Učitavanje...
Pravo domoljublje mjeri se odgovornim upravljanjem šumama i vodama
Šume i vode nisu samo prirodni resursi, one su temelj opstanka i razvoja Hrvatske, a način na koji njima gospodarimo jedan je od najboljih pokazatelja stvarnog domoljublja. Ovaj vikend obilježavamo Svjetski dan šuma i Svjetski dan voda, a u SDP-u te datume shvaćamo kao trenutak za ozbiljno upozorenje. Naše prirodno bogatstvo je iznimno: čak 95 % naših šuma je prirodnog podrijetla, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture. Također, po količini dostupne vode spadamo među najbogatije zemlje u Europi, s prosječnom količinom raspoložive vode od oko 30 000 m3 po stanovniku godišnje. Ipak, to bogatstvo vrijedi isključivo onoliko koliko njime znamo upravljati. Nažalost, državne tvrtke poput Hrvatskih šuma odavno su postale sinonim za afere, netransparentnost i prebacivanje odgovornosti.
Posljedice takvog nemara izravno ugrožavaju kvalitetu života građana. Park-šuma Marjan u Splitu ogledni je primjer kraha sustava zbog dugotrajnih problema sa sanacijom nakon najezde potkornjaka i nevremena, a sada i zbog opasnosti od požara uslijed zaostale drvne mase i upravljačkih sukoba. U vodnom gospodarstvu situacija je jednako alarmantna: iako smo bogati vodom, više od polovice vode gubi se zbog zastarjele infrastrukture. Budući da se veliki projekti ne mogu financirati isključivo iz nacionalnih sredstava, ovisnost o europskim fondovima dodatno je ogolila slabost sustava jer provedba katastrofalno kasni. Posebno zabrinjava podatak da je do sada završeno tek oko 33 % projekata iz OPKK-a, dok u okviru PKK-a još uvijek nema završenih projekata, a iz NPOO-a je završeno mizernih 13 %. Ništa bolja situacija nije ni s Nacionalnim projektom navodnjavanja (NAPNAV) koji je Vlada donijela još 17. studenoga 2005. godine s ciljem uvođenja navodnjavanja na 65 000 hektara poljoprivrednog zemljišta (oko 6 % obradivih površina) do 2020. godine. Taj cilj nije ostvaren. Danas se u Hrvatskoj navodnjava tek oko 36 000 hektara, odnosno oko 3 % obradivog zemljišta, a procjenjuje se da stvarnih korisnika izgrađenih sustava nema više od 30 %.
Uz alarmiranje na ove probleme SDP već ima izgrađena, jasna stajališta koja ćemo odmah po preuzimanju vlasti pretočiti u konkretne zakone i mjere. Naša rješenja idu u smjeru temeljite reforme sustava gospodarenja šumama kroz uspostavu pune transparentnosti, jačeg nadzora i vraćanja ovlasti struci. U vodnom gospodarstvu prioritet nam je modernizacija vodno-komunalne infrastrukture radi smanjenja gubitaka te uvođenje jasnih rokova za realizaciju EU projekata. Sustav navodnjavanja izravno ćemo povezati s politikom prehrambene sigurnosti i ubrzati njegovo širenje, dok ćemo istovremeno potaknuti ulaganja i otvoriti prostor za razvoj marikulture kao strateške gospodarske grane za koju imamo odlične prirodne uvjete. Nećemo zaboraviti radnike Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda koji sustav održavaju na svojim leđima. Prekarni rad treba postati prošlost i radnicima treba osigurati dostojanstvene plaće, stabilna radna mjesta i jasna prava. Upravljanje nacionalnim blagom mora konačno postati primjer odgovornosti usmjerene javnom interesu, sustav koji donosi rezultate, a ne izvor stalnih afera i odgađanja.
Oliver Martinić, mag. ing. agr.
Voditelj SDP-ovog Savjeta za poljoprivredu i hranu
Energetski sektor pretvoren u izvor pogodovanja i izvlačenja novca
Vešligaj i Bosanac: Stambena politika mora štititi građane
Unatoč tomu što su Europska pučka stranka (EPP) i konzervativci u Europskom parlamentu Izvješće o priuštivom stanovanju oslabili i učinili ga popisom želja nekretninskih špekulanata i građevinara, borba za priuštivo stanovanje nije gotova, poručili su na zajedničkoj konferenciji za medije Marko Vešligaj iz SDP-a i Gordan Bosanac iz stranke Možemo!, zastupnici u Europskom parlamentu.
Takav ishod glasanja, istaknuli su, nije zatvorio raspravu o priuštivom stanovanju, nego je dodatno pokazao koliko će važna biti sljedeća faza europskog zakonodavnog procesa. Europska komisija 6. ožujka otvorila je javno savjetovanje o budućem Affordable Housing Actu, uz poziv građanima, javnim vlastima i drugim dionicima da dostave prijedloge za jačanje priuštivosti stanovanja, osobito u područjima pod najvećim stambenim pritiskom. Komisija pritom otvara i pitanja utjecaja kratkoročnog najma, prepoznavanja područja stambenog stresa i mogućih zakonodavnih rješenja, čime postaje jasno da se ključna politička borba oko smjera europske stambene politike tek nastavlja.
“Nažalost, izvjestitelj iz EPP-a, primarno uz podršku radikalne desnice, nametnuo je u izvješće interese privatnog građevinskog sektora i ulagača, a ne ljudi. To se najbolje vidi po tome što izvješće ne prepoznaje stanovanje kao ljudsko pravo. Europska pučka stranka ponovno je stavila profit ispred ljudi”, poručio je Bosanac.
Na isti problem upozorio je i Vešligaj, istaknuvši da je iz završnog teksta izostavljeno jedno od temeljnih polazišta svake ozbiljne stambene politike.
“Unatoč našim amandmanima i zagovaranju, u izvješće nije ušlo da je pravo na stanovanje temeljno ljudsko pravo. To je veliki problem za budući razvoj i provedbu stambenih politika jer time slabimo mogućnost javnog djelovanja u tom području. Europska pučka stranka se protivila takvoj definiciji, dok se istodobno u izvješću više puta spominje pravo na privatno vlasništvo, što jasno pokazuje problematičan politički smjer dokumenta”, upozorio je.
Bosanac je naglasio da izvješće pogrešno definira uzroke stambene krize. Umjesto da prepozna financijalizaciju stanovanja, špekulativna ulaganja i rastući pritisak investicijske kupnje, ono kao glavni problem vidi manjak stanova, a kao odgovor nudi ponajprije novu gradnju i olakšavanje izdavanja dozvola. Takav pristup, naglašava, ne odgovara na ključno pitanje – kome će ti stanovi biti dostupni. Podsjetio je da u Hrvatskoj, prema službenim podacima, postoji gotovo 600 tisuća praznih stambenih jedinica, što jasno pokazuje da problem nije samo u količini, nego u tome što se stanovanje sve više tretira kao roba i sredstvo ulaganja.
Vešligaj je istaknuo da je najveći problem manjak javnih stanova i izostanak aktivne uloge države.
“Države ne grade, ne upravljaju i ne planiraju dugoročno, nego subvencioniraju privatne investitore. To je bježanje od odgovornosti. Država je ta koja mora garantirati krov nad glavom, to se ne može prepustiti isključivo privatnom kapitalu”, poručio je.
Obojica su upozorila i na nedostatak ozbiljnih mehanizama transparentnosti na tržištu nekretnina. Bosanac je istaknuo da izvješće ne prepoznaje ni potrebu jače kontrole pranja novca pri ulaganju u stanovanje, što je posebno važno za Hrvatsku. Vešligaj je dodao da se čak 70 posto nekretnina u Hrvatskoj kupuje gotovinom, dok se istodobno ne zna otkud taj novac dolazi. Upozorio je i da u dokument nije uvršten registar transparentnosti koji je predlagao tijekom rada na izvješću.
Govoreći o kratkoročnom najmu, Bosanac je ocijenio da dokument ponovno ne prati stvarnost s kojom se građani suočavaju.
“U dokumentu se navodi da su potrebni dodatni dokazi za utjecaj kratkoročnog najma na cijene. Građanima Splita i Zadra, gradova koji su pri samom vrhu u Europskoj uniji po broju stanova u kratkoročnom najmu, ne trebaju dodatni dokazi da bi znali zašto su cijene najma odletjele u nebo”, poručio je.
Vešligaj je upozorio i da izvješće nije prihvatilo ni zahtjev za primjenom UN-ova pravila 30 posto, prema kojem nijedno kućanstvo ne bi smjelo trošiti više od 30 posto raspoloživog mjesečnog dohotka na troškove stanovanja. Ocijenio je i da pojedina rješenja koja se predstavljaju kao administrativno rasterećenje, osobito u području dozvola, mogu otvoriti prostor zlouporabama i dovesti u pitanje usklađenost s prostornim planovima.
Bosanac je podsjetio i na razmjere stambene krize u Hrvatskoj: prosječna plaća iznosi oko 1.500 eura, dok je prosječna cijena četvornog metra stana u većim hrvatskim gradovima oko 3.000 eura.
“To znači da čovjek mora raditi dva mjeseca za jedan kvadrat stana. To jasno pokazuje koliko je stanovanje danas udaljeno od stvarnih mogućnosti većine građana”, upozorio je.
Kao nužne smjerove djelovanja Bosanac je naveo aktiviranje praznih stanova poreznim, zakonodavnim i mjerama provedbe, financiranje izgradnje javnih stanova s kontroliranim najamninama, ulaganje u kooperative i zadružno stanovanje te ograničavanje širenja kratkoročnog najma ondje gdje je stambeni pritisak najveći. Vešligaj je dodao da izvješće ne predviđa ni dodatna europska financijska sredstva, nego teret rješavanja stambene krize prebacuje na države članice.
Zaključno su poručili da usvojeno izvješće nije zatvorilo raspravu, nego tek otvorilo novu političku borbu, osobito u kontekstu budućih europskih zakonodavnih prijedloga, poručivši da se stanovanje napokon mora tretirati kao ljudsko pravo i javni interes, a ne kao prostor za daljnji rast profita investitora i nekretninskih špekulanata.
Lalovac: Hrvatska ostaje ranjiva na vanjske šokove
Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac komentirao je aktualna kretanja inflacije u Hrvatskoj te najave o uvođenju minimalne mirovine, upozorivši na rastuće rizike i ograničen domet postojećih mjera Vlade.
Govoreći o inflaciji, Lalovac je istaknuo kako bi, prema procjenama, moglo doći do njezina ubrzanja s trenutačnih oko 3,9 posto na razinu između 4 i 5 posto. Posebno je naglasio da se Hrvatska ponovno pokazuje osjetljivom na vanjske šokove, ponajprije kada je riječ o energentima.
„Ovo više nije inflacija potaknuta rastom plaća, nego ponovno energijom, kao 2022. godine“, upozorio je.
Ograničen učinak Vladinih mjera
Lalovac smatra da Vlada ima ograničen prostor za djelovanje. Kao ključne mjere naveo je administrativno ograničavanje cijena te smanjenje trošarina na gorivo, no upozorio je da takve intervencije ne daju željene rezultate.
„Sve te mjere ne uspijevaju značajnije utjecati na ukupnu stopu inflacije“, rekao je, dodavši kako je inflacija u Hrvatskoj i dalje znatno viša nego u ostatku eurozone, gdje se kreće oko 1,7 do 1,9 posto.
Posebno je istaknuo ulogu Europska središnja banka, koja, prema njegovim riječima, još uvijek oprezno pristupa mogućim intervencijama.
„ESB neće reagirati dok ne bude jasno radi li se o strukturnom problemu ili privremenom šoku“, kazao je.
Energija i hrana kao glavni rizici
Prema Lalovcu, najveći pritisak na inflaciju dolazi iz sektora energije, osobito električne energije, čije je poskupljenje već imalo značajan utjecaj na rast cijena.
Uz energiju, upozorio je i na rast cijena hrane, dodatno opterećen problemima u poljoprivrednoj proizvodnji i ovisnošću Hrvatske o uvozu.
„Inflacija se može uvesti kroz skuplju hranu, a mi smo postali uvozno orijentirana zemlja“, rekao je.
Dodatni pritisak očekuje se tijekom turističke sezone, kada povećana potražnja tradicionalno podiže cijene.
Potrebne strukturne reforme
Lalovac naglašava kako administrativne mjere, poput zamrzavanja cijena, ne mogu dugoročno riješiti problem inflacije.
„Samo ozbiljne strukturne reforme mogu dovesti do stabilizacije cijena“, poručio je, upozorivši da Hrvatska već godinama živi s povišenom inflacijom.
Minimalna mirovina kao moguće rješenje
Komentirajući najave o uvođenju minimalne mirovine, Lalovac je ocijenio kako se radi o potencijalno dobrom modelu, ali uz potrebu detaljne razrade.
Pozvao se i na međunarodna iskustva te rasprave unutar OECD, gdje se sve više propituje održivost postojećih mirovinskih sustava.
„Postojeći modeli, dizajnirani prije 50 godina, više ne daju adekvatne rezultate“, istaknuo je.
Naglasio je i specifičan problem Hrvatske, gdje velik broj umirovljenika nakon izlaska s tržišta rada vrlo brzo ulazi u rizik od siromaštva.
„To je ozbiljan strukturni problem. Ljudi rade cijeli život, a potom postaju socijalni slučajevi“, upozorio je.
Zaključno je poručio kako podržava svako povećanje mirovina, s obzirom na to da su umirovljenici među najugroženijim skupinama u društvu.
Zadnje vijesti
SDP i Možemo: Vlada ne poduzima ništa da eliminira čimbenike inflacije
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da smo u veljači “proslavili” četiri godine visokih stopa inflacije. Hrvatska kontinuirano ima jednu od najviših stopa u eurozoni, čak skoro dvostruko višu od prosjeka, čak četiri posto. Tim povodom u Hrvatskom saboru zajedničku konferenciju za medije održale su stranke SDP-a i Možemo!
"Kad danas podvučemo crtu nad ekonomskom politikom Andreja Plenkovića, možemo primijetiti jednu nezainteresiranost, neznanje i nebavljenje strukturnim problemima hrvatskog gospodarstva. Često slušamo HDZ-ove priče o silnim milijardama eura koje dolaze u Hrvatsku. I da, to je točno. Ali tek poneki ekonomski analitičar počeo je postavljati prava pitanja: na što se do sada taj novac trošio? Jesmo li ga, figurativno rečeno, spaljivali u peći, lagano se grijali i koristili za trpanje novca u džepove podobnim HDZ-ovim direktorima, državnim inspektorima i sličnim ljudima koji su bili blizu, grijali se uz tu peć, ili smo možda propustili veliku priliku za transformaciju hrvatskog gospodarstva?" rekao je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako se taj novac mogao iskoristiti za drugačiju industrijsku i poreznu politiku, odnosno za transformaciju hrvatskog gospodarstva.
"HDZ tvrdi da je inflacija uvezena. Točno je da je dio inflacije uvezen, ali isto tako je točno da je ovih deset godina iskorištena i apsorbirana velika količina novca iz državnog proračuna i iz EU, ali da nismo uspjeli smanjiti ovisnost o uvozu hrane, kao što nismo uspjeli napraviti energetsku transformaciju, a upravo te dvije činjenice najviše utječu na inflaciju u Hrvatskoj," rekao je Siniša Hajdaš Dončić, koji je zatim komentirao i tvrdnje iz Vlade o zaustavljanju rasta cijena.
"Na koji način su to napravili? Tako da su iz proračuna, u kojeg uplaćujemo svi, uzimali novac i selektivno ga dijelili određenim skupinama. Pa smo imali one smiješne stranice koje uspoređuju cijene u trgovinama. I što imamo od toga? Jednu od najvećih stopa inflacije u Europskoj uniji. Zbog nezainteresiranosti i neznanja ključnog čovjeka, premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. Pogledajte profite poslovnih banaka u 2024. i 2025.: 1,4 i 1,5 milijardi eura, profiti koji odlaze iz Hrvatske. Neke europske zemlje imale su porez na ekstra profite. A što je napravio Plenković? Ništa. Dakle, ili je ekonomski neuk ili je možda u dogovoru s poslovnim bankama i trgovačkim lancima, koji prevaljuju razliku cijena na krajnje potrošače," rekao je Hajdaš Dončić, dodajući kako se Plenković hvali kreditnim rejtingom, no kako hrvatski građani od toga nemaju koristi.
"O tome ne ovisi ekonomska politika ni standard građana. Standard ovisi o ekonomskom znanju i prepoznavanju procesa, kao i suprotstavljanju – primjerice kroz porez na ekstra profite. No, standard hrvatskih građana očito nije bitan Plenkoviću," zaključio je Siniša Hajdaš Dončić.
"Jučer je Državni zavod za statistiku ponovno objavio uzlazni trend inflacije u Hrvatskoj. Inflacija je u veljači skočila na 3,8 %, a Hrvatska je i dalje među vodećima po rastu cijena u EU. Inflacija je u Hrvatskoj ozbiljan strukturni problem, a u Vladi je marginaliziraju i ne izlaze s konkretnim podacima. Hrana je rasla 2,6 %. Kada pogledate pojedine kategorije, jaja u veljači, u odnosu na prošlu godinu, porasla su 10 %, kava 10 %, riba 9 %. Dakle, namirnice koje ljudi svakodnevno konzumiraju bilježe dvoznamenkasti rast. Još ekstremnije su porasle režije. Stanovanje i režije ukupno su porasli oko 10,7 %," rekao je saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac, dodajući kako su najamnine građana porasle za 40 % u odnosu na prošlu godinu
"Za građanina s plaćom od 1000 eura, čija je najamnina porasla 40 %, stvarna inflacija je puno veća od 3,8 %. Električna energija porasla je 12 %, plin 10 %. Jučer smo slušali uvjeravanja da je sve pod kontrolom, ali brojke govore drugačije. Sve režije rasle su dvoznamenkasto: odvoz smeća, voda, odvodnja," rekao je također Boris Lalovac, naglasivši kako je energija postala drugi najvažniji faktor inflacije.
"U Europi energija smanjuje inflaciju (pad oko 3 %), dok kod nas raste. To pokazuje nesklad i problem upravljanja. Postavlja se pitanje – upravlja li itko tim procesima? Imamo inflaciju bez vanjskih šokova, a što će biti kada se oni preliju na tržište? Građani imaju pravo tražiti veće plaće ako im režije rastu 12 %, a najamnine 40 %," rekao je Lalovac, dodajući kako su se mjere premijera Andreja Plenkovića - posebno one o zamrzavanju cijena - pokazale neučinkovitima.
"U borbi protiv inflacije Plenković se ne snalazi, i sada ih hvata panika. Ne djeluje ni PDV, ni trošarine, ni administrativne mjere. Problem je strukturni i na njega upozoravamo četiri godine. Zanemarili smo domaću proizvodnju hrane, energetsku neovisnost i dugoročnu stabilnost. Bez toga nema kontrole inflacije. Potrebno je ozbiljno upravljanje, analitika i jasna strategija. Bez toga nas i dalje čeka rast cijena i pad životnog standarda," zaključio je Boris Lalovac.
“Ponovno tražimo uvođenje mjera koje smo već ranije predlagali, regulaciju maloprodajnog tržišta kroz rad Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i uvođenje poreza na ekstraprofit trgovačkih i telekomunikacijskih kompanija, koje svojim dizanjem cijena djeluju kao faktički oligopol, kako bi se pritisak Plenkovićeve inflacije na građane, posebno one koji imaju najmanje, konačno smanjio”, poručila je na zajedničkoj konferenciji za medije koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić.
“Plenkovićeva inflacija ima svoje gubitnike i dobitnike. Gubitnici su naši umirovljenici, obitelji s djecom, jednoroditeljske obitelji u posebnom riziku, radnici i radnice koji rade za prosječnu i manju plaću. S druge strane su Plenkovićevi dobitnici: trgovački lanci, banke i korporacije u sektoru usluga. Inflaciju iz 2022. godine Andrej Plenković mogao je opravdavati vanjskim okolnostima, ali inflacija u protekle dvije godine je Plenkovićeva inflacija”, ocijenila je Benčić, jer kao predsjednik Vlade nije poduzeo mjere protiv uzroka inflacije u Hrvatskoj.
fsdf.jpg&w=750&q=50)
.jpeg&w=750&q=50)
.jpeg&w=750&q=50)
