Loading...
Održan okrugli stol Mirele Ahmetović o korupciji
Korupcija se događa tamo gdje nema kontrole, a političari imaju osjećaj nedodirljivosti, ustvrdio je Dario Čepo, profesor sociologije i političke znanosti, na okruglom stolu u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, u organizaciji zastupnice i potpredsjednice SDP-a Mirele Ahmetović.
Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ocijenio je da je korupcija rezultat lošeg institucionalnog okvira i nefunkcioniranja institucija koje su i kreirane da budu takve. Korupcija je strukturni problem i treba vidjet kako se institucije prema njoj odnose te da floskula "neka institucije rade svoj posao" potvrđuje da je duboko ukorijenjena, rekao je Ćepo u utorak na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.
Dodao je kako je protivnik teze da je korupcija rezultat moralnog posrtaja i da je to "nematerijalna kulturna baština". Također je rekao kako nije iznenađen nedolaskom Glavnog državnog odvjetnika na skup, jer i svojim odnosom prema saborskim zastupnicima pokazuje da bi trebao biti razriješen. Po njegovom sudu situacija je danas gora nego 90-tih, jer je uništena ideja da institucije mogu nešto učiniti.
Izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandar Maršavelski ukazao je na tri faze borbe protiv korupcije.
Prva je bila 90-tih i karakterizira je nekažnjena visoka korupcija, a druga u drugoj polovici 2000-tih kada su na optuženičku klupu počeli dolaziti ministri pa i premijer kada je procesuirana visoka korupcija zaslugom i Europske unije.
Treću fazu, po njemu karakterizira učinkovitije sankcioniranje. Drži da je to bilo dobro, no da sada ponovno ulazimo u nedodirljivost pojedinaca, a i slabi uloga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je inače jako dobro radilo svoj posao.
Nepojavljivanje predstavnika DORH-a i Uskoka na skupu, po njegovom sudu pokazuju nezainteresiranost za temu korupcije. Smatra da je potrebno osnaženje uloge europskog javnog tužitelja što se vidjelo u aferi "mikroskopi" i usklađivanje s europskim pravom te da bi o sukobu nadležnosti trebao odlučivati Vrhovni sud.
Također smatra da bi trebalo osnažiti i primjerenije zaštititi i zviždače. Maršavelski je ocijenio da zapravo ne postoji stvarna volja za borbu protiv korupcije.
Govoreći o ulozi medija u ime Hrvatskog novinarskog društva novinar Ilko Ćimić ustvrdio je da se novinare progoni, nedovoljno štiti, kažnjava i onemogućava u radu, a za predstavnike vlasti su prijetnja i smetnja.
Novinare se pokušava zastrašiti, upozorio je, dodavši da se i sam nalazi pod Slapp tužbom. Kaže da DORH ne poštuje Zakon o medijima i u pravilu ne daju tražene informacije pa čak i formalno ne odgovaraju na upite. Posebno je u tom smislu označio Vladin ured za informiranje. Općenito, vezano uz korupciju, smatra da se niskim kaznama šalje loša poruka.
Potpredsjednica Sabora Sabina Glasova ocijenila je kako je Hrvatski sabor jedna od najzatvorenijih institucija te da ju je osobno sram zbog donesenih zakona koji guše neovisnost institucija u borbi protiv korupcije.
Organizatorica skupa Mirela Ahmetović ocijenila je da je nedolazak na skup pozvanih predstavnika institucija, osim Ureda povjerenika za informiranje, predstavlja šamar svim poštenim građanima te upozorila da je Hrvatska pala na antikorupcijskoj listi za 6 mjesta, unatoč donesenim dvama nacionalnim programima i trima strategijama za suzbijanje korupcije.
Forum mladih održao performans povodom Dana borbe protiv korupcije
Ahmetović: Borba protiv korupcije je čin patriotizma
Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović održala je danas konferenciju za medije povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, na kojoj je najavila i okrugli stol koji će se održati istoga dana u Hrvatskom saboru, uz sudjelovanje predstavnika akademske zajednice, medija i civilnog društva.
Ahmetović je u uvodnom obraćanju poručila kako je borba protiv korupcije jedna od ključnih tema za budućnost Hrvatske te da se radi o pitanju koje izravno određuje kvalitetu života građana.
Govoreći o državnom proračunu vrijednom 36 milijardi eura, Ahmetović je naglasila da taj novac u potpunosti pripada građanima, a ne Vladi Republike Hrvatske. Upozorila je da će se, prema procjenama, čak 10 milijardi eura u 2026. godini “izvući” kroz mito, namještanje poslova i druge oblike korupcije.
“Te milijarde nisu apstraktne brojke. To je živi novac koji bi trebao biti uložen u zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu, ali umjesto toga završava u privatnim džepovima ministara, državnih tajnika, direktora, savjetnika i njihovih pomagača”, istaknula je Ahmetović.
Ahmetović je naglasila da korupcija ne stvara samo financijsku štetu, već i dugoročne društvene posljedice – od pada povjerenja u institucije i lošije kvalitete javnih usluga, do izbjegavanja ulaganja u zemlju.
“Korupcija omogućuje političkim klanovima i mafiji da preuzimaju kontrolu nad institucijama. To vodi urušavanju demokracije i masovnom iseljavanju građana”, rekla je.
Podsjetila je da je Hrvatska na Indeksu percepcije korupcije pala na 63. mjesto u svijetu, a u Europskoj uniji lošije stoje samo četiri države – Malta, Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Posebno se osvrnula na slučaj bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, koji je potpisivao izvješća o uspješno provedenim aktivnostima borbe protiv korupcije – dok je istovremeno primao mito, namještao poslove i sudjelovao u kaznenim djelima.
“To je ponižavanje građana. Ako osoba koja bi trebala biti prva u borbi protiv korupcije zapravo sudjeluje u kriminalu, onda se moramo pitati čemu služe naše strategije i akcijski planovi”, poručila je Ahmetović.
Ahmetović je izrazila zabrinutost jer se, unatoč pozivu, na okrugli stol nisu odazvale ključne institucije – Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo, USKOK i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Prisustvo je potvrdila jedino delegirana predstavnica Ureda povjerenika za informiranje.
“Danas, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, izostanak institucija koje bi trebale biti lučonoše borbe protiv korupcije nije ništa drugo nego šamar poštenim građanima. Pitanje je jesu li te institucije pod nečijim utjecajem i je li im zapriječen dolazak”, rekla je.
Ahmetović je istaknula da je borba protiv korupcije prije svega moralna obveza.
“Porezni obveznici dali su nam povjerenje da upravljamo njihovim novcem. Borba protiv korupcije je čin patriotizma i naša odgovornost”, poručila je.
Zahvalila je predstavnicima akademske zajednice, Hrvatskog novinarskog društva i civilnog sektora koji sudjeluju na okruglom stolu, naglasivši da upravo oni pokazuju istinsku predanost borbi za javni interes.
Ahmetović: Borba protiv korupcije je pitanje opstanka zemlje
Danas, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, moramo si priznati da se kao društvo još uvijek nismo uspjeli obračunati s njom u onoj mjeri u kojoj to od nas traže i moralni i državni zakoni. I da ne bude zabune, svi smo za to odgovorni. Jer nije kriv samo onaj koji krade od vlastite države, kriv je i onaj koji na tu krađu šuti, kao što je kriv i onaj tko se istoj takvoj korupciji nada, samo još nije bio u prilici.
Puno se ovih dana priča o pravom domoljublju, o pravim Hrvatima, o pravim „Jugoslavenima“, o pravoj mjeri domoljublja, ali se vješto zamagljuje činjenica kako upravo oni koji najviše pričaju o domoljublju, hrvatskim braniteljima, Domovinskom ratu prvi završavaju u zatvorima zato jer su pokrali zemlju koje su im puna usta. Oni smatraju da je previše priče o Hrvatskoj i busanju u prava hrvatska prsa dovoljan razlog da se tu istu Hrvatsku bezočno potkrada. A potkradati je lakše kad se zaogrne hrvatskom zastavom jer onda je i ta krađa valjda domoljubna pa ju se ne treba preispitivati.
Kako objasniti nekom hrvatskom branitelju, koji radi, plaća porez ili je umirovljenik i redovno plaća režije, a ne miri se s korupcijom i rastom siromaštva, možda sudjeluje na prosvjedima za normalnu i građansku Hrvatsku, da je on protivnik ove države jer, eto, stalo mu je da zemlju koju je obranio, u miru ne potkradaju oni koji se u nju kunu? Tko je taj koji će takvom čovjeku reći da je antihrvatski nastrojen? A na posljednjim prosvjedima bilo je puno takvih branitelja. Hoće li mu to reći Andrija Mikulić, Vili Beroš, Gabrijela Žalac, Andrej Plenković?
Ne trebaju mu oni to govoriti jer niti jednom hrvatskom branitelju ti HDZ-ovi čuvari korupcije nisu dostojni zavezati vezice na cipelama. Istinski hrvatski branitelji svjesni su da je danas, poput njihove žrtve u ratu, ultimativni čin domoljublja prezirati svaki oblik korupcije i boriti se protiv nje u miru. Svjesni su da korupcija nije samo kriminal, ona je izdaja domovine.
Korupcija je bolest koja izjeda naše institucije, krade budućnost naše djece i pretvara domoljublje u praznu frazu. Oni koji se zaklinju u zastavu, a istovremeno potpisuju ugovore za vlastiti džep – nisu patrioti. Oni su izdajnici.
Pravi domoljub je onaj koji se bori protiv korupcije. Pravi domoljub je onaj koji čuva javni novac, štiti javne resurse i brani pravdu. Pravi domoljub je onaj koji voli svoju zemlju djelima, a ne riječima. Jer korupcija nije apstraktna. Ona ima lice i ime. To su oni koji misle da je domovina njihova privatna imovina, da su zakoni prepreka koju treba zaobići, da je narod slijep i glup.
Ali mi im poručujemo: domovina nije na prodaju. Domovina nije njihova blagajna. Domovina je naša – svih građana Republike Hrvatske. I baš zato, borba protiv korupcije traži hrabrost. Jer korupcija ima moć, ima novac, ima veze. Ali mi imamo nešto jače – imamo istinu i imamo odgovornost.
Političari imaju odgovornost prema biračima koji su ih izabrali. Ali prava odgovornost leži u biračima koji tu odgovornost poklanjaju na izborima. Svaka kuna ukradena iz proračuna znači manje za škole, manje za bolnice, manje za ceste. Stoga je borba protiv korupcije borba za domovinu.
Poštovane građanke i građani, borba protiv korupcije nije ideološko pitanje – ona je pitanje opstanka naše države i u njoj svi zajedno trebamo sudjelovati. A onima koji bi osiromašivali novčanike i hranili mržnju u srcima građana Hrvatske, mogu samo poručiti – neće vam proći! Građanska Hrvatska je u većini, našu vam zemlju predati nećemo!
Mirela Ahmetović,
potpredsjednica SDP-a i saborska zastupnica
Zadnje vijesti
Auguštan-Pentek: Borit ću se svim silama protiv devastacije prostora
Potpredsjednica saborskog Odbora za prostorno uređenje i i graditeljstvo SDP-ova Jasenka Auguštan-Pentek tvrdi da Vlada želi prisilno provesti zakone kako bi pogodovala krupnom kapitalu.
"Nakon devedesetih godina privatizacije i pretvorbi, pa preko Sanadera, pa i Agrokora, sada žele uzeti ono što nam je najvrijednije i što nam je ostalo, a to je očuvana zemlja, prostor u kojem živimo i kakav je i sada, ali i za buduće generacije.
Više nije pet do dvanaest, nego već dvanaest i petnaest kada se i HAZU očitovao i tražio da se tri sporna zakona povuku iz procedure i barem, koliko se ja sjećam, ovo je po prvi puta da oni tako javno reagiraju i traže premijera da se ovi zakoni hitno povuku i da idu natrag na analizu", rekla je Auguštan-Pentek.
Na tvrdnju ministra da je osnovni cilj priuštivo stanovanje odgovorila je kako to ne može biti točno jer "imamo brojna, neizgrađena građevinska područja na kojima se može graditi priuštivo stanovanje". Dodala je i da se ni postojeći stanovi koje imamo nisu stavili u tu funkciju iako se to obećavalo.
Upozorila je i da je nemoguće da se urbanistički planovi donesu u zadanom roku koji je sada tri godine, ali i dalje nedovoljno, jer ni država nije bila u stanju u 10 godina donijeti svoje prostorne planove, a sada očekuje da svi zavodi i privatnici koji se bave prostornim planiranjem u gradovima i općinama izrade urbanističke planove. Ističe da znaju da je to nemoguće i da će, kaže, doći neki investitor direktno u ministarstvo i dobiti dozvolu za gradnju.
Najavila je da će se boriti svim silama da zakoni ne zažive što uključuje i prosvjede i da se Vladi žuri jer želi nekome pogodovati. Dovoljno je reći, istaknula je, da je reagirao i HAZU koji to rijetko čini što samo potvrđuje koliko je situacija alarmantna.
rewtew.jpg&w=3840&q=50)
.jpeg&w=3840&q=50)
.jpeg&w=3840&q=50)
