Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović održala je danas konferenciju za medije povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, na kojoj je najavila i okrugli stol koji će se održati istoga dana u Hrvatskom saboru, uz sudjelovanje predstavnika akademske zajednice, medija i civilnog društva.

Ahmetović je u uvodnom obraćanju poručila kako je borba protiv korupcije jedna od ključnih tema za budućnost Hrvatske te da se radi o pitanju koje izravno određuje kvalitetu života građana.

Govoreći o državnom proračunu vrijednom 36 milijardi eura, Ahmetović je naglasila da taj novac u potpunosti pripada građanima, a ne Vladi Republike Hrvatske. Upozorila je da će se, prema procjenama, čak 10 milijardi eura u 2026. godini “izvući” kroz mito, namještanje poslova i druge oblike korupcije.

“Te milijarde nisu apstraktne brojke. To je živi novac koji bi trebao biti uložen u zdravstvo, obrazovanje, infrastrukturu, ali umjesto toga završava u privatnim džepovima ministara, državnih tajnika, direktora, savjetnika i njihovih pomagača”, istaknula je Ahmetović.

Ahmetović je naglasila da korupcija ne stvara samo financijsku štetu, već i dugoročne društvene posljedice – od pada povjerenja u institucije i lošije kvalitete javnih usluga, do izbjegavanja ulaganja u zemlju.

“Korupcija omogućuje političkim klanovima i mafiji da preuzimaju kontrolu nad institucijama. To vodi urušavanju demokracije i masovnom iseljavanju građana”, rekla je.

Podsjetila je da je Hrvatska na Indeksu percepcije korupcije pala na 63. mjesto u svijetu, a u Europskoj uniji lošije stoje samo četiri države – Malta, Mađarska, Rumunjska i Bugarska.

Posebno se osvrnula na slučaj bivšeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, koji je potpisivao izvješća o uspješno provedenim aktivnostima borbe protiv korupcije – dok je istovremeno primao mito, namještao poslove i sudjelovao u kaznenim djelima.

“To je ponižavanje građana. Ako osoba koja bi trebala biti prva u borbi protiv korupcije zapravo sudjeluje u kriminalu, onda se moramo pitati čemu služe naše strategije i akcijski planovi”, poručila je Ahmetović.

Ahmetović je izrazila zabrinutost jer se, unatoč pozivu, na okrugli stol nisu odazvale ključne institucije – Ministarstvo pravosuđa, Državno odvjetništvo, USKOK i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Prisustvo je potvrdila jedino delegirana predstavnica Ureda povjerenika za informiranje.

“Danas, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, izostanak institucija koje bi trebale biti lučonoše borbe protiv korupcije nije ništa drugo nego šamar poštenim građanima. Pitanje je jesu li te institucije pod nečijim utjecajem i je li im zapriječen dolazak”, rekla je.

Ahmetović je istaknula da je borba protiv korupcije prije svega moralna obveza.

“Porezni obveznici dali su nam povjerenje da upravljamo njihovim novcem. Borba protiv korupcije je čin patriotizma i naša odgovornost”, poručila je.

Zahvalila je predstavnicima akademske zajednice, Hrvatskog novinarskog društva i civilnog sektora koji sudjeluju na okruglom stolu, naglasivši da upravo oni pokazuju istinsku predanost borbi za javni interes.

Danas, na Međunarodni dan borbe protiv korupcije, moramo si priznati da se kao društvo još uvijek nismo uspjeli obračunati s njom u onoj mjeri u kojoj to od nas traže i moralni i državni zakoni. I da ne bude zabune, svi smo za to odgovorni. Jer nije kriv samo onaj koji krade od vlastite države, kriv je i onaj koji na tu krađu šuti, kao što je kriv i onaj tko se istoj takvoj korupciji nada, samo još nije bio u prilici.

Puno se ovih dana priča o pravom domoljublju, o pravim Hrvatima, o pravim „Jugoslavenima“, o pravoj mjeri domoljublja, ali se vješto zamagljuje činjenica kako upravo oni koji najviše pričaju o domoljublju, hrvatskim braniteljima, Domovinskom ratu prvi završavaju u zatvorima zato jer su pokrali zemlju koje su im puna usta. Oni smatraju da je previše priče o Hrvatskoj i busanju u prava hrvatska prsa dovoljan razlog da se tu istu Hrvatsku bezočno potkrada. A potkradati je lakše kad se zaogrne hrvatskom zastavom jer onda je i ta krađa valjda domoljubna pa ju se ne treba preispitivati.

Kako objasniti nekom hrvatskom branitelju, koji radi, plaća porez ili je umirovljenik i redovno plaća režije, a ne miri se s korupcijom i rastom siromaštva, možda sudjeluje na prosvjedima za normalnu i građansku Hrvatsku, da je on protivnik ove države jer, eto, stalo mu je da zemlju koju je obranio, u miru ne potkradaju oni koji se u nju kunu? Tko je taj koji će takvom čovjeku reći da je antihrvatski nastrojen? A na posljednjim prosvjedima bilo je puno takvih branitelja. Hoće li mu to reći Andrija Mikulić, Vili Beroš, Gabrijela Žalac, Andrej Plenković?

Ne trebaju mu oni to govoriti jer niti jednom hrvatskom branitelju ti HDZ-ovi čuvari korupcije nisu dostojni zavezati vezice na cipelama. Istinski hrvatski branitelji svjesni su da je danas, poput njihove žrtve u ratu, ultimativni čin domoljublja prezirati svaki oblik korupcije i boriti se protiv nje u miru. Svjesni su da korupcija nije samo kriminal, ona je izdaja domovine.

Korupcija je bolest koja izjeda naše institucije, krade budućnost naše djece i pretvara domoljublje u praznu frazu. Oni koji se zaklinju u zastavu, a istovremeno potpisuju ugovore za vlastiti džep – nisu patrioti. Oni su izdajnici.

Pravi domoljub je onaj koji se bori protiv korupcije. Pravi domoljub je onaj koji čuva javni novac, štiti javne resurse i brani pravdu. Pravi domoljub je onaj koji voli svoju zemlju djelima, a ne riječima. Jer korupcija nije apstraktna. Ona ima lice i ime. To su oni koji misle da je domovina njihova privatna imovina, da su zakoni prepreka koju treba zaobići, da je narod slijep i glup.

Ali mi im poručujemo: domovina nije na prodaju. Domovina nije njihova blagajna. Domovina je naša – svih građana Republike Hrvatske. I baš zato, borba protiv korupcije traži hrabrost. Jer korupcija ima moć, ima novac, ima veze. Ali mi imamo nešto jače – imamo istinu i imamo odgovornost.

Političari imaju odgovornost prema biračima koji su ih izabrali. Ali prava odgovornost leži u biračima koji tu odgovornost poklanjaju na izborima. Svaka kuna ukradena iz proračuna znači manje za škole, manje za bolnice, manje za ceste. Stoga je borba protiv korupcije borba za domovinu.

Poštovane građanke i građani, borba protiv korupcije nije ideološko pitanje – ona je pitanje opstanka naše države i u njoj svi zajedno trebamo sudjelovati. A onima koji bi osiromašivali novčanike i hranili mržnju u srcima građana Hrvatske, mogu samo poručiti – neće vam proći! Građanska Hrvatska je u većini, našu vam zemlju predati nećemo!

Mirela Ahmetović,

potpredsjednica SDP-a i saborska zastupnica

Potpredsjednica saborskog Odbora za prostorno uređenje i i graditeljstvo SDP-ova Jasenka Auguštan-Pentek tvrdi da Vlada želi prisilno provesti zakone kako bi pogodovala krupnom kapitalu. 

"Nakon devedesetih godina privatizacije i pretvorbi, pa preko Sanadera, pa i Agrokora, sada žele uzeti ono što nam je najvrijednije i što nam je ostalo, a to je očuvana zemlja, prostor u kojem živimo i kakav je i sada, ali i za buduće generacije.

Više nije pet do dvanaest, nego već dvanaest i petnaest kada se i HAZU očitovao i tražio da se tri sporna zakona povuku iz procedure i barem, koliko se ja sjećam, ovo je po prvi puta da oni tako javno reagiraju i traže premijera da se ovi zakoni hitno povuku i da idu natrag na analizu", rekla je Auguštan-Pentek.

Na tvrdnju ministra da je osnovni cilj priuštivo stanovanje odgovorila je kako to ne može biti točno jer "imamo brojna, neizgrađena građevinska područja na kojima se može graditi priuštivo stanovanje". Dodala je i da se ni postojeći stanovi koje imamo nisu stavili u tu funkciju iako se to obećavalo.

Upozorila je i da je nemoguće da se urbanistički planovi donesu u zadanom roku koji je sada tri godine, ali i dalje nedovoljno, jer ni država nije bila u stanju u 10 godina donijeti svoje prostorne planove, a sada očekuje da svi zavodi i privatnici koji se bave prostornim planiranjem u gradovima i općinama izrade urbanističke planove. Ističe da znaju da je to nemoguće i da će, kaže, doći neki investitor direktno u ministarstvo i dobiti dozvolu za gradnju.

Najavila je da će se boriti svim silama da zakoni ne zažive što uključuje i prosvjede i da se Vladi žuri jer želi nekome pogodovati. Dovoljno je reći, istaknula je, da je reagirao i HAZU koji to rijetko čini što samo potvrđuje koliko je situacija alarmantna.

Saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija Boris Lalovac bio je gost N1 Studija uživo gdje je govorio o inflaciji i njezinim posljedicama na životni standard građana.

Podsjetimo, potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenom, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, bile su u prosjeku više za 3,8 posto u odnosu na studeni 2024., čime je inflacija blago ubrzala u odnosu na listopad. Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u studenom bila druga u eurozoni po visini inflacije.

Lalovac se osvrnuo na državni proračun za 2026. godinu.

"Državni proračun ima nekoliko visokih rizika. Prvenstveno, vrlo niska procijenjena stopa inflacije. Prošle godine su rekli da će inflacija ove godine biti 2,8 posto, a na kraju će biti 3,7 ili 3,8 posto. Veliki je rizik na rashodovnoj strani jer nigdje nema 860 milijuna eura dugova u zdravstvu, a ni u obrazloženju se ne navodi kako će se i kojom dinamikom to plaćati. To je ogroman dug, a nitko ne zna kako će se i kada to rješavati. Ove godine potrošit ćemo oko 3,7 milijardi eura, a sljedeće godine milijardu više. NPOO se mora iskoristiti do 30. lipnja. Bit će dosta izazova, osobito ako inflacija ne bude kako su planirali."

Upitan o inkluzivnom dodatku u proračunu za 2026., Lalovac je rekao.

"To je preko milijardu eura. Prošle godine planirali su 500 milijuna, a sada milijardu. Nemamo pojma koliko ljudi to očekuje, a što je s onima kojima nije isplaćeno, a umrli su. Vlada stalno govori da smo na 80 posto životnog standarda Europe, a nikad veća socijalna izdavanja u proračunu. Ljudi u Hrvatskoj žive teško jer moraju više izdvajati za mirovine i socijalna davanja – najugroženiji su u inflaciji. Ako se inflacija ne zaustavi, ovo će biti ozbiljan problem."

Lalovac upozorava i na širi ekonomski utjecaj.

"Ozbiljno pada konkurentnost hrvatskog turizma – naše glavne industrije i izvora prihoda. Inflacija ne pogađa samo građane, ona je puzajući udar na standard i ozbiljno ugrožava gospodarstvo."

Dodao je i da građani često ulaze u minuse, posebno u prosincu, jer žele održati blagdanski standard.

"Ako građani počnu štedjeti na hrani, to je signal za ozbiljno razmišljanje o strukturnim politikama."

Lalovac ističe da, unatoč strožim uvjetima, potrošački krediti i dalje rastu.

"Potrošački krediti su preko 10 milijardi eura. Građani troše očekivanja od inflacije, računajući na povećanje plaća, a Vlada je rekla da se barem u javnom sektoru plaće neće povećavati. To će biti problem sljedeće godine."

Najveći udar, prema Lalovcu, dolazi od lokalne samouprave.

"Lokalna samouprava prošle godine otišla je 300 milijuna eura u minus, sljedeće godine također. Dižu se komunalne naknade i svi ih dižu. To će biti ogroman udar za pojedine građane."

"Ganjamo ekonomski rast, ali svi se ugrađuju u cijene i to treba zaustaviti."

Objavljen je Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. godinu, prema kojem je Hrvatska, ako pretočimo to u školske ocjene, dobila jedva dvojku. Naime, indeks rodne ravnopravnosti za Hrvatsku za 2025. godinu iznosi 57.1 bod od mogućih 100, što je pad u odnosu na prošlu godinu koji je Hrvatskoj donio nezavidno 21. mjesto od 27. Indeks ravnopravnosti objavljuje Europski institut za rodnu ravnopravnost te obrađuje područja poput zdravstva, zastupljenosti na pozicijama moći, obrazovanja, rodnog jaza u plaćama te skrbi o kućanstvu. Institut upozorava Hrvatsku na činjenicu da je rezultat koji ostvaruje kontinuirano ispodprosječan. Iza Hrvatske su Grčka, Cipar, Rumunjska, Češka, Mađarska i Latvija, a ispred sve ostale zemlje EU.

Od 2015. godine do danas, Indeks rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj porastao je za 3,0 boda, a od 2020. zabilježen je mizeran porast od svega 0,4 boda. Ovo malo poboljšanje omogućio je rast u području zarada, u kojem Hrvatska bilježi najveće poboljšanje, za 5,3 boda od 2020. godine. Hrvatska, dakle, s vremenom ipak ponešto napreduje u pogledu ravnopravnosti spolova, ali nedovoljno, i rezultati koji postiže su niži od prosjeka EU, štoviše, pokazuju sve veći jaz u odnosu na prosjek. Najlošiji rezultati su u područjima: moći (23. mjesto), rada (20. mjesto) i zdravstva (20. mjesto).

”Značajan korak unatrag zabilježen je u području zdravstva što je alarmantan podatak, ali nažalost ne i iznenađujuć, ako uzmemo u obzir na kakve sve prepreke žene u Hrvatskoj nailaze kada je u pitanju pristup zdravstvenim uslugama poput prekida trudnoće, a i s kakvim se ginekološkim i opstreticijskim nasiljem suočavaju. Također, u Hrvatskoj dvije od pet žena vjeruju da su lošije tretirane od muškaraca od strane medicinskog osoblja. To su podaci koji vrište da se nešto mora promijeniti. Upravo na tome trenutačno radimo te u mom izvješću o prioritetima za novu europsku Strategiju rodne ravnopravnosti zahtijevamo konkretne zakonske izmjene koje će osigurati pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve žene i djevojke, ali i dodatne napore u borbi protiv nasilja nad ženama, osobito novi zakonodavni okvir za suzbijanje opstetricijskog i ginekološkog nasilja.” izjavio je Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta.

Žene u Hrvatskoj čine svega 16 % ministara, što je pad od šest postotnih bodova u odnosu na 2023 godinu, u Saboru imaju 34 % zastupničkih mjesta, dok zastupljenost žena u regionalnim skupštinama ostaje ista od 2023., na 30 %.

Udio žena među članovima uprava najvećih poduzeća pao je na 27 %, dok su žene slabo zastupljene i u sportskim organizacijama gdje čine samo 9 % članova uprava u najpopularnijim olimpijskim sportskim organizacijama, što je jedan od najnižih udjela u EU.

Također, povećao se rodni jaz u plaćama, žene u parovima zarađuju u prosjeku 84 % zarade svog partnera, dok muškarci zarađuju 32 % više od partnerice. Udio ženske zarade u parovima opao je tijekom posljednjeg desetljeća, a jaz se povećao i zbog rasta muškog udjela zarade. S druge strane, žene su obrazovanije. U Hrvatskoj je 52 % žena u dobi 30–34 godine završilo visoko obrazovanje, u usporedbi s 30 % muškaraca iste dobi.

Također, Indeks rodne ravnopravnosti nam otkriva i stereotipe u Hrvatskoj. Pa tako polovica muškaraca i više od četvrtine žena smatra prihvatljivim da muškarac ima financijsku kontrolu nad svojom suprugom. Mlađe žene sklonije su se složiti s ovom idejom nego starije žene. Zatim, više od polovice žena i muškaraca smatra da su muškarci prirodno manje sposobni od žena voditi kućanstvo.

”Da nije tužno, bilo bi smiješno. No činjenica je da su štetni rodni stereotipi i dalje vrlo prisutni i u Europi, i u Hrvatskoj. No ni to ne iznenađuje s obzirom na sve ono čemu svjedočimo u javnom i političkom prostoru posljednjih godina, a eskaliralo je, nažalost, i u Europskom parlamentu, gdje Europska pučka stranka, čiji je član i HDZ, neprestano ulazi u saveze s krajnjom desnicom, što rezultira udarom na prava žena. Tako se reproduciraju rodni stereotipi što je prvi korak ka neravnopravnosti, a onda i nasilju nad ženama." zaključio je Vešligaj.

Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan danas je u Europskom parlamentu organizirala javno saslušanje o utjecaju energetskih pića na zdravlje djece i mladih.

Energetska pića s visokim sadržajem kofeina i stimulansa ozbiljno ugrožavaju zdravlje djece i mladih, povećavaju rizik od poremećaja spavanja, anksioznosti, prekomjerne težine i rizičnog ponašanja. Dok Litva i Latvija zabrane imaju već deset godina, Mađarska i Bugarska zabranili su prodaju maloljetnicima ove godine, a Poljska, Češka i Rumunjska imaju slične mjere. Rasprave o zabrani prodaje djeci traju i u Irskoj i Portugalu, dok trgovinski lanci u Švedskoj i Engleskoj samoinicijativno ograničavaju prodaju. Pića s ekstremnim sadržajem kofeina zabranjena su i u Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Sloveniji.

Politička volja da se zaštite maloljetnici i ograniči agresivan marketing industrije, koja ciljano doseže djecu na razini EU-a, nikad nije bila snažnija. Borzan već godinama glasno zagovara zabranu prodaje djeci. „Ne postoji niti jedan razlog da dijete od 11 godina poseže za stimulansom zbog manjka energije. Dijete koje raste, uči i razvija se ne treba kemijski poticaj, nego san, pravilnu prehranu, stabilnost i sigurno okruženje. Kada marketing djecu uvjeri da se umor rješava stimulansima, tada više ne govorimo o potrošačkom izboru, nego o oblikovanju ponašanja koje stvara potpuno preventabilne zdravstvene rizike.“, istaknula je Borzan tijekom rasprave.

Stručnjaci koji su sudjelovali na saslušanju upozorili su da se djeca sve češće susreću s energetskim pićima već u višim razredima osnovne škole, pri čemu se stvara rizičan obrazac koji se kasnije spaja s alkoholom i drugim stimulansima. Zaključili su da su pravila o marketingu i dostupnosti djeci nedovoljna te da države članice imaju puno prostora za snažnije mjere.

„Zabrana energetskih pića za djecu u Hrvatskoj više ne smije čekati. Agresivan marketing prema maloljetnicima eskalira, a znanstveni dokazi o rizicima više nisu predmet rasprave. Kada više od pola djece mlađe od 12 godina već pije energetska pića, a pola 16-godišnjaka ih kombinira s alkoholom, onda je teško govoriti o odgovornoj potrošnji. Ovo nije ni tržišno pitanje ni pitanje preferencije, ovo je pitanje zdravlja jer posljedice neće snositi industrija nego naša djeca.“, poručila je Borzan.

Borzan naglašava da jedino zakonski prijedlog donosi jednostavno rješenje: zabranu prodaje maloljetnicima, jasne obveze trgovaca i ugostitelja te mehanizme nadzora koje koristi većina europskih zemalja. Smatra da je javnozdravstveni argument danas toliko snažan da Sabor više ne može ignorirati potrebu za regulacijom.

Svake godine 3. prosinca obilježavamo Međunarodni dan osoba s invaliditetom, kako bi se istaknulo pravo na jednakost i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu. U Hrvatskoj živi 675 213 osoba s invaliditetom i one nemaju jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvu, stanovanju i socijalnim uslugama te su u velikoj mjeri socijalno isključeni iz zajednice u kojoj žive. Sustav ovisi o podršci civilnog sektora, koji je nejednako zastupljen u različitim krajevima RH. Počevši od najranije dobi i nedostupne rane intervencije, pa do pohađanja vrtića za djecu s teškoćama u razvoju, osobe s invaliditetom su u nejednakom položaju od svog najranijeg djetinjstva, što ih prati i tijekom školovanja te zaposlenja. Veliki problem je i dostupnost različitih sadržaja u lokalnoj zajednici.

Petnaest tisuća ljudi preminulo, a da nisu dočekali pomoć

Ipak, ako govorimo o osobama s invaliditetom u RH, kao najveći problem treba istaknuti inkluzivni dodatak. Naime, provedba Zakona o inkluzivnom dodatku je pokazala da je 15 tisuća ljudi preminulo i nije dočekalo pomoć koja im je bila potrebna. Ta strašna brojka govori dovoljno o lošoj provedbi zakona.

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Prema samoj definiciji prava, jasno je da pravo ne trpi odgodu, a ne trpe ju ni potrebe osoba s invaliditetom. Ova problematika nije od jučer, no zabrinjava neosjetljivost resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike spram najranjivijih u društvu.

Potrebno je žurno osigurati donošenja rješenja o inkluzivnom dodatku u zakonom propisanom roku od 15, odnosno 30 dana, a to se može postići kroz bolju organizaciju sustava. Zavod za vještačenje, zapošljavanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom treba kadrovski ojačati kako bi se ubrzao postupak vještačenja, a samo administriranje prava - zbog velikog broja zahtjeva i preopterećenog sustava socijalne skrbi - treba izmjestiti izvan sustava socijalne skrbi, što predlaže i struka, odnosno Hrvatska komora socijalnih radnika. Potrebno je uvesti jedinstveni obrazac – nalaz i mišljenje koji bi se koristio u više postupaka za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom. Osobe s trajnim dijagnozama ne trebaju prolaziti stalna vještačenja, a onkološke bolesnike ne treba upućivati na vještačenje. Potrebno je mijenjati Zakon o inkluzivnom dodatku, i to kroz ukidanje propisivanja sastava kućanstva za osobe s II. stupnjem oštećenja zdravlja, ali i kroz ukidanje odredbe vezano uz imovinski cenzus za 4. i 5. razinu potpore te kroz ukidanje obveze povrata „preplaćenog“ iznosa u slučaju novog Nalaza. U slučaju smrti korisnika, treba nastaviti postupak i osigurati nasljeđivanje naknade.

U novom proračunu ne vidi se mogućnost daljnjeg rasta zapošljavanja osoba s invaliditetom

Od ukupnog broja osoba s invaliditetom, 40,6 % je u radno aktivnoj dobi, 47 % je u dobi iznad 65 godina, a invaliditet je prisutan i u dječjoj dobi (0 - 19 godina), i to u udjelu od 12,5%. Premijer Plenković je najavio kako je cilj do 2028. godine na tržište rada uključiti 6 tisuća osoba s invaliditetom. U proračunu za 2026. godinu ne vidimo mogućnost daljnjeg rasta zapošljavanja, štoviše - smanjuju se subvencije. S druge strane imamo rast prihoda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te ovim putem zagovaramo da se sredstva uistinu i utroše na zapošljavanje i prilagodbu radnih mjesta, jer su natječaji i planirana sredstva u manjem obimu nego je to do sada bilo. Osobe s invaliditetom u ruralnim sredinama se suočavaju s ograničenim mogućnostima zapošljavanja, nižom dostupnošću prilagođenih radnih mjesta te otežanim pristupom obrazovanju i osposobljavanju, tako da bi proračun - ako želi biti razvojan u ovom dijelu - morao planirati veća sredstva, a ne smanjenje. Nažalost, djeca s teškoćama u razvoju, kada završe svoje obrazovanje, ne mogu pronaći zaposlenje i ostanu socijalno izolirani u okviru svoje obitelji, bez mogućnosti ostvarenja svog punog potencijala.

Nakon dvije i pol godine provedbe Zakona o osobnoj asistenciji imamo oko 7000 korisnika, od 14000 koliko je prvotno bilo najavljeno. Svojevremeno je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom govorila o 30000 potencijalnih korisnika. A s druge strane, tim istim zakonom, ukinuta su prava na osobnu asistenciju za 570 korisnika koji imaju roditelja njegovatelja ili njegovatelja. Sredstava je bilo, no nije bilo i razumijevanja i realne provedbe zakona u praksi. Propušteno je osigurati sustavnu podršku onima kojima je to najpotrebnije, a iz godine u godinu se smanjuju stavke u proračunu.

Martina Vlašić Iljkić,

saborska zastupnica SDP-a 

U utorak su u Saboru zastupnice SDP-a Ivana Marković i Sabina Glasovac iznosile stavove o aktualnim temama u Hrvatskoj, uključujući marševe, antifašizam, inflaciju i prijedloge proračuna.

Ivana Marković posebno se osvrnula na nedavne izjave premijera i ministra Anušića te županice Tramišak.

„HDZ se predstavlja kao jedina brana normalnoj Hrvatskoj, no zamislimo državu bez HDZ-a – imali bismo ministre koji ne kradu, bolji zdravstveni sustav i efikasnije institucije“, kazala je Marković.

Komentirala je i stavove pojedinih dužnosnika o antifašizmu i marševima.

„Antifašizam je danas civilizacijski kompas – dijalog nasuprot mržnji, istina nasuprot manipulaciji, sloboda nasuprot autoritarnosti. Žalosno je da se ovakve izjave čuju od ministra Anušića i županice Tramišak“, dodala je.

Naglasila je da su prosvjedi poruka Vladi da teror mržnje na ulicama više neće biti toleriran.

S druge strane, Sabina Glasovac govorila je o proračunu i inflaciji te istaknula 89 amandmana koje je SDP predložio kako bi se smanjile nejednakosti i poboljšao životni standard građana.

„Naši amandmani uključuju sprječavanje rasta cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja, subvencioniranje vrtića, sufinanciranje smještaja starijih osoba u domovima te univerzalni dječji doplatak“, rekla je Glasovac.

Naglasila je da hrvatski proračun, prema njenom mišljenju, ne odgovara realnim gospodarskim pokazateljima.

„Hrvatska ima jednu od najvećih stopa inflacije u eurozoni, dok je bruto ostatak rada ispod prosjeka. Vlada se i dalje ne suočava s realnošću, a proračun je nerealan – inflacija neće pasti s predviđenih 3,8% na 2,8%, što će značiti probleme za standard građana“, upozorila je Glasovac.

Obje zastupnice SDP-a istaknule su da se politika vlade prečesto temelji na interesima HDZ-a i određenih društvenih skupina, dok se interesi građana stavljaju u drugi plan.

Politički reporter i poznati televizijski voditelj Adrian De Vrgna preuzima dužnost glasnogovornika i direktora komunikacija SDP-a.

De Vrgna donosi dugogodišnje iskustvo iz radijskog i televizijskog novinarstva, s posebnim fokusom na praćenje dnevne politike, javnih tema i rada državnih institucija. Tijekom svoje karijere razvijao je duboko razumijevanje novinarskih procesa, medijske dinamike i načina funkcioniranja političke scene, a njegov angažman predstavlja važno jačanje komunikacijskog tima stranke.

Na novoj poziciji bit će odgovoran za planiranje i koordinaciju komunikacijskih aktivnosti, suradnju s medijima te dosljedno i jasno predstavljanje politika i stavova SDP-a u javnom prostoru.

Ovim imenovanjem stranka nastavlja profesionalizaciju komunikacije te osigurava strukturirano i transparentno informiranje javnosti o svojim prioritetima i ključnim porukama.

Forum mladih SDP-a Hrvatske obilježio Svjetski dan borbe protiv AIDS-a informativnim akcijama u dvanaest hrvatskih gradova.

Povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Forum mladih SDP Hrvatske proveo je sveobuhvatnu informativno-edukativnu akciju u dvanaest gradova diljem zemlje – Zagrebu, Koprivnici, Varaždinu, Sisku, Puli, Velikoj Gorici, Jastrebarskom, Splitu, Rijeci, Opatiji, Karlovcu i Zaboku.

Članice i članovi Foruma mladih na gradskim trgovima i frekventnim lokacijama građanima su dijelili informativne letke i prezervative te razgovarali o važnosti prevencije spolno prenosivih bolesti i odgovornog seksualnog ponašanja.

Kampanja je usmjerena na mlade, ali i na širu zajednicu, s ciljem smanjenja stigme i poticanja otvorenog razgovora o seksualnom zdravlju, posebno o HIV/AIDS-u, koji unatoč napretku medicine i dalje predstavlja globalni javnozdravstveni izazov.

“Želimo društvo u kojem su znanje, prevencija i dostupnost zaštite standard, a razgovor o spolnom zdravlju normaliziran i oslobođen predrasuda. Mladi moraju imati točne informacije i podršku kako bi donosili odgovorne odluke”, poručili su iz Foruma mladih SDP-a Hrvatske.

Forum mladih naglašava kako će nastaviti provoditi kampanje i terenske aktivnosti kojima se podiže svijest o zdravstvenoj edukaciji, prevenciji i sigurnijem ponašanju, jer ulaganje u znanje i zdravlje mladih znači ulaganje u zdraviju budućnost cijelog društva.

U petak, 28. studenoga 2025., u Hotelu Grgin Dol u Požegi održan je novi deliberacijski susret s građanima u organizaciji SDP-a Hrvatske, treći u nizu nakon prethodnih susreta u Bjelovaru i Vukovaru. Za požeško okupljanje odabrana je tema ekonomije, s naglaskom na razvoj Slavonije i stvaranje uvjeta za održiv gospodarski oporavak. Cilj susreta bio je otvoriti prostor za argumentiran i konstruktivan dijalog između građana, poljoprivrednika, poduzetnika i političkih predstavnika.

Uvodna izlaganja održali su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarski razvoj i turizam Josip Tica te saborski zastupnik Boris Lalovac, koji su u svojim govorima naglasili nužnost dubinskih ekonomskih promjena u Hrvatskoj, a posebno u regijama koje već godinama trpe posljedice gospodarske stagnacije i demografskog pada. Hajdaš Dončić istaknuo je da SDP ne želi „površni rast“ koji se mjeri statistikom, već stvarnu ekonomsku transformaciju koja će otvarati kvalitetna, dobro plaćena radna mjesta i osigurati stabilan razvoj svih dijelova zemlje.

U panel raspravi, koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja, otvorena su temeljna pitanja gospodarskog položaja Slavonije, demografske revitalizacije te odnosa između plaća i profita u hrvatskom ekonomskom modelu. Panelisti su naglasili da je potrebno mijenjati smjer ekonomskih politika kako bi Slavonija prestala biti prostor iz kojeg se mladi iseljavaju, a postala regija perspektive i ulaganja.

Posebno se govorilo o važnosti demografskog oporavka – bez stvaranja sigurnih radnih mjesta, naveli su panelisti, Slavonija će i dalje gubiti mlade obitelji koje odlaze u potrazi za stabilnijim i pravednijim životnim uvjetima.

Nakon panel diskusije uslijedio je Q&A segment, u kojem su građani iznijeli svoje prijedloge, iskustva i primjedbe.

Poruka s događaja bila je jasna: Slavonija ne smije ostati periferija hrvatskog razvoja, već mora postati njegov nosivi stup – prostor održive ekonomije, novih radnih mjesta i demografske stabilnosti. Panelisti i građani složili su se da Požega i cijela Požeško-slavonska županija imaju potencijal ponovno postati snažna i vitalna zajednica, uz jasnu političku volju i odgovorne ekonomske politike.

Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović i zastupnik Arsen Bauk u petak su komentirali uhićenje Andrije Mikulića te smjenu šefova nekoliko državnih poduzeća, ustvrdivši kako je riječ o obračunu unutar HDZ-a, kao i da Plenković šalje poruku ekipi u stranci 'koja mu radi o glavi'.

Ahmetović je na konferenciji za novinare u Saboru rekla kako je uvjerena da se smjena šefova javnih poduzeća nije dogodila zbog zakona na čije nas poštivanje tjera OECD, nego premijer šalje poruku ekipi unutar HDZ-a "koja mu radi o glavi".

Kao što je uhićenje Andrije Mikulića, tvrdi, predmet nečeg drugog, a to je čuveni "lex AP" koji, istaknula je, vrijedi samo za novinare i građane, ali ne vrijedi za Plenkovića. 

"Informacije cure prema Plenkoviću i naravno da je iz DORH-a došla informacija - drugovi, dolazi vrijeme ćorke, da se izrazim onim figurama koje voli upotrebljavati Andrej Plenković kad se obraća saborskim zastupnicima", rekla je Ahmetović.

To što je Mikulić uhićen nije ju začudilo jer, kaže, riječ je o čovjeku uz kojeg se vežu brojni kontroverzni slučajevi, pa je podsjetila na slučaj bivšeg šefa HEP-a Frane Barbarića koji je "zamračio milijune eura u HEP-u", a optužen je za nekakav građevinski pothvat izgradnje vile bez građevinske dozvole što je riješeno s Mikulićem, pa je, nastavila je Ahmetović, Barbarić i dalje lijepo pozicioniran u HEP-u. Upitala se i zašto se Mikulića povezuje samo s određenim kamenolomima jer je i ona podnosila kaznene prijave za ilegalni kamenolom u Omišlju.

Tvrdi i da premijer sada smjenom niza šefova državnih poduzeća pokušava 'zamagliti' slučaj Mikulić, ali da mu to neće proći jer "građani nisu moroni". Smjene su se dogodile samo zato što, kaže, premijer želi dati poruku onima u HDZ-u, koji mu drmaju stolicu, da im to neće proći i da će on njihove ljude počistiti. Tvrdi i da su nejasni kriteriji prema kojima su se dogodile smjene.

"Nije problem u Mikuliću ni u šefovima koji su smijenjeni, problem je u Plenkoviću. On je šef kriminalne bande, baš ove bande. Baš ovu bandu koja je uhićena on je postavio. On je za njih izmislio radno mjesto. Dakle, on je šef kriminalne bande koja hara Hrvatskom. On je capo, on je capo dei tutti capi i on je uništio ovu zemlju svojim kadroviranjima. On je uništio Hrvatsku. Da postoji Nobelova nagrada za kadroviranje Andrej Plenković bio bi jedan od najozbiljnijih pretendenata da je dobije", izjavila je Ahmetović.

Arsen Bauk dodao je da je premijer očito jučer imao popust za Black Friday jer je bio pošteđen toga da mu glavnog državnog inspektora uhite ujutro, pa bi u Saboru jučer morao odgovarati na pitanja o Mikuliću. 

Istaknuo je kako bi, kad bi postojala Nobelova nagrada za kadroviranje, premijer Plenković bio “jedan od najozbiljnijih pretendenata”. Prema njegovim riječima, premijer je uspio “napuniti Remetinec svojim kadrovima, kao što neki pune obližnju arenu svojim pjesmama”.

Govoreći o samom slučaju, Bauk je naglasio kako se dogodilo da je čelnik jednog represivnog sustava — državnog inspektorata — završio pod mjerama drugog represivnog sustava. Nakon što je jedna od uhićenih osoba skrenula pozornost istražitelja na glavnog državnog inspektora, provedene mjere su otkrile i druge osobe uključene u nepravilnosti, što po njemu pokazuje da “nije bio riječ o pojedinačnom slučaju, nego o sustavu”.

Bauk se nada da će “sustav koji je uspostavio glavni državni inspektor biti raspadnut i da se takve stvari više neće ponavljati”, te ističe kako bi sada građani koji su imali posla s inspektoratom mogli očekivati ozbiljnije postupanje nadležnih.

Osvrnuo se i na Plenkovićev odnos prema kadrovima te dodao kako se premijer često podrugljivo odnosi prema kandidatima koje predlažu drugi, dok su ga, kako kaže, Gabriela Žalac i Andrija Mikulić “očito impresionirali”.

“Remetinec je pun Kissingera”, rekao je Bauk, dodajući da će se vidjeti hoće li se popis tamošnjih “kadrova” nastaviti širiti. U šaljivom tonu zaključio je kako se može samo zamisliti šok u Remetincu kad su zatvorenici saznali da im stiže glavni državni inspektor.

“Možda su već počeli gledati oko sebe gdje bi ih inspekcija mogla uhvatiti. A ako mu kolege budu dolazile u posjet, neka paze da je sve po propisu — da ih još ne kazne”, poručio je Bauk.