Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u Oporbenom zarezu oštro je kritizirao politiku Andreja Plenkovića i stanje u hrvatskom gospodarstvu. Upozorava na rastuću inflaciju i probleme u zdravstvu. Govori o odnosu s platformom Možemo! i najavljuje suradnju s Ankom Mrak Taritaš i Dalijom Orešković.

Siniša Hajdaš Dončić ističe kako je cilj okupljanja ljevice u Barceloni bio odgovor na jačanje desnih pokreta. Dodaje kako okupljanje kod španjolskog premijera Pedra Sancheza vidi kao važan početak.

– To je dobra platforma koja će poslužiti europskim, ali i svjetskim socijaldemokratima i socijalistima za stvaranje jedne nove globalne mobilizacije protiv desničarenja i protiv ovakvog ponašanja koje provodi Donald Trump i njegov prijatelj iz Izraela, Bibi Netanjahu, kazao je.

Sprega krupnog kapitala, vojne industrije i Trumpa

Govoreći o međunarodnim odnosima, upozorio je kako su posljedice sukoba i političkih odluka "loše za svijet, loše za svjetsku ekonomiju, loše za ljude s malim ili srednjim prihodima koji će najviše osjetiti ekonomsku krizu". Naglasio je kako je riječ o krizi uzrokovanoj agresijom SAD-a i Izraela na Iran, ali i odgovorom Irana.

– Može se promatrati tko kupuje ili prodaje dionice dan ili dva prije neke objave Trumpa. Kupuje ih najvećim dijelom njegova obitelj. To je sprega krupnog kapitala, vojne industrije i jednog čovjeka kojeg ću nazvati samo Trumpom. Tome se treba suprotstaviti i ne treba se toga bojati, poručio je.

Korupcija i sportski savezi u Hrvatskoj

Komentirao je i aktualne istrage u sportskim savezima u Hrvatskoj.

– Nije me iznenadilo jer mi to sve više miriši na onu FIMI mediju. Ljudi u Hrvatskoj moraju biti svjesni da svaki sportski savez vodi neki HDZ-ovac, da svako lovačko društvo vodi neki HDZ-ovac. Upravo je ta sprega politike i saveza udruga prestrašna. To je način na koji se izvlače novci i način na koji HDZ dobiva izbore, kazao je.

Dodaje kako takva praksa šteti društvu i demokraciji.

– Sportski savezi - HDZ, vatrogasne zajednice - HDZ, lovački savezi - HDZ. Mali je broj predsjednika saveza koji nisu članovi ili simpatizeri HDZ-a. To nije dobro za demokraciju i društvo. To je vjerojatno još jedna FIMI medija, izvlačenje novca kroz fiktivne račune i toga će vjerojatno biti još, zaključio je.

'Plenković se u ekonomiju ne razumije'

Govoreći o mjerama vezanima uz cijene goriva i takozvani „plivajući PDV“, Hajdaš Dončić ističe kako je riječ o kratkoročnim rješenjima koja ne rješavaju suštinske probleme.

– To je kao da desetak, petnaest godina ne vježbate, zapustite se, ne radite strukturne promjene na sebi, a onda vam se odjednom slomi noga. I onda dođe gospodin Plenković i ide gipsati tu nogu, a 12 godina ništa nije radio da ojača nogu, kaže.

Dodaje kako Hrvatska nema ključne strategije.

– Nemate energetsku strategiju, nemate poljoprivrednu strategiju, 6,5 milijardi eura vam je uvoz hrane u Hrvatskoj. Nismo stvorili neovisnost, a imali smo vremena jer smo bogom dani za neke obnovljive izvore energije. Nemate poreza na ekstra profit, nemate kvalitetnu politiku prema trgovačkim i drugim maržama monopolista i oligopolista u Hrvatskoj, kaže.

'Najlakše je trošiti europska sredstva na beton'

Hajdaš Dončić kritizira pristup Vlade ekonomiji i kaže: "Ovu mjeru ne predlaže Plenković, Plenković se u ekonomiju ne razumije, vjerojatno ju predlaže Ćorić, ali to je zapravo manje bitno. To je interventna mjera, kratkoročna, jer nema pametnije mjere koju on sad može preuzeti, poručuje.

Kao ključnu zamjerku ističe izostanak dugoročnih politika i kaže: Plenkovićeva je strukturna greška nečinjenje u ekonomiji, njegov put linijom manjeg otpora. Najlakše je trošiti europska sredstva na beton, umjesto da su bila ciljana, primjerice u Slavoniji za razvoj hrvatske poljoprivrede, kaže.

Dodao je kako se "novac dijeli neselektivno da bi se zadovoljio što veći broj partijskih poslušnika".

'Hoćemo li imati Plenkovićev land?'

Posebno problematizira način donošenja odluka u vanjskoj politici: "Ovisni smo u vanjskoj politici o jednom čovjeku, to je Andrej Plenković. Nitko ne donosi odluke osim njega, a ja mislim da su sve njegove odluke povezane s njegovim osobnim ambicijama, poručuje.

Naglašava kako ključne teme ne prolaze parlamentarnu raspravu:

- Hrabra država, mora imati svoj stav. Dakle, nemamo ni stav o Izraelu. Neke europske zemlje zalažu se zapravo za ukidanje sporazuma o pridruživanju sa Izraelom, dok recimo Hrvatska taj sporazum brani. Moje pitanje je: Zašto? Tko je s tim iskomunicirao nešto?|Nismo pričali o tome kakvo bi trebalo biti stajalište Hrvatske o Ukrajini, BiH, Makedoniji ili Crnoj Gori. To su rasprave za parlament, a ne da o tome odlučuje jedan čovjek. (...) Ili ćemo ukinuti parlament pa ćemo imati 'Plenkovićev land', što je loše za liberalnu demokraciju i za demokraciju općenito, upozorava Hajdaš Dončić.

Inflacija kao strukturni problem

Na kraju ističe kako je inflacija jedan od ključnih problema.

– Inflacija je u Hrvatskoj 4,8 posto, to je najviša inflacija u europodručju. Ona je postala strukturni problem, ali to nije uvezena inflacija, to je inflacija Plenkovićeva nečinjenja u Hrvatskoj, bez poreza na ekstra profit i bez jačanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kaže.

Dodaje kako bi SDP vodio drugačiju ekonomsku politiku.

Plaće, mirovine i životni standard

Hajdaš Dončić kaže kako su zahtjevi sindikata za većim plaćama i mirovinama ostvarivi, ali uz drugačiju raspodjelu proračunskog novca i rast produktivnosti. Ističe da novca ima, no ključ je u poticanju gospodarstva, nižim porezima na dobit i ciljanom korištenju nacionalnih i europskih sredstava.

Naglašava kako država mora osigurati građanima dostojan životni standard: "Ljudima treba plaća od koje mogu pristojno živjeti, a mi smo spremni ponuditi modele kako bi život bio priuštiviji".

Posebno upozorava na stanje u zdravstvu, ističući da građani u Hrvatskoj žive kraće od prosjeka Europske unije i da je visoka smrtnost od malignih bolesti.

– Nedopustivo je da se problemi koji su se mogli spriječiti preventivom rješavaju dugim listama čekanja, kaže, dodajući kako takav sustav pogoduje privatnom sektoru koji „cijedi novac“ iz javnog zdravstva.

Ekonomist na čelu zdravstva, Boris Lalovac?

Govoreći o rješenjima, ističe kako ključni problem zdravstva nisu liječnici, nego organizacija i financije. Kaže kako se "uz bolju organizaciju može imati 20 do 30 posto manje troškova i biti jednako toliko učinkovit, ako ne i više". 

– Jedna od ideja je da bi naš ministar zdravstva vjerojatno bio ekonomist, jer je upravljanje i financiranje ključno. Imamo izvrsne ekonomiste koji razumiju sustav, jedan od njih je i Boris Lalovac, kaže, naglašavajući da je riječ o načinu razmišljanja, a ne konačnoj odluci.

Tim ispred pojedinca

Hajdaš Dončić pritom naglašava da ne želi graditi politiku na pojedincu.

– Neću sebe gurati u prvi plan. Potreban je dobar tim i ljudi koji razumiju sektore, s kojima možete voditi argumentirane rasprave temeljene na činjenicama, poručuje. Dodaje kako se samo takvim pristupom mogu rješavati ključni problemi u državi.

Inflacija ne pogađa sve jednako

Hajdaš Dončić kritizira ministra gospodarstva zbog dovođenja u pitanje podataka Državnog zavoda za statistiku, ističući da se fokus mora preusmjeriti na konkretne mjere za smanjenje inflacije, a ne na osporavanje institucija. Smatra da se Vlada treba baviti trgovačkim lancima, telekomunikacijskim tvrtkama i cijenama energije.

Naglašava kako inflacija ne pogađa sve građane jednako – oni s nižim prihodima najveći dio novca troše na hranu i režije, koje su najviše poskupjele, pa je njihov stvarni rast troškova znatno veći od službenih stopa.

Dodaje kako građane ponajviše zanima kupovna moć, odnosno koliko za svoju plaću ili mirovinu stvarno mogu kupiti. Ističe da vrijednost novca treba gledati kroz količinu proizvoda koje si građani mogu priuštiti danas u odnosu na ranije, a ne samo kroz nominalne iznose.

Skraćeni radni tjedan

Na pitanje što bi SDP napravio odmah drugačije da pomogne građanima odgovorio je da je socijaldemokratska opcija u Hrvatskoj, jedna je od rijetkih u Europi koja razumije koji je smisao moderne socijaldemokracije.

- A to vam je primarna raspodjela. To znači da su profiti poduzetnika u Hrvatskoj rasli 8 puta brže od inflacije i od plaća radnika. A primarna raspodjela znači mehanizam kako da se taj profit ravnomjernije podijeli, poduzetnik vs. radnik. Mi to nudimo sa izbjegavanjem poreza na dobit. Manji porez ako digneš produktivnost i ako radnicima digneš plaću. Ostat će i tebi, kazao je.

- Obitelji s malom djecom, osobe koje su pred mirovinom i osobe koje imaju vrlo veliki rizik od zamjene posla umjetnom inteligencijom imaju i sada mogućnost da u Hrvatskoj imaju skraćeni radni tjedan. To je jedna od mjera koje smo predložili u sklopu naše industrijske politike, naglasio je.

'Ne pristajemo na trgovinu kod izbora sudaca'

Saborska sjednica sutra se nastavlja glasovanjem, ali predsjednik Sabora rekao je da se neće odlučivati o izboru ustavnih sudaca. Hajdaš Dončić je kazao kako SDP neće pristati na "vezanu trgovine s izborom predsjednika Vrhovnog suda, jer izbor kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda nema veze s izborom ustavnih sudaca".

- Iz svega toga mogu iščitati da se HDZ boji gubitka izbora i da namjerno radi sve što je u njihovoj moći da onemogući izbor kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, jer je ona ujedno i predsjednica državnog izbornog povjerenstva, kazao je.

Dodao je da je "dosadašnji izbor ustavnih sudaca bio loša praksa u kojoj je sudjelovao i SDP, ali više neće sudjelovati".

- Mi s izborom sutkinje Vrhovnog suda apsolutno nemamo nikakve veze, njima je dovoljna obična većina u Saboru. Izaberi prvo sutkinju Vrhovnog suda, razgovarat ćemo o svemu drugome. I rekli smo koje su naše pozicije. Ja od tih pozicija ne mislim odstupati, poručio je.

'Preletači su izdali birače'

Na pitanje što bi poručio bivšoj stranačkoj kolegici Boški Ban, koja je postala članica HDZ-a, Hajdaš Dončić je cinično kazao: "Čestitam".

- Ne vidim trenutno u klubu SDP-a da bi ga netko napuštao, jer su ostali samo pravi SDP-ovci koji neće promijeniti boju dresa. (…) Ali to je vrlo loša poruka biračima. To je prevara birača. Bit ću vrlo jasan i jednostavan, kazao je.

Potpora Anki Mrak Taritaš i Daliji Orešković

Hajdaš Dončić kaže da će Socijaldemokratska partija Hrvatske na izbore izaći isključivo u koaliciji s platformom Možemo, bez drugih stranaka. Naglašava da više ne žele suradnje s partnerima bez političkog integriteta, već eventualno s pojedincima poput Anke Mrak Taritaš i Dalije Orešković, kojoj najavljuje i potporu u parlamentarnom radu.

Govoreći o unutarstranačkim izborima, ističe kako zagovara dijalog i kompromis te smanjenje broja kandidata gdje je to moguće. Tamo gdje postoji više kandidata, smatra da je legitimno da pobijedi onaj s većom potporom članstva.

Naglašava da mu je jasan cilj – pobjeda na izborima. Ističe kako SDP želi ojačati novim ljudima, uključujući liječnike i druge stručnjake, te graditi stranku koja okuplja različite profile – od stručnjaka do studenata.

Dodaje da se SDP-u pridružuju stručnjaci iz različitih područja jer, kako kaže, u stranci mogu slobodno raspravljati na temelju činjenica i argumenata. Svoj politički uspjeh veže uz tim ljudi koji zajedno grade političku budućnost.

(tekst: HRT vijesti)

Nakon mjeseca ožujka u kojemu je organizirala panel-rasprave diljem Hrvatske na temu prekarijata, Socijaldemokratska partija Hrvatske u travnju je započela s aktivnostima vezanim uz promoviranje politike skraćenja radnog vremena, još jednog od stupova iz Programske deklaracije usvojene na velikoj stranačkoj konvenciji u siječnju. Prva tribina na temu održana je u Zaprešiću, a rasprava na temu skraćenja radnog vremena pod nazivom „Raditi da bismo živjeli“ održat će se i u Karlovcu u utorak, 21. travnja, s početkom u 18 sati u prostoru Nikola Tesla Experience Center.

Panel će moderirati Ehlimana Planinac, predsjednica gradske organizacije SDP-a, a u raspravi sudjeluju saborski zastupnici Mišel Jakšić i Dalibor Domitrović te Ivan Matasić, predsjednik SDP-ovog Savjeta za digitalno društvo.

U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i rasta produktivnosti, sve je jasnije da se pitanje rada više ne može svoditi isključivo na broj odrađenih sati. SDP ovom tribinom otvara širu raspravu o pravednijoj raspodjeli stvorenog bogatstva, kvaliteti života radnika i potrebi redefiniranja odnosa između rada i slobodnog vremena. Cilj je jasan – postupno skraćenje radnog tjedna uz zadržavanje iste plaće te uvođenje prava na digitalno isključenje, kako bi tehnologija radila u korist ljudi, a ne na njihovu štetu.

U sklopu panel diskusije bit će predstavljeni ključni naglasci Programske deklaracije SDP-a donesene na stranačkoj konvenciji, s posebnim fokusom na model uvođenja kraćeg radnog vremena kao alata za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Sudionici će raspravljati o tome može li ova mjera istovremeno povećati produktivnost i zadovoljstvo radnika, kako utječe na razvoj lokalnih zajednica te zašto je uloga sindikata presudna u očuvanju razine plaća i radničkih prava.

Poseban dio rasprave bit će posvećen i konkretnim primjerima iz prakse. Iako četverodnevni radni tjedan u Hrvatskoj još nije široko rasprostranjen, sve je više tvrtki koje uvode ili testiraju kraće radno vrijeme – ne samo u IT sektoru, već i u uslužnim djelatnostima. Takvi modeli pokazuju da kraće radno vrijeme može donijeti veću učinkovitost, smanjiti stres i povećati zadovoljstvo radnika, ali i dugoročno smanjiti troškove poslodavcima kroz veću stabilnost radne snage.

Panelisti će također otvoriti pitanje treba li rad mjeriti učinkom, a ne satima, te može li upravo takav pristup postati temelj modernijeg i pravednijeg tržišta rada. U kontekstu sve veće dostupnosti radnika putem digitalnih alata, raspravljat će se i o važnosti prava na isključenje iz poslovne komunikacije izvan radnog vremena, kao i o potencijalu novih tehnologija i umjetne inteligencije da preuzmu rutinske zadatke i oslobode prostor za kraći radni tjedan.

Nakon panel rasprave predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike.

SDP ovom inicijativom želi potaknuti širu društvenu raspravu o tome kakvo tržište rada Hrvatska treba u 21. stoljeću. Skraćenje radnog vremena nije samo pitanje radnih uvjeta – ono je pitanje društvenog razvoja, zdravlja građana i dugoročne održivosti gospodarstva.

Iz SDP-a pozivaju predstavnike medija i sve zainteresirane građane da se pridruže tribini i uključe u raspravu o jednoj od ključnih tema budućnosti rada.

U Barceloni je održan dvodnevni skup Global Progressive Mobilisation (globalne progresivne mobilizacije), koji je okupio predstavnike političkih stranaka, sindikata i organizacija civilnog društva iz cijelog svijeta, s ciljem jačanja suradnje progresivnih političkih snaga i oblikovanja zajedničkih odgovora na suvremene globalne izazove.

Na skupu je sudjelovao i predsjednik SDP-a Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić, koji je istaknuo važnost zajedničkog djelovanja u borbi protiv krajnje desnice, jačanja demokratskih institucija, osiguravanja priuštivog stanovanja, pravedne zelene tranzicije te očuvanja multilateralnog međunarodnog poretka.

Konferenciju su organizirali Kraljevina Španjolska i međunarodne progresivne političke mreže, a uvodna izlaganja održali su španjolski premijer Pedro Sánchez i brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva. Rasprave su bile usmjerene na izgradnju tzv. „progresivnog štita“ kao odgovora na rastuće autoritarne tendencije u različitim dijelovima svijeta.

U kontekstu aktualnih globalnih sigurnosnih i političkih izazova, sudionici su razmijenili mišljenja o međunarodnim odnosima, transatlantskoj suradnji i ulozi multilateralnih institucija.

Tijekom konferencije posebna je pozornost bila posvećena borbi protiv nejednakosti, jačanju povjerenja u institucije, razvoju pravedne klimatske i energetske politike te ekonomiji koja je usmjerena na društveno blagostanje.

Siniša Hajdaš Dončić sudjelovao je na panelu „Borba za klimatsku agendu: Izgradnja održive budućnosti za sve“, u organizaciji Stranke europskih socijalista (PES), gdje se raspravljalo o konkretnim politikama za ubrzanje zelene tranzicije i prilagodbu klimatskim promjenama.

Tijekom boravka u Barceloni održani su i bilateralni sastanci s više europskih i međunarodnih političkih i stručnih aktera, među kojima su ekonomistica Mariana Mazzucato, potpredsjednica slovenske vlade Tanja Fajon, predsjednik finskih socijaldemokrata Antti Lindtman, kao i predstavnici socijaldemokratskih stranaka iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije te zastupnica u Europskom parlamentu Iratxe García Pérez.

Dogovorena je i buduća suradnja te organizacija stručnog okruglog stola u Zagrebu na temu inovacija i uloge države u suvremenoj ekonomiji, uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka.

Sudjelovanje SDP-a na ovom skupu dio je kontinuiranih aktivnosti stranke u jačanju međunarodne suradnje progresivnih političkih aktera te razmjeni iskustava u oblikovanju politika usmjerenih na socijalnu pravdu, održivi razvoj i demokratsku stabilnost.

Povodom pokretanja službenih izvida u Hrvatskoj lutriji, saborski zastupnik SDP-a Mišel Jakšić komentirao je aktualna zbivanja, naglasivši kako cijeli slučaj šalje lošu poruku građanima i dodatno narušava povjerenje u sustav financiranja sporta u Hrvatskoj.

„Ovo polako počinje izgledati kao već viđen scenarij – model koji podsjeća na Fimi mediju: ‘nazovi, prebaci novac, doniraj’. Takve stvari ozbiljno narušavaju povjerenje građana“, izjavio je Jakšić.

Posebno je istaknuo kako se i u ovom slučaju ponovno spominju imena povezana s HDZ-om, naglašavajući da to dodatno kompromitira cijeli sustav.

„Vidimo da se pipci ponovno šire prema istim političkim strukturama. U kontekstu sportskih saveza i aktualnih događaja, spominje se i gospodin Čuljak, što dodatno otvara pitanje političkog utjecaja“, rekao je.

Prema njegovim riječima, sportaši, koji bi trebali biti simbol ponosa i zajedništva, sve češće postaju dio političkih sukoba ili se njihova imena vežu uz afere.

„S jedne strane svi se volimo kititi njihovim uspjesima, a s druge strane ih se uvlači u političke obračune ili financijske nepravilnosti“, upozorio je.

Jakšić se osvrnuo i na širi kontekst upravljanja sportskim savezima, istaknuvši kako postoje ozbiljni problemi u sustavu.

„Otvara se prostor da se pojedinci besramno bogate na račun sporta, dok istovremeno nedostaju jasni zakoni i politike koje bi sustavno podržale sportaše“, rekao je.

Naglasio je kako bi aktualna situacija mogla utjecati na buduće financiranje sporta, ali i da vidi priliku za promjene.

„Volio bih da ova situacija dovede do transparentnijeg i otvorenijeg sustava financiranja, s većim i opravdanim sredstvima za sportaše. Oni to zaslužuju, ali građani ne zaslužuju da novac završava u privatnim džepovima“, poručio je.

Govoreći o mogućim rješenjima, Jakšić ističe kako nije moguće sve sportske saveze tretirati jednako, s obzirom na velike razlike u njihovim kapacitetima i financijskim mogućnostima. Ipak, smatra da je nužno uvesti veću razinu transparentnosti u cijeli sustav.

„Sustav mora biti jasniji i otvoreniji – ne samo u pogledu financija, već i u načinu funkcioniranja i postizanja rezultata. To je ključno za razvoj sporta i motivaciju mladih“, naglasio je.

Posebno je istaknuo potrebu za transparentnijom politikom donacija javnih poduzeća te izmjenama zakonodavnog okvira koji bi poticao gospodarstvo na ulaganje u sport. Također je upozorio na nedostatak sustavne politike financiranja sportske infrastrukture.

„Trenutno nemamo jasnu strategiju – odluke se donose ad hoc, često pod utjecajem interesnih skupina. To nije održivo i nije dobro za hrvatski sport“, zaključio je Jakšić.

Na kraju se osvrnuo i na ministra turizma i sporta Tončija Glavinu, istaknuvši kako će on morati dati odgovore na otvorena pitanja vezana uz ovaj slučaj.

„Ovo sigurno nije dobra situacija za ministra i očekuje se da jasno odgovori na sve okolnosti koje su izašle u javnost“, poručio je.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić sudjelovat će 17. i 18. travnja u Barceloni na međunarodnom skupu Global Progressive Mobilisation, koji okuplja vodeće europske i svjetske progresivne političke lidere. 

Ovaj skup šalje jasnu poruku da je socijaldemokracija u ofenzivi. Riječ je o globalnom odgovoru progresivnih snaga na uspon krajnje desnice i autoritarnih tendencija koje izravno ugrožavaju stečena demokratska prava i socijalnu pravdu. Cilj skupa u Barceloni stoga je definiranje zajedničke strategije temeljene na suradnji, solidarnosti i zaštiti demokracije, nasuprot politici straha i podjela.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić će tijekom dvodnevnog programa sudjelovati na panelima i raspravama posvećenima ključnim društveno-ekonomskim izazovima, uključujući inflaciju, stanovanje i rastuće nejednakosti, klimu i održivost, kao i budućnosti socijaldemokracije. Na Global Progressive Mobilisation skupu sudjeluju brojni lideri, među kojima su španjolski premijer Pedro Sánchez, predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva, izvršna potpredsjednica Europske komisije Teresa Ribera, predsjednica S&D grupe u Europskom parlamentu Iratxe García Pérez, predsjednik Stranke europskih socijalista (PES) Stefan Löfven, kao i bivši španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero.

U sklopu skupa predviđeni su i bilateralni susreti s istaknutim političkim liderima.

„U vremenu rasta cijena, nesigurnosti i produbljivanja razlika, politika mora ponovno stati na stranu rada, stvaranja vrijednosti i njezine pravedne raspodjele. Socijaldemokracija danas nije alternativa, ona je nužnost“, ističe Siniša Hajdaš Dončić i naglašava kako socijaldemokracija danas ima ključnu ulogu u oblikovanju odgovora na suvremene izazove. 

Sudjelovanjem na ovom skupu SDP potvrđuje svoju aktivnu ulogu u europskom progresivnom političkom prostoru i nastavak jačanja međunarodne suradnje.


Više o samom događaju, pročitajte na: https://globalprogressivemobilisation.org/en

Predsjednica Antikorupcijskog vijeća Mirela Ahmetović nakon sjednice je izjavila kako su postojeći nalazi više institucija već ranije ukazali na ozbiljne probleme u sustavu upravljanja državnom imovinom.

Na sjednici Antikorupcijskog vijeća raspravljano je o nizu uočenih nepravilnosti u upravljanju državnim nekretninama, kao i o širem pitanju učinkovitosti nadzora nad korištenjem javnih sredstava u različitim državnim i javnim sustavima.

„Činjenica je da su se nepravilnosti u upravljanju državnim nekretninama već ranije pojavile u izvješćima Pučke pravobraniteljice, kao i u nalazima Državnog ureda za reviziju, posebno u izvješćima iz 2020. i 2024. godine“, istaknula je Ahmetović.

Dodala je kako se kroz medijske napise godinama upozorava na moguće zlouporabe državnih stanova i drugih nekretnina.

„Svjedoci smo informacija o tome da su pojedini visoki državni dužnosnici koristili državne stanove na način koji se može smatrati neutemeljenim ili neosnovanim. Spominju se slučajevi dodjele većih stanova, korištenja sredstava iz državnog proračuna za opremanje stanova, pa čak i uređenja dijelova prostora za privatne svrhe“, navela je.

Ahmetović je upozorila kako je rasprava na sjednici pokazala i širi problem upravljanja državnom imovinom te nedostatak ažurnih strateških dokumenata.

„Strategija upravljanja državnom imovinom za 2025. godinu je istekla, a nova još nije usvojena, iako je prošla javno savjetovanje. Godišnja izvješća o provedbi strategije za 2022., 2023., 2024. i 2025. godinu nisu upućena u saborsku proceduru“, kazala je.

Prema njezinim riječima, takva situacija otežava transparentan nadzor i stvara prostor za rizike.

„Već četiri godine formalno nemamo cjelovit uvid u to kako se upravlja državnim nekretninama. Revizorska izvješća pritom upozoravaju na neučinkovitost, pa čak i probleme u javnoj nabavi“, dodala je.

Govoreći o širem kontekstu, predsjednica Vijeća osvrnula se i na aktualne slučajeve u sportskim savezima, kao i na poslovanje pojedinih javnih poduzeća.

„Ono što se događa u nekim sportskim savezima ponovno otvara pitanje transparentnosti upravljanja javnim novcem. Pod krinkom sponzorstava i donacija, javna sredstva moraju biti podložna jasnom i učinkovitom nadzoru“, poručila je.

Upozorila je i na, kako je navela, nelogičnosti u poslovanju pojedinih javnih poduzeća.

„Ne može se dogoditi da jedno javno poduzeće istovremeno ima potrebu za sanacijom gubitaka iz državnog proračuna, a s druge strane dodjeljuje značajna sredstva za sponzorstva. U konačnici, riječ je o novcu građana“, istaknula je Ahmetović.

Ahmetović je naglasila kako pitanje odgovornosti ostaje ključno u svim navedenim slučajevima te je pozvala na jačanje institucionalnog nadzora.

„Ono što se kontrolirati želi – kontrolira se. Ono što se ne želi kontrolirati – često ostaje izvan stvarnog nadzora. Zato je važno osnažiti sustav i osigurati da svi koji upravljaju javnim novcem snose odgovornost“, rekla je.

Komentirajući prijedlog tzv. „plivajućeg PDV-a“, Ahmetović je istaknula kako se radi o mjeri koja sama po sebi ne može riješiti strukturne probleme inflacije.

„Plivajući PDV nije rješenje za inflaciju ako se ne adresiraju temeljni strukturni problemi gospodarstva. Hrvatska ekonomija previše ovisi o vanjskim izvorima rasta, uključujući europske fondove i turizam“, rekla je.

Dodala je kako je nužna promjena strukture gospodarstva:

„Bez jačanja industrijske proizvodnje i neto izvoza, svaka porezna ili administrativna mjera imat će ograničen učinak na inflaciju.“

Antikorupcijsko vijeće najavilo je da će konačne zaključke s ove sjednice donijeti na idućoj sjednici, s posebnim naglaskom na prijedloge za unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira upravljanja državnom imovinom.

„Naš je cilj kroz zaključke predložiti konkretna poboljšanja sustava, dok je na izvršnoj vlasti da ih razmotri i implementira“, zaključila je predsjednica Vijeća Mirela Ahmetović.

U srijedu, 15. travnja 2026. godine, u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću održana je panel rasprava pod nazivom „Raditi da bismo živjeli“, u organizaciji SDP-a Hrvatske. Panel je dio šireg ciklusa rasprava posvećenih skraćenju radnog vremena kao jednom od ključnih programskih prioriteta stranke.

Panel je moderirao Denis Begić, predsjednik GO SDP-a Zaprešić, dok su sudionici rasprave bili saborski zastupnik Mihael Zmajlović, gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel te dr. sc. Ivan Matasić, predsjednik SDP-ova Savjeta za digitalno društvo.

U uvodnom dijelu moderator je pozdravio okupljene članove, goste i predstavnike medija te istaknuo kako tema panela nadilazi samo pitanje radnih sati, otvarajući širu raspravu o društvenoj pravednosti. Naglasio je kako tehnološki napredak i rast produktivnosti često ne rezultiraju većim slobodnim vremenom ili boljim standardom za radnike, već ostaju koncentrirani u korist kapitala. Kao ključni cilj istaknuto je zalaganje SDP-a za postupno skraćenje radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće te uvođenje prava na digitalno isključenje.

Tijekom panel rasprave sudionici su dodatno elaborirali programske smjernice SDP-a, koje predviđaju kraće radno vrijeme kao alat za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Posebno je naglašena potreba za pravednijom raspodjelom koristi od tehnološkog napretka, kao i jačanjem uloge sindikata i kolektivnog pregovaranja u zaštiti prava radnika.

Mihael Zmajlović govorio je o argumentima za uvođenje kraćeg radnog tjedna, ističući da takav model može povećati produktivnost i zadovoljstvo radnika bez smanjenja plaća. Također je naglasio kako je borba za više slobodnog vremena uz dostojanstvene uvjete rada nastavak temeljnih vrijednosti socijaldemokracije u 21. stoljeću.

Zvonimir Novosel osvrnuo se na potencijal kraćeg radnog vremena kao instrumenta za privlačenje mladih obitelji u manje sredine poput Zaprešića, Jastrebarskog ili Vrbovca, ističući njegov utjecaj na kvalitetu društvenog života i lokalni razvoj. Govorio je i o važnosti prava na digitalno isključenje u suvremenim uvjetima rada, gdje su radnici često dostupni poslodavcima izvan radnog vremena.

Ivan Matasić istaknuo je ključnu ulogu sindikata u osiguravanju da skraćenje radnog vremena ne rezultira smanjenjem plaća, već da bude provedeno pravedno i održivo. Također je naglasio potencijal umjetne inteligencije u preuzimanju rutinskih poslova, čime se otvara prostor za smanjenje radnih sati bez pada produktivnosti.

U drugom dijelu panela predstavljeni su konkretni primjeri iz prakse. Istaknuto je kako, iako četverodnevni radni tjedan u Hrvatskoj još nije široko rasprostranjen, sve više tvrtki – osobito u sektorima poput IT-a, marketinga i savjetodavnih djelatnosti – eksperimentira s kraćim radnim vremenom. Kao posebno zanimljiv primjer naveden je slučaj tvrtke iz Zagrebačke županije koja je uvela četverodnevni radni tjedan uz punu plaću.

Kroz reorganizaciju rada u dva tima ta je tvrtka osigurala kontinuitet poslovanja tijekom cijelog tjedna, uz povećanje efikasnosti i zadovoljstva zaposlenika. Naglašeno je kako ovakvi primjeri pokazuju da kraće radno vrijeme nije rezervirano samo za IT sektor, već je primjenjivo i u operativnim i servisnim djelatnostima uz odgovarajuću organizaciju rada.

U raspravi je istaknuto i da se kraće radno vrijeme ne treba promatrati kao trošak, već kao dugoročna investicija u zadržavanje radnika, smanjenje fluktuacije i povećanje stabilnosti timova. Također je otvoreno pitanje treba li rad sve više mjeriti prema učinku, a ne prema broju odrađenih sati, pri čemu su panelisti naglasili pozitivne učinke takvog pristupa na motivaciju, koncentraciju i ukupnu produktivnost zaposlenika.

Nakon panel diskusije uslijedio je dio s pitanjima iz publike, tijekom kojeg su građani i predstavnici medija dodatno otvorili teme vezane uz provedivost i učinke predloženih mjera.

Zaključno, poručeno je kako skraćenje radnog vremena predstavlja ne samo radničko, već i razvojno pitanje koje utječe na kvalitetu života, demografiju i dugoročnu održivost društva. Panel u Zaprešiću još je jednom potvrdio važnost otvorenog dijaloga o budućnosti rada i potrebi prilagodbe suvremenim ekonomskim i tehnološkim izazovima.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i saborski zastupnik Boris Lalovac održali su u srijedu u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu sastanak s Tomislavom Šlatom, glavnim tajnikom Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj.

Na sastanku je Šlat predstavio sadržaj "Bijele knjige" Udruženja s preporukama za unaprjeđenje poslovnog okruženja za strane ulagače u Hrvatskoj, a Hajdaš Dončić i Lalovac istaknuli su kako će pažljivo analizirati sve prijedloge. Naglašeno je kako SDP podržava mjere koje doprinose gospodarskom razvoju i boljem poslovnom okruženju za strane ulagače u Hrvatskoj, ali uz jasan uvjet – da se njihov učinak izravno osjeti i na rastu plaća i poboljšanju životnog standarda hrvatskih radnika.

Hajdaš Dončić i Lalovac posebno su istaknuli kako pitanje plaća, u kontekstu rasta troškova života, ostaje ključno društveno i ekonomsko pitanje. Povećanje plaća radnika, poručili su, mora biti u središtu svih reformi, jer je to preduvjet za dugoročno poboljšanje standarda u Hrvatskoj, uključujući i položaja umirovljenika.

U tom kontekstu komunicirani su i konkretni ekonomski prijedlozi SDP-a - predstavljeni i u Programskoj deklaraciji stranke usvojenoj na siječanjskoj Konvenciji - poput modela poreza na dobit koji predviđa porezna rasterećenja za poduzeća koja povećavaju plaće radnicima. Također je istaknuta potreba reforme sustava financiranja lokalne samouprave, kako bi se uklonile prepreke razvoju i otvorio prostor za kvalitetnija radna mjesta.

SDP je poručio kako zagovara partnerski odnos između države i poduzetnika - pa i stranih ulagača - ali uz jasnu odgovornost prema radništvu. Gospodarski rast mora ići ruku pod ruku s rastom plaća i sigurnošću radnika, poručili su tijekom sastanka Hajdaš Dončić i Lalovac, naglasivši da SDP, kao socijaldemokratska stranka, ostaje čvrsto na strani radnika i njihovog dostojanstvenog života.

Sastanak je zaključen u pozitivnom ozračju, uz poruku SDP-ovaca da će prijedloge i preporuke iz "Bijele knjige" dodatno analizirati unutar svojih struktura.

Na današnjoj tiskovnoj konferenciji Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru upozoreno je na nastavak rasta inflacije i sve teže uvjete života građana u Hrvatskoj. O temi „Skuplji život iz dana u dan: kako inflacija pogađa građane?“ govorili su saborska zastupnica Sanja Radolović te saborski zastupnik Boris Piližota.

Na početku konferencije Sanja Radolović istaknula je kako je inflacija u Hrvatskoj postala trajni i rastući problem koji izravno utječe na životni standard građana.

Naglasila je kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) revidirao prognoze gospodarskog rasta Hrvatske, čime je, prema njezinim riječima, „raspršena optimistična slika koju prezentira Vlada“. Posebno je kritizirala procjene inflacije, ističući da su državne institucije u početku značajno podcijenile stvarne stope rasta cijena.

Radolović je upozorila kako se inflacija u Hrvatskoj već dulje vrijeme kreće iznad očekivanja, dok se istovremeno, kako tvrdi, odgovornost prebacuje između institucija. Posebno je spomenula da su ranije pogrešne procjene stope inflacije dodatno narušile povjerenje građana u ekonomske politike Vlade.

Govoreći o strukturi inflacije, naglasila je tri ključne komponente: hranu, energente i stanovanje.

„Cijene stanova u Hrvatskoj eksplodirale su u posljednjih nekoliko godina. Samo u protekloj godini zabilježen je rast od 14,1 posto, a u posljednjih pet godina čak oko 60 posto“, istaknula je.

Posebno se osvrnula na problem priuštivog stanovanja, navodeći kako je mladim obiteljima gotovo nemoguće kupiti stan bez dugoročnog zaduživanja koje često prelazi 30 godina, uz visoke mjesečne rate.

„Pravo na dom, koje bi trebalo biti ustavno zajamčeno, za mnoge mlade ljude u Hrvatskoj postaje nedostižno“, poručila je Radolović.

Dodala je i kako inflacija ne pogađa sve građane jednako, ističući da umirovljenici i građani s najnižim primanjima trpe daleko veći teret rasta cijena.

Kritizirala je i Vladine mjere za suzbijanje inflacije, navodeći kako su se one uglavnom svodile na ograničavanje cijena određenog broja proizvoda.

„Prvo se govorilo o 30 proizvoda, pa o 100, i to često proizvoda na koje je već primijenjena snižena stopa PDV-a“, rekla je.

Radolović je također upozorila na, kako tvrdi, visoke profite banaka i trgovačkih lanaca tijekom inflacijskog razdoblja, navodeći da su banke značajno povećale dobit u posljednjih nekoliko godina.

Posebno je istaknula i problem energetike, tvrdeći da subvencije koje država provodi zapravo financiraju sami građani kroz proračun, uključujući i sanaciju HEP-a.

Zaključno je poručila kako Hrvatska, unatoč prirodnim resursima, i dalje nema jasnu energetsku strategiju te ostaje ovisna o uvozu energenata.

U drugom dijelu konferencije Boris Piližota naglasio je kako inflaciju ne treba promatrati kroz brojke, već kroz stvarni život građana.

„Inflacija nije samo broj na papiru. Ona je trenutak kada za 100 eura danas iz trgovine odlazite s upola manje proizvoda nego prije dvije godine“, rekao je.

Istaknuo je kako inflacija najteže pogađa ranjive skupine, uključujući umirovljenike i obitelji koje se svakodnevno suočavaju s izborom između osnovnih životnih potreba.

Prema njegovim riječima, inflacija u Hrvatskoj nije samo ekonomski, nego i politički problem. Kao ključni uzrok naveo je visoku ovisnost o uvozu hrane.

Piližota je upozorio kako Hrvatska godišnje uvozi više od 6,5 milijardi eura hrane, dok se domaća proizvodnja kontinuirano smanjuje.

„Danas imamo apsurdnu situaciju – izvozimo pšenicu, a uvozimo kruh; izvozimo telad, a uvozimo meso“, rekao je.

Posebno je upozorio na pad samodostatnosti u proizvodnji osnovnih prehrambenih proizvoda, uključujući krumpir, gdje Hrvatska, prema dostupnim podacima, sve više ovisi o uvozu.

Kritizirao je i učinkovitost korištenja europskih poljoprivrednih fondova, navodeći kako unatoč milijardama eura potpora domaća proizvodnja nije značajno porasla.

„Poljoprivredna proizvodnja ostala je na razini iz 2010. godine. To nije tržišni trend, to je rezultat politika“, istaknuo je.

Dodao je kako je domaća poljoprivreda sustavno zanemarivana, dok su trgovački lanci i uvoznički sektor ostvarivali rekordne prihode i profite.

Piližota je također upozorio na promjene metodologije izračuna potrošačke košarice, tvrdeći kako one ne prikazuju stvarni trošak života, nego razinu odricanja građana.

„Danas se ne mjeri koliko život košta, nego koliko su se ljudi morali odreći da bi preživjeli“, rekao je.

Zaključno je poručio kako inflacija u Hrvatskoj nije sudbina, nego posljedica političkih odluka.

„Skuplji život iz dana u dan nije nešto što se mora prihvatiti. To je izbor koji se može promijeniti“, zaključio je Piližota.

SDP-ovi zastupnici poručili su kako inflacija u Hrvatskoj i dalje ozbiljno opterećuje građane, posebice kroz rast cijena hrane, stanovanja i energenata, te upozorili na potrebu promjene ekonomskih i poljoprivrednih politika kako bi se osigurala veća otpornost domaćeg gospodarstva i bolji životni standard građana.

Europska komisija najavila je formiranje novog privremenog okvira za državne potpore kao odgovor na krizu na Bliskom istoku. Riječ je o instrumentu koji može pomoći najizloženijim sektorima, poput poljoprivrede, i ublažiti posljedice krize na gospodarstvo Europske unije.

Komisija je od država članica tražila da joj pošalju konkretno definirane mjere državne pomoći, vrstu, iznose, rok i načine praćenja. Važno je sada da Hrvatska predloži mjere koje će doprinijeti stabilnosti proizvodnje hrane i očuvanju konkurentnosti domaće poljoprivrede.

Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marko Vešligaj pozvao je Vladu RH da iskoristi trenutak kako bi, u suradnji s europskim institucijama, osigurala mjere koje će biti učinkovite poput subvencioniranja gnojiva, energetske otpornosti i ublažavanje cijene transporta.

„Ovo je prilika za Vladu RH da sastavi prijedlog za Komisiju koji će obuhvatiti više aspekata i djelovati na ključne probleme s kojima se naši poljoprivrednici susreću zbog eskalacije rata i posljedične krize s energentima. Primjerice, treba se razmotriti uvođenje ciljanog programa državne potpore za kupnju gnojiva, kojim bi se osiguralo subvencioniranje po jedinici površine ili prema količini, uz jasno definirane uvjete koji jamče da sredstva služe stabilizaciji proizvodnje.

Paralelno s tim, nužno je uspostaviti mjere za ublažavanje rasta cijena transporta, osobito za poljoprivredne repromaterijale i distribuciju poljoprivrednih proizvoda, kako bi se očuvala konkurentnost domaćih proizvođača. To je osobito važno u kontekstu štetnih trgovinskih sporazuma poput EU-Mercosura koji će stupiti na snagu 1. svibnja ove godine i dodatno opteretiti naše proizvođače nelojalnom konkurencijom.” rekao je zastupnik Marko Vešligaj.

Zastupnik Vešligaj smatra kako treba odustati od prijevremene primjene sporazuma s Mercosurom, pogotovo s obzirom na situaciju na globalnom tržištu, u kojoj poljoprivrednici podnose ogroman teret rasta cijena goriva i gnojiva.

U energetskom segmentu i gledajući dugoročno, potrebno je osigurati povoljniji i pravedniji otkup energije koju su proizveli mali i srednji proizvođači, čime bi se smanjila ovisnost o skupom uvozu energije.

”Dodatno, kroz privremeni okvir koji Komisija stavlja na raspolaganje potrebno je povećati ulaganja u razvoj nacionalnih i lokalnih izvora energije, s ciljem dugoročne otpornosti i stabilnosti sustava. Vlada RH se mora uključiti u ove konzultacije s ciljem zaštite naših poljoprivrednika te osigurati da nove mjere koje dolaze uistinu odgovore na povećane potrebe cijelog poljoprivredno-proizvodnog sektora.” zaključio je Vešligaj.

SDP Hrvatske nakon mjeseca ožujka, u kojemu je diljem Hrvatske organizirala panel rasprave na temu prekarijata, travanj posvećuje problematici skraćenja radnog vremena – još jednom od ključnih stupova iz Programske deklaracije SDP-a predstavljene na siječanjskoj konvenciji. Nakon prve tribine održane u Velikoj Gorici, rasprava se nastavlja u Zaprešiću.

Panel rasprava pod nazivom „Raditi da bismo živjeli“ održat će se u srijedu, 15. travnja 2026. godine, s početkom u 19 sati u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Zaprešiću.

Panel će moderirati Denis Begić, predsjednik GO SDP-a Zaprešić, a u raspravi sudjeluju Mihael Zmajlović, SDP-ov saborski zastupnik i Zvonimir Novosel, SDP-ov gradonačelnik Jastrebarskog te dr. sc. Ivan Matasić, predsjednik SDP-ova Savjeta za digitalno društvo.

U fokusu rasprave bit će pitanje skraćenja radnog vremena kao odgovora na suvremene izazove tržišta rada. Sve izraženiji tempo života, rastući pritisci na radnike i ubrzani tehnološki razvoj otvaraju prostor za promišljanje drugačije organizacije rada – one koja stavlja naglasak na kvalitetu života, a ne isključivo na broj odrađenih sati.

Rasprava će otvoriti i šire pitanje pravedne raspodjele koristi od rasta produktivnosti, s naglaskom na to da tehnološki napredak mora rezultirati većim standardom i slobodnim vremenom za radnike, a ne samo rastom dobiti.

SDP u Programskoj deklaraciji usvojenoj u siječnju zagovara postupno uvođenje četverodnevnog radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće, uz uvjerenje da rast produktivnosti i tehnološki napredak moraju donijeti korist svim radnicima. Rasprava u Zaprešiću obuhvatit će ključna pitanja: može li kraće radno vrijeme povećati zadovoljstvo i učinkovitost radnika, kako ga prilagoditi različitim sektorima te na koji način osigurati da takva promjena bude pravedna i održiva. Sudionici će raspravljati i o konkretnim modelima uvođenja skraćenog radnog vremena, uključujući fazni pristup i prilagodbu različitim sektorima – od industrije i javnih službi do privatnog sektora gdje se rad sve više mjeri rezultatima, a ne satima.

Poseban naglasak bit će stavljen na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kao i na sve važnije pitanje prava na digitalno isključenje u vremenu stalne dostupnosti. Sudionici će raspravljati i o ulozi sindikata, kolektivnog pregovaranja te potrebi prilagodbe zakonodavnog okvira novim okolnostima rada.

Posebna pažnja posvetit će se i ulozi umjetne inteligencije koja sve više preuzima rutinske i administrativne poslove, otvarajući prostor za kraće radno vrijeme bez smanjenja produktivnosti. Također će se otvoriti pitanje može li skraćenje radnog vremena pridonijeti zadržavanju mladih i poboljšanju kvalitete života u lokalnim zajednicama poput Zaprešića, kao i stvaranju dugoročno održivijeg gospodarskog modela koji ne počiva na iscrpljivanju radnika. Tijekom panel rasprave bit će predstavljeni i konkretni primjeri iz Hrvatske, uključujući tvrtku iz Zagrebačke županije koja je uvela četverodnevni radni tjedan i kroz reorganizaciju rada u timovima uspjela zadržati produktivnost, povećati zadovoljstvo zaposlenika i osigurati kontinuitet poslovanja.

Nakon panel diskusije predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike.

Iz SDP-a poručuju kako skraćenje radnog vremena nije samo radničko pitanje, već i razvojno pitanje koje utječe na zdravlje društva, demografiju i ukupnu kvalitetu života, uz poziv predstavnicima medija i svim zainteresiranim građanima da se pridruže panel raspravi u Zaprešiću.

Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan upozorila je kako prijedlog novog europskog megazakona o hrani donosi velike promjene koje će značajno oslabiti postojeći sustav kontrole hrane u Europskoj uniji.

Europska komisija predložila je opsežnu reformu kojom želi pojednostaviti pravila i smanjiti administraciju kroz izmjenu deset uredbi o hrani. U praksi to znači rjeđa kontrola hrane, oslanjanje na zastarjele znanstvene podatke i veća fleksibilnost kod uvoza hrane iz trećih zemalja.

„Riječ je o jednoj od najvećih izmjena u posljednjih nekoliko desetljeća. Pod izlikom pojednostavljenja i veće konkurentnosti, sustav se pomiče s prevencije na reakciju tek kada problem već nastane“, izjavila je izvjestiteljica Socijalista i demokrata za novi megazakon o hrani, zastupnica Borzan.

Prema najnovijem istraživanju zastupnice Borzan, 94% građana želi sustav koji sprječava rizike, a 97% njih smatra da pojednostavljenje ne smije ići na štetu zdravlja. „Građani jasno poručuju da žele znati što jedu i da hrana mora biti sigurna. Ovaj prijedlog ide u suprotnom smjeru“, kaže Borzan.

Jedna od ključnih promjena je ukidanje redovitih provjera pesticida, što bi omogućilo dulju uporabu štetnih pesticida bez novog preispitivanja rizika. Problematičan je i uvoz hrane. S primjenom trgovinskog sporazuma s Latinskom Amerikom, na tržištu EU-a mogla bi se pojaviti hrana proizvedena po nižim standardima, tretirana pesticidima zabranjenim u Europskoj uniji.

„To znači da bi se na policama mogla naći jeftinija, ali i rizičnija hrana, koja ne ugrožava samo zdravlje potrošača, nego i dovodi domaće proizvođače u neravnopravan položaj jer ne mogu konkurirati takvim cijenama“, ističe Biljana Borzan. Ako se pritom dodatno ublaže kontrole, postoji rizik da se na tržištu češće nađu proizvodi koji ne zadovoljavaju EU standarde.

Predviđene izmjene smanjuju i transparentnost u slučaju izbijanja bolesti životinja. Građani bi imali manje informacija o uzrocima i širenju bolesti poput svinjske kuge, ptičje gripe ili kravljeg ludila.

Borzan poručuje da će u pregovorima inzistirati na očuvanju postojećih standarda: „EU ne smije oslabiti sustav koji je godinama bio među najboljima i najstrožima u svijetu. Upravo smo zbog stroge kvalitete hrane znali što jedemo i odakle ta hrana dolazi. Jednom izgubljen standard teško se vraća.“