SDP Hrvatske najavljuje panel raspravu na temu prekarnog rada i sigurnosti zaposlenja pod nazivom „Posao bez straha“, koja će biti održana u četvrtak, 12. ožujka, s početkom u 19 sati u hotelu Admiral u Vinkovcima.

Uvodni dio skupa otvorit će predsjednik SDP-a Vukovarsko-srijemske županije i saborski zastupnik Mario Milinković, dok će panel diskusiju moderirati SDP-ova saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović. U raspravi sudjeluju i saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević te Karlo Vedak, SDP-ov zastupnik u Skupštini Grada Zagreba.

U javnom prostoru često se govori o rekordnim stopama zaposlenosti, no iza tih statistika krije se drugačija stvarnost. Tisuće mladih rade na kratkoročne ugovore od nekoliko mjeseci, platformski radnici često nemaju pravo na bolovanje, a velik broj zaposlenih godinama živi u „privremenom“ statusu bez dugoročne sigurnosti. SDP-ova politika s porukom „Posao bez straha“ ima jasan cilj: osigurati da svaki rad donosi dostojanstvo, sigurnost i punu zaštitu radničkih prava. Siguran posao preduvjet je za planiranje obitelji, očuvanje zdravlja i ostanak mladih u Hrvatskoj.

U sklopu panel rasprave bit će predstavljena Programska deklaracija donesena na siječanjskoj Konvenciji SDP-a, u kojoj posebno mjesto zauzimaju politike usmjerene na suzbijanje prekarnog rada i jačanje stabilnih oblika zaposlenja. Sudionici panela raspravljat će o tome znači li borba protiv prekarnog rada istodobno i borbu za očuvanje radničkog dostojanstva i sindikalizma u 21. stoljeću, kako kratkoročni ugovori utječu na mogućnost mladih da planiraju život, iznajme stan ili podignu kredit te ugrožava li rast nestandardnih oblika rada dugoročnu stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Poseban dio rasprave bit će posvećen i konkretnim primjerima iz Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije. Govorit će se o izraženom sezonskom ciklusu zapošljavanja, u kojem mnogi građani u proljeće odlaze na sezonski rad na Jadran, dok se na jesen ponovno vraćaju u evidenciju nezaposlenih. Raspravljat će se i o sve većem oslanjanju gospodarstva na stranu radnu snagu, o rastu broja dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja te o pitanju zamjenjuju li se stabilna radna mjesta jeftinijim i nesigurnijim oblicima rada.

Kako najavljuju iz SDP-a, panel će otvoriti i pitanje demografskih trendova u gradu i županiji. Navode kako su u posljednjih deset godina, Vinkovci izgubili više od pet tisuća stanovnika, a istodobno se smanjuje i broj učenika u školama, što je jasan signal odlaska mladih obitelji. Jedna od tema bit će i fenomen radnih migracija, odnosno svakodnevnog ili tjednog putovanja na posao u druge gradove poput Osijeka, Vukovara ili Zagreba, što za mnoge obitelji znači dodatne troškove, manje vremena s obitelji i još jedan oblik prikrivene nesigurnosti na tržištu rada.

Nakon panel rasprave predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike. Iz SDP-a poručuju kako borba protiv prekarijata nije samo pravno pitanje, nego i pitanje razvoja društva. Nesigurni oblici rada ne predstavljaju samo socijalni problem – oni usporavaju gospodarski razvoj, potiču iseljavanje i dugoročno potkopavaju stabilnost zajednice. Poruka „Posao bez straha“ zato je poruka da Hrvatska mora postati zemlja u kojoj se rad cijeni, a radnik poštuje.

Iz SDP-a pozivaju predstavnike medija i sve zainteresirane građane da se pridruže panel raspravi u hotelu Admiral u Vinkovcima.

SDP Hrvatske održao je u utorak navečer u slavonskobrodskom Hotelu Art panel-raspravu naziva „Posao bez straha“. Konkretna tema zanimljivog susreta bila je učestalost prekarnog rada i (ne)sigurnost zaposlenja u modernom društvu.

Diskusiju je moderirala SDP-ova saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović, a sudionici su bili saborski zastupnik Mišo Krstičević i zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Karlo Vedak.

Publici je najprije bilo potrebno označiti samu sintagmu 'prekarni rad'.

Puno ljudi ne zna značenje tog pojma. Zapravo je riječ o svakom radu koji je nesiguran, o zaposlenju koje je neizvjesno, pri čemu su plaće niske, a uvjeti rada loši. Prekarni rad je kao tijesto... kad ga (zakonski) stisnete s jedne strane, ono izbije na drugu stranu... tako da se neprestano pojavljuju novi oblici takvog rada. Puno je profesija izloženo tome.

Za neke to ne bismo rekli. Primjerice, u sustavu obrazovanja imamo ljude koji sedam do osam godina ne mogu doći do ugovora za stalno. Nedopustivo je da netko toliko dugo bude zamjena. Država prva treba to rješavati i pružiti primjer ostalim poslodavcima. Osim toga, izloženi su posebno i novinari, fotografi, agencijski radnici, dostavljači, taksisti - kazala je brodsko-posavska saborska zastupnica i županijska vijećnica Ivana Ribarić Majanović.

U Slavonskom Brodu sinoć je predstavljena i programska deklaracija donesena na siječanjskoj Konvenciji SDP-a, s posebnim naglaskom na dio o suzbijanju prekarnog rada. Smanjenje ugovora na određeno, uvođenje studentskog rada u mirovinski sustav (računanje dana studentskog rada u radni staž), obveza za platforme da moraju biti zakonski regulirane kao poslodavac, a radna prava njihovih zaposlenika moraju biti regulirana ugovorom o radu... samo su neki od prijedloga SDP-a kako poboljšati stvari.

Kako spojiti sve te humane ideje s bešćutnim kapitalizmom kojemu je bitan samo profit - preveliko je pitanje koje će narednih (tje)dana biti postavljeno u više hrvatskih gradova.

Prekarni rad služio je kapitalistima da jače i bolje kondicioniraju one koji imaju čvršće temelje te su sigurniji u radu, kako bi im pokazali da su zamjenjivi. Određeni teoretičari tu su njihovu zamjenu nazivali industrijskom rezervnom armijom. Globalizacija je dovela do toga da je ta armija danas cijeli svijet. Rezervna armija rada koja će zamijeniti one koji neće htjeti raditi po takvim uvjetima kapitala će doći s nekog globalnog juga. Prekarijat je prisutan više no ikad. U sektorima u kojima su poslodavci bili najlošiji prema radnicima (turizam i građevina), danas je najveći dio stranih radnika. 'Poslodavci' (kako im tepamo) koji su naše radnike tretirali toliko užasno da su ovi pobjegli iz zemlje raditi negdje drugdje, naša je Vlada nagradila novom radnom snagom - poručio je Mišo Krstičević.

Smatra kako su distrakcije koje nas ometaju da se ozbiljnije pozabavimo tom temom, naprosto, trenutačno prejake.

Manje bismo trebali biti u kulturnom ratu... manje govoriti o tomu tko koga sluša, za koga navija i kakve grafite crta. Dok kulturni rat traje, profitira netko drugi, a ne radnici - poručio je publici u Slavonskom Brodu Krstičević.

Zanimljiv govornik bio je i 26-godišnji SDP-ovac koji je priznao kako ni sam nema ugovor o radu na neodređeno te, samim time, za banke nije kreditno sposoban.

Mladi ljudi najviše su izloženi prekarnom radu i zato teško započinju samostalni život i rješavaju stambeno pitanje. Pad povjerenja mladih prema demokratskom sustavu i postojećim institucijama rezultat je toga što se osjećaju ostavljeno, nezbrinuto i zanemareno. Radnička prava marginalizirana su i zaboravljena. Jača stopa sindikalizacije među radništvom i šire ovlasti nadzora sindikata, davanje veće ovlasti sindikatima, smanjenje vremena koje netko može provesti u radu na određeno - kazao je Karlo Vedak.

(tekst: plusportal)

Najjača oporbena stranka SDP već se priprema za iduće parlamentarne izbore, a njezin predsjednik Siniša Hajdaš Dončić uvjeren je u pobjedu.

U razgovoru za Media servis Hajdaš Dončić predstavio je i rješenja koja SDP nudi za ključne probleme građana, od rasta cijena do stambenog pitanja. 

Zbog rata na Bliskom istoku Hrvatskoj prijeti novi val poskupljenja, a cijene goriva već su značajno porasle. Iako je Vlada intervencijom ublažila udarac, Hajdaš Dončić upozorava da je Hrvatska energetski ovisna te da ima najniže zalihe plina u Europskoj uniji.

"To zapravo može izazvati određenu zabrinutost. Moramo znati da je gorivo jedan od najvećih generatora inflacije. Neke velike europske zemlje i poduzeća vam lagano obustavljaju proizvodnju, recimo, aluminija i svih derivata koje vuku iz nafte. To je vrlo opasno jer kod zaustavljanja proizvodnje ne možete odmah sljedeći dan, ako se situacija normalizira, pokrenuti tu proizvodnju. Za to vam treba ponovno pet do šest mjeseci", rekao je.

Šef SDP-a smatra da je dugotrajan sukob opasan za europsko gospodarstvo i da se rat mogao izbjeći pregovorima. Dodao je kako i američka javnost shvaća da je predsjednik Trump pretjerao neselektivnim bombardiranjem Irana.

"Tamo su pobili, živa tragedija, preko 150 djevojčica. Moramo to jasno osuditi. To ne znači da netko u Hrvatskoj ima proiranske ili, ne daj Bože, sad ću se vratiti na priču s Ukrajinom, proruske stavove. Ja samo želim argumente, želim dokaze i želim razgovor. Znači, ako mi postavljamo pitanje, sad ću se vratiti na ovu priču s Ukrajinom, a jasno sam rekao da je Rusija agresor, ali si moramo postaviti pitanje gdje je i kada Europa pogriješila u razgovorima s Rusijom, a pogriješila je. To ne znači da sam ja rusofil. To samo znači da želim da se u javnom prostoru argumentirano raspravlja o nekim temama", kazao je Hajdaš Dončić.

Prema posljednjim istraživanjima, SDP ima podršku 23 posto birača, a njihov potencijalni partner Možemo! oko 12 posto, dok je HDZ i dalje vodeći. Lider najjače oporbene stranke kaže da će se prava podrška vidjeti na dan izbora te da je optimističan.

"Vjerujem da koalicija SDP-a i Možemo! može pobijediti HDZ. To je ono što mi daje optimizam. Ja gledam ukupnu snagu koalicije, ali ju ne gledam kao numerički zbroj nego ju gledam kao neku finu leguru, kao fini kemijski spoj koji građanima nudi nešto više. Nudimo i drugačiju energetsku politiku i drugačiju industrijsku politiku, drugačiju poljoprivrednu politiku i drugačiji odnos prema građanima", istaknuo je, potvrdivši da apsolutno vjeruje u pobjedu.

Na pitanje što se promijenilo u odnosu na prošle izbore na kojima je HDZ pobjeđivao, Hajdaš Dončić odgovara da vladajući nameću tri neutemeljene teze o njegovoj stranci.

"A to je da se SDP svađa, a možete primijetiti da u zadnjih godinu i pol dana otkad sam ja predsjednik nije točno, da SDP nema ljude, što je još manje točno i da SDP nema program", kazao je.

U javnosti su se pojavile špekulacije da bi se aktualni predsjednik Zoran Milanović mogao ponovno uključiti u borbu za Banske dvore, no Hajdaš Dončić to odlučno odbacuje.

"Neće. To vam je ta četvrta mantra u Hrvatskoj, svi spominju Zorana Milanovića", rekao je kratko.

Na komentar da dio građana Milanovića i dalje doživljava kao lidera oporbe, odgovara: "Pa to je uredu. Čovjek je predsjednik. Znači, u Hrvatskoj realno govoreći imate tri osobe koje su vam uvijek percipirane od strane građana cijele Hrvatske. Predsjednik, premijer i gradonačelnik Zagreba."

SDP je nedavno predstavio politike za poboljšanje životnog standarda, a kao ključnu točku ističu stambenu politiku. Hajdaš Dončić kaže da je njihova ideja priuštivog stanovanja drukčija od modela ministra Bačića, za koji tvrdi da je samo podigao cijene nekretnina.

"Naša politika je sasvim drugačija koja će se zapravo svoditi na dugoročnu politiku najma jer najam vam je jedino rješenje za podivljale cijene nekretnina", objasnio je. Cijena najma ovisila bi o dijelu Hrvatske, ali ne bi prelazila 250 do 300 eura mjesečno. "To je logična cijena s tim da u tom trenutku nemaju ljudi pravo otkupa jer mi želimo u principu i potaknuti promjenu mentaliteta da ne trebate biti vlasnik nekretnine", dodao je.

Stranka planira aktivirati više od 600 tisuća praznih stanova regulacijom tržišta. "Ako ja vas stimuliram da vi svoju drugu ili treću nekretninu iznajmite po unaprijed propisanoj cijeni, vi nećete plaćati porez na tu nekretninu. Ako to ne želite, plaćat ćete progresivan porez. Ako želite nekretninu dati u kratkoročan najam, na jednu-dvije noći, vi ćete plaćati veći, progresivan porez. Ako želite dati na dugoročan najam, onda nećete uopće plaćati porez", opisao je model.

Jedna od politika za koje se zalažu je i skraćivanje radnog tjedna. "Ako poduzetnik isplaćuje plaću veću od prosječne plaće, ako mu raste produktivnost i ako skrati radno vrijeme, imat će manji porez na dobit. Drugi alat je da velikom broju ekonomski neaktivnih građana omogućimo skraćivanje radnog vremena kao zajedničku mjeru koja će biti dobra za sve", rekao je.

Na pitanje bi li dizao minimalac, odgovara potvrdno. "Da, ali vam ne mogu reći na koji iznos, ali bih ga definitivno podignuo, prije svega iz ljudskosti. Ne može četveročlana obitelj, ako dvoje ljudi rade na minimalcu, normalno živjeti u Hrvatskoj." Smatra da je za preživljavanje jednom članu obitelji potrebno barem 1500 eura.

Osvrnuo se i na vladajuću većinu, koja je nakon krize s Josipom Dabrom osnažena prelaskom nezavisnog Darija Zurovca i Boške Ban, izabrane na listi SDP-a. "Ona je izašla iz SDP-a prije godinu dana. Tada sam joj rekao da želim da politički propadne. To će se i dogoditi. Svatko bira svoj put. Ona je izabrala krivi", poručio je Ban.

Što se tiče suradnje s platformom Možemo!, Hajdaš Dončić kaže da su odnosi izvrsni. "Naši osobni odnosi koje ne može nitko poremetiti. Zajedno imamo inicijative u Saboru, neke pokrećemo mi, neke Možemo!. U zagrebačkoj Gradskoj skupštini neke inicijative pokreće SDP, neke Možemo!. Dakle, pravi smo partneri."

Komentirao je i desetogodišnju vladavinu premijera Andreja Plenkovića, za kojeg kaže da nema viziju i da je ulaskom Domovinskog pokreta u Vladu prešao crvenu liniju. "Ako ti dozvoliš radikalne elemente u svojoj Vladi, a dozvolio si ulaskom Domovinskog pokreta - ti si radikalni desničar. Ti nisi centrist. Plenković je radikalni desničar."

Iako su redovni parlamentarni izbori tek za više od dvije godine, Hajdaš Dončić uvjeren je da može nadjačati premijera u sučeljavanju. "Dvadeset godina sam profesor. Mislim da je moj vokabular dobar i da mogu u svakoj temi."

"Ne bih se inače kandidirao za predsjednika SDP-a. Mogu ga pobijediti zajedno s partnerima i s Možemo! i naravno uz punu podršku naših članica i članova. Zato poručujem svima: Hrvatska ima alternativu i Hrvatska može bolje", zaključio je Hajdaš Dončić.

SDP Hrvatske najavljuje panel raspravu na temu prekarnog rada i sigurnosti zaposlenja pod nazivom „Posao bez straha“, koja će biti održana u utorak, 10. ožujka, s početkom u 18 sati u dvorani hotela Art u Slavonskom Brodu.

Panel će moderirati SDP-ova saborska zastupnica Ivana Ribarić Majanović, a u raspravi sudjeluju i SDP-ov saborski zastupnik Mišo Krstičević i Karlo Vedak, SDP-ov zastupnik u Skupštini Grada Zagreba.

U javnom prostoru često se govori o rekordnim stopama zaposlenosti, no iza tih statistika stoje tisuće mladih koji rade na ugovore od mjesec dana, kao i platformski radnici bez prava na bolovanje te radnici koji godinama žive u „privremenom“ statusu. SDP-ova politika s porukom „Posao bez straha“ ima jasan cilj: osigurati da svaki rad nosi dostojanstvo, sigurnost i punu zaštitu radničkih prava, jer siguran posao mora postati temelj planiranja obitelji, očuvanja zdravlja i ostanka mladih u Hrvatskoj.

U sklopu panel diskusije bit će predstavljena Programska deklaracija donesena na siječanjskoj Konvenciji SDP-a, s posebnim naglaskom na dio o suzbijanju prekarnog rada. Sudionici će raspravljati o tome znači li borba protiv prekarnosti istodobno i borbu za opstanak sindikalizma i radničkog dostojanstva u 21. stoljeću, kako ugovori na određeno utječu na mogućnost mladih da planiraju život, podignu kredit ili zasnuju obitelj te ugrožava li nestandardni rad dugoročnu stabilnost mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Poseban dio rasprave bit će posvećen i konkretnim primjerima iz Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije. Razgovarat će se o snažnom rastu broja radnih dozvola za strane radnike, što otvara pitanje zamjenjuju li se trajna radna mjesta agencijskim i privremenim angažmanima, kao i o listama deficitarnih zanimanja poput zavarivača, bravara, vozača i zidara, koje se godinama ponavljaju, dok plaće u tim sektorima ne rastu dovoljno da bi zadržale domaće radnike - što znači da poslodavci koriste agencijski uvoz radne snage radije nego da poboljšaju uvjete rada za stalno zaposlene domaće radnike.

Jedna od tema panel diskusije bit će i zabrinjavajući demografski pokazatelji – pad broja upisanih prvašića u školama – kao jasan signal odlaska mladih obitelji koje bez sigurnog zaposlenja ne mogu planirati budućnost, a razgovarat će se i o fenomenu tzv. tjednih migracija, odnosno, radnika koji rade u Zagrebu, a vikendom se vraćaju obiteljima u Slavonski Brod, što predstavlja dodatni financijski i obiteljski teret te oblik prikrivene prekarnosti.

Nakon panel rasprave predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike. Borba protiv prekarijata nije samo pravno, već i razvojno pitanje. Prekarni rad ne predstavlja samo socijalni problem – on usporava gospodarski razvoj i dugoročno potkopava stabilnost zajednice.

SDP-ova poruka „Posao bez straha“ poruka je da Hrvatska mora postati zemlja u kojoj se rad cijeni, a radnik poštuje. Iz SDP-a pozivaju predstavnike medija i sve zainteresirane građane da se pridruže panel raspravi na temu prekarnog rada.

Saborske zastupnice SDP-a Sabina Glasovac, Martina Vlašić Iljkić i Anita Curiš Krok upozorile su u utorak u središnjici SDP-a na Iblerovom trgu na ozbiljne probleme u sustavu socijalne skrbi, ocijenivši da je sustav doveden u stanje kaosa u kojem najviše trpe najranjiviji građani, dok socijalni radnici već danima provode bijeli štrajk zbog uvjeta rada i preopterećenosti.

Sabina Glasovac poručila je kako aktualni ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić pokazuje da nema potrebne kompetencije za vođenje tog resora. Podsjetila je kako je bez zadrške prihvatio ministarsku funkciju iako je ranije bio predviđen za drugi resor.

Istaknula je da se ministar danima ne oglašava dok socijalni radnici upozoravaju na preopterećenost sustava, nedostatak kadra i teške uvjete rada. Umjesto konkretnih rješenja, dodala je, iz Ministarstva dolaze samo općenite izjave i najave reorganizacija, dok ljudi u sustavu nemaju vremena čekati dugoročna rješenja.

Glasovac je naglasila da bijeli štrajk socijalnih radnika nije nastao preko noći, nego je rezultat višegodišnjeg ignoriranja upozorenja iz sustava o preopterećenosti i nedostatku stručnih radnika.

Glasovac je uputila i tri pitanja novom HDZ-ovom ministru. Prvo se odnosi na razloge zbog kojih se Ministarstvo godinama oglušuje na upozorenja stručnjaka iz sustava te je li njegov prethodnik imao konkretan razlog zašto na ta upozorenja nije reagirao. Drugo pitanje odnosi se na činjenicu da pravilnici potrebni za provedbu sustava osobne asistencije još nisu stavljeni u javnu raspravu. Treće pitanje odnosi se na povlačenje žalbe Ministarstva u vezi sa sudskim postupkom Marina Piletića, pri čemu Glasovac traži objašnjenje je li riječ o priznanju da je politika prethodnog ministra bila pogrešna ili o političkom potezu kojim se, kako je rekla, pokušava stvoriti dojam rješavanja problema koje je isto ministarstvo stvorilo.

Martina Vlašić Iljkić ocijenila je da je sustav socijalne skrbi pretvoren u prostor kaosa u kojem najveću cijenu plaćaju najranjiviji građani. Smatra da je do takvog stanja došlo jer prethodni ministar nije riješio ključne probleme, a novi je preuzeo resor bez jasnog plana i konkretnih rješenja.

Naglasila je da su socijalni radnici temelj sustava socijalne skrbi te da moraju imati zaštitu, podršku i uvjete koji će im omogućiti kvalitetan rad. Umjesto toga, tvrdi Vlašić Iljkić, suočavaju se s prebacivanjem krivnje i organizacijskim problemima, iako je jasno da je zakazao sustav, a ne ljudi koji u njemu rade.

Upozorila je i na neusklađenost podataka o broju zaposlenih. Dok ministarstvo govori o povećanju broja radnika, stručnjaci iz sustava navode da se to uglavnom odnosi na zaposlenike u središnjim službama i administraciji, a ne na one koji rade izravno s korisnicima.

Poseban problem vidi i u činjenici da se sustav od 2022. centralizirao, ali i dalje vrijedi pravilnik o minimalnim uvjetima stručnih radnika iz 2014. godine, koji više ne odgovara stvarnim potrebama. Dodala je da se broj korisnika dodatno povećao zbog provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku, a da pritom sustav nije prilagođen novim obvezama.

Prema njezinim riječima, potrebno je izmijeniti Zakon o inkluzivnom dodatku kako bi se uklonile odredbe koje dodatno opterećuju korisnike, ali i ubrzati donošenje rješenja o pravima iz tog zakona. Također smatra da je nužno kadrovski ojačati Zavod za vještačenje, rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kako bi se ubrzali postupci, dok bi administriranje velikog broja zahtjeva trebalo izmjestiti iz sustava socijalne skrbi.

Anita Curiš Krok upozorila je na svakodnevne probleme s kojima se susreću socijalni radnici, ističući da su djelatnici često prepušteni sami sebi te da se suočavaju s teškim uvjetima rada i velikim administrativnim opterećenjem.

Naglasila je da uz povećanje broja  zaposlenih treba poboljšati i uvjete rada, smanjiti opterećenost djelatnika i reorganizirati sustav. Djelatnici na terenu, dodala je, najbolje znaju s kakvim se problemima sustav suočava i zato ih treba slušati kada upozoravaju na nužne promjene. Zbog kaosa u sustavu najviše pate krajnji korisnici, koji su najranjivija  skupina našeg društva, a centralizirana država i urušeni sustav socijale šalje sliku države, jer, kaže se, koliko imaš socijalnih radnika i koliko ima potrebe za njima, toliko si socijalna država.

"Izgleda da mi i dalje nismo socijalna država, a s ovakvim ponašanjem nismo ni na dobrom putu”, zaključila je Curiš Krok.

Povodom Međunarodnog dana žena, Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske podsjeća da prava žena nikada nisu bila poklonjena – ona su izborena dugom borbom za jednakost, dostojanstvo i socijalnu pravdu. I upravo zato se moraju stalno braniti. Svaka generacija ima

odgovornost čuvati postignuta prava i širiti prostor slobode za žene koje dolaze nakon nas.

Unatoč društvenom napretku, žene se i dalje suočavaju s nejednakošću u mnogim područjima života – od rodno uvjetovanog nasilja i nesigurnosti, preko nejednake raspodjele neplaćenog rada, do prepreka u ostvarivanju reproduktivnih i ekonomskih prava. Nasilje nad ženama ostaje jedan od najtežih društvenih problema. Prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno petnaest femicida. Petnaest izgubljenih života. Petnaest podsjetnika da žene ni danas nisu sigurne ni u vlastitim domovima. Nasilje nad ženama nije privatna tragedija – ono je društveni i politički problem na koji država mora odgovoriti odlučno i sustavno. Potrebne su snažnije preventivne politike, bolja zaštita žrtava i jasna društvena osuda svakog oblika nasilja.

Kada je riječ o reproduktivnim pravima, pozdravljamo uspjeh inicijative „Moj glas, moj izbor“ i europske napore za osiguravanje sigurnog i dostupnog pobačaja. No Hrvatska i dalje ima ozbiljan problem dostupnosti ove zdravstvene usluge. Socijaldemokratske vrijednosti podrazumijevaju društvo u kojem žene imaju stvarnu, a ne samo formalnu ravnopravnost. To znači i pravo žena da slobodno odlučuju o vlastitom tijelu i reproduktivnom zdravlju, uz osiguranu dostupnost zdravstvenih usluga bez diskriminacije.

Ravnopravnost znači i ekonomsku pravdu. Žene i dalje obavljaju tri puta više neplaćenog rada – brinu o djeci, starijima i kućanstvu. U čak 90 % kućanstava žene nose najveći teret kućanskih poslova. Takva nejednaka raspodjela odgovornosti produbljuje društvene i ekonomske nejednakosti. Zato je pitanje ravnopravnosti žena i pitanje društvene organizacije rada, solidarnosti i javnih politika koje prepoznaju vrijednosti skrbi i jednakosti.

Istinska ravnopravnost počinje i u odgoju. Potrebno je graditi društvo u kojem djevojčice odrastaju znajući da mogu ostvariti sve svoje potencijale, ali i društvo u kojem dječaci odrastaju učeći da su ravnopravnost, solidarnost i dijeljenje odgovornosti temelj pravednog društva.

Ravnopravnost nije borba između žena i muškaraca – ona je zajednički posao stvaranja društva jednakih mogućnosti, socijalne sigurnosti i međusobnog poštovanja. Socijaldemokratski forum žena SDP-a Hrvatske već više od tri desetljeća dosljedno zagovara politike ravnopravnosti, socijalne pravde i solidarnosti. Na ovaj 8. mart ponovno poručujemo: borba nije završena. Jer ravnopravnost žena nije privilegij – ona je temeljno demokratsko pravo i preduvjet pravednog društva.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je da bi aktualna geopolitička napetost na Bliskom istoku mogla imati posljedice i za hrvatske građane kroz rast cijena energenata i inflacije. Istaknuo je kako Vlada ima nekoliko instrumenata kojima može ublažiti eventualni udar na kućanstva.

Prema njegovim riječima, prvi šokovi na energetskim tržištima trenutačno su ponajprije rezultat špekulacija i neizvjesnosti, pa tek treba vidjeti hoće li se dugoročno zadržati. Upravo zato, smatra Lalovac, važno je da država reagira na vrijeme kako bi spriječila prelijevanje viših troškova na građane.

Tri ključne mjere države

Lalovac ističe kako Vlada ima tri osnovna mehanizma za ublažavanje rasta cijena energije.

Prvi je smanjenje trošarina na gorivo, što bi moglo ublažiti rast cijena dizela i benzina. Procjenjuje se da bi takva mjera mogla imati fiskalni učinak od oko 200 milijuna eura, ali bi pomogla da se teret krize ne prebaci u potpunosti na građane.

Drugi instrument je porezna politika. Podsjetio je da je Vlada već donijela odluku o zadržavanju niže stope PDV-a na određene energente, što bi također trebalo smanjiti pritisak na krajnje cijene.

Treća, možda i najvažnija mjera, odnosi se na električnu energiju. Lalovac upozorava da bi novo poskupljenje struje moglo dodatno ubrzati inflaciju u Hrvatskoj.

Energija među glavnim generatorima inflacije

Prema njegovim riječima, posljednja dva povećanja cijene električne energije snažno su utjecala na strukturu inflacije u zemlji.

„Energija je trenutno drugi najveći generator inflacije u Hrvatskoj, odmah iza usluga“, naglasio je Lalovac.

Kako se približava turistička sezona, očekuje se rast cijena usluga, a dodatni rast cijena energenata mogao bi se preliti i na druge proizvode – posebno na hranu. Upravo zbog toga smatra da bi Vlada trebala razmotriti produljenje postojećih mjera kako bi se spriječio novi rast cijena struje.

Europski problem, ne samo hrvatski

Lalovac ističe kako Hrvatska u ovom pitanju nije izolirana jer je riječ o širem europskom problemu. Europa je, kaže, vrlo osjetljiva na kretanja cijena energenata, osobito u situaciji kada su globalni dobavni lanci nestabilni.

Podsjetio je da su već uvedene sankcije na rusku naftu, a u javnosti se spominju i moguće restrikcije vezane uz iransku naftu. Takve okolnosti dodatno kompliciraju globalnu energetsku sliku.

„Ako dolazi do prekida dobavnih lanaca, cijene automatski rastu“, rekao je Lalovac.

Hoće li nafta prijeći 100 dolara?

Dio američkih analitičara procjenjuje da bi cijena barela nafte mogla prijeći 100 dolara, no Lalovac smatra da su takve procjene zasad pretjerane.

Prema njegovoj procjeni, dio trenutnog rasta cijena rezultat je geopolitičkih napetosti i straha na tržištu. Ako se situacija smiri, tržište bi se moglo stabilizirati već u sljedećih mjesec dana.

„Ako se kriza brzo stabilizira, ne bi trebalo doći do većeg prelijevanja troškova na građane“, zaključio je.

Zastupnik Dario Zurovec danas je učinio nešto puno ozbiljnije od običnog političkog opravdavanja svoje ruke u Saboru. Javno je optužio premijera Andreja Plenkovića za institucionalnu korupciju. Kada saborski zastupnik vladajuće većine javno kaže da sustav funkcionira tako da oporbi u ministarstvima namjerno "fali jedan papir" i da se vrata otvaraju isključivo ako ste dio vlasti, on time potvrđuje da u Hrvatskoj ne vlada zakon, već kriminal HDZ-a.

Zurovec je u svemu ovome manje bitan. Ali njegovo je priznanje kapitulacija pred koruptivnim modelom, ali i jasna dijagnoza "šire igre". To je model kojim je Andrej Plenković "disciplinirao" i ušutkao Domovinski pokret, Josipa Dabru, Darija Hrebaka i sve ostale žetone koji su se prodali. Ucjena institucijama postala je službena politika Vlade Republike Hrvatske.

Andrej Plenković sada mora objasniti hrvatskoj javnosti ove teške optužbe za korupciju koje dolaze iz redova njegove vlastite većine. Je li uskrata dozvola, namjerno birokratsko šikaniranje i blokiranje razvoja lokalnih sredina metoda kojom se osigurava većina u Saboru?

Ovo je upravo ono protiv čega se SDP bori. Naš cilj, jasno istaknut i na našoj Konvenciji, jest normalna, snažna i produktivna Hrvatska. Hrvatska u kojoj se problemi rješavaju prema zakonu i u kojoj institucije služe građanima, a ne političkom preživljavanju jednog čovjeka. Ne pristajemo na tezu da "sustav tako funkcionira". Sustav tako funkcionira samo dok mu to dopuštamo. Vrijeme je da se toj političkoj trgovini stane na kraj!

U nedjelju slavimo Međunarodni dan žena. Nažalost, u Hrvatskoj ravnopravnost spolova i dalje nije realnost. Mislim da se tom temom premalo u Hrvatskoj politički bavimo.

No ponosna sam što već 31 godinu Forum žena SDP-a predvodi borbu za ravnopravnost, Bila je to prva formalno organizirana ženska politička organizacija u Hrvatskoj i od samog početka imao je ključnu ulogu u oblikovanju javnih politika – od uvođenja kvota za žene, preko jačanja svijesti o rodnoj ravnopravnosti, do donošenja zakona koji štite prava žena.

Društvena je odgovornost boriti se za svaku ženu – institucionalno, zakonodavno i u javnom prostoru. Rekla bi da ta borba nikada ne staje jer nema nikakvog jamstva inače u životu, da se stečena prava neće umanjiti ili oduzeti.

Sigurnost žena, ekonomska ravnopravnost i pravo žena na autonomiju nad vlastitim tijelom – tri su najvažnija područja za položaj žena.

U Hrvatskoj je lani ubijeno 15 žena, većinom od ruku intimnih partnera. To pokazuje da žene i dalje nisu sigurne u vlastitim domovima. Kao društvo, ne smijemo prestati raditi na prevenciji.

Kada je riječ o radu, žene i dalje rade tri puta više neplaćenog rada – kuhanje, briga o djeci, skrb za starije. Neplaćeni ženski kućanski rad ostaje jedan od najvećih problema: žene u 90 % kućanstava same obavljaju kućanske poslove. Društvo koje sve očekuje od žena,  stvara umorne žene. Ravnopravnost znači da se odgovornosti dijele pošteno i zajednički.

Reproduktivna prava ključna su za nas socijaldemokrate. Sretni smo zbog nedavnog uspjeha inicijative „Moj glas, moj izbor“. Iznimno važna je potpora Europskog socijalnog fonda plus za siguran i dostupan pobačaj, što je pobjeda za 20 milijuna europskih žena bez pristupa.

Nismo sretni zbog toga što 60 % ginekologa u Hrvatskoj odbija obavljati pobačaje zbog priziva savjesti. Žene trebaju i moraju imati pravo odlučivanja o vlastitom tijelu i životu.

Za današnji govor povodom Međunarodnog dana žena odabrala bi  naslov Odgoj žena u Hrvatskoj.

Mislim da je važno osvijestiti da djevojčice od malih nogu učimo da mogu sve. Majka koja vodi kuću, karijeru i djecu. Svatko od nas poznaje barem jednu takvu ženu, majku, prijateljicu, kolegicu koja nekako sve uspije držati pod kontrolom, koja nikad ne kaže “ne”.

Učimo ih da budu vrijedne u školi, pristojne, odgovorne. Kasnije: karijera, obitelj, uredna kuća, sve sa osmijehom. Multifunkcionalne. Kao smartphone s 10 aplikacija otvorenih odjednom – samo što baterija nikad ne smije stati.

I onda sam si postavila jedno jednostavno pitanje: ako žene učimo da budu sve – što učimo muškarce?

Stvari se mijenjaju, ali i dalje postoje razlike u očekivanjima.

Naravno da ravnopravnost nije borba žena protiv muškaraca – nego zajednički posao za pravednije društvo.

Dragi svi, poštujmo žene, žene - poštujmo sebe. Čuvajte se, brinite o sebi, svom zdravlju, ekonomskoj neovisnosti, ne dajte na sebe. Ostanimo snažne i nastavimo rasti.

Sretan vam 8. mart!


Sandra Krpan,
saborska zastupnica i predsjednica Foruma žena SDP-a

Europska komisija predstavila je danas Strategiju za rodnu ravnopravnost, dokument kojim se postavljaju smjernice za razdoblje do 2030. godine.

U vrijeme kada su rodna ravnopravnost i prava žena sve više na udaru diljem Europe i svijeta od strane konzervativnih i krajnje desnih ekstremističkih skupina, potrebna je odlučnija i ambicioznija strategija od predstavljene koja se uglavnom fokusira na provedbu već donesenog zakonodavstva i nudi malo novih zakonodavnih inicijativa za unapređenje prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u.

Od novih zakonodavnih inicijativa, strategija predviđa sveobuhvatni europski Care Deal 2027. godine (Europski sporazum o skrbi), što je tražila S&D grupacija. Žene i dalje nose najveći teret skrbi, u Europskoj uniji u prosjeku provedu 22 sata tjedno u neplaćenom radu, dok muškarci provedu tek 9, stoga bi Care Deal trebao objediniti mjere vezane uz dostupnost i kvalitetu ranog i dugotrajnog sustava skrbi, radne uvjete u sektoru skrbi, ravnomjerniju podjelu skrbi između žena i muškaraca te ulaganja i digitalizaciju u sektoru.

U strategiji se navodi i da će Komisija, u okviru budućeg „Quality Jobs Acta“ (Akta o kvalitetnim radnim mjestima) i novog Strateškog okvira za sigurnost i zdravlje na radu, razmotriti moguće zakonodavne mjere za jače suzbijanje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. S obzirom na podatak da je jedna od tri žene u EU doživjela seksualno uznemiravanje na poslu, zastupnik Marko Vešligaj, izvjestitelj EP-a za Strategiju, ističe kako ovo mora biti daleko više od razmatranja, jer potrebna je konkretna legislativa koja će osigurati prevenciju, jasne mehanizme prijave i zaštitu žrtava.

Novi dokument potvrđuje provedbu odgovora Komisije na europsku građansku inicijativu My Voice My Choice. U dokumentu se navodi da države članice, ako to žele, mogu koristiti sredstva iz Europskog socijalnog fonda za poboljšanje pristupa zakonito dostupnim i sigurnim uslugama pobačaja ženama iz cijele EU u kojoj god zemlji živjele. Naglašava, također, punu i pravovremenu provedbu Direktive o transparentnosti plaća te najavljuje dodatne alate, uključujući onaj za rodno neutralnu evaluaciju radnih mjesta. Dio poslovnog sektora pokušava oslabiti ovu direktivu, pa im stiže poruka Komisije kako se direktiva mora provesti. Jednaka plaća za jednak rad nije pregovaračka kategorija.

Dokument naglašava eskalaciju rodno uvjetovanog online nasilja, uključujući širenje seksualiziranih deepfake sadržaja. Komisija najavljuje strožu provedbu Akta o digitalnim uslugama, uključujući regulatorni dijalog s velikim online platformama, smjernice o ublažavanju rizika vezanih uz rodno uvjetovano nasilje te praćenje sistemskih rizika.

Strategija uvodi i tzv. “Boys in HEAL” pristup (Health, Education, Administration, Literacy / zdravstvo, obrazovanje, administracija i pismenost) s ciljem smanjenja rodnih stereotipa i poticanja dječaka na obrazovna područja u kojima dominiraju žene. Također je najavljena studija o online mrežama i narativima koji ciljaju mlade muškarce te njihovu povezanost s anti-demokratskim i mizoginim pokretima.

Unatoč referencama na rast anti-rodnih narativa i stranog uplitanja, Strategija ne predviđa konkretan mehanizam za reviziju i ukidanje financiranja projekata koji krše temeljne vrijednosti EU.

„Ne možemo govoriti o obrani demokracije, a istodobno financirati inicijative koje potkopavaju jednakost i ljudska prava. Očekivali smo jasne kontrolne mehanizme u novom proračunskom okviru kao i odlučniji pristup u vremenu u kojem se prava žena sve više dovode u pitanje“, upozorio je europarlamentarac Marko Vešligaj, te dodao „Pozitivno je da se rodna ravnopravnost prepoznaje kao horizontalno načelo u budućem proračunu EU. No bez hrabrosti za nove zakone, riskiramo stagnaciju. Svaki korak unatrag u pravima žena, korak je unatrag za demokraciju i za ljudska prava. Rodna ravnopravnost je temelj europskog projekta, a ne njegov dodatak“.

Danas želim govoriti o prekarnom radu žena. Prekarni rad znači vrlo jednostavnu stvar: osoba ima posao, ali nema sigurnost. Nema stabilan ugovor, nema predvidivu plaću i nema sigurnost da će još sutra raditi. Drugim riječima, radi, ali živi u neizvjesnosti.

Nažalost, za mnoge žene u Hrvatskoj to nije iznimka nego svakodnevica. Prekarni rad posebno je raširen u trgovini, turizmu, uslugama i platformskom radu, ali ga nalazimo i u kulturi, znanosti, pa čak i u javnom sektoru. To su ugovori na nekoliko mjeseci koji se godinama produžuju, rad na projektima, rad preko posrednika ili lažno samozapošljavanje. Sve je formalno zakonito, ali bitno nesigurnije od redovnog radnog odnosa.

A iza svih tih pojmova stoje stvarni životi. Evo kako to izgleda u praksi.

Mlada žena u trgovini već treću godinu radi na određeno i ne usuđuje se otići na bolovanje jer zna da na njezino mjesto čekaju druge kandidatkinje. Sezonska radnica na moru radi deset ili dvanaest sati dnevno i ne zna hoće li iduće godine uopće biti pozvana natrag na to isto radno mjesto. Učiteljica godinama radi kao zamjena, putuje iz škole u školu i čeka stalni posao koji nikako ne dolazi.

Mlada medicinska sestra dobiva ugovor na šest mjeseci, pa opet na šest, pa na tri, i stalno živi s pitanjem hoće li nakon sljedećeg isteka imati posao ili će morati otići iz Hrvatske. To su životi u stalnoj neizvjesnosti: strah od bolesti, strah od odbijanja prekovremenog rada, strah da će ostati bez posla ako zatrudni.

Ovaj govor nije zamjena za raspravu o Međunarodnom danu žena, koji se obilježava u nedjelju, ali o tome ćemo govoriti sutra. Želim da budemo iskreni. Teško je ozbiljno govoriti o ravnopravnosti žena, a ignorirati činjenicu da velik dio žena i dalje živi u stalnoj radnoj nesigurnosti.

Prekarni rad nije tehnički detalj radnog zakonodavstva, nego pitanje kakav život omogućujemo ženama koje svakodnevno nose i posao i obitelj. Za socijalnu demokraciju odnos prema ženama na tržištu rada mjera je pravednosti društva. Ako žene rade u strahu i nesigurnosti, onda naše društvo nije ni pravedno ni socijalno.

U SDP-u smatramo da posao ne smije biti izvor straha, nego sigurnosti. To znači nekoliko vrlo konkretnih stvari.

Prvo, standardni ugovor o radu mora ponovno postati pravilo, a ne iznimka. Za posao koji je trajan mora postojati ugovor na neodređeno s punim radnim pravima.

Drugo, socijalna prava moraju pratiti radnice, a ne samo idealnog radnika s neprekinutim stažem. U suprotnom ćemo za dvadeset godina imati generacije žena koje su cijeli život radile, a u starosti će živjeti u siromaštvu.

Treće, inspekcija rada mora imati dovoljno ljudi i ovlasti da stvarno kontrolira poštuju li se zakoni, posebno u sektorima u kojima su žene najzastupljenije.

Četvrto, država mora prestati sama stvarati prekarni rad. Nije normalno da mladi ljudi, a često su to i mlade žene, godinama rade u javnom sektoru kao zamjene, projektni radnici ili honorarci. Ako država normalizira nesigurnost, teško možemo očekivati da će se tržište ponašati drugačije.

I zato želim završiti vrlo jasno. Rasprava o prekarnom radu nije samo pitanje radnog zakonodavstva. To je pitanje kakvo društvo želimo biti danas. Urediti prekarni rad nije radikalna ideja. To je minimum dostojanstva koji dugujemo ljudima koji rade.

A žene koje danas rade u nesigurnim uvjetima zaslužuju da ih ovaj Sabor vidi, čuje i ozbiljno shvati. Rad mora značiti sigurnost, dostojanstvo i budućnost.

Ana Puž Kukuljan,
saborska zastupnica SDP-a

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić osnovao je danas posebnu Radnu skupinu koja će pratiti eskalaciju ratnih sukoba u Iranu te analizirati moguće sigurnosne i ekonomske posljedice na Republiku Hrvatsku. Povod za osnivanje ovog stručnog tijela je izostanak jasne državne strategije i reakcije na rastuću globalnu nestabilnost i krizu. 

Nakon prvog sastanka Radne skupine, predsjednik SDP-a je komentirao: "Cilj ove radne skupine je da promišljeno, stručno i argumentirano predlaže inicijative i stajališta koja idu u smjeru zaštite hrvatskih interesa i bolje pripreme na krizu koja neizbježno dolazi," istaknuo je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

U sastav Radne skupine imenovani su vodeći stručnjaci stranke za područja obrane, financija i gospodarstva:

• Robert Hranj, admiral u mirovini, predsjednik SDP-ovog Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost,

• Boris Lalovac, predsjednik saborskog Odbora za financije, bivši ministar financija,

• prof. dr. sc. Branko Grčić, sveučilišni profesor, bivši potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU te predsjednik Savjeta za regionalni razvoj i europske fondove,

• prof. dr. sc. Josip Tica, sveučilišni profesor i predsjednik Savjeta za gospodarstvo,

• prof. dr. sc. Jurica Šimurina, sveučilišni profesor i predsjednik Savjeta za klimu, zelenu tranziciju i energiju,

• Joško Klisović, međunarodni tajnik SDP-a Hrvatske i bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova

Fokus rada Radne skupine bit će na analizi utjecaja rata u Iranu na cijene energenata te pripremi mjera za ublažavanje novog inflatornog udara na standard hrvatskih građana. Uz to, Radna skupina će pratiti i sigurnosne prijetnje i migracijska kretanja te predlagati jasna stajališta koja Hrvatsku pozicioniraju kao odgovornu članicu EU i NATO-a, ali s primarnim ciljem zaštite nacionalne sigurnosti.

Radna skupina će redovito izvještavati Predsjedništvo stranke i Klub zastupnika SDP-a te raditi na smjernicama za konkretne prijedloge zakona i stajališta stranke u cilju jačanja otpornosti hrvatskog gospodarstva i obrambenog sustava.