Učitavanje...
Moramo slušati građane i zabraniti djeci energetska pića!
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac i potpredsjednica Glavnog odbora Foruma mladih SDP-a Hrvatske Karmen Višić danas su u Hrvatskom saboru upozorile na sve ozbiljnije posljedice konzumacije energetskih pića među djecom i mladima te još jednom pozvale na hitnu zabranu njihove prodaje maloljetnicima.
Unatoč sve većem broju znanstvenih dokaza i upozorenja stručnjaka, energetska pića u Hrvatskoj i dalje su lako dostupna djeci, bez ograničenja i bez kontrole. Istodobno, trend njihove konzumacije među mladima ne jenjava, već poprima nove, zabrinjavajuće oblike, osobito kroz utjecaj društvenih mreža i marketinga usmjerenog na najmlađe.
Borzan ističe kako javnost više ne dvoji o potrebi regulacije: „Prema mojem najnovijem istraživanju, čak 94% građana izražava zabrinutost zbog dostupnosti energetskih pića u školama i trgovinama, što je porast od gotovo 12 posto unutar manje od dvije godine. Dakle, građani su već donijeli svoju odluku, sada je red na institucijama da ih poslušaju. Ne možemo zatvarati oči pred činjenicom da govorimo o proizvodima koji imaju izravan utjecaj na zdravlje djece, od poremećaja sna do ozbiljnih kardiovaskularnih rizika.“
Dodaje kako je problem dodatno pojačan agresivnim pristupom industrije: „Energetska pića nisu običan proizvod, bočice su ciljano dizajnirane i promovirane kako bi privukle mlade. Kombinacija visokih doza kofeina, šećera i stimulansa, uz marketing koji ih predstavlja kao nešto ‘cool’ i poželjno, stvara opasan obrazac ponašanja. U takvim okolnostima, odgovornost države je da zaštiti djecu.“
Glasovac naglašava da je ovo već treći pokušaj da Hrvatska napokon jasno kaže: djeca i energetska pića ne idu zajedno. „Ako znamo da su energetska pića legalna opasnost za tinejdžere, sve njihove štetne posljedice za maloljetnike i ako smo kao društvo već povukli jasne crte kod alkohola i duhana; onda je vrijeme za isti pristup i prema energetskim pićima. Djeca nisu mali odrasli, a energetska pića nisu igračka.“
Višić je upozorila na stvarnu sliku s terena i način na koji energetska pića postaju dio svakodnevice mladih: „Energetska pića su danas postala normalizirana do te mjere da više nitko ne reagira kada vidi dijete s limenkom u ruci. Marketing je napravio svoje, sve je prilagođeno mladima, od dizajna do komunikacije. No, problem nije samo u konzumaciji, nego i u trendovima koji se šire među mojom generacijom. Na društvenim mrežama razvila se kultura skupljanja limenki, gdje djeca piju više komada dnevno kako bi ‘upotpunila kolekciju’. Govorimo o proizvodima koji mogu biti opasni za dječji organizam, a tretiraju se kao predmet zabave. Upravo zato djeci treba jasna i konkretna zaštita.“
Zaključile su kako daljnje odgađanje regulacije nije prihvatljivo te da Hrvatska mora slijediti primjere država koje su već uvele zabrane ili ograničenja.
Podsjetile su da je SDP uputio prijedloge zakonskih izmjena u saborsku proceduru s ciljem donošenja učinkovitih i provedivih mjera koje će dugoročno zaštititi djecu i mlade. Rasprava će se održati ove srijede, a zastupnici će glasati u petak.
Ribarić Majanović nova predsjednica SDP-a Brodsko-posavske županije
Domitrović i dalje na čelu SDP-a Karlovačke županije
Saborski zastupnik i ogulinski gradonačelnik Dalibor Domitrović obnovio je u subotu mandat predsjednika na izbornoj konvenciji SDP-a Karlovačke županije, a šef stranke Siniša Hajdaš Dončić poručio je članovima da se treba prekinuti s "međusobnim neslaganjima i čarkama".
Domitrović je za predsjednika izabran jednoglasno, isto kao i Ehlimana Planinac i Goran Korać za potpredsjednike te Zlatko Mrvoš, Alen Žanić, Biserka Vranić, Katarina Srakočić, Luka Kučinić, Alen Barušić i Matija Vuković za članove Predsjedništva.
Na Konvenciji održanoj u Karlovcu obratio se i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić koji je članstvo upozorio da se za 24 mjeseca održavaju redovni parlamentarni izbori. "Nemamo više vremena za međusobna neslaganja i čarke ili za to da se hračne po stranci i iziđe iz nje, ako nije onako kako si je netko zamislio. To ponašanje ne može biti normalno. To je ponašanje dječaraca i djevojčica iz osnovne škole. Sada smo s time prekinuli", poručio je.
Dodao je da u SDP-u moraju "razviti imunitet spram buke koja dolazi iz javnog prostora odakle unazad deset godina dolaze jedne te iste tvrdnje koje ne odgovaraju istini", primjerice da SDP nema kadrove.
"Ne guramo niti jednu priču u javnost bez argumenata i činjenica. Otvaramo javnu raspravu, o skraćivanju radnog vremena, što vežemo uz produktivnost, o zdravstvenoj politici i jasnom određenju javnog i privatnog, a po kojoj će liječnici imati prijelazni rok od 36 mjeseci unutar kojega će morati odlučiti hoće li raditi u javnoj ili privatnoj bolnici", dodao je Hajdaš Dončić.
Upozorio je članstvo da će se najviše napadati koalicija sa strankom Možemo! i da će ih stalno ispitivati za međusobne razlike, no da se na to ne smije "nasjedati".
"Okupljajte ljude i članove, tumačite naše politike u gostionici, restoranu, sportskom klubu, biblioteci... Pričajte i s onima koji nisu naši istomišljenici. Oni nam nisu neprijatelji. Neposredno im tumačite naše politike", poručio je članstvu u Karlovcu.
Govoreći o "hrvatskoj socijaldemokraciji u 21. stoljeću" odredio ju je kao domoljublje koje ne isključuje, naglasio da je antifašizam "u krvožilnom sustavu stranke", založio se za "primarnu raspodjelu u poduzećima" i naglasio da "tu priču nije otvorila niti jedna europska stranka", založio se za "novi razvojni model" te istaknuo važnost borbe za neovisnost institucija.
"Malo je vremena za međusobne čarke", ponovio je Hajdaš Dončić.
Bilić novi predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije
Ante Bilić, aktualni gradonačelnik Trogira, izabran je u subotu za novog predsjednika SDP-a Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) na Izbornoj konvenciji održanoj u Trogiru, a po izboru je izjavio da se neće baviti ideologijama iz prošlosti nego rješavanjem problema građana.
"Kao predsjednik županijskog SDP-a zauzet ću se za rješavanje konkretnih poteškoća s kojim se suočavaju građani i neću se baviti ideologijama iz prošlosti," rekao je Bilić za Hinu.
Naglasio je da će mu prioritet biti rješavanja poteškoća u zdravstvu kako bi građani imali dostupnije usluge u zdravstvenim ustanovama.
Ocijenio je da školstvo nije dobro organizirano te će se zauzimati za njegovo poboljšanje. Po Bilićevim riječima, nužno je poboljšati javni prijevoz u Dalmatinskoj Zagori
"Želimo biti moderna europska regija koja će razvijati male start-upove, male obrte i malo poduzetništvo. Želimo imati sigurnost i stabilnost, da ne ovisimo o sezoni i o tome je li cijena nafte skočila deset dolara ili nije", rekao je novoizabrani predsjednik Splitsko-dalmatinskog SDP-a.
Ante Bilić na toj je dužnosti naslijedio Ranka Ostojića. Bilić je bio jedini kandidat za predsjednika splitsko-dalmatinskog SDP-a, nazočnih 120 izaslanika jednoglasno mu je dalo potporu.
Za dopredsjednike SDP-a SDŽ izabrani su gradonačelnica Supetra Ivana Marković i gradonačelnik Makarske Zoran Paunović.
Zadnje vijesti
Lukanović ponovno izabran za županijskog predsjednika
Za predsjednika županijske organizacije SDP-a Primorsko-goranske županije na izbornoj konvenciji u subotu ponovno je izabran Ivica Lukanović, koji obnaša i dužnost župana Primorsko-goranske županije.
Za potpredsjednike županijske organizacije su izabrani Saša Đujić i Matej Mostarac.
U predsjedništvo Županijske organizacije SDP-a PGŽ koje se bira po regionalnom principu izabrani su - iz regije Rijeka Toni Štimac, regije Riječki prsten Ivana Cvitan Polić, Mirela Smojver i Ivan Sušanj, regije Liburnija Fernando Kirigin i Aleksandra Vio, iz regije Primorje Renata Volkmer Starešina, iz regije Gorski kotar Igor Pleše i Tomislav Černe te regije Otoci Mario Franković, Nenad Debelić i Mauro Rubeša.
Za sve te funkcije izabrani članovi bili su i jedini kandidati.
Lukanović je stranačkim kolegama zahvalio na povjerenju koje mu je ukazano ponovnim izborom, istaknuvši kako je to za njega velika čast, ali i velika odgovornost prema članovima stranke i građanima, koji vjeruje da politika mora biti poštena, ozbiljna i u službi ljudi, priopćio je SDP.
Naglasio je i da je SDP u Primorsko-goranskoj županiji u proteklom razdoblju radio na stabilizaciji organizacije, jačanju zajedništva i vraćanju povjerenja među građanima. Istaknuo je kako organizacija nije birala lakši put niti se bavila sama sobom, nego je radila na terenu, razgovarala s ljudima i gradila snažniji, stabilniji i ozbiljniji SDP za izazovna vremena u kojima živimo.
Politika socijaldemokracije mora u središtu imati čovjeka — umirovljenika koji čeka mjesto u domu, mladog čovjeka koji želi ostati živjeti i raditi u svom kraju, radnika koji očekuje sigurnost i dostojanstvo te obitelj koja želi kvalitetno zdravstvo i obrazovanje za svoju djecu, istaknuo je. "Naš posao nije proizvoditi sukobe i podjele. Naš posao je nuditi rješenja", poručio je.
Naveo je i da će novo vodstvo nastaviti graditi SDP koji okuplja, sluša i ne odustaje od socijaldemokratskih vrijednosti, pri čemu će u središtu djelovanja biti solidarnost, poštenje, povjerenje i ljudskost, stoji u priopćenju. "Ljudi danas traže ozbiljnost, stabilnost i odgovornost. Traže politiku koja ne obećava čuda, nego radi i donosi rezultate. Vjerujem u naše ljude, vjerujem u SDP i vjerujem u Primorsko-goransku županiju koja može više i bolje", rekao je Lukanović.
Na izbornoj konvenciji Županijske organizacije SDP-a PGŽ u Rijeci sudjelovali su i predsjednik SDP-a Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić i glavni tajnik SDP-a Marko Krička.
Hajdaš Dončić: SDP možda ponovno bude prva stranka u Rijeci
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u subotu u Rijeci da je SDP stranka koja prva otvara teme bitne za razvoj društva a odnose se na promjenu ekonomskog modela, kao i da se zbog nesnalaženja sadašnje gradonačelnice otvara mogućnost da SDP postane ponovno prva stranka u Rijeci.
SDP je prije nekoliko dana otvorio javnu raspravu o hrvatskom zdravstvu, a ta će tema kada dođu izbori biti jedna od ključnih tema izborne kampanje i rada buduće SDP-ove Vlade, rekao je Hajdaš Dončić na konferenciji za novinare uoči izborne konvencije SDP-a Primorsko-goranske županije.
"Za nas nema dvojbe da je javno prije privatnog i u zdravstvu i školstvu i javnim ustanovama. SDP ne promatra sve kroz profit jere se neke ne mogu gledati kroz prihode i rashode, a to je obrazovanje, zdravstvo i skrb o najstarijima", rekao je predsjednik SDP-a.
Upitan da komentira narativ HDZ-a o tome da SDP želi blokadu Ustavnog suda ako ne glasa za izbor tri ustavna suca, Hajdaš Dončić je ustvrdio da je to "narativ političkog gubitnika koji je prvi put doživio ozbiljni politički šamar od SDP-a".
Taj šamar je bio vrlo snažan jer je Plenković odustao od nečega što je bilo nakaradno. Govorio je da će spojiti izbore za Vrhovni sud i Ustavni sud, kao da je to jedan organizam, a to je bilo nepotrebno i suvišno, pobili smo njegovu tezu, ne samo mi nego i građani, rekao je Hajdaš Dončić.
SDP je, kaže, uvijek bio za razgovor i dijalog, ali ne za autokraciju. Istaknuo je da je Plenkoviću nudio razgovore i o vanjskoj politici, ustvrdivši da "Hrvatska ne može biti taoc jedne osobe koja svoj interes vidi u vanjskoj politici", te je potreban dijalog vlasti i oporbe.
"Plenković neke teme ne razumije, osobito ekonomske, a u Hrvatskoj inflacija ima svoje ime, a to je Andrej Plenković", istaknuo je.
Govoreći o političkoj situaciji u Rijeci, predsjednik SDP-a smatra da se gradonačelnica Iva Rinčić ne snalazi, te da se otvara vrlo velika mogućnost da SDP postane ponovno prva stranka u gradu.
Predsjednik SDP-a PGŽ i jedini kandidat za tu poziciju u sljedećem mandatu Ivica Lukanović naveo je da izbornu konvenciju SDP dočekuje u mirnom tonu.
"Nije bilo potrebe za kampanjom, iskristaliziralo se županijska organizacija slaže vodstvo u sinergiji i dogovoru. Imamo jasan plan, u protekle četiri godine pokušali smo staviti sadržaj ispred forme, ispred političkog marketinga i sukoba koji su generalno obilježavali SDP posljednjih desetak i više godina", rekao je Lukanović.
Marković novi predsjednik SDP-a Varaždinske županije
Zamjenik varaždinskog gradonačelnika i saborski zastupnik Miroslav Marković u subotu je izabran za novog predsjednika SDP-a Varaždinske županije, a s izborne je konvencije poručio da će SDP "biti brana" lošem načinu vođenja države i Županije.
Marković je istaknuo da želi otvoriti novo poglavlje rada stranke, s naglaskom na veću prisutnost na terenu, neposredan rad s građanima, iskrenost i jasnu politiku bez kompromisa.
„To je politika koja je okrenuta građanima, našim žiteljima, prije svega Varaždina, a sada će biti i Varaždinske županije”, rekao je te dodao da je SDP poznat kao urbana stranka te da stoga imaju problema u manjim sredinama.
„To je jedna strana medalje, a druga strana je da HDZ kupuje sve što se može kupiti i kroz udruge, i kroz druge saveze. Vidite kako danas funkcioniraju, primjerice, sportski savezi i taj način političke korupcije koji se dešava želimo prekinuti. Netko mora stati na kraj takvom, lošem načinu vođenja Županije i države”, istaknuo je Marković.
Ocijenio je da se "institucije sve više podjarmljuju, porobljavaju", a SDP želi voditi Županiju kao što vodi Grad Varaždin - potpuno transparentno, gdje se sve zna što se dešava, gdje se u svakom trenutku može dobiti svaka informacija. "Tako će biti i u Županiji, i u svakom gradu i općini", kazao je.
Poručio je da će u narednom razdoblju pokušati konsolidirati stranku i nakon toga "povesti u bitku" za Varaždinsku županiju, bez obzira na to hoće li izbori biti izvanredni ili redovni.
„Praktično smo ostali, rekao bih nažalost, kao duo-pol. HDZ je okupio pod svoje okrilje, neću reći na koji način je to napravio, ali vidimo s primjerima Dubravka Bilića u Ludbregu, s Boškom Ban u Međimurju. Vidimo na koji način to funkcionira i ne želimo da tako funkcionira”, poručio je Marković.
Pozvao je građane da izađu na izbore i izaberu one koji im pružaju 'drugu opciju vođenja Županije i države', naglasivši da je upravo SDP ta druga opcija.
Podršku novom predsjedniku županijskog SDP-a dao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj.
"Ono što smo napravili u Gradu i što smo po pravdi i poštenju trebali napraviti i u Županiji, to ćemo napraviti tek na sljedećim izborima, ali izvukli smo pouke iz svega toga. Sada znamo da moramo imati promatrače na zaista svim biračkim mjestima i tako ćemo promijeniti vlast u županiji", rekao je Bosilj.
Treća izborna jedinica, dodao je, na sljedećim parlamentarnim izborima bit će ona jedinica u kojoj će SDP ostvariti najbolji rezultat.
SDP obilježava Dan Europe tribinom o građanskom sudjelovanju
SDP je u petak 8. svibnja organizirao tribinu povodom sutrašnjeg Dana Europe. Cilj tribine je potaknuti građane na aktivnije sudjelovanje u oblikovanju europskih politika, ali i otvoriti raspravu o jačanju povjerenja u demokratske procese.
"Danas smo ovdje da bismo obilježili Dan Europe na jedan drugačiji način. Obilježili ga jednom tribinom o tome kako ustvari sudjelovati u oblikovanju i donošenju odluka u Europskoj uniji.
I kad kažem sudjelovati, ne mislim na lokalne ili javne nacionalne vlasti, nego na građane, jer Europa postoji zbog građana, a građani u Hrvatskoj kao da jednostavno nisu dovoljno informirani ili osviješteni da ima mogućnosti sudjelovati u oblikovanju europskih politika, a te politike direktno definiraju uvjete i načine našeg života.
Zato smo ovdje upravo da bismo poslali poruku građanima da se uključe aktivno u oblikovanje europskih politika, da prate implementaciju europskih politika i da nam kažu jesu li zadovoljni ili nisu zadovoljni, da budu korektiv političarima između dvaju izbora", rekao je Joško Klisović, međunarodni tajnik SDP-a.
(tekst: HRT )
Stajalište SDP-a: Zdravstvena politika
CILJ
OSNOVNI je cilj zdravstvene politike SDP-a poboljšanje zdravstvene slike građana uz sustav koji je financijski održiv, ima mjerljive učinke i kadrovski je siguran i stabilan.
POSEBNI CILJEVI kojima ćemo ostvariti opći cilj su:
Povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite,
Smanjivanje liste čekanja,
Poboljšanje uvjete za sve zaposlene,
Zaštita sustava od privatizacije.
KONTEKST
Javna i svima dostupna zdravstvena zaštita temeljno je obilježje socijalno osjetljivih država, posebno u Europi, a zdravlje je temeljno pravo i svih građana Republike Hrvatske.
Naš zdravstveni sustav u načelu je organizacijski relativno dobro zamišljen, ali se njime uopće ne upravlja. Nominalna je razina prava građana na zdravstvenu zaštitu široka i treba je sačuvati, ali zbog neučinkovitosti sustava u praksi svjedočimo kako građani ipak ne mogu pravovremeno ostvariti svoja prava. Nažalost, slična je situacija i sa zaposlenicima u zdravstvu, koji su iznimno dobro školovani, ali sustav nema mogućnosti valorizirati njihov trud i kvalitetu u svakodnevnom radu, niti poticati dodatni razvoj. Drugim riječima, hrvatsko zdravstvo je „sustav“ samo u teoriji, a ne i u praksi.
Primarni problem je narušena tzv. piramida zdravstvene zaštite u kojoj najviše usluga mora biti u okviru primarne zdravstvene zaštite (odnosno domova zdravlja), a najmanje u visokospecijaliziranim bolnicama (kliničkim bolničkim centrima). Međutim, višegodišnjim neupravljanjem se ta piramida u cijelosti “obrnula” i potpuno se izgubila uloga domova zdravlja. Nedostatak obiteljskih liječnika, primarnih pedijatara i primarnih ginekologa ugrožava ustavom zagarantirano pravo građana na zdravstvenu zaštitu koja stanovništvu mora biti dostupna na dnevnoj bazi. U narednih pet godina može se očekivati da će trećina populacije ostati bez svog primarnog liječnika. U ruralnim sredinama i sada je veliki problem popunjavanje mreže zdravstvene zaštite.
Neodrživost sustava očituje se i u financijskom aspektu. Podsjetimo se kako je prethodna SDP-ova vlada (2012. - 2015.) uspjela zaustaviti rast dugova i započela smanjivanje obveza u zdravstvu, a pritom i smanjila liste čekanja. Sve je to bilo tijekom gospodarske krize i zakonskog skraćivanja ugovorenih rokova plaćanja sa 180 na 60 dana, zbog čega je „preko noći“ nastala potreba za dodatnih oko 6 milijardi kuna! To se uspjelo aktivnim upravljanjem sustavom – osmišljavanjem i provođenjem reformi (npr. izlazak HZZO-a iz Državne riznice, novi modeli plaćanja bolničkog sektora i primarne zdravstvene zaštite…), praćenjem i poticanjem izvršenja i kvalitete pruženih zdravstvenih usluga te kontinuiranom kontrolom i smanjivanjem troškova. Zdravstveni sustav ne smije se promatrati kao generator (financijskog) profita, stoga troškovi u zdravstvu nikad neće biti važniji od zdravstvene slike građana, međutim kako bismo uopće mogli osigurati skrb i daljnji razvoj skrbi moramo aktivno upravljati financijama u zdravstvu i racionalno kontrolirati troškove.
REFORMSKA AGENDA
Da bismo ostvarili navedene ciljeve, ostvarit ćemo sljedeće zadatke:
● DONOŠENJE POLITIKA I PROGRAMA
Izradit ćemo Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2027. do 2030. godine s glavnom zadaćom planiranja u zdravstvu te uspostavljanja koordinacije s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvom demografije i useljeništva i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. To će omogućiti donošenje višegodišnjih planova u kojem se mogu realno procijeniti zdravstvene potrebe stanovništva, a sukladno demografskim trendovima, migracijama, tržištu rada i obrazovanju. Na temelju takve koordinacije donosit će se daljnji strateški dokumenti, koji uključuju planove raspisivanja specijalizacija, infrastrukturnih investicija, nabave uređaja i opreme, i ostalog. Posebni naglasak bit će na smanjenju lokalnih i regionalnih razlika u dostupnosti zdravstvenih usluga, s obzirom na centraliziranost mnogih ustanova i kadra u velikim gradovima, a nauštrb manjih gradova, općina i otoka.
Izradit ćemo i uvesti dijagnostičke i terapijske smjernice koje još nedostaju, a kako bi sva obrada, liječenje i rehabilitacija bila ista! U nekim granama svatko liječi po “svojim” smjernicama te nema svih krovnih algoritama za sva zdravstvena zbivanja.
● FINANCIRANJE ZDRAVSTVENOG SUSTAVA
Trenutačno se zdravstveni sustav financira putem Bismarckovog modela, koji zahtijeva visoku razinu zaposlenosti, gdje su izvor financija za naše zdravstvo većinom doprinosi za zdravstvo. Beveridgeov model zasniva se na potrošnji, odnosno sredstva za zdravstvo osigurana su putem poreza. To znači da trenutačno u Hrvatskoj radnici financiraju većinu zdravstvenog sustava. Međutim, veliki dio naše ekonomije generira se iz potrošnje, a ne rada. Stoga je potrebno reorganizirati financiranje sustava tako da se “optereti” potrošnja, a rastereti rad.
Sustav javne nabave u zdravstvu mora biti transparentan, učinkovit i digitaliziran te mora spriječiti mogućnost korupcije. Potrebno je objediniti nabavu uz uspostavu regionalnih centara, postupak digitalizirati, pratiti cijene u realnom vremenu i javno prikazati sve troškove. Primjerice, u Portugalu se sve javne nabave objavljuju s cijenama i izvođačima, baze podataka su javno pretražive, a zdravstvo koristi centralizirane natječaje za lijekove i medicinsku opremu. Na temelju drugih EU sustava nabave, mora se osnovati posebna agencije za nabavu lijekova, materijala i medicinske opreme, roba se mora birati prema kvaliteti i održivosti (tzv. švedski model), dok se za manje narudžbe može koristiti EU model e-tržnice (e-marketplace), odnosno unaprijed dogovorenih cijena.
Cijenu usluga koju plaća HZZO treba povećavati, a sukladno trenutačnim faktorima i činjenici da se cijene nisu povećavale već godinama! U prvoj godini povećale bi se za 25 % te bi u roku od 4 godine došli do povećanja od 100 %, što bi uz sustav distribucije pacijenata dovelo do smanjenja liste čekanja na prihvatljivu razinu ovisno o metodi, a ujedno bi omogućilo bolnicama da posluju pozitivno te da se smanji dug veledrogerija na 60 dana.
Svakako bi se razmotrila mogućnost da se unutar HZZO-a kreira dio koji će postati odgovoran za naknada i bolovanja. Naime, postoji veliki potencijal da upravo HZZO pruža police osiguranja koje bi mogle kupiti tvrtke (pravne osobe) za bolovanja koja trenutačno idu na teret poslodavca (prvih 42 dana). Ta bi polica uključivala različite modele, primjerice bolovanje duže od dva dana, dugotrajna bolovanja u iznosima većima od koje sada isplaćuje HZZO i slično. Sve to bi zahtijevalo rigoroznu kontrolu HZZO-a, ali i izvor velikih mogućnosti za HZZO.
Potrebno je strateško ulaganje u opremu i infrastrukturu uz izradu plana ulaganja za desetogodišnji period. Jedino tako će se spriječiti daljnje afere poput afere „Medikol“ i nabave uređaja koje smo mogli imati u javnom sustavu, a ovako ih višekratno plaćamo javnim novcem izravno privatnicima! Potrebna je korekcija udjela glavarina i varijabilnog dijela u financiranju primarne zdravstvene zaštite, što bi povećalo zainteresiranost primarne za obavljanjem dijela usluga za koje su ranije pacijenti bili upućeni u druge razine zaštite.
Svi troškovi zdravstvenih ustanova moraju biti javno dostupni i lako pretraživi, a poglavito ugovori HZZO-a po uslugama i izvršiteljima usluga. Stoga je potrebna revizija postojećih ugovora i realizacija ugovora HZZO-a s privatnicima uz njihovu jasnu i transparentnu objavu.
Hrvatska mora opet snažno poticati domaću industriju lijekova i medicinskih proizvoda! To smo najbolje mogli osjetiti u pandemiji, a u svjetlu budućih ugroza tržišta, moramo osigurati samodostatnosti proizvoda u zdravstvu.
Iako ovaj program planira povećanje izdvajanja za zdravstvo - što svi pokazatelji pokazuju kako je potrebno - procjena je da su uštede koje će se postići smanjenjem listi čekanja, bolovanja i komplikacija te racionalizacijom javne nabave iznimno velike. Stoga će se svi ti parametri pratiti na tromjesečnoj razini kako bi se opisao stvarni učinak promjena u sustavu, a sukladno tome i evalvirati intervencije. Naime, zdravstveni sustav se treba promatrati poput živog organizama te iako za neke intervencije možemo predvidjeti direktne učinke, oni indirektni se znaju otkriti mnogo kasnije, stoga je kontinuirano praćenje pokazatelja nužno za povećanje učinkovitosti!
● ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SKRBI
Usprkos tvrdnjama Ministarstva, znamo kako se nije provela cjelovita digitalna transformacija. Nažalost, nisu svi nalazi dostupni i poslani putem glavnog sustava CEZIH, a to znači da se ne može kod svakog pacijenta pristupit svakom nalazu već da to ovisi o tome jesu li ih specijalisti koji su izradili taj nalaz poslali “u sustav”. To znači da liječnici obiteljske medicine ponekad “pješke” moraju upisivati nalaze koji bi trebali biti dostupni digitalno! Cjelovita digitalna transformacija pružit će mogućnost i mnogim uslugama telemedicine, npr. da se s liječnikom obiteljske medicine napokon može komunicirati video pozivom.
Uvest ćemo napokon cjelovite indikatore praćenja dijagnostike, liječenja i oporavka te uspostaviti registre ishoda liječenja. Bez toga neće biti moguće raditi programe procjene potreba, niti planirati daljnje usluge! Kako bi se bolje pratila kvaliteta usluga, potrebno je izdvajanje nezavisne agenciju za praćenje kvalitete u zdravstvu uz izdavanje cjelovitog godišnjeg izvještaja, što je trenutačno moguće samo u jednom dijelu usluga, nepregledno je i nerazumljivo prosječnom građaninu kojem su pak te informacije najpotrebnije. Sjetimo se primjerice kako je medijima teško doći do podataka o uspješnosti medicinski potpomognute oplodnje - što bi trebalo biti javno dostupno, transparentno i pregledno - a kamoli građanima! To će pak otvoriti vrata novoj akreditaciji ustanova, koja je također prijeko potrebna. Za poboljšanje rada bolničkog sustava - najvećeg potrošača u zdravstvenom sustavu - potrebno je reorganizirati bolnički sustav s četiri velika centra te transformirati županijske bolnice u sekundarne bolničke centre. To će se raditi uz jasne uvjete restrukturiranja, garantirane usluge u sekundarnim centrima te uz prateći plan transporta iz svakog dijela Hrvatske. Takva reorganizacija se mora provesti etapno tijekom četiri godine, a bez otpuštanja zdravstvenih radnika! Uspješni primjeri takvih centralizacija se mogu pronaći u Danskoj, koja je s reformom započetom prije više od 20 godina poboljšala ishode liječenja. Tako će se određena specifična stanja rješavati u visokospecijaliziranim ustanovama i time omogućiti iznimna skrb.
Kako bi se to ostvarilo, potrebno je i promijeniti načina financiranja bolnica. Potrebno je uvesti novi model plaćanja bolnica po učinku i postupno povećavati udio plaćanja prema kvaliteti, kao pripremu za dugoročni prelazak na plaćanje po ishodima liječenja.
Već ranije smo otvorili temu o regulaciji rukovoditeljskih pozicija u zdravstvenim ustanovama, a to se spominje i u našem Antikorupcijskom programu. Sve faze imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru moraju biti transparentne i svima osigurati jednake šanse. Glavna odrednica za imenovanja na vodeće pozicije mora biti stručnost, a ne politička podobnost! Potrebno je značajno proširiti statute ustanova tako da definiraju faze selekcijskog postupka, odnosno kriterije odabira, provjeru programa i obrazloženje odabira kandidata. Pri izboru ravnatelja biografije i programi rada svih kandidata moraju biti javno objavljeni, a ako osoba bude izabrana, treba objaviti i imovinsku karticu. Nužno je uvesti dodatan kriterij za odabir ravnatelja: pribavljanje potvrde o nekažnjavanju, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak za koju je zapriječena kazna zatvora preko 5 godine i potvrda komore o disciplinskim mjerama i etičkim postupcima. Potrebno je ograničiti broj mandata, kako se ne bi stvorile interesne veze!
● VEĆI BROJ ZDRAVSTVENIH USLUGA
Osnovni temelj zdravstvenog sustava su domovi zdravlja. Potrebno je planirati razvoje domova zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite u društvu. To će se učiniti tako da se prvenstveno poveća broj usluga u domu zdravlja: povećanjem broja liječnika obiteljske medicine, pedijatara i ginekologa, a potom i povećanjem broja specijalističko-konzilijarne zaštite i uvođenjem većeg broja usluga multidisciplinarnih timova. Dobar primjer održivosti primarne zaštite je tzv. norveški model, u kojem se zapošljavaju mladi liječnici kojima se po završetku specijalizacije osigurava vlastiti tim obiteljske medicine. Pravovremeno uvođenje modela koji omogućuje ranu povezanost mladih liječnika s ordinacijama te planirani prijenos ordinacija na novu generaciju liječnika značajno bi pridonijelo stabilnosti sustava primarne zdravstvene zaštite. Broj specijalističkih ambulanti može se značajno povećati dolaskom specijalista iz bolnica, a tako bi se osigurala bolja komunikacija različitih razina zdravstvene zaštite. Potrebno je povećati broj mogućih dijagnostičkih usluga do razine MSCT-a u domovima zdravlja. Primjer toga je uvođenje CT angiografije u Domu zdravlja Zagreb Centar, u kojem se vrhunska pretraga dovela “na prag” građanima. Kako bi domove zdravlja učinili atraktivnijima liječnicima i medicinskom osoblju, treba se značajno administrativno rasteretiti opterećenje postojećih ambulanta, a to se može (i već se primjenjuje u npr. Domu zdravlja Zagreb Centar) uvođenjem administratora. Također, domovi zdravlja trebaju uvesti redovita dežurstva obiteljske medicine, ginekologije, pedijatrije i stomatologije, tako da je s time upoznata cijela zajednica i da se smanji pritisak na bolničke hitne službe. To će sa sobom povući i nove ugovore s HZZO-om, a kako bi radnici bili adekvatno plaćeni za svoj rad.
Sustav naručivanja na pretrage i preglede treba centralizirati! Praćenje listi čekanja i naručivanje mora biti izdvojeni, centralizirani sustav, unutar HZZO-a kao glavne osiguravajuće kuće te se lista čekanja mora objavljivati u stvarnom vremenu. Osnivanjem posebnog tijela unutar HZZO postigla bi se značajna transparentnost, uvid u sve dostupne usluge te bolja raspodjela usluga unutar sustava. Za određene indikacije, odnosno dijagnoze potrebno je uvesti tzv. jamstva vremena čekanja, odnosno garanciju kako će se neke usluge odraditi u određenom roku (kao što je ranije postojao tzv. zlatni sat). Potrebno je pratiti ugovorenu količinu usluga u ustanovama te u slučaju da one uredno izvrše potrebe stanovništva na tom području HZZO-u treba dati mogućnost da pacijenta pošalje u drugu ustanovu ovisno o dostupnosti. Ugovoreni broj usluga treba biti po načelu zadovoljavanja potreba stanovništva i mogućnosti zdravstvenog sustava u pojedinoj županiji te lista čekanja.
Prevencija je ključ zdravlja i to prepoznaju sve naše politike. Radi boljeg provođenja prevencije uvest će se zaseban Fond za prevenciju bolesti putem sustava javnog zdravstva. Iz toga bi se financirali nacionalni preventivni programi za nezarazne kronične bolesti; posebno za kardiovaskularne bolesti, pretilost i šećernu bolest, karcinome te zaštitu mentalnog zdravlja. Potrebna je njihova regulacija, praćenje i poticanje njihovog provođenja. Osim toga, potrebno je napokon počet provoditi Nacionalni plan borbe protiv raka. Također, značajan broj građana obavlja sistematske preglede, međutim oni nisu u tzv. “sustavu”, odnosno liječnici obiteljske medicine ih ne vide automatski, stoga ih je potrebno umrežiti kako se pretrage ne bi ponavljale.
Skrb o starijim osobama nažalost je sve aktualnija, a sukladno tome treba značajne napore uložiti u tzv. aged care. To podrazumijeva povećanje kapaciteta kućne njege, broja njegovatelja, integraciju zdravstvenog sustava i socijalne skrbi te palijativne skrbi.
● UPRAVLJANJE LJUDSKIM POTENCIJALIMA
Zdravstveni sustav čine zdravstveni radnici koji imaju bogato znanje i vještine. Cilj nam je imati zadovoljne djelatnike (work-life balance) koji će ostati u sustavu zdravstva i moći se adekvatno profesionalno i privatno razvijati. Trebaju se postupno, planirano i jasno povećavati plaće uz automatsko priznavanje svih završenih stupnjeva obrazovanja. Treba se značajno povećati fleksibilnost rada unutar javnog sustava i otvoriti bolje mogućnosti ugovaranja dodatnog rada u javnom sustavu, a uz značajna ograničenja dvojnog rada!
Trošak specijalizacija treba se financirati iz posebnog fonda za specijalizacije iz Ministarstva zdravstva iz kojega bi se bolnicama isplaćivale plaće za specijalizante kako se ne bi novčano opteretile manje ustanove čiji specijalizanti se usavršavaju u velikim regionalnim centrima. Specijalizacije bi se odobravale na razini države prema potrebama pojedinih bolnica i zdravstvenih ustanova. Specijalizanti bi se birali na razini bolnica i zdravstvenih ustanova na temelju jedinstvenog pravilnika koji već postoji! Nakon završetka specijalizacije, mladi specijalizanti odlazili bi u ustanove koje su ih izabrale. Iz fonda Ministarstva posebno bi se alimentirali dodaci na specijalističku plaću ako specijalizant ode na udaljena područja, poput otoke ili u ruralna područja. Tako bismo u nekoj mjeri riješili problem nejednake distribucije liječnika.
Zbog nedostatka medicinskog kadra, potrebno je poticati supsidijarnost i delegiranje zadataka s viših na niže razine zdravstvene zaštite (tzv. task-shifting) gdje god je to moguće, a kako bi zdravstvena zaštita postala još dostupnija i učinkovitija (primjerice, da postupak cijepljenja može provoditi medicinska sestra umjesto liječnika). To bi povećalo i kapacitete određenih djelatnosti kojih trenutačno manjka na tržištu rada, poput njegovatelja/ica.
Hodogram implementacije programa tijekom mandata
ZAKLJUČAK
Naša je vizija sveobuhvatna zdravstvena zaštita koja život svakog građana čini duljim i kvalitetnijim. Svaki dio ovog programa sinergijski doprinosi glavnom cilju - boljoj zdravstvenoj slici što ujedno treba biti i glavno mjerilo kvalitete našeg zdravstvenog sustava. Cjelokupni zdravstveni sustav treba biti uvijek na usluzi građanima i sredstvo putem kojih će moć voditi ispunjene živote.
.jpg&w=750&q=50)
Jerković Kraljić: Vrijeme je za konkretne mjere, a ne nova obećanja
Europska komisija predstavila je prvu europsku strategiju za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Strategija dolazi u trenutku kada rast troškova života sve više pogađa građane diljem Europe, a svaki peti Europljanin živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP/S&D) pozdravila je predstavljanje strategije, istaknuvši da je riječ o važnom političkom dokumentu, ali upozorava na činjenicu da se bez konkretnih mjera ništa neće promijeniti.
„Pozitivno je što po prvi put u Europskoj uniji imamo strategiju za borbu protiv siromaštva. To je priznanje da siromaštvo nije problem pojedinca, nego ozbiljan društveni problem koji produbljuje nejednakosti, slabi društvenu stabilnost i smanjuje konkurentnost Europe. Međutim, sada moramo prijeći s riječi na djela. Građani ne mogu živjeti od strategija i deklaracija, nego od konkretnih politika koje će im omogućiti dostojanstven život. Potrebno je stvarati kvalitetna radna mjesta, ograničiti zloupotrebe nesigurnih oblika rada te ulagati u javno i priuštivo stanovanje“, poručila je Jerković Kraljić.
Strategija predviđa smanjenje broja ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti za najmanje 15 milijuna do 2030. godine, uz dugoročni cilj iskorjenjivanja siromaštva do 2050. Poseban naglasak stavlja se na kvalitetna i sigurna radna mjesta, bolji pristup socijalnim i javnim uslugama te jačanje sustava podrške za najugroženije građane. Jerković Kraljić upozorava kako podaci jasno pokazuju da siromaštvo ne pogađa sve jednako. Gotovo četvrtina djece i mladih u Europskoj uniji nalazi se u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, dok su samohrani roditelji, osobe s invaliditetom, nezaposleni i mladi suočeni s posebno visokim rizicima.
„Mladi danas sve teže dolaze do sigurnog zaposlenja i priuštivog stanovanja. Prekarni rad, nesigurni ugovori i rast troškova života stvaraju generaciju koja radi, ali ne može planirati budućnost. Stoga su potrebni europski programi za subvencionirano stanovanje mladih i ulaganja u kvalitetna pripravništva i prva radna mjesta“, istaknula je.
Posebno naglašava važnost snažnijih mjera protiv dječjeg siromaštva i stabilnog financiranja Europskog jamstva za djecu, uključujući uspostavu posebnog fonda od najmanje 20 milijardi eura, za što se socijalisti i demokrati u Europskom parlamentu kontinuirano zalažu.
„Ne možemo govoriti o jednakim prilikama dok milijuni djece odrastaju bez pristupa kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj skrbi ili osnovnim životnim uvjetima. Moramo moći osigurati besplatan pristup vrtićima, školskim obrocima i osnovnoj zdravstvenoj skrbi za svako dijete u riziku od siromaštva. To mora biti jedan od apsolutnih prioriteta Europske unije“, poručila je Jerković Kraljić.
Istaknula je kako će ključni test nove strategije biti njezina konkretna provedba u državama članicama te sposobnost Europske unije da građanima osigura veću socijalnu sigurnost i kvalitetnije životne uvjete.
„Uspjeh ove strategije neće se mjeriti brojem dokumenata, nego time hoće li građani konačno osjetiti stvarne promjene u kvaliteti života“, zaključila je Jerković Kraljić.
Borzan: Kraj prevara s kilometražom
Odbor za transport i turizam Europskog parlamenta usvojio je izmjene zakona o tehničkoj ispravnosti vozila kojom se uvode velike promjene na tržištu rabljenih automobila. Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan rekla je kako će ovom izmjenom kupci moći biti sigurni da je kilometraža na rabljenim automobilima istinita.
„Već niz godina upozoravam na prevare s kilometražom. Istraživanja su pokazala da je kod gotovo polovice rabljenih auta koji se prodaju prekogranično, manipulirano s kilometražom. Prema nekim procjenama, šteta za kupca može biti i oko 10 tisuća eura, a šteta za građane EU je oko devet milijardi eura godišnje. To je veliki problem u zemljama istočne EU gdje se takve prevare najčešće prijavljuju. U Hrvatsku je 2025. uvezen skoro rekordan broj automobila, preko 80 tisuća“, rekla je Biljana Borzan.
Godinama je upozoravala da je rješenje za taj problem na dohvat ruke. Belgija, Nizozemska i Luksemburg imaju primjer dobre prakse sa svojim Car-Pass sustavom. Svaki put kada auto ide na servis, u sustav se upiše kilometraža, a Car-Pass evidencija je obvezna kod prodaje rabljenog auta. Zato su kod njih su prevare s kilometražom praktički prestale.
„ Jako sam sretna što je nadležni odbor usvojio izmjene kojim će postojati obaveza evidentiranja prijeđenih kilometara za svaki popravak ili održavanje vozila. Države članice imat će obvezu osigurati da se podaci o brojaču kilometara dostave potencijalnim kupcima rabljenih vozila, čime se osigurava da podaci dođu u prave ruke“, objašnjava Borzan.
Naglasila je kako se u Hrvatsku najčešće uvoze rabljeni automobili koji koštaju između 10 i 25 tisuća eura, a kilometraža je kupcima najvažniji faktor kod odluke. Prevare s kilometražom narušavaju povjerenje u tržište rabljenih automobila, ali imaju i negativan utjecaj na sigurnost na cestama.
Izaslanstvo SDP-a na obilježavanju 31. godišnjice VRO “Bljesak”
Izaslanstvo SDP-a predvođeno predsjednicom SDP-a Brodsko-posavske županije Ivanom Ribarić Majanović poklonilo se žrtvama poginulim u VRO „Bljesak“ kod spomen obilježja Kristalne kocke vedrine u Okučanima.
U izaslanstvu su bili predsjednik SDP-a Okučani Boro Ojdanić, županijski vijećnik Boris Šalinski, voditelj i tajnik Savjeta za ratne veterane SDP-a, Vinko Kovačić i Davor Stanković.
U Vojno-redarstvenoj operaciji „Bljesak“ 1995. oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara zapadne Slavonije.
To je bio jedan od ključnih događaja Domovinskog rata. Sudjelovale su 32 postrojbe Oružanih snaga i policije. Život je izgubio 51 pripadnik Hrvatske vojske i policije, dok je 162 ranjeno.
Operacija „Bljesak“ pokazala je snagu i odlučnost Hrvatske vojske za oslobođenje okupiranog područja i navijestila konačnu bitku za slobodu VRO “Oluja“.
SDP za Praznik rada: 5 točaka za Hrvatsku u kojoj se rad isplati
SDP na Međunarodni praznik rada ne gleda samo kao na datum kada slavimo povijesne pobjede za radnička prava, već odlučno najavljujemo one koje tek moramo ostvariti. Desetljeće HDZ-ovog upravljanja ostavilo nam je ekonomiju privida i propuštenih prilika. Dok se stvara iluzija rasta, njihov zastarjeli ekonomski model zapravo guši inovacije i produktivnost, pretvarajući Hrvatsku u europsku periferiju jeftinog rada. Posljedica takve politike je demografski slom i egzodus radnog stanovništva, čime se dugoročno žrtvuje sama održivost našeg gospodarstva. Hrvatska može i mora drugačije. Vrijeme je za novi društveni ugovor u kojem ekonomija služi ljudima, a ne obrnuto. Ovo je konkretnih pet poruka koje se vežu na programsku deklaraciju predstavljenu na Konvenciji SDP-a početkom ove godine. SDP stvara uvjete za dostojanstvenu plaću, sigurne radne uvjete i snažnu socijalnu državu za svakoga tko živi od svog rada. Za nas je radnik svatko tko živi od svog rada - bez obzira na to radi li u tvornici, uredu, na polju, kao mali obrtnik ili putem digitalnih platformi, nosio li radno odijelo ili tipka za računalom.
1. Rad se mora isplatiti: povratak dostojanstva radniku
Model u kojem se državna konkurentnost gradi na jeftinoj radnoj snazi i niskim plaćama je promašen. Rad ne smije biti puko preživljavanje od prvog do prvog. Rad mora osigurati dostojanstven život, krov nad glavom i mogućnost planiranja budućnosti. Vrijeme je za novi društveni dogovor: poslodavcima profit, ali radnicima pravedan udio, poštovanje i prava od prvog dana na poslu. Dobro plaćen i siguran radnik nije teret gospodarstvu, on je glavni pokretač njegovog rasta.
2. Kraće radno vrijeme i pravednija raspodjela bogatstva
Tehnološki napredak i rast produktivnosti idu u korist kapitala, dok su radnici ostali uskraćeni za plodove vlastitog rada. Vrijeme je za pravedniju raspodjelu u kojoj rast profita tvrtki automatski prati i rast plaća. Radnici nisu roboti, a pravo na odmor, obitelj i slobodno vrijeme osnovno je ljudsko pravo. Zato pokrećemo proces uvođenja kraćeg radnog vremena, prema modelu četverodnevnog radnog tjedna, uz zadržavanje iste plaće. Snažnijim oporezivanjem ekstraprofita i spekulativnog kapitala osigurat ćemo da prednosti napretka konačno osjete oni koji taj napredak i stvaraju.
3. Kraj ere prekarnog rada: sigurnost umjesto stresa
Radna sigurnost je temelj svake životne sigurnosti i nećemo dopustiti da radnici sami nose teret rizika poslovanja dok poslodavci gomilaju profit. Ugovor na neodređeno mora ponovno postati standard, a ne iznimka, zbog čega ćemo strogo regulirati rad na određeno vrijeme, agencijski rad i prikriveno zapošljavanje. Algoritmi više ne smiju biti izgovor za moderno izrabljivanje u platformskoj ekonomiji. Svi radnici, neovisno o obliku zaposlenja, moraju imati puna radnička i socijalna prava, uključujući plaćeno bolovanje, godišnji odmor i sigurnost dostojanstvene mirovine. Studentski rad mora prestati biti rupa u zakonu za jeftinu radnu snagu. Radnicima na studentskim ugovorima treba se zakonski priznati ostvareni mirovinski staž, kao i formalno radno iskustvo.
4. Kraj rentijerske ekonomije: produktivnost, rad i razvoj
Hrvatska više ne smije stajati na margini europske ekonomije, oslonjena isključivo na ranjivi uslužni sektor i turizam. Problem države nije manjak novca, nego loše upravljanje i SDP će pokrenuti industrijsku transformaciju. Naš cilj je stvaranje visokokvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta u tehnologijama budućnosti. U toj neizbježnoj tranziciji nitko ne smije biti ostavljen po strani, stoga ćemo snažnim programima cjeloživotnog obrazovanja, prekvalifikacija i zaštite dohotka osigurati da promjene na tržištu ne idu preko leđa radnika. Iza rasta produktivnosti treba stajati pametna ekonomska politika koja potiče inovacije poduzetnika, a radnicima osigurava veće plaće i sigurnost.
5. Vraćanje moći u ruke radnika
Pravedna ekonomija ne može postojati bez snažnih sindikata i slobode radničkog udruživanja. Vrijeme je da se radnicima vrati pregovaračka moć uklanjanjem svih zakonskih i praktičnih prepreka sindikalnom organiziranju. Povećat ćemo obuhvat radnika zaštićenih kolektivnim ugovorima, stavljajući poseban naglasak na zaštitu onih u privatnom sektoru. Granski kolektivni ugovori ponovno moraju postati neprikosnoveni temelj i jamac radničkih prava u cijeloj državi. Uz to i uvođenje potpune transparentnosti plaća te strogo kažnjavanje diskriminacije. Rad žena više ne smije biti podcijenjen. Princip jednaka plaća za jednak rad za sve postat će zakonski imperativ koji se strogo nadzire.
Više o našim politikama pročitajte na vazno.hr
Mi u SDP-u ne pristajemo na društvo u kojem je radnik sveden na trošak i brojku.
Naša vizija je Hrvatska u kojoj je rad izvor ponosa, sigurnosti i prosperiteta za svakog pojedinca i zajednicu.
Zahtijevamo rad koji se isplati.
I nećemo stati dok to ne ostvarimo.
Živio Praznik rada!
Lalovac upozorava: Inflacija od 5,8 pokazuje strukturni problem
SDP-ov saborski zastupnik Boris Lalovac komentirao je u četvrtak najnovije podatke o inflaciji u Republika Hrvatska, koja je dosegla 5,8 posto, upozorivši da se ne radi o prolaznom šoku, nego o dubljem strukturnom problemu u gospodarstvu.
Lalovac je istaknuo kako ga visina inflacije od 5,8% iznenađuje, iako je očekivao rast iznad 5%. Posebno je upozorio na ubrzanje inflacije u kratkom razdoblju:
s 3,8% na 4,8%
pa s 4,8% na 5,8% u samo dva mjeseca
Prema njegovim riječima, takav trend pokazuje da mjere Vlade, uključujući zamrzavanje cijena energenata i porezne izmjene, ne uspijevaju zaustaviti inflacijske pritiske.
“Unatoč mjerama Vlade, ovo je ozbiljniji strukturni problem nego što se priznaje”, poručio je Lalovac.
Lalovac upozorava da se rast cijena ne zaustavlja, a dolazak turističke sezone mogao bi dodatno pogoršati situaciju. Istaknuo je da je sličan obrazac viđen i prošle godine, kada je inflacija ubrzavala u proljeće i ljeto, a vrhunac dosegnula u rujnu.
Prema njegovoj ocjeni, povećana potražnja tijekom turističke sezone tradicionalno gura cijene prema gore, što znači da se smirivanje inflacije ne može očekivati u kratkom roku.
Lalovac smatra da je ključni problem u tome što se inflacija u početku podcjenjivala.
“Prvo se govorilo da problema nema, zatim da je inflacija oko 3%, a u stvarnosti je bila znatno viša”, rekao je.
Kritizirao je i izjave koje inflaciju od 5–6% prikazuju kao nevažnu, upozoravajući da takav pristup dovodi do loših politika i nedovoljno snažnih mjera.
Posebno je upozorio na ulogu energenata, ističući da inflacija povezana s energijom već doseže oko 17%, dok su cijene plina trenutno 30 do 40% više nego prošle godine.
Naglasio je da se puni učinci rasta cijene plina još ne vide jer će se tek od jeseni odraziti kroz nove kalkulacije, što bi moglo dodatno pogurati inflaciju.
Lalovac je usporedio trenutnu situaciju s krizom iz 2022. godine, kada je rast cijena energenata kasnije doveo i do poskupljenja hrane.
Upozorio je da bi se isti obrazac mogao ponoviti:
prvo rast energenata
zatim prijenos na cijene hrane i ostalih proizvoda
Prema njegovim riječima, trenutno je rast hrane još umjeren (oko 3,5%), dok energija raste znatno brže, ali postoji rizik prelijevanja.
Lalovac je poručio da dosadašnje mjere nisu dale rezultate te da su potrebni novi instrumenti. Kao jednu od opcija spomenuo je porez na ekstraprofit, ne kao kaznu, nego kao mehanizam za suzbijanje špekulativnog podizanja cijena.
Također je najavio da bi Vlada mogla biti prisiljena na novi paket mjera ako se inflacijski pritisci nastave.
Posebno je upozorio da realni dohoci građana padaju jer plaće ne prate inflaciju. Istaknuo je da će se u idućem razdoblju morati nadoknađivati izgubljena kupovna moć, posebno umirovljenicima, ali i otvoriti rasprava o plaćama u privatnom sektoru.
“Ljudi nisu ti koji su pokrenuli inflaciju”, naglasio je.
Lalovac je zaključio kako postoji rizik da inflacija u Hrvatska narodna banka ove godine prijeđe i 7%, ako se nastavi rast cijena energenata i hrane.
Krstičević: Umjesto rasta plaća, rastu profiti
Povodom Međunarodnog praznika rada, zastupnik SDP-a Mišo Krstičević je ustvrdio da politička elita ignorira teški položaj hrvatskih radnika te da ih nitko ne predstavlja u političkim programima, pozvavši na sindikalno i političko organiziranje i borbu.
"Radnici su većina u društvu - 45 posto radničke klase, 30 posto srednje klase, 10 posto elite i 15 posto niže klase - ali u političkim programima radnika nema", rekao je Krstičević, iznoseći stajalište Kluba zastupnika SDP-a.
Ocijenio je da se radnici suočavaju s premalim plaćama, prelošim uvjetima na radu i nekorektnim odnosom šefova, što dovodi do, kako je rekao, "uvredljive mirovine uz koju se još mora i raditi".
Naglasio je da se radnicima dugo govorilo da smanje zahtjeve jer će s rastom produktivnosti rasti i plaće, no umjesto toga porasli su samo profiti onih koji žive od tuđeg rada.
"Treba se sindikalno i politički organizirati i djelovati i natjerati političare i vlasnike kapitala da plate ono što su dužni", poručio je Krstičević te dodao da radnicima ni nakon 200 godina radništvo ne jamči ništa dobro.
Čestitao je Prvi maj uz poruku da treba nastaviti borbu.
Denim Day u Saboru: Žrtve pozivamo da prijavljuju silovanje
U Saboru je u srijedu četvrti put obilježen Denim Day, Međunarodni dan borbe protiv okrivljavanja žrtava seksualnog nasilja, kada se nosi jeans, a s okruglog stola 'Napad nakon napada: Kako pružiti podršku žrtvama seksualnog nasilja' žrtve su pozvane da prijavljuju silovanje.
Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, moderatorica okruglog stola, izvijestila je da se Sabor četvrtu godinu priključio kampanji, zajedno sa Ženskom sobom i magazinom Story.
„U Hrvatskoj je od prošle godine prijavljeno najviše silovanja u prethodnih deset godina, a na jedno prijavljeno dolazi 15 do 20 neprijavljenih silovanja. U prosjeku, od prijave do pravomoćne presude prođe 41 mjesec, a 80 posto izrečenih presuda su zakonom najniže propisane kazne, dok je dobar dio presuda uvjetnih. To samo pokazuje koliki je put žrtava do pravde težak, neizvjestan i vrlo često obilježen brojnim predrasudama”, upozorila je.
Upravo zato, kazala je, na Denim Day poručujemo žrtvama da šutnja nije rješenje, da nisu same, da nisu krive i da je pravda moguća.
Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, naglasila je da je seksualno nasilje izuzetno rasprostranjeno, ali još uvijek izuzetno podcijenjen društveni problem.
„Žrtve seksualnog nasilja, zbog postojećih predrasuda i okrivljavanja rijetko se bilo kome povjere, a kamoli da prijave preživljeno nasilje. Istovremeno, sustav podrške žrtvama u Hrvatskom nije dovoljno razvijen i izuzetno je fragmentiran, bez obzira govorimo li o punoljetnim ili maloljetnim žrtvama”, upozorila je.
Smatra da kao društvo žrtvama moramo osigurati besplatnu, lako dostupnu i pravodobnu specijaliziranu pravnu pomoć i podršku, u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama, kao i postignutim standardima. Ženska soba, dodala je, pruža specijaliziranu pomoć i podršku, a žrtvama poručujemo da smo tu i da im vjerujemo.
Marina Živković iz magazina Story kazala je da im je, uz Žensku sobu, i podrška Hrvatskog sabora izuzetno bitna, dodavši da su na okruglom stolu otvorili pitanja nužnosti donošenja javnih politika i stvaranja konkretnih institucionalnih okvira pružanja podrške žrtvama seksualnog nasilja.
Istaknula je kako svi, sinergijski, svatko iz svoje pozicije moći, Story kao medij, Sabor kao najviše zakonodavno političko tijelo i Ženska soba kao predstavnik civilnog društva mogu samo zajednički učiniti puno u borbi protiv okrivljavanja žena žrtava seksualnog nasilja.
Marija Lugarić je kao predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova poručila da za svako nasilje, pa tako i seksualno nikada nije kriva žrtva nego osoba koja ga je počinila ili nasilnik.
„Žrtva nije kriva kako se obukla, nije kriva kako pleše ni zbog onoga gdje je izašla van. Naš je zadatak da žrtvi vjerujemo i pozivam sve da to i činimo te da poštujemo žrtvu, njezinu unutarnju traumu i da joj pomognemo tako da ne okrećemo glavu od nasilja i da joj vjerujemo”, naglasila je.
Đujić: Ne pristajemo na ovakav način izbora ustavih sudaca!
Politički tajnik Saša Đujić u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratska partija Hrvatske poručio je danas u Hrvatskom saboru kako SDP podržava izbor ustavnih sudaca, ali ne pristaje na modele političke trgovine, ucjena i zatvorenih dogovora.
Govoreći o aktualnom procesu izbora sudaca Ustavni sud Republike Hrvatske, Đujić je naglasio kako je ključno pitanje kakav Ustavni sud Hrvatska želi – neovisnu instituciju koja štiti Ustav i građane ili tijelo pod političkim utjecajem vladajuće većine.
“SDP nije protiv izbora ustavnih sudaca. Naprotiv, želimo funkcionalan i potpun Ustavni sud s autoritetom i povjerenjem javnosti. No nećemo sudjelovati u izboru koji se temelji na ucjenama, ultimatumima i političkoj trgovini”, istaknuo je Đujić.
Posebno je upozorio na pokušaje vladajućih da dvotrećinsku većinu, propisanu Ustavom, pretvore u alat pritiska na oporbu. “Ta većina nije tehnička prepreka, već demokratski mehanizam koji osigurava širi konsenzus i sprječava bilo koju vlast da sama nameće ustavne suce”, naglasio je.
Prema njegovim riječima, model koji zagovara Hrvatska demokratska zajednica, predvođena premijerom Andrej Plenković, ne predstavlja stvarni dogovor, već pokušaj nametanja unaprijed definiranog “paketa” kandidata.
“Dogovor nije kada jedna strana određuje ishod, a druga ga treba samo potvrditi. To nije izbor čuvara Ustava, nego političkih delegata”, rekao je Đujić.
Istaknuo je kako SDP ne traži “svoje suce”, već kandidate koji će biti neovisni, stručni i vjerodostojni. “Tražimo suce koji neće služiti nijednoj stranci, nego isključivo Ustavu, zakonu i vlastitoj savjesti”, dodao je.
Đujić je odbacio optužbe da oporba blokira proces, naglasivši da odgovornost nije u “dizanju ruku za unaprijed dogovorene odluke”, već u očuvanju standarda i neovisnosti institucija. “Puno je opasnije izabrati poslušne suce nego odvojiti vrijeme za kvalitetan dogovor”, upozorio je.
Zaključno, SDP je pozvao vladajuće na ozbiljne i otvorene razgovore o kandidatima, uz jasne kriterije stručnosti, integriteta i neovisnosti.
“SDP neće podržati izbor koji je rezultat političke trgovine. Spremni smo na dogovor, ali isključivo bez ucjena i ultimatuma. Ustavni sud mora ostati čuvar Ustava, a ne produžena ruka vlasti”, poručio je Đujić.
Klub zastupnika SDP-a najavio je da u ovom trenutku neće podržati predloženi način izbora trojice ustavnih sudaca te očekuje ponavljanje natječaja, uz spremnost na konstruktivan dijalog u novom procesu.
