovremenu reakciju, a ne da se to učini onda kad su pečenke već bile kupljene, nasoljene, na ražnju. Šatori su se postavljali, organizatori angažirani, logistika osigurana. Doći dan prije u Slavonski Brod i sve otkazati nije samo neodgovorno — to je krajnje bezobrazno prema ljudima koji su uložili trud, novac i vrijeme.

Ministre, ovu manifestaciju ste spominjali na Odboru za poljoprivredu — pa gdje ste Vi i službe bili cijeli tjedan?

Posebno zabrinjava činjenica da su stručne službe organizatora o zabrani obavijestile tek u posljednji trenutak, što je dovelo do kašnjenja u informiranju samih sudionika — ljudi koji su već uplatili kotizaciju, pripremili opremu i planirali dolazak, a dokaz tome je i da je policija od ranih jutarnjih sati odvraćala sudionike koji dolaze.

Takav pristup nije samo administrativni propust, već i ozbiljan udarac povjerenju građana u institucije. Građani su se pitali— što s kupljenim pečenkama? Da ih peku kod kuće? Da ih spreme u zamrzivač? Ovakva zakašnjela zabrana nije samo udarac lokalnoj zajednici i organizatorima — ona je simptom šireg problema.

Ako se i svinjogojce informira ovako kasno, bez jasnih protokola i pravovremenih upozorenja, nije ni čudo da na terenu vlada potpuna nesvjesnost o ozbiljnosti situacije i da se biosigurnosne mjere ne poštuju.

Upravo je to, podsjećam, ministar osobno istaknuo na Odboru za poljoprivredu — da postoji zabrinjavajući jaz između propisa i prakse.

SDP ne osporava stručne stavove i epidemiološke preporuke. Poštujemo struku. Ali tražimo odgovornost, pravovremenost i poštovanje prema građanima. Jer dok se pečenke okreću na ražnju — povjerenje prema institucijama se okreće u prazno!

(Izvor: plusportal.hr )

U prostorima zabočke Gradske galerije održan je okrugli stol pod nazivom „Solari u Lugu Zabočkom – problemi i prava vlasnika“. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a na pitanja građana odgovarali su gradonačelnica Zaboka dr. sc. Valentina Đurek, predstavnica Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Valerija Vrček Habazin, saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, te saborske zastupnice iz stranke Možemo! Dušica Radojčić i Sandra Benčić.

Gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek na samom se početku obratila građanima istaknuvši kako je Grad angažirao pravne stručnjake koji su savjetovali da je najbolje rješenje za zaštitu građana podnošenje Zahtjeva za ocjenu suglasnosti Zakona o energiji i Zakona o obnovljivim izvorima energije s Ustavom Republike Hrvatske.

“Grad Zabok obratit će se jednoj petini saborskih zastupnika, konkretno članovima stranaka SDP-a i Možemo!, da Ustavnom sudu podnesu zahtjev za ocjenu ustavnosti spornih odredbi”, istaknula je Đurek, dodavši kako je nedopustivo da privatni subjekti dobivaju mogućnost izvlaštenja građana radi ostvarivanja privatnih interesa.

Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je da u potpunosti razumije građane koji su, kako je rekao, opravdano bijesni, te da želi konkretno pomoći u zaštiti njihovih prava.

“Ovo nije javni interes, ovo je čista utrka za profitom. U Hrvatskom saboru pokrenut ćemo zahtjev za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi koje omogućuju ovakve situacije. Taj se zahtjev mora rješavati po užurbanom postupku – to je najbrži i trenutno najbolji pravni korak kojim se može zaustaviti proces izvlaštenja”, rekao je Hajdaš Dončić.

Dodao je kako se nada da cijeli slučaj pomno prati i privatni investitor te da će prepoznati opravdan otpor zajednice, zbog čega bi s njegove strane bilo moralno i odgovorno zastati i preispitati način provedbe projekta.

Predstavnica REGEA-e Valerija Vrček Habazin naglasila je kako su obnovljivi izvori energije, pa tako i solarne elektrane, od iznimne važnosti i općenito pozitivna stvar, no ne i u ovom slučaju.

“Ovaj slučaj pokazao je manjkavost zakonodavnog okvira, ali imamo i jedan pozitivan primjer. Zajedno s Gradom krenuli smo u projekt energetske zajednice smještene na krovu DVD-a Špičkovina, što se pokazalo kao izvrsna suradnja s građanima”, istaknula je Vrček Habazin.

Dušica Radojčić, ujedno i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, rekla je kako je bila šokirana kada je primila pritužbe građana iz Luga Zabočkog te se odmah angažirala proučiti primjere prakse iz Europe i svijeta.

“Ovaj slučaj, u kojem se izvlaštenje provodi pod krinkom državnog i strateškog interesa, a zapravo za privatnu osobu, neviđen je i nedopustiv”, naglasila je Radojčić, dodajući kako će i dalje biti na raspolaganju Zabočanima.

Sandra Benčić istaknula je kako se radi o primjeru grabeži.

“Pokušat ćemo pomoći građanima tako što ćemo, zajedno sa SDP-om, predati zahtjev za ocjenu ustavnosti. Također ćemo pokušati izmijeniti zakon, iako nemamo većinu pa će to ići teže. Dogovorili smo da ćemo, Siniša Hajdaš Dončić i ja, odnosno naše stranke, financirati građanima pravno savjetovanje u vezi ovih slučajeva te osigurati pravnike i stručnjake koji će im pomoći u njihovoj individualnoj borbi”, poručila je Benčić.

Građani su gostima postavljali konkretna pitanja, uključivali se komentarima i iznosili vlastite slučajeve. Dogovoreno je da će Grad Zabok građane redovito informirati o daljnjim koracima te im omogućiti da se u prostorijama Grada sastanu s pravnim stručnjacima koji će im pružiti dodatnu pravnu potporu vezanu uz ovu problematiku.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Piližota rekao je u subotu kako su umirovljenici i osobe s invaliditetom građani kojima ova država duguje najviše, a daje im najmanje, i kojima trenutna vlast nudi milostinju umjesto dostojanstva te sporost umjesto pravde.

Na konferenciji za novinare Piližota je ocijenio da je odluka Vlade o isplati 13. mirovine "simbol obmane, a ne brige" jer svjedočimo da "inflacija jede svaki euro te da cijene hrane, lijekova i režija rastu svaki mjesec".

Napominje da ta mirovina iznosi šest eura po godini radnog staža, što je zapravo 50 centi za svakih mjesec dana staža, te da to "nije briga za starije, već vrlo jeftin marketinški trik".

Stoga tražimo da 13. mirovina ne bude milostinja, nego zakonsko i trajno pravo, s minimalnim iznosom koji će svima jamčiti dostojanstvo, te s progresivnim dodatkom prema godinama staža, dodao je Piližota.

Zatražio je i uvođenje mehanizma koji automatski usklađuje mirovine prema faktoru koji je povoljniji za umirovljenika, ovisno o tome je li to rast inflacije ili rast plaća u prethodnom razdoblju jer umirovljenici ne smiju biti kolateralne žrtve ovoga sustava.

Smatra kako je drugi simbol bešćutnosti inkluzivni dodatak, koji je trebao pomoći osobama s invaliditetom da žive dostojanstvenije, a umjesto toga postao je simbol nepravde i nemara.

Ustvrdio je kako inkluzivni dodatak danas prima oko 190 tisuća ljudi, a više od 100 tisuća još čeka rješenje, dok, prema dostupnim podatcima, više od 15 tisuća ljudi, nažalost, nije dočekalo ostvarenje toga prava, a od nadležnih institucija stiglo je objašnjenje da se zaostatci ne nasljeđuju.

Piližota smatra da to "nije tehnička pogreška, već moralni slom vlasti koja se zaklinje u socijalnu osjetljivost, a očigledno računa da će neki jednostavno umrijeti čekajući".

Zatražio je da zaostatci vezani uz inkluzivni dodatak moraju biti nasljedni, te hitno rješavanje najtežih slučajeva, terminalno bolesnih osoba i osoba s teškim invaliditetom, gdje rješenje treba biti doneseno u roku od 30 dana, a za sve ostale maksimalno u roku od 90 dana.

Piližota je ocijenio da je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava obitelji i socijalne politike, na čelu s ministrom Marinom Piletićem, postalo simbol neosjetljivosti, birokracije i nepravde.

Ako država ne može osigurati dostojanstvo onima koji su radili cijeli život i koji se svakodnevno bore s invaliditetom, onda to nije socijalna država, nego država bešćutnosti.

"Vrijeme da Hrvatska postane zemlja u kojoj se ne dijele mrvice, nego pravda", poručio je Piližota.