Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u emisiji Hrvatskog radija "Oporbeni zarez" potvrdio je da će SDP i Možemo! na jesen potpisati koalicijski sporazum, poručio da sebe vidi kao budućeg premijera, te ustvrdio da njegova stranka prema anketama ima prednost pred HDZ-om. 

Najavio je Vladu sastavljenu od stručnjaka, odbacio mogućnost prijevremenih izbora i oštro kritizirao premijera Andreja Plenkovića, glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića i aktualni model upravljanja državom.

Govoreći o suradnji s platformom Možemo!, Hajdaš Dončić rekao je kako će koalicijski sporazum biti potpisan tijekom jeseni te naglasio da savez neće biti usmjeren na raspodjelu mandata nego na zajednički program.

„Ovo će biti isključivo identitetsko-programska koalicija kojoj je promjena političkog modela i ekonomskog modela važnija od bilo kakvih lista“, poručio je.

Dodao je kako će dokument sadržavati model upravljanja Hrvatskom, prioritete buduće vlasti te reformske politike koje SDP i Možemo planiraju provoditi.

Na pitanje sastavlja li već Vladu u sjeni, predsjednik SDP-a istaknuo je da se stranci pridružio niz uglednih stručnjaka, među kojima su Gordan Gledec, Zlata Đurđević, admiral Robert Hranj, Vedran Đulabić i Josip Tica.

„Moja Vlada bit će apsolutno stručna, kompetentna, odgovorna, koja će poštivati rodnu ravnopravnost i bit će fokusirana na posao“, rekao je Hajdaš Dončić.

Kazao je da želi drukčiji model upravljanja od sadašnjeg, u kojem će resore voditi stručnjaci, a ne politički poslušnici.

Na izravno pitanje vidi li sebe kao budućeg premijera koalicije SDP-a i Možemo, odgovorio je da je prirodno da predsjednik najveće oporbene stranke bude kandidat za predsjednika Vlade.

Istaknuo je svoje iskustvo župana, ministra i saborskog zastupnika te poručio da dobro poznaje funkcioniranje sustava.

„Znam gdje novac curi, znam gdje curi novac u zdravstvenom sustavu. Imam vrlo veliko i životno i profesionalno ekonomsko iskustvo, toga se ne bojim“, rekao je.

Hajdaš Dončić tvrdi da istraživanja javnog mnijenja pokazuju prednost SDP-a.

„Interne ankete koje su radile respektabilne hrvatske kuće govore da smo mi u jednoj dobroj prednosti pred HDZ-om i to vam je razlog nervoze gospodina Plenkovića“, ustvrdio je.

Istodobno smatra da prijevremenih parlamentarnih izbora neće biti te da će Andrej Plenković čekati redovni termin izbora.

Na pitanje može li se predsjednik Republike Zoran Milanović ponovno uključiti u parlamentarne izbore, Hajdaš Dončić bio je vrlo kratak.

„Vrlo jako, jako teško“, rekao je.

Dodao je kako smatra da je ta priča završena te da SDP gleda prema budućnosti.

Predsjednik SDP-a ponovno je optužio Vladu za visoku inflaciju, koju naziva "Plenkovićevom inflacijom".

Tvrdi da država nije iskoristila europska sredstva za jačanje domaće proizvodnje hrane i energetsku samodostatnost te smatra da su upravo poljoprivreda i energetika ključni sektori za suzbijanje rasta cijena.

„Ovo je inflacija nečinjenja i jednim dijelom inflacija pohlepe“, rekao je Hajdaš Dončić.

Posebno je kritizirao glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića komentirajući slučaj gradonačelnika Oroslavja Viktora Šimunića.

„Glavni državni odvjetnik je problem Hrvatske. On je lagao. Vrlo teško ljudi mogu imati povjerenje u glavnog državnog odvjetnika koji je lagao da se nije sastajao s Mamićem“, rekao je Hajdaš Dončić.

Ustvrdio je da u pojedinim postupcima vidi politički pritisak te je ponovno doveo u pitanje Turudićev izbor na čelo Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

Govoreći o izboru ustavnih sudaca, predsjednik SDP-a rekao je da do kraja ljetnog zasjedanja Sabora neće biti dogovora.

„Neće. U jesen da, sada ne. Ne da mislim, nego znam“, poručio je.

Dodao je kako prije rujna ne planira otvarati pregovore s Hrvatskom demokratskom zajednicom o toj temi te smatra da vladajući još nisu pokazali spremnost na stvarni dogovor.

„Ne vjerujem da Dragan Primorac može donijeti iskorak u Hrvatskom olimpijskom odboru. Većina sportskih saveza pod patronatom je HDZ-a i bez promjene političkog modela teško je očekivati stvarne promjene“, rekao je Hajdaš Dončić.

Govoreći o najavljenom uvođenju doživotne kazne zatvora za najteža kaznena djela, Hajdaš Dončić rekao je da bi takva mjera mogla smanjiti broj teških zločina, ali ne i potpuno riješiti problem nasilja.

„Nadam se da će smanjiti, ali SDP je to predlagao još 2003. godine, a HDZ je tada bio protiv“, rekao je.

Dodao je kako se problem nasilja ne može riješiti samo strožim kaznama.

„Dok imate nasilje na ulicama, u javnom prostoru i verbalno nasilje u društvu, teško da možete u potpunosti riješiti ovo nasilje“, zaključio je Hajdaš Dončić.

(tekst: vijesti.hrt.hr)

Danas u cijeloj Europskoj uniji počinje primjena Direktive koja uređuje sastav, nazive i označavanje meda, džemova, voćnih sokova i određenih mliječnih proizvoda. Riječ je o modernizaciji zastarjelih propisa koji više nisu pratili stvarno stanje na tržištu ni očekivanja potrošača. Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan ističe kako ova promjena donosi konkretne koristi građanima:

„Ovo su promjene koje će građani osjetiti svaki put kada odu u trgovinu. Godinama smo imali situaciju da kupujete džem koji ima više šećera nego voća ili med za koji ne znate odakle dolazi. Od danas tome dolazi kraj jer će proizvodi morati biti zdraviji, a informacije jasnije.“, napominje.

Jedna od najvažnijih novosti odnosi se na džemove i pekmeze, gdje se značajno povećava minimalni udio voća. Džem će morati sadržavati najmanje 450 grama voća po kilogramu, umjesto dosadašnjih 350, dok se kod „extra“ džemova minimum podiže na 500 grama. Time se, kako ističe Borzan, fokus vraća na ono što potrošači zapravo kupuju, voće, a ne šećer.

Kod voćnih sokova uvodi se jasnije označavanje kako bi potrošači znali da sadrže isključivo prirodno prisutne šećere, ali i nove kategorije proizvoda sa smanjenim udjelom šećera. Važna novost odnosi se i na naziv „marmelada“, koji se više ne ograničava samo na citrusno voće, već se od sada može koristiti i za sve vrste voćnih džemova.

„Danas mnogi građani izbjegavaju sokove jer misle da su puni dodanog šećera, iako to ponekad nije slučaj. Nova pravila uklanjaju tu zabunu i omogućuju informirani izbor, ali i potiču proizvođače da ponude zdravije opcije.“, tvrdi Borzan.

Posebno važna promjena odnosi se na med, gdje se uvodi strože označavanje podrijetla. Umjesto dosadašnjih nejasnih oznaka poput „mješavina meda iz EU i izvan EU“, proizvođači će morati jasno navesti iz kojih zemalja med dolazi.

„Med je jedan od proizvoda gdje su potrošači najčešće bili dovedeni u zabludu. Ljudi misle da kupuju domaći ili europski med, a zapravo dobiju mješavinu nepoznatog podrijetla. Sada će točno znati što kupuju, a time štitimo i naše pčelare od nepoštene konkurencije.“

Iako se pravila primjenjuju od danas, Borzan napominje da će se proizvodi proizvedeni po starim pravilima moći prodavati do isteka roka trajanja, što znači da će prijelaz biti postupan.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u subotu je sa sjednice Glavnog odbora stranke poručio da je SDP prestao biti administrator nostalgije i ponovno postao kreator i vizionar budućnosti te da je 'put SDP-a put odlikaša jer su njihovi birači zahtjevniji'.

„Prošlo je pet mjeseci od naše Konvencije na kojoj smo otvorili teme skraćivanja radnog tjedna, novu industrijsku politiku, prekarijat i novu poreznu politiku. Moralo je proći pet mjeseci da skraćivanje radnog vremena postane tema o kojoj se govori u hrvatskom društvu, od tržnica do analitičara, i to je put SDP-a koji je puno teži i zahtjevniji od drugih političkih stranaka”, poručio je čelnik SDP-a.

Nada se da će ta i ostale teme koje su otvorili uskoro biti teme i u Hrvatskom saboru.

To je ispravno za bolju Hrvatsku koja definitivno može biti bolje mjesto za život i mogu se složiti da Hrvatska raste, ali je pitanje koja je brzina tog rasta i jesmo li iskoristili deset milijardi eura europskih sredstava da promijenimo strukturu hrvatskog gospodarstva, ustvrdio je.

Napomenuo je da je izbor ustavnih sudaca također potvrdio da je SDP-ov put ispravan jer svi znaju, kaže, da taj model izbora nije dobar.

Pokušali smo u dijalogu, neovisno o identitetu kandidata, doći do najbolje trojice koje smo htjeli izabrati, a onda se pokazalo da netko to ne želi, da nekome to nije u interesu i onda, rekao je Hajdaš Dončić, dolaze do završnog čina operete gdje čak onaj koji predlaže tri ustavna suca ne glasa za njih.

„Ponovno pokazujem da je put SDP-a put odlikaša, i to je opravdano jer naši simpatizeri i birači su zahtjevniji. Za nas ne vrijede pravila za dobar- tri, za nas uvijek vrijede pravila za odličan-pet i s tim se moramo znati nositi svaki dan”, poručio je.

Osvrnuo se i na ključne zamjerke SDP-u koje postoje u javnom prostoru – da SDP nema ljude, da nema program i da je SDP-ov predsjednik je potkapacitiran. Opovrgnuo je to podacima po kojima su se u zadnje dvije godine SDP-u pridružili admiral Robert Hranj, bivši dekan FER-a Gordan Gledec, profesori s Pravnog fakulteta Zlata Đurđević i Vedran Đulabić i mnogi drugi koji vide da jedino kroz SDP mogu mijenjati strukturu hrvatskog društva.

Kada je riječ o potkapacitiranom predsjedniku, Hajdaš Dončić je kazao da je to tema koja vjerojatno čeka svakog predsjednika SDP-a, što je, dodao je normalno.

Podsjetio je da je bio direktor Zagorske razvojne agencije, župan koji je proveo prvu solarizaciju kućanstava te ministar i posebno je ponosan na to da su izgradili četiri broda u hrvatskom škveru za Jadroliniju i počeli graditi 22 vlaka u Končaru i to je, ističe, isporuka i dodana vrijednost u socijaldemokraciji, a ne samo raspodjela.

„Socijaldemokracija ima odgovore za ovo stoljeće i nije izgubila bitku, i ostat će tu i kada se priča o antifašizmu, rodnoj ravnopravnosti, o raspodjeli, domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, o energetskoj samodostatnosti. Socijaldemokracija je tu da daje nadu i vjeru u bolju Hrvatsku koja malo drugačije razmišlja”, poručio je šef SDP-a.

Istaknuo je i da je koalicija SDP-a i Možemo! na dobrom putu te da će uskoro potpisati koalicijski sporazum.

Dvije godine prije izbora je, kako je naveo, sretan što je SDP prestao biti administrator nostalgije i 'ponovno smo postali kreatori i vizionari budućnosti jer se nakon dugo vremena teme poput skraćivanja radnog vremena, industrijske politike, inflacije pojavljuju u hrvatskom prostoru na poticaj SDP-a kroz razum, dijalog i u razgovoru s ljudima'.

Najavio je da Glavni odbor raspravlja o zdravstvenoj politici jer ih brine to što hrvatski građani umiru tri godine ranije od prosjeka Europske unije, što nam je stopa oboljelosti i smrtnosti od malignih bolesti druga u Europi, a najviše nas umire od bolesti koje su se mogle prevenirati da su naši građani na vrijeme stigli na pregled.

Naši građani umiru upravo zbog lista čekanja, poručio je, zaključivši da je pod HDZ-om naše zdravstvo samo stagniralo, a bolnice su i dalje generatori milijardi kuna gubitaka.

Plenkovićevu inflaciju njegovi ministri nisu osjetili, njima hrana nije poskupila i oni ne moraju čekati na liječnički pregled jer su zdravi, pa tako ni Plenkovićeve mjere protiv inflacije neće imati nikakvog učinka, poručili su danas iz Rijeke vodeći ljudi SDP-a i Možemo, koji su građane ponovno proveli kroz izložbu u sklopu kampanje “Stopama Plenkovićeve inflacije”.

Ali građani koji su ispunili ankete, s kojima SDP i Možemo razgovaraju na terenu mahom govore isto: inflacija je najviše utjecala na cijene hrane, i to je problem broj jedan svih kućanstava u Republici Hrvatskoj.

“Kada hrana postane nedostupna, mnogima je ugrožena sama egzistencija. Na to ministar financija Primorac neki dan bahato odgovara da on inflaciju nije osjetio. Tako i ministrica zdravstva Hrstić nikad nije bolesna pa tvrdi da liste čekanja ne postoje. Koliko dugo još moramo slušati tu razinu bahatosti i demonstracije sile”, upitala je koordinatorica Možemo Sandra Benčić.

Benčić je podsjetila je da su milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti završavale u projektima poput gradnje hotela i apartmana, dok su izostala ulaganja koja bi povećala hrvatsku prehrambenu i energetsku samodostatnost.

“Je li put za spas hrvatske ekonomije financiranje gradnje hotela privatnim investitorima ili ulaganje u domaću proizvodnju hrane i energije? Da smo prije nekoliko godina krenuli graditi samodostatnost, danas bismo već imali ozbiljne rezultate”, poručila je Benčić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić naglasio je da su visoke cijene posljedica dugogodišnjih pogrešnih politika te da Hrvatska treba promjenu ekonomskog modela koji će biti usmjeren prema građanima, a ne prema interesima velikih korporacija.

“Hoću da energetska tranzicija bude namijenjena hrvatskim građanima i hrvatskim obiteljima. Hoću da Hrvatska ima fond koji će graditi stanove za najam i da obitelji mogu normalno živjeti bez straha za svoju stambenu sigurnost”, rekao je Hajdaš Dončić.

Posebno je istaknuo potrebu promjene sustava poljoprivrednih poticaja kako bi veću podršku dobila obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a ne najveći proizvođači, te upozorio da bez promjene ekonomskog i političkog modela Hrvatska neće uspjeti sustići razvijenije europske zemlje.

“Dok banke i trgovački lanci izvlače milijarde eura dobiti iz Hrvatske, država se obračunava s malim ljudima koji žive od svog rada. Sustav mora biti predvidljiv i okrenut građanima, a ne interesima privilegiranih”, poručio je.

Saborski zastupnik Možemo! Damir Bakić upozorio je da je inflacija u Hrvatskoj znatno viša od prosjeka eurozone upravo zato što država godinama nije gradila prehrambenu i energetsku samodostatnost.

“Problemi našeg gospodarstva su strukturni. Antiinflacijske mjere mogu ublažiti posljedice, ali ne mogu ukloniti uzroke. Zato smo godinama zagovarali porez na ekstraprofit i druge mjere koje su mogle spriječiti dio današnjeg udara na životni standard građana”, rekao je Bakić.

Upozorio je i da najavljeno ukidanje poreza na mirovine neće pomoći većini umirovljenika jer gotovo 700 tisuća njih prima mirovine koje se ni sada ne oporezuju, dok će istovremeno gradovi i općine ostati bez značajnog dijela prihoda, što će dodatno povećati pritisak na cijene komunalnih i javnih usluga.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac naglasio je da su najveći gubitnici inflacije upravo umirovljenici, kojima troškovi hrane predstavljaju najveći dio kućnog budžeta.

Podsjetio je da je prema podacima Eurostata Hrvatska već 2024. godine imala cijene hrane iznad europskog prosjeka, više nego Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska, dok su tijekom 2025. godine cijene hrane u Hrvatskoj nastavile rasti znatno brže nego u tim državama.

“S mirovinama od 300 ili 400 eura naši građani plaćaju među najskupljim hranom u Europi. To je ozbiljan problem koji pokazuje koliko je hitno potrebno mijenjati politiku i ulagati u domaću proizvodnju hrane”, poručio je Lalovac.

Na poveznici www.skupo.hr provjerite koliko su hrana i osnovne kućanske potrepštine poskupile u zadnjih pet godina Plenkovićeve inflacije i ispunite anketu u kojoj možete napisati koja su vas poskupljenja najviše pogodila.

Saborska zastupnica SDP-a Ivana Marković u srijedu je u Hrvatskom saboru optužila Vladu Andreja Plenkovića da se godinama „ruga građanima“ ponavljajući tvrdnje o uspješnoj borbi protiv inflacije, dok cijene i dalje rastu, a životni standard pada.

Svoj govor otvorila je usporedbom s filmom „Beskrajni dan“, ustvrdivši da hrvatska javnost već godinama sluša iste poruke o tome kako je inflacija pod kontrolom i kako je njezin kraj na vidiku.

„U posljednje tri godine hrvatska javnost gotovo svakog mjeseca gleda istu predstavu. Na repeat. Kao scena iz filma Beskrajan dan. Samo što se ovdje ne ponavlja dan nego godine i iste političke floskule. Ili u ovom slučaju ruganje narodu“, poručila je Marković.

Podsjetila je kako je premijer Andrej Plenković još 2023. godine govorio da inflacija usporava i da je situacija pod kontrolom, dok su se slične poruke nastavile i tijekom 2024. i 2025. godine.

„Pa ajmo vidjeti koliko je puta ta pobjeda proglašena“, rekla je Marković, nabrajajući četiri navodne „pobjede nad inflacijom“ koje je Vlada tijekom posljednjih godina najavljivala.

„I sada smo u lipnju 2026. godine. Inflacija ponovno raste, prelazi pet posto i među najvišima je u europodručju. Ali narativ se ne mijenja“, upozorila je.

Posebno se osvrnula na izjave ministra financija, ocijenivši ih kao dokaz udaljenosti vladajućih od svakodnevnih problema građana.

„Ljudi moji, ima li većeg ruganja građanima od ovoga?“, upitala je saborska zastupnica.

Marković smatra da je Vlada propustila provesti ozbiljne reforme u razdoblju kada je to bilo potrebno.

„Kada je Vlada trebala reagirati i provoditi mjere, nije posegnula za strukturnim rezovima koji bi stvarno smanjili inflacijske pritiske. To mu nije bila tema. Jer politički kalendar nije bio podoban. Jer izbori nisu vrijeme za nepopularne odluke. Izbori su vrijeme za stabilnost, za dobre vijesti, za optimizam. Za pobjedu“, rekla je.

Dodala je da građani svakodnevno osjećaju posljedice rasta cijena bez obzira na službene poruke o uspjehu Vladinih mjera.

„Ne postoji bolji opis od toga da se ljudima koji svaki dan plaćaju sve skuplje račune stalno iznova govori da je inflacija pobijeđena. To je zapravo priznavanje poraza i nemoći. To je ruganje zdravom razumu građana“, kazala je.

Govoreći o posljedicama inflacije, navela je kako su cijene hrane u posljednjih nekoliko godina porasle između 35 i 50 posto, dok je kruh poskupio oko 60 posto.

„Čak 50 posto građana ne može si priuštiti odlazak na more u zemlji koja živi od turizma. To je potpuni poraz našeg društva danas“, upozorila je.

Jedna od najupečatljivijih poruka njezina govora bila je tvrdnja da inflacija nije tek ekonomski pokazatelj.

„Inflacija nije statistika. Inflacija je porez na svakodnevni život građana“, poručila je Marković.

U završnici govora zastupnica SDP-a posebno je zaoštrila kritiku prema vladajućoj stranci.

„Ja vam danas s ove govornice jasno poručujem da prezirem sustav koji ste stvorili. Sustav u kojem građani moraju tražiti mrvice, dok je Andrej Plenković stvorio režim koji se za sebe pobrinuo, koji je poharao svo javno i opće i stvorio kastu samo za sebe, kastu koja nikad ne osjeti inflaciju – kastu HDZ-ovaca za koje se režim uvijek pobrine“, rekla je.

Na samom kraju pozvala je premijera da se suoči sa stvarnim stanjem u društvu.

„Prestanite se rugati građanima, nek Plenković pogleda inflaciji u oči“, poručila je.

Govor je zaključila rečenicom koja je izazvala reakcije u sabornici:

„Jer bit će još puno gore dok ne postane bolje. Jer kako kaže izreka, najtamnije je prije svitanja. Dok ne srušimo HDZ!“

Forum mladih SDP-a Hrvatske održao je u srijedu performans ispred Hrvatskog sabora kako bi upozorio na sve teži problem nepriuštivog stanovanja i nemogućnosti osamostaljivanja mladih u Hrvatskoj. Aktivisti su simbolično postavili kartonske kutije i od njih izgradili male kućice, poručivši da su to jedini domovi koje si mnogi mladi danas mogu priuštiti.

Potpredsjednik Foruma mladih SDP-a Timon Fabijanec istaknuo je kako se mladi u Hrvatskoj iz roditeljskog doma iseljavaju znatno kasnije od prosjeka Europske unije te da čak 78 posto mladih i dalje živi s roditeljima.

„Mladi u Hrvatskoj studiraju, rade i ulažu u svoje obrazovanje, ali unatoč tome nisu sigurni hoće li moći pronaći posao i ostati živjeti u vlastitoj zemlji. S postojećim mjerama potpuno su nesigurni hoće li si ikada moći priuštiti kupnju prve nekretnine“, rekao je Fabijanec.

Posebno je kritizirao Vladinu stambenu politiku i izjavu ministra prostornog uređenja Branka Bačića da je mladima dovoljno 18 četvornih metara za život.

„Ti isti ljudi koji govore o 18 kvadrata imaju veće urede od toga. Uzmemo li primjer Koprivnice, gdje je prosječna plaća oko 1.400 eura, mlada osoba bi za kupnju stana od 18 kvadrata morala izdvajati cijelu plaću tri i pol godine, bez ikakvih drugih životnih troškova“, upozorio je.

Fabijanec je naglasio kako SDP i Forum mladih ne upozoravaju samo na problem, već nude konkretna rješenja koja su, kako tvrdi, već provedena u lokalnim sredinama u kojima SDP obnaša vlast.

„Mladi ne traže luksuz. Traže normalne i održive uvjete za kupnju prve nekretnine i osamostaljivanje. Želimo ostati živjeti, raditi i stvarati obitelji u Hrvatskoj“, poručio je.

Potpredsjednik Foruma mladih SDP-a Karlo Vedak rekao je kako je performans organiziran povodom tematske sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport, koja se bavila pitanjem nepriuštivosti stanovanja.

„Kartonske kućice simboliziraju ono što danas preostaje mladima u Hrvatskoj. Čak i kada rade i imaju stabilna primanja, stanovanje im je sve manje dostupno“, rekao je Vedak.

Podsjetio je kako je Forum mladih SDP-a i ranije upozoravao na stambenu krizu, navodeći da su prije nekoliko mjeseci održali akciju ispod jednog zagrebačkog mosta kako bi ukazali na nedostatak stambenih mogućnosti za mlade.

Vedak je ustvrdio da je SDP još 2023. godine predstavio svoj plan za stanovanje, dok je Vladu optužio za niz promašaja u području stambene politike. Kao jedan od ključnih problema istaknuo je nedostatak mjesta u studentskim domovima, posebno u Zagrebu.

„Svake godine oko 3.000 studenata ostane bez mjesta u studentskim domovima u Zagrebu, što dodatno povećava potražnju i cijene na tržištu najma. Umjesto rješavanja tog problema, gradili su se veliki studentski kapaciteti u sredinama gdje takva potreba nije bila izražena“, rekao je.

Kritizirao je i Vladin program priuštivog stanovanja te natječaj Zadarske županije za subvencioniranje stambenih kredita, koji je, prema njegovim riječima, u početnoj verziji diskriminirao dio građana jer je pogodovao bračnim parovima.

Kao rješenje SDP predlaže osnivanje velikog javnog fonda stanova, razvoj modela dugoročnog najma te posebne programe stanovanja za mlade i mlade obitelji.

„Primjeri iz Varaždina, Koprivnice, Umaga i Rijeke pokazuju da takve politike mogu funkcionirati. Pozivamo Vladu da, kao što je preuzela neke SDP-ove prijedloge u drugim područjima, prihvati i rješenja za stambenu politiku jer je očito da sama nema odgovor na ovaj problem“, zaključio je Vedak.

Politički tajnik SDP-a i saborski zastupnik Saša Đujić osvrnuo se na događaje vezane uz sjednicu saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te postupak izbora sudaca Ustavnog suda, poručivši kako HDZ ponovno pokušava manipulirati činjenicama umjesto graditi dijalog potreban za postizanje dvotrećinske većine.

Govoreći o tvrdnjama da je dao suglasnost za određene odluke vezane uz dnevni red sjednice Odbora, Đujić je jasno poručio kako nikakvu suglasnost nije davao.

„Kao potpredsjednika Odbora predsjednik me obavijestio da će sljedeći dan dopuniti dnevni red. Za to nije bila potrebna nikakva moja suglasnost. Čak i da sam rekao da se s tim ne slažem, oni bi to učinili jer za takvu odluku moja suglasnost nije potrebna“, rekao je Đujić.

Ocijenio je kako se posljednjih dana namjerno izvrću činjenice te upozorio na izjave pojedinih članova Vlade o događajima na sjednici Odbora.

„Zabrinjava me kada ljudi koji nemaju nikakve veze s radom Odbora za Ustav javno prepričavaju što se tamo navodno događalo i tko je što dogovarao. To je još jedan primjer obmanjivanja, manipuliranja i stvaranja lažne slike u javnosti“, istaknuo je.

Govoreći o izboru sudaca Ustavnog suda, Đujić je podsjetio kako je za izbor troje sudaca koji trenutno nedostaju potrebna dvotrećinska većina u Hrvatskom saboru.

„Dvotrećinska većina podrazumijeva razgovor, uvažavanje i međusobni dijalog. To nije proces u kojem jedna strana može donositi odluke i drugima govoriti da ih samo potvrde“, naglasio je.

Prema njegovim riječima, dosadašnji potezi HDZ-a pokazuju da vladajući ne pristupaju ovom procesu na način koji omogućava postizanje potrebnog političkog konsenzusa.

„Već smo vidjeli podmetanja, napade i izvrtanje činjenica. Zbog toga se s pravom postavlja pitanje je li HDZ-u uopće cilj izabrati ustavne suce ili pokušava stvoriti politički sukob kako bi kasnije odgovornost prebacio na oporbu“, rekao je Đujić.

Dodao je kako SDP neće pristati na politiku ultimatuma i jednostranog nametanja odluka.

„Ustav je vrlo jasan. Za izbor sudaca Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina. To znači da je potreban dogovor. Nitko ne može drugima poručiti ‘uzmi ili ostavi’ i očekivati da će tako osigurati potrebnu potporu. Takav pristup može prolaziti unutar vladajuće koalicije, ali ne i kada je riječ o izboru ustavnih sudaca“, poručio je.

Zaključno je istaknuo da SDP ostaje spreman za razgovore o izboru sudaca Ustavnog suda, ali isključivo kroz proces koji se temelji na međusobnom poštovanju, dijalogu i odgovornosti prema institucijama države.

SDP je u Hrvatskom saboru organizirao u utorak okrugli stol pod nazivom "Obnova i razvoj javnog zdravstva" na kojem je naglasak stavljen na jačanje primarne zdravstvene zaštite, obiteljskim liječnicima i potrebi da zdravstvena usluga bude dostupna svima, a ne samo onima koji imaju novac platiti uslugu.

Kako je uvodno istaknuo saborski zastupnik SDP-a Mišo Krstičević, koji je organizator okruglog stola, javno zdravstvo još prati „zao glas da previše troši i da se kupa u parama s kojima se ne zna upravljati”.

„Vrlo rijetko možete čuti pravu istinu, a to je da se troši dvostruko manje od europskog prosjeka”, rekao je Krstičević dodajući kako se, za razliku od privatizacije dijela radnog vremena bolničkih liječnika, u javnosti puno manje govori o privatizaciji primarne zdravstvene zaštite.

Na okruglom stolu predstavljen je projekt mapiranja profitnog javnog zdravstva u Zagrebu koji je pokazao kako se kroz godine širio broj privatnih subjekata u zdravstvu, uz stalne skokove u odnosu na javno zdravstvo. Projekcija za sljedećih 15 godina pokazuje da bi, nastavi li se jednak tempo, profitno zdravstvo imati udio veći od 30 posto.

Kako je istaknuo Toni Prug s Odsjeka za kulturne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci koji se godinama bavi analizom javno zdravstvenog sustava, šokirao se kada je shvatio da Hrvatska nema analizu kako se zdravstvena mreža može puniti, odnosno koji dio mogu obavljati privatnici, a koji obiteljski liječnici.

„Nije svaki privatnik problem, ali on mora biti integriran u sustav javne zaštite i cjelokupnu mrežu, a ne da mu se dopušta zakonima da sve više slobodno odlučuju što i kako da rade, a onda rade tako da zdravstvena usluga bude dostupna onome tko može platiti”, naglasio je Prug dodajući da „onaj tko ima novaca, taj se liječi, a ima i ona „zovi čovika”.

Dorja Vočanec iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” rekla je kako privatizacija javnog zdravstva napreduje, a da se nikada nije propitalo je li to ispravno. „Nije učinjena nikakva financijska analiza, znanstvena analiza, koja bi dokazala da je to dobro za građane ili državu”, istaknula je Vočanec.

Karmen Lončarek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci rekla je kako je naš zdravstveni sustav kroz desetljeća bio uravnoteživan i građen da bi pružao skrb. 

„Mi sada u sustavu koji je kalibriran za skrb počinjemo pružati usluge. To je kao da ste imali juhu, jeli ste je žlicom i sada je pokušavate jesti vilicom”, rekla je.

Kao problem istaknuto je i slabljenje domova zdravlja kroz privatizaciju,  odnosno ranije koncesije,  pri čemu nisu bili postavljeni uvjeti pod kojima se može otići u koncesiju,  što je dovelo do toga da najprofitabilnije ordinacije odu u privatnike i oduzmu taj dio prihoda od domova zdravlja.

Specijalist obiteljske medicine Ino Protrka istaknuo je kako su razlike između zaposlenika doma zdravlja i koncesionara velike, pa onaj liječnik koji skrbi o dvostruko većem broju pacijenata ima dvostruko manju plaću ako nije privatnik. Preopterećnost administrativnim poslovima drugi je problem.

„Ne postoji europska zemlja gdje nema administratora na razini primarne zdravstvene zaštite. Mi smo očito najbogatija zemlja u EU jer imamo mogućnost koristiti medicinsku sestru i liječnika za administrativne poslove. Upitajte bilo kojeg pacijenta. Prva stvar koju će vam reći jest da se nikada nitko ne javlja na telefon. To zaista nije moguće, vjerujte mi”, rekao je Protrka.

Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin istaknula je kako je ključno ojačati primarnu zdravstvenu zaštitu jer „ako na primarnoj razini možemo osigurati maksimalnu zdravstvenu skrb, možemo imati održiv javni sustav".

Nama trebaju najbolji liječnici na primarnoj razini, a mi desetljećima ljudima na Medicinskom fakultetu poručujemo da tamo idu luzeri. To je ona poruka koju šalju i svi ministri, uključujući i sadašnju ministricu, poručila je Kekin.

Profesorica Lončarek upitala je SDP i Možemo jesu li za daljnju privatizaciju ili za egalitarno zdravstvo.

Krstičević je odgovorio kako uopće nije upitno da se  kroz zdravstveni sustav želi graditi jednakost.

Na važnost takvog pristupa upozorio je i Toni Prug,  koji je naglasio da ne treba izmišljati toplu vodu.

„Ja sam za mač na profitno poslovanje u svijetu. Mislim da, ili ljudska vrsta više neće opstati na planeti, ili ćemo opstati u najgorem Mad Maxu”, zaključio je.

Saborska zastupnica i potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović oštro je kritizirala najavljeni jedanaesti paket antiinflacijskih mjera Vlade, ističući kako se radi o nastavku, kako kaže, politike koja ne rješava uzroke inflacije, nego ih dodatno prikriva.

Premijer Andrej Plenković, poručila je Ahmetović, javnosti predstavlja ekonomske mjere koje se prikazuju kao rješenje, dok se u stvarnosti ne adresiraju ključni strukturni problemi koji opterećuju građane i gospodarstvo. Umjesto sustavnih reformi, Vlada, smatra ona, kontinuirano nudi kratkoročne intervencije bez vidljivih dugoročnih učinaka.

„Pred nama je jedanaesti paket mjera koji se predstavlja kao odgovor na inflaciju, ali u praksi služi kao nastavak zamagljivanja stvarne ekonomske slike“, istaknula je Ahmetović.

Posebno je upozorila na, kako navodi, kontradikcije u vladinoj politici plaća i inflacije, tvrdeći da se odgovornost za rast cijena prebacuje na povećanja plaća u javnom sektoru, dok se istodobno ignoriraju ranije odluke o njihovu povećanju.

„Ne može se zanemariti činjenica da su upravo uoči izbora značajno povećavane plaće i koeficijenti u javnom sektoru, dok se danas ista ta povećanja prikazuju kao problem koji treba ‘hladiti’“, poručila je.

Ahmetović je upozorila i na, kako kaže, nepovoljan učinak inflacije na realni standard građana, ističući da nominalni rast plaća ne prati stvarnu kupovnu moć. Prema njezinim riječima, građani u praksi osjećaju pad životnog standarda unatoč statističkim pokazateljima rasta.

Kritizirala je i fiskalnu politiku Vlade, navodeći kako se inflacijski pritisci ne suzbijaju dovoljno učinkovito te da rast cijena istodobno puni državni proračun kroz povećane prihode od PDV-a.

„Dok se Vlada hvali rastom BDP-a, treba jasno reći da je taj rast uvelike oslonjen na europske fondove i potrošnju koja pokazuje znakove usporavanja“, dodala je.

U osvrtu na najavljene mjere koje se odnose na male poduzetnike, iznajmljivače i paušalne obrtnike, Ahmetović je upozorila da se dodatna fiskalna opterećenja ponovo prebacuju na manje gospodarske subjekte, dok veliki trgovački lanci i financijski sektor, prema njezinim tvrdnjama, ostaju nedovoljno obuhvaćeni mjerama kontrole.

„Teret se ponovno prebacuje na one najranjivije u sustavu, dok veliki akteri prolaze bez razmjernog opterećenja“, istaknula je.

Zaključno, Ahmetović je poručila kako dosadašnji paket mjera nije dao očekivane rezultate te da je potrebna temeljita promjena pristupa ekonomskoj politici kako bi se zaustavio pad životnog standarda građana i osigurala pravednija raspodjela tereta inflacije.

Kao članici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, stigla mi je predstavka Konjogojstvene udruge Slavonija o ozbiljnim rizicima za lipicansku pasminu u privatnom uzgoju. 

Lipicanac nije samo tradicija; to je UNESCO‐om zaštićena pasmina čija se genetika čuva stoljećima. A popuštanje u uzgojnom programu, znači izravni udar na genetsku stabilnost pasmine.

Posebno zabrinjava rad novoosnovanog Hrvatskog središnjeg saveza uzgajivača lipicanaca, formiranog bez znanja većine uzgajivača koji drže najveći broj uzgojno valjanih grla. Delegati skupštine u Sikirevcima nisu dobili uvid u prijedlog uzgojnog programa; samo osam slajdova najava koje bi Hrvatsku dovele u nepovoljan položaj u odnosu na ostala uzgojna područja.

Predložene izmjene kao što su:

• revizija „crnih putovnica“ tj.ponovno ocjenjivanje grla koja su već dobila negativnu ocjenu LIF sudaca (znači sudaca Lipizzan International Federation) ;

• brisanje kriterija visine;

• upis ždrebadi nakon pripusta nelicenciranim pastusima uz plaćanje kazne od 500 eura otvara prostor razvodnjavanju pasmine i povećava rizik ispoljavanja neželjenih svojstava u maloj genetskoj populaciji.

Teško se oteti dojmu da na ovakav način Savez ne vodi struka. Gledajući sa strane, postavlja se pitanje: postoji li određeni broj grla koji se želi „progurati“ u matični fond lipicanca, iako su do sada bila ocijenjena kao uzgojno negativna, dakle nemaju karakteristike koje bi trebalo prenositi na potomstvo?

Lipicanac je nacionalno blago. Ako Austrija i Slovenija čuvaju stroge kriterije, a Hrvatska ih spusti, riskiramo gubitak međunarodnog priznanja rodovnika, pad vrijednosti hrvatskog lipicanca i dovođenje u pitanje kriterija na temelju kojih je UNESCO odobrio zaštitu tradicije.

Financijske potpore konjogojstvu mogu se rješavati drugim mjerama. Uzgojni program mora ostati isključivo stručna kategorija.

Konji lipicanske pasmine koji su dobili ocjene da su uzgojno nevaljala grla, imaju pravo na državnu potporu, i za obavljanje sportskih ili drugih aktivnosti, ali nisu grla koja su namijenjena za daljnje razmnožavanje. Uz ovakve izmjene programa uzgoja, to se mijenja.

I zato je legitimno pitati: čiji se partikularni interesi guraju ispred interesa pasmine i tko preuzima odgovornost za moguću genetsku devastaciju lipicanca?

Očekujem odgovor ministra na postavljeno pitanje o ovom problemu, a za vidjeti je hoće li se 19.6.2026. provesti ocjenjivanje do sada negativno ocijenjenih grla, koji sudci će to provoditi po ovom "novom" programu te koja radna skupina ga je odobrila.

 Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio je u subotu u Varaždinu da se uspjeh države ne može mjeriti samo gospodarskim pokazateljima dok građani teško podmiruju osnovne životne troškove, predstavljajući zajedno s predstavnicima Možemo! kampanju "Plenkovićeva inflacija".

„Ekonomija je pitanje da li hrvatska obitelj, kad plati hranu, režije, stan i školu za djecu, može dočekati kraj mjeseca bezbrižno”, rekao je Hajdaš Dončić.

Ustvrdio je da stabilnost države ne znači samo dobre makroekonomske pokazatelje nego, prije svega, društvo u kojem građani mogu živjeti dostojanstveno, bez privilegiranih pojedinaca i nejednakog pristupa javnim uslugama.

Kao jedan od najvećih problema istaknuo je stambenu politiku, ocijenivši neprihvatljivim da prosječna obitelj u većim hrvatskim gradovima teško može kupiti ili unajmiti stan po prihvatljivoj cijeni. Pritom se založio za osnivanje državnog fonda za gradnju stanova za povoljan najam.

Govoreći o iseljavanju, naveo je primjer liječnika koji odlaze raditi u inozemstvo te ocijenio da su odlazak stručnjaka, gašenje obrta i poduzeća te odgađanje roditeljstva posljedica pogrešnih javnih politika.

Naglasio je da se kvaliteta života ne mjeri samo gospodarskim rastom nego i dostupnošću osnovnih javnih usluga.

„Ekonomija nije BDP. Ekonomija je  - da li imaš za stan, da li imaš za režije, da li imaš za dijete", rekao je.

Posebno se osvrnuo na stanje u zdravstvu, upozorivši na duge liste čekanja i činjenicu da građani zdravstvene usluge često plaćaju dvaput.

„On ga je platio kroz poreze i doprinose. I onda ga plati još jednom privatniku. Ja samo postavljam pitanje tko je tu lud?” rekao je.

Založio se za veću transparentnost lista čekanja te za jasnije razdvajanje javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Dodao je da želi javno dostupne podatke o čekanjima na pojedine preglede te odgovornost zdravstvenih ustanova za poštivanje propisanih standarda.

„Želim da Hrvatska država radi za ljude, za hrvatskog čovjeka, a ne da hrvatski čovjek zapravo radi za državu”, rekao je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je na rast cijena i stagnaciju životnog standarda, pozivajući se na podatke Eurostata. Ustvrdio je da građani sve teže podnose troškove života, osobito zbog visokih cijena hrane i stanovanja.

Prema njegovim riječima, dio prihoda prikupljenih kroz oporezivanje ekstraprofita trebalo bi usmjeriti prema umirovljenicima, posebice onima koji neće imati koristi od najavljenih poreznih izmjena.

Saborska zastupnica platforme Možemo! Jelena Miloš kritizirala je Vladinu odluku o zamrzavanju pojedinih socijalnih naknada, ocijenivši da se ne radi o antiinflacijskim mjerama nego o mjerama štednje koje najviše pogađaju građane s nižim primanjima.

Istaknula je da rast gospodarstva i BDP-a ne prati odgovarajuća potpora građanima koji osjećaju posljedice inflacije te upozorila da nakon izbora nije povećan dječji doplatak niti je uveden ranije najavljivani univerzalni dječji doplatak.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u petak da Vladine mjere nisu zaustavile inflaciju, koja "ima ime i prezime", dok je na pitanje o mogućim prijevremenim izborima u Međimurskoj županiji rekao da SDP ima kandidate za župana, ali ih zasad neće otkriti.

Na konferenciji za novinare u sklopu kampanje "Plenkovićeva inflacija", šef SDP-a ustvrdio je da rast cijena hrane, režija i stanovanja pokazuje da gospodarski rast ne znači i bolji život građana.

„Ekonomija nije BDP nego pitanje možeš li preživjeti od svoje plaće, kad platiš režije, bez stresa do kraja mjeseca. Ekonomija nisu europski fondovi nego - ima li moje mjesto ambulantu, liječnika i javni prijevoz”, rekao je Hajdaš Dončić.

SDP i partneri žele "državu reda", jednakih pravila za sve i drugačiji model gospodarskog razvoja. Želimo državu gdje će međimurski OPG svoje proizvode prodavati u Međimurju, u školama i u bolnicama, to je naš odgovor na inflaciju zbog nečinjenja, poručio je.

Je li normalno da je Hrvatska povukla za poljoprivredu 8,5 milijardi eura, od dana ulaska u EU, a sada uvozi dvostruko više hrane nego ikada? To je zato jer svega tri posto poticaja dobivaju OPG-i, a ostalo dobivaju veliki igrači, kaže Hajdaš Dončić.

Kritizirao je i oklijevanje Vlade da uvede porez na ekstraprofit, podsjetivši da SDP o tome priča barem tri godine, u kojima su dvije ili tri milijarde eura iz Hrvatske izvukli strani telekomi, banke i veliki trgovački lanci.

"Tek nakon tri godine oni se odluče uvesti tu mjeru, ali dajući dovoljno vremena korporacijama da si 'naštelaju' bilance”, ustvrdio je Hajdaš Dončić dodavši da će podržati tu mjeru bude li novac usmjeren na umirovljenike, a ne na krpanje proračuna.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac smatra da je inflacija usporila zbog usporavanja gospodarstva, a ne Vladinih mjera. Jedina mjera koja može utjecati na cijene, koju smo mi pozdravili, jest utjecaj na maloprodaju naftnih derivata, sve drugo nije istina”, rekao je.

Sabprski zastupnik Možemo Marin Živković upozorio je na rast troškova stanovanja i otežano osamostaljivanje mladih i ustvrdio kako Vlada nije demotivirala špekulante na tržištu nekretnina, kao ni ljude koji stanove kupuju da bi ih rentali i preprodavali.

Upitan postoji li SDP-ov kandidat za međimurskog župana u slučaju prijevremenih izbora, ako nepravomoćno osuđeni župan Matija Posavec podnese ostavku, Hajdaš Dončić je odgovorio kako, poznavajući hrvatsko pravosuđe, ne očekuje da će do izbora doći, ali SDP ima spremne kandidate i kandidatkinje, čija imena ne može reći.