Skip to main contentSkip to footer
Logo
vazno.hr
Loading...
izdvojena vijest:
Hajdaš Dončić: SDP je jedina jasna alternativa ovakvom HDZ-u
izdvojena vijest:
Hajdaš Dončić: SDP je jedina jasna alternativa ovakvom HDZ-u
Loading...
Savjet za poljoprivredu i hranu: Voće i povrće kao suho zlato

Savjet za poljoprivredu i hranu: Voće i povrće kao suho zlato

Gledatelji emisije Dobro jutro Hrvatska na HTV1, u kojoj je gostovao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, su kao i mi, ostali šokirani nekim izjavama. Glavna tema o kojoj se razgovaralo bila je dugotrajna suša od koje najviše trpi proizvodnja povrća i krumpira, ali i mnogo voćke i jarine. Što je to državi tajnik rekao:


-   uvodno kaže da nažalost u posljednjih par godina poljoprivredna proizvodnja ovisi o vremenskim prilikama te da je prerano govoriti o tome da će nam zbog suše na domaćem tržištu nedostajati povrća i voća?!


-   na pitanje što Ministarstvo čini kako bi pomoglo proizvođačima, odgovara da se tu uglavnom radi o proizvodno neintenzivnim, odnosno neindustrijskim proizvodnjama koja u vremenskim nepogodama prva stradaju i da se traže modeli kako im pomoći?!


-   nastavlja kako će Ministarstvo i dalje, kao i dosada, ulagati u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ulagati u nove tehnologije, ulagati u sustave navodnjavanja i osigurati sredstva za obeštećenje ako do šteta dođe.


-  na kraju zaključuje kako su stručnjaci Ministarstva upravo ne terenu kako bi procijenili nastalu štetu.


Naravno pri tome državni tajnik nije navodio brojke niti se potrudio analizirati pravo stanje stvari. Evo informacija. Prema podacima iz zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede za 2023, jer za 2024. još nije objavljeno, voćnjaci su zauzimali 37.939 hektara od kojih se 49% odnosilo na orahe i lješnjake. Međutim u ukupnoj proizvodnji voća od 126.181 tona, prve su jabuke (47,7% sa 67.934 tone), iza toga mandarine (33,7% sa 30.540 tona), a na posljednjem mjestu su orasi sa 303 tone! Koliko je situacija zabrinjavajuća može se vidjeti na primjeru jabuka. U 2013. proizvedeno je 121.738 tona, a u 2024. proizvodnja je pala na 67.934 i  gotovo je prepolovljena. Slični podaci mogu se naći i za ostalo voće i povrće pa smo u tim proizvodnjama dostatni samo 40 %. Dakle, nije ništa prerano govoriti o nedostatku domaćeg voća i povrća jer se dobro zna da ga već godinama nemamo dovoljno, a ova suša će urod dodatno smanjiti.


Cijene hrane su kod nas u 2024. premašile prosječne cijene u EU, a hrana kod nas je bila skuplja nego u 10 država članica. Nijemci su na primjer u 2024. plaćali hranu 3% više, ali im je prosječna plaća bila dvostruko viša nego kod nas!


A što za to vrijeme radi Vlada RH? Trenutno se bavi novom rekonstrukcijom i pronalaskom radnog mjesta za Ivana Penavu. Poljoprivrednici nisu važni, kao ni umirovljenici ni radnici s minimalnim plaćama koji plaćaju skupu hranu.


Savjetu za poljoprivredu i hranu je svaki proizvođač i građanin ove zemlje važan te predlaže mjere za jačanje domaće proizvodnje voća i povrća i prehrambene industrije:


-   što prije završiti analizu stanja na terenu i obraditi zahtjeve za ostvarivanje prava poljoprivrednika na naknadu štete nastale zbog ekstremno visokih temperatura.


-  izraditi Program državnih potpora usmjeren na prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva kojim bi se između ostalog sufinancirao sustav navodnjavanja i postavljanje zaštitnih folija ili protugradnih mreža.


-   u suradnji s akademskom i znanstvenom zajednicom te savjetodavnom službom osmisliti i poticati projekte na poljoprivrednim gospodarstvima koji bi bili usmjereni na inovativna rješenja vezana uz prilagodbu klimatskim promjenama te na taj način ojačati sustav prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS).


-   na osnovi pozitivnih primjera iz prakse izraditi Program državnih potpora o modelu ugovaranja proizvodnje voća i povrća između prehrambene industrije i kooperanata (npr. korištenje certificiranog sadnog materijala, otkup, tržišni standardi itd.).

 

-   poticati osnivanje poljoprivrednih zadruga uz snažnu podršku savjetodavne službe.


-   pristupiti izradi metodologije za izračun proizvođačkih cijena i sustava za njihovo praćenje zbog sprječavanja pojave dampinških cijena na tržištu.


-   provesti inspekcijski nadzor podignutih višegodišnjih nasada na državnom poljoprivrednom zemljištu i u slučaju njihove zapuštenosti raskinuti ugovor o zakupu.


-   donijeti Program regionalizacije poljoprivredne proizvodnje kojim bi se jasno definirale prioritetne proizvodnje u pojedinim regijama.

-   i ne manje važno, nadamo se da je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s drugim tijelima razradilo plan nabave domaće hrane za ročnike koji bi prema planu od ove jeseni trebali početi služiti obvezni dvomjesečni vojni rok.


Možemo zaključiti da iz godine u godinu proizvodnja pada pa se domaća ponuda smanjuje. To dovodi do povećanja uvoza koji zbog cijena transporta, trgovačkih marži i drugih čimbenika utječe na inflaciju pa cijene voća, povrća i općenito hrane rastu. U vrijeme dok države članice EU rade na povećanju prehrambene sigurnosti ministar i državni tajnici u Ministarstvu poljoprivrede nemaju viziju niti program. Razvoj se više manje temelji na rastu uvoza od kojeg se ostvaruju prihodi preko PDV-a, dok trgovački lanci ubiru ekstraprofite. Krajnje je vrijeme da Ministarstvo poljoprivrede počne rješavati nagomilane probleme jer ćemo uskoro izgubiti proizvodnju u nekim sektorima ali i brojna strateški važna mjesta u zemlji – naša sela!


Vlašić Iljkić: Država osobama s invaliditetom oduzima sigurnosnu mrežu

news

Hajdaš Dončić u Berlinu sa Schulzom o jačanju suradnje

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić boravi u službenom posjetu Berlinu, gdje se sastao s Martinom Schulzom, bivšim predsjednikom Europskog parlamenta i aktualnim predsjednikom Zaklade Friedrich Ebert Stiftung (FES), jedne od najvažnijih političkih zaklada u Njemačkoj i Europi koja promiče vrijednosti socijaldemokracije, društvene pravde i međunarodne suradnje.


U srdačnom i sadržajnom razgovoru s predsjednikom Zaklade i njegovim bliskim suradnicima, Hajdaš Dončić je otvorio niz ključnih tema koje trenutačno oblikuju političku i društvenu dinamiku ne samo u Hrvatskoj, već i na europskoj i globalnoj razini. Središnje točke razgovora bile su usmjerene na obrambene politike i sigurnosne izazove u svjetlu aktualnih globalnih nestabilnosti, kao i na ekonomske politike, s naglaskom na potrebu strukturnih reformi i promjenu postojećeg ekonomskog modela u korist održivijeg, inkluzivnijeg i društveno osjetljivijeg razvoja.


Jedna od važnih točaka razgovora bila je i suradnja između SDP-a i Zaklade Friedrich Ebert, koja se godinama ostvaruje kroz zajedničke projekte, razmjenu stručnjaka, obrazovne programe, konferencije i istraživanja. Sugovornici su izrazili obostranu spremnost za produbljenje te suradnje u kontekstu novih izazova i promjena s kojima se suočava svijet, ali i europski kontinent.


Na sastanku se razgovaralo i o stambenoj krizi, koja sve više pogađa brojne europske metropole, ali i mnoge hrvatske gradove. Hajdaš Dončić je istaknuo kako se stambeno pitanje sve više pretvara u socijalnu krizu, a rješenje se ne može prepustiti isključivo tržištu, već zahtijeva aktivnu i pravednu javnu politiku, izgradnju javnih i priuštivih stanova te zaštitu prava najmoprimaca.


Migrantska politika, kao jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Europi, također je bila važna tema susreta. Sugovornici su se složili da se migracijske politike ne mogu temeljiti na isključivanju, podizanju ograda i militarizaciji granica, već moraju uključivati human, integracijski i dugoročno održiv pristup, utemeljen na solidarnosti, međunarodnom pravu i zaštiti ljudskih prava.


Razgovaralo se o društvenom i političkom stanju u Hrvatskoj, kao i o izazovima s kojima se suočava socijaldemokracija u Hrvatskoj, ali i šire. Martin Schulz, kao jedan od najistaknutijih europskih socijaldemokrata, i Siniša Hajdaš Dončić razmijenili su stavove o potrebnoj revitalizaciji ljevice, njezinoj sposobnosti da odgovori na klimatsku krizu, tehnološke promjene, porast nejednakosti i jačanje autoritarnih i populističkih tendencija.


Obojica su naglasila kako je u vremenu kriza – bilo da su one ekonomske, sigurnosne, klimatske ili političke – uloga socijaldemokracije ključna u očuvanju demokracije, jednakosti i slobode. Lijeve politike, kako su zaključili, ne smiju odustati od svoje misije da budu glas onih koji su često marginalizirani, kao i da nude realna, odgovorna i pravedna rješenja za globalne izazove.


Ovaj posjet predstavlja važan korak u međunarodnom umrežavanju SDP-a, ali i potvrdu težnje stranke za aktivnu ulogu u oblikovanju progresivnih politika na europskoj razini. U izazovnim vremenima, povezivanje s partnerima poput FES-a iznova osnažuje političku i ideološku platformu na kojoj SDP želi graditi budućnost Hrvatske i Europe.

news

Održan okrugli stol o učincima turizma na ekonomiju i društvo

U organizaciji Središnjeg savjeta SDP-a u četvrtak 26. lipnja 2025. godine, s početkom u 16:00 sati, u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu (Bogovićeva 1, I. kat), održan je okrugli stol pod nazivom “Blagoslov i prokletstvo – učinci turizma na ekonomsku aktivnost, prostor i društvo”.


Ovaj događaj okupio je istaknute stručnjake iz područja turizma, ekonomije i sociologije, s ciljem otvorene i konstruktivne rasprave o sve kompleksnijim i višeslojnim učincima koje turizam ostavlja na hrvatsko društvo, prostor i gospodarstvo. Okrugli stol moderirala je dr. sc. Jelena Ostojić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok su kao panelisti sudjelovali dr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam, prof. dr. sc. Josip Mikulić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.


Za razliku od često površnih javnih rasprava o turizmu koje se vode u medijima i političkoj areni, ovaj okrugli stol temeljio se na iznošenju rezultata znanstvenih istraživanja i analitičkih uvida znanstvenika. Sudionici su kroz vlastite stručne perspektive ponudili dublje razumijevanje pozitivnih i negativnih posljedica koje intenzivan razvoj turizma ostavlja na hrvatsko društvo, obalna i urbana područja te na nacionalno gospodarstvo u cjelini.


Raspravu je, prezentirajući širu sliku, otvorio prof. dr. sc. Josip Mikulić koji je govorio o strukturnim izazovima hrvatskog turizma, istaknuvši kako je on "snažan, ali neuravnotežen". Mikulić se u kratkom predavanju osvrnuo na činjenicu kako Hrvatska ima najveći izravni udio turizma u BDP-u u Europskoj uniji, dok je na istoj ljestvici u top pet država na svijetu. Također je istaknuo kako smo "najsezonalnija turistička zemlja u EU" - s 56 % noćenja u srpnju i kolovozu (EU prosjek je 31 %). Pritom, jadranska Hrvatska generira čak 95 % ukupnih noćenja, dok privatni smještaj čini čak 61,9 % svih stalnih kreveta. Jadranska Hrvatska je i prva regija u EU po broju noćenja stranih turista i po udjelu kratkoročnog najma, a prof. dr. sc. Josip Mikulić naveo je i kako Hrvatska ima oko milijun stanova ne služe stalnom stanovanju. Svi ovi faktori, naveo je prof. dr. sc. Mikulić, utječu na demografske izazove u zemlji; visok intenzitet turizma povećava cijene stanovanja, a najugroženiji su visokoobrazovani, radno sposobni mladi ljudi bez riješenog stambenog pitanja.


Govoreći o turizmu u kontinentalnoj Hrvatskoj, koji je i dalje mahom nerazvijen, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako turizam na taj kraj djeluje zaštitnički. Dok u turistički potentnijim regijama turizam djeluje na istiskivanje drugih grana i iseljavanje, u kontinentalnoj Hrvatskoj svjedočimo obrnutom procesu. Govoreći o novu koji se u Hrvatsku slijeva od turizma, prof. dr. sc, Mikulić naveo je kako 88 % potrošnje turističkih firmi apsorbiraju Zagreb i jadranska Hrvatska, dok su kontinentalne regije u tom smislu zapostavljene. Pritom, više od polovice turističkih troškova odlazi izvan Hrvatske (54,2 %), a većina "curenja" je indirektna - kroz domaće dobavljače. Zaključno, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako zreli turizam bez kontrole vodi do društvene i ekonomske štete te da je potrebno zaustaviti daljnji nekontrolirani rast kapaciteta zbog dobra samog turizma, kao i da su potrebne ciljane mjere u okviru stambene politike (turizam van iz stambenih zgrada), uz jačanje lokalnih dobavljača kako bi Hrvatska povećala ukupnu korist od turizma.


Dr. sc. Neven Ivandić govorio je o ekonomskim aspektima turizma; o participaciji stanovništva u turističkoj aktivnosti te o asimetriji i društvenoj održivosti turizma u Hrvatskoj. Govoreći o nejednakosti u korištenju pozitivnih ekonomskih učinaka u turizma te sudjelovanju u turističkim putovanjima, dr. sc. Ivandić je iznio podatak DZS-a iz 2024. godine, koji govori kako 46 % stanovnika Hrvatske u dobi od 15 godina i više u 2024. godini nije bilo na višednevnom putovanju, od kojih je polovica iznijela da su razlozi za to - financijske prirode. Privatna višednevna, ali kratka putovanja porasla su za 9,1 % u odnosu na 2023. godinu, od čega je 65,6 % ostvareno u Hrvatskoj, a 34,4 % u stranim zemljama (BiH, Italija, Slovenija...).

Govoreći o statističkim podacima vezanim uz zapošljavanje u turizmu, dr. sc. Ivandić naveo je kako "nema zaposlenosti, ali ima rada", potkrijepivši tu tvrdnju istraživanjem HTZ-a iz 2024. godine, iz kojega se iščitava da je s datumom 01.08. te godine, u objektima u domaćinstvima bilo organizirano 223.153 smještajnih jedinica sa 671.832 tisuće kreveta, dok je uslugu smještaja u objektima u domaćinstvima pružalo 113.870 fizičkih osoba. Dr. sc. Ivandić naveo je kako rad potreban za pružanje usluga smještaja u domaćinstvima nije statistička kategorija, zbog čega taj oblik rada ostaje neprepoznat u službenim statistikama i istraživanjima. Govoreći o pritisku turizma na prostor jedinica lokalnih samouprava, u jadranskoj Hrvatskoj, dr. sc. Ivandić naveo je kako je od 2017. do 2024. godine broj izdanih građevinskih dozvola za stanove bio udvostručen (podaci DZS-a). Govoreći o suživotu s turizmom hrvatskih građana koji žive u turistički razvijenim jedinicama lokalne samouprave, dr. sc. Ivandić iznio je podatak da 24, 9 % stanovnika u tim jedinicama turizam izdvaja kao glavni izvor prihoda, 40,3 % kao dodatni izvor prihoda, dok je 33, 5 % građana navelo kako nema nikakav prihod od turizma.


Dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac u svom se izlaganju osvrnula na utjecaj turizma na hrvatski socio-prostorni kontekst, istaknuvši kako procesi intenzivne privatizacije i neoliberalne tržišne ekonomije rapidno utječu na transformaciju prostora, ponajviše degradacijom procesa urbanizma i prostornog planiranja. Javne i zelene površine tretiraju se kao "gubitak prostora" koji ne donosi profit, a prostor se počinje komodificirati; odnosno na njega se gleda kao na "robu". Procesi gentrifikacije, apartmanizacije i turistifikacije dovode i do egzodusa stanovništva iz gradskih jezgri na obali i u Zagrebu; oko 20% stanovnika Gornjeg i Donjeg grada odselilo je iz tih područja između 2011. i 2021. godine, navela je dr. sc. Svirčić Gotovac. Govoreći o istraživanju iz 2021. godine, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se velika većina građana ne slaže s tezom da središta gradova i mjesta moraju biti "većinom za turiste i apartmane". Vezano uz destrukciju javnih urbanih prostora, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se to najbolje vidi u hiperprodukciji novih stambenih i poslovnih zgrada nauštrb postojećeg urbanog javnog i zelenog prostora. Kao svijetli primjer grada koji je "zauzdao" turizam i zadržao ga u realnim okvirima koji ne šteti lokalnom stanovništvu, znanstvenica je navela primjer susjedne Ljubljane. Betonizacija obale, navela je, između ostalog, također znanstvenica, dovodi i do gubitka dalmatinsko-mediteranskog krajolika.


Središnja poruka okruglog stola bila je važnost dugoročnog strateškog promišljanja o ulozi turizma u razvoju Hrvatske, pažnja na lokalno stanovništvo i njihove benefite od turizma te težnja za redefiniranjem onoga što Hrvatska kao turistička destinacija želi biti. Panelisti su se složili da turizam u Hrvatskoj može i mora imati pozitivnu ulogu u društvu i gospodarstvu, ali isključivo ako se njime upravlja na temelju relevantnih podataka, uključivanjem svih dionika i poštivanjem načela održivog razvoja. Trenutačne prakse koje vode prema prekomjernom turizmu i stihijskom razvoju mogu imati negativne posljedice, koje se već sada osjećaju u vidu prenapregnute infrastrukture, stanogradnje za turističke svrhe, porasta cijena i depopulacije lokalnog stanovništva.


Zaključno, ovaj okrugli stol bio je vrijedan doprinos znanstveno utemeljenoj i odgovornoj raspravi o turizmu – jednoj od ključnih gospodarskih djelatnosti Hrvatske. Organizator, Središnji savjet SDP-a, istaknuo je da će zaključci i preporuke s okruglog stola biti korišteni kao osnova za oblikovanje prijedloga javnih politika koje će promicati pravedniji, održiviji i ravnomjerniji razvoj turizma u Hrvatskoj.

Zadnje vijesti

Bauk: Ustavni sud postao je gornji dom Parlamenta

Bauk: Ustavni sud postao je gornji dom Parlamenta

Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Odbora za obranu, gostovao je u Novom danu N1 televizije kod Hrvoja Krešića i komentirao aktualne teme.


NATO lideri obvezali su se da će zemlje članice ulagati 5% BDP-a u obranu do 2035. Arsen Bauk vjeruje da mnoge članice vjeruju da će se promjenom američke politike promijeniti i odluka o izdvajanju od pet posto BDP-a i da će se izdvajati manje.


Zastupnik je komentirao i vojni rok u Hrvatskoj i rekao da će prije ljetne stanke u Hrvatski sabor doći strateški dokument i prva čitanja Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.


"Ako za to bude uvjeta imat ćemo sjednicu u Slunju, tamo gdje će doći vojnici. Uputio sam dopis Ministarstvu da ih obavijestim o želji i da vidim ima li mogućnosti da se to napravi. Za drugo čitanje ćemo pokušati sazvati sjednicu u centrima gdje će biti civilno služenje, Jastrebarsko mi se čini najmanje zahtjevno za organizaciju."


HDZ-ov Anđelko Stričak ostao je župan Varaždinske županije s osvojenih 19 glasova više od SDP-ova Brune Istera budući da je Ustavni sud, temeljem žalbe županijskog SDP-a vezane uz rezultat izbora za župana, donio odluku po kojoj se konačan rezultat izbora mijenja za svega jedan glas.


"Što se tiče slučaja u Varaždinu, on na najplastičniji način opisuje moju tezu da je Ustavni sud postao gornji dom Parlamenta s jasnom većinom i s jasnom opozicijom. Do sada je ta većina iskazivala svoje stavove u odlukama, a opozicija u izdvojenim mišljenjima. Ovoga puta je zbog promjene sastava Ustavnog suda, argumentacija i brojnost sudaca koji daju izdvojena mišljenja puno jača, bilo potrebno da oni koji zagovaraju odluku ju trebaju dodatno argumentirati jer prva argumentacija nije bila dovoljna. Od svih odluka Ustavnog suda, ovo što su odlučili nije na razini one odluke da sami sebi produlje mandat i da to ne objave, to pamtimo i o tome ćemo voditi računa pri izboru Ustavnog suda i da HDZ-ova većina Ustavnog suda postane aorist".


"Kolege iz Varaždina su najavile obraćanje europskim sudovima, u izdvojenim mišljenjima i pišu europske norme koje su prekršene. Na lokalnim izborima pravo glasa imaju državljani članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj i njihovo je pravo uskraćeno, uključujući i naše državljane."


Komentirao je i izbor predsjednika Vrhovnog suda i prijedlog predsjednika te glasanje u Saboru: "Ako je osoba dobila povjerenje predsjednika Republike moraju biti jaki razlozi da to većina u Saboru ne potvrdi, te jake razloge nismo čuli. Čuli smo načelni sastav, koji je iznio Nikola Mažar u ime Kluba HDZ-a. Rekao je da je dobro prepoznala stanje u pravosuđu, ali da nije prepoznala rješenja, nije kandidat za ministricu pravosuđa. Nisam čuo da je ministar pravosuđa impresionirao rješenjima, čini mi se da su slijedili ono što će reći predsjednik stranke i ostavili prostor da to mogu promijeniti ako se okolnosti promijene."


"Još ne možemo reći da imamo krizu, ali ako dođemo do četvrtog javnog poziva, onda ćemo vidjeti. Premijer je ovako reagirao jer je ocijenio da mu ovo neće donijeti političku štetu i da zauzima poziciju za neke druge razgovore, to je samo moj stav, nemam dokaze", dodao je.


Kaže i da kritike o blokadi Vrhovnog suda ne doživljava ozbiljno te da je bolje da je blokiran nego da je HDZ-ov.

Loading...

Podrži nas. Doniraj danas.