U Saboru je u srijedu četvrti put obilježen Denim Day, Međunarodni dan borbe protiv okrivljavanja žrtava seksualnog nasilja, kada se nosi jeans, a s okruglog stola 'Napad nakon napada: Kako pružiti podršku žrtvama seksualnog nasilja' žrtve su pozvane da prijavljuju silovanje.

Potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, moderatorica okruglog stola, izvijestila je da se Sabor četvrtu godinu priključio kampanji, zajedno sa Ženskom sobom i magazinom Story.

„U Hrvatskoj je od prošle godine prijavljeno najviše silovanja u prethodnih deset godina, a na jedno prijavljeno dolazi 15 do 20 neprijavljenih silovanja. U prosjeku, od prijave do pravomoćne presude prođe 41 mjesec, a 80 posto izrečenih presuda su zakonom najniže propisane kazne, dok je dobar dio presuda uvjetnih. To samo pokazuje koliki je put žrtava do pravde težak, neizvjestan i vrlo često obilježen brojnim predrasudama”, upozorila je.

Upravo zato, kazala je, na Denim Day poručujemo žrtvama da šutnja nije rješenje, da nisu same, da nisu krive i da je pravda moguća.

Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe, naglasila je da je seksualno nasilje izuzetno rasprostranjeno, ali još uvijek izuzetno podcijenjen društveni problem.

„Žrtve seksualnog nasilja, zbog postojećih predrasuda i okrivljavanja rijetko se bilo kome povjere, a kamoli da prijave preživljeno nasilje. Istovremeno, sustav podrške žrtvama u Hrvatskom nije dovoljno razvijen i izuzetno je fragmentiran, bez obzira govorimo li o punoljetnim ili maloljetnim žrtvama”, upozorila je.

Smatra da kao društvo žrtvama moramo osigurati besplatnu, lako dostupnu i pravodobnu specijaliziranu pravnu pomoć i podršku, u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama, kao i postignutim standardima. Ženska soba, dodala je, pruža specijaliziranu pomoć i podršku, a žrtvama poručujemo da smo tu i da im vjerujemo.

Marina Živković iz magazina Story kazala je da im je, uz Žensku sobu, i podrška Hrvatskog sabora izuzetno bitna, dodavši da su na okruglom stolu otvorili pitanja nužnosti donošenja javnih politika i stvaranja konkretnih institucionalnih okvira pružanja podrške žrtvama seksualnog nasilja.

Istaknula je kako svi, sinergijski, svatko iz svoje pozicije moći, Story kao medij, Sabor kao najviše zakonodavno političko tijelo i Ženska soba kao predstavnik civilnog društva mogu samo zajednički učiniti puno u borbi protiv okrivljavanja žena žrtava seksualnog nasilja.

Marija Lugarić je kao predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova poručila da za svako nasilje, pa tako i seksualno nikada nije kriva žrtva nego osoba koja ga je počinila ili nasilnik.

„Žrtva nije kriva kako se obukla, nije kriva kako pleše ni zbog onoga gdje je izašla van. Naš je zadatak da žrtvi vjerujemo i pozivam sve da to i činimo te da poštujemo žrtvu, njezinu unutarnju traumu i da joj pomognemo tako da ne okrećemo glavu od nasilja i da joj vjerujemo”, naglasila je.

Politički tajnik Saša Đujić u ime Kluba zastupnika Socijaldemokratska partija Hrvatske poručio je danas u Hrvatskom saboru kako SDP podržava izbor ustavnih sudaca, ali ne pristaje na modele političke trgovine, ucjena i zatvorenih dogovora.

Govoreći o aktualnom procesu izbora sudaca Ustavni sud Republike Hrvatske, Đujić je naglasio kako je ključno pitanje kakav Ustavni sud Hrvatska želi – neovisnu instituciju koja štiti Ustav i građane ili tijelo pod političkim utjecajem vladajuće većine.

“SDP nije protiv izbora ustavnih sudaca. Naprotiv, želimo funkcionalan i potpun Ustavni sud s autoritetom i povjerenjem javnosti. No nećemo sudjelovati u izboru koji se temelji na ucjenama, ultimatumima i političkoj trgovini”, istaknuo je Đujić.

Posebno je upozorio na pokušaje vladajućih da dvotrećinsku većinu, propisanu Ustavom, pretvore u alat pritiska na oporbu. “Ta većina nije tehnička prepreka, već demokratski mehanizam koji osigurava širi konsenzus i sprječava bilo koju vlast da sama nameće ustavne suce”, naglasio je.

Prema njegovim riječima, model koji zagovara Hrvatska demokratska zajednica, predvođena premijerom Andrej Plenković, ne predstavlja stvarni dogovor, već pokušaj nametanja unaprijed definiranog “paketa” kandidata.

“Dogovor nije kada jedna strana određuje ishod, a druga ga treba samo potvrditi. To nije izbor čuvara Ustava, nego političkih delegata”, rekao je Đujić.

Istaknuo je kako SDP ne traži “svoje suce”, već kandidate koji će biti neovisni, stručni i vjerodostojni. “Tražimo suce koji neće služiti nijednoj stranci, nego isključivo Ustavu, zakonu i vlastitoj savjesti”, dodao je.

Đujić je odbacio optužbe da oporba blokira proces, naglasivši da odgovornost nije u “dizanju ruku za unaprijed dogovorene odluke”, već u očuvanju standarda i neovisnosti institucija. “Puno je opasnije izabrati poslušne suce nego odvojiti vrijeme za kvalitetan dogovor”, upozorio je.

Zaključno, SDP je pozvao vladajuće na ozbiljne i otvorene razgovore o kandidatima, uz jasne kriterije stručnosti, integriteta i neovisnosti.

“SDP neće podržati izbor koji je rezultat političke trgovine. Spremni smo na dogovor, ali isključivo bez ucjena i ultimatuma. Ustavni sud mora ostati čuvar Ustava, a ne produžena ruka vlasti”, poručio je Đujić.

Klub zastupnika SDP-a najavio je da u ovom trenutku neće podržati predloženi način izbora trojice ustavnih sudaca te očekuje ponavljanje natječaja, uz spremnost na konstruktivan dijalog u novom procesu.

Najmanje sedam slučajeva međuvršnjačkog nasilja bilježi se u Hrvatskoj svaki dan. To nisu samo brojke, to su djeca koja svakodnevno trpe strah, poniženje i izolaciju. Zabrinjavajuće je i što veliki broj slučajeva ostaje neprijavljen, jer djeca nemaju povjerenje da će ih sustav zaštititi. Međuvršnjačko nasilje se u zajednici često relativizira ili prekasno prepoznaje, a posljedice za djecu mogu biti dugotrajne i teške.

Zato je SDP u proceduru uputio izmjene devet zakona kako bismo osigurali bržu reakciju sustava i bolju zaštitu djece. Saborske zastupnice SDP-a Marija Lugarić i Tanja Sokolić u utorak su u Hrvatskom saboru govorile o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona. Riječ je o prijedlogu koji dolazi iz Kluba zastupnika SDP-a, a koji je dio paketa od ukupno devet zakonskih prijedloga koje je SDP uputio u proceduru - od Obiteljskog zakona, preko Zakona o odgoju i obrazovanju, dvaju policijskih zakona, Zakona o sudovima za mladež, Zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima, Kaznenog zakona, Prekršajnog zakona, do Zakona o socijalnoj skrbi.

Zastupnica Marija Lugarić upozorila je u svom izlaganju kako nasilje među djecom više nije "ograničeno samo na školska dvorišta", nego dubok društveni problem koji se prelijeva iz školskih hodnika u digitalni prostor - na društvene mreže, u grupne razgovore, u virtualne prostore - u kojima dijete više nema sigurno mjesto na koje se može povući. "Nekada je školski dan i nasilje završavalo školskim zvonom. Danas nasilje često traje dvadeset i četiri sata dnevno," upozorila je zastupnica Lugarić, dodajući i kako učitelji i stručne službe ovaj problem prepoznaju, ali često nemaju dovoljno povezan sustav koji bi im omogućio pravodobnu reakciju. Lugarić je istaknula kako zbog slabog sustava koji ne zna kako efektno i pravovremeno zaštiti djecu, ona u školu "sve češće odlaze sa strepnjom, dok roditelji također osjećaju da se nešto događa, ali ne znaju kome se obratiti."

Lugarić je naglasila kako sustav prečesto reagira tek kada je šteta već učinjena. Institucije djeluju nepovezano, odgovornost se razvodnjava, a dijete ostaje „između procedura i nadležnosti“. Upravo zato SDP-ov paket zakona vidi kao pokušaj stvaranja povezanog sustava koji će reagirati ranije i učinkovitije.

„Borba protiv nasilja ne počinje kada se dogodi incident, nego puno ranije – u obitelji, u povjerenju i u pravodobnoj reakciji“, poručila je Lugarić, naglašavajući da prevencija mora imati prednost nad kažnjavanjem. Posebno je istaknula važnost izmjena Obiteljskog zakona, koji omogućuje ranije uključivanje sustava i obveznu procjenu rizika u roku od osam dana, što može značiti ključnu razliku za dijete koje trpi nasilje.

Lugarić je istaknula i kako SDP-ove izmjene zakona donose snažniju podršku roditeljima kroz savjetovanja i stručne programe, ali i jasnu poruku odgovornosti: pomoć djetetu ne može biti stvar dobre volje, nego obveza. Cilj je, kako je istaknula, društvo koje ne okreće glavu i u kojem institucije djeluju kao jedinstvena cjelina.

"Koliko smo puta nakon ozbiljnog incidenta čuli da su znakovi postojali, da su upozorenja bila prisutna, da se znalo kako nešto nije u redu, ali nije postojao sustav koji bi informacije povezao u pravodobnu reakciju? Upravo zato vrijednost ovog paketa nije samo u zakonskim odredbama. Njegova vrijednost je u pokušaju da se stvori povezan sustav u kojem nasilje među djecom nije problem jedne škole, jedne obitelji ili jedne institucije, nego zajednička odgovornost," rekla je Lugarić, dodajući i kako ovaj SDP-ov paket zakona ne počiva na ideji kažnjavanja, nego na ideji ranog prepoznavanja i prevencije.

"Jer nasilje gotovo nikada ne počinje naglo. Ono započinje sitnim poniženjima, ismijavanjem, isključivanjem iz grupe, komentarima koji se ponavljaju, osjećajem da netko svaki dan pomiče granicu onoga što je prihvatljivo. Ako reagiramo tek kada problem eskalira, tada ne djelujemo preventivno, nego pokušavamo sanirati posljedice koje su možda već ostavile duboke tragove," zaključila je Lugarić.

Zastupnica Tanja Sokolić dodatno je ogolila stvarnost neefikasnog sustava kroz konkretne primjere s terena. Govoreći iz osobnog iskustva nekadašnje profesorice i razrednice, ali i ravnateljice škole te građanke zagrebačke Dubrave u kojoj se odvijaju mnogi incidenti međuvršnjačkog nasilja - opisala je osjećaj „organizirane bespomoćnosti“ u situacijama kada škola, roditelji i institucije ne uspijevaju zaštititi dijete.

"U svojoj ravnateljskoj karijeri sjedila sam preko puta uplakane majke, preko puta bahatog oca, preko puta uplašene djevojčice, preko puta dječaka koji je već treći put u istom mjesecu prijavljen zbog nasilja, ali za kojeg sustav nije imao adekvatan odgovor. I najbolje što vam mogu reći o tome kako sam se osjećala kao ravnateljica jest ovo: osjećala sam se kao da sam postavljena, nenaoružana, na prvoj crti bojišnice," prisjetila se Sokolić, pa nastavila:

"Nenaoružana, jer mi zakon nije dao ovlasti, dok su roditelji od mene tražili rješenje. Sukobi koje smo morali rješavati po hodnicima — i među djecom, i među roditeljima, ali što je bilo najteže i sa sustavom — bili su stvarni, svakodnevni i iscrpljujući. Uključujem sve aktere tog sustava, zovem policiju, centar za socijalnu skrb, Ministarstvo, Agenciju, Gradski ured ... A dijete koje je nasilno — to dijete je u međuvremenu opet ušlo u učionicu, i nastavilo s maltretiranjem cijelog razreda. Govorim tu o ekstremnim slučajevima, ne govorim o slučajevima nestašluka djece s kojima mi u školi znamo postupati. Govorim o onom jednom ili dva slučaja koji ima svaka škola a na koji sustav nema odgovor. Onda mi netko kaže da škola treba bolje raditi svoj posao. Pa škola, kolege, radi svoj posao. Ali ne može sama. I ne smije sama," rekla je Sokolić.

Podsjetila je i na niz brutalnih aktualnih slučajeva o kojima svakodnevno čitamo u medijima: od Dubrave, gdje su skupine maloljetnika tjednima napadale vršnjake palicama i bokserima, do zagrebačkog Bundeka, gdje je dječak namamljen u zasjedu i teško pretučen, do Splita, gdje su djevojčice javno ponižavale vršnjakinju i sve snimale. U Savskom Gaju, podsjetila je također Sokolić, cijeli razred napustio je školu zbog jednog nasilnog učenika, dok je sustav problem samo administrativno premjestio.

„To nije niz izoliranih incidenata. To je sustav koji nema odgovor“, poručila je, ističući da su znakovi nasilja često postojali, ali reakcija je izostala ili je došla prekasno.

Sokolić je naglasila i da predložene izmjene Obiteljskog zakona o kojima se danas govori donose tri ključne promjene: obvezni rok od osam dana za reakciju sustava, jednogodišnji program stručne pomoći roditeljima te jasne, sudski kontrolirane posljedice za nesuradnju
roditelja koji, bez opravdanog razloga, sustavno odbijaju sudjelovati u programu pomoći koji im sustav nudi.

Zaključno, SDP-ove zastupnice poručile su da ovaj paket zakona nije savršen, ali je nužan iskorak. Njime se uvode rokovi, odgovornost i koordinacija – ono što danas sustavu najviše nedostaje.

Pozvale su sve zastupnike da podrže prijedloge barem u prvom čitanju, naglašavajući da zaštita djece mora biti iznad političkih podjela. Jer svako odgađanje znači još jedno dijete koje prolazi kroz nasilje bez pravovremene zaštite.

Nakon što je Vlada na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici imenovala nekadašnjeg šefa Jadrolinije Davida Soptu na poziciju novog trećeg člana Uprave ACI-ja, na imenovanje je reagirao predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Podsjetimo, unatoč izvješću Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je utvrdilo Soptinu krivnju za pogibiju triju mornara na trajektu Lastovo - jednu od najvećih pomorskih nesreća u hrvatskoj povijesti - sud nikada nije digao optužnicu protiv njega, nego protiv mornara protiv kojih se vodi postupak.

"U svijetu Andreja Plenkovića partija košarke vrijedi više od ljudskog života. Zbrinjavanje Davida Sopte u Upravu ACI-ja je apsolutno dno dna HDZ-ove politike i kriminalni nemoral. Plenković je ovime pljunuo u lice sindikatima, struci i vlastitom Ministarstvu pomorstva, državnoj instituciji koja je Soptu jasno označila odgovornom osobom za tragediju. Pljunuo je na sve pomorce koji i danas riskiraju živote na lošim brodovima, i što je najgore, narugao se obiteljima stradalih ljudi.

Od sada ga više ne zovem premijerom. Andrej Plenković nije nikakav državnik, on je balkanski Trump. Loša, provincijska kopija nečega što je već samo po sebi loše. Kao i Trump, Plenković laže, ucjenjuje, legalizira kriminal, a ono što je najgore, gazi preko ljudi, živih i mrtvih. Trump se hvalio da može nekoga upucati na ulici i proći bez posljedica. Balkanski Trump nam upravo dokazuje istu stvar. On nam poručuje da može zataškati tragediju, može gaziti preko mrtvih i može nagraditi krivca. Za Andreja Plenkovića kao balkanskog Trumpa, život običnog čovjeka ne vrijedi ništa."

HDZ-ova većina u Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrdila je u petak listu kandidata za Ustavni sud o kojima će glasati na plenarnoj sjednici Sabora i na njoj su Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec. Prije tog zaključka s kolegama iz oporbe napustili smo sjednicu Odbora, jer odbijamo sudjelovati u političkoj trgovini u pravosuđu koju nameće HDZ. Andrej Plenković ucjenama i spajanjem izbora pokušava osigurati kontrolu nad ključnim sudskim institucijama. HDZ mjesecima blokira ovaj izbor, a sada žele nametnuti model “2 za 1” umjesto izbora sudaca po stručnosti. Zato smo odlučili povući jasan potez - ne pristajemo na pritiske, ucjene ni kompromitiranje pravosuđa.

Saša Đujić naglasio je u izjavi za medije da je oporba od početka bila protiv spajanja procesa izbora troje ustavnih sudaca i čelne osobe Vrhovnog suda, kao i da nisu bili za “formulu 2+1” te da je dogovor prije desetak dana bio da će se u neformalnim kontaktima probati riješiti ta situacija.

„Napravljena je ucjena. Andrej Plenković poručuje: ‘Ovo su naša dva kandidata, a vi izaberite jednog - ako ne pristanete, vi ste krivi za propast pregovora.’ To jednostavno nije točno. Mi cijelo vrijeme jasno i nedvosmisleno komuniciramo da smo protiv ultimatuma, ucjena i političke trgovine. HDZ uporno gura isti model i na to nismo mogli pristati. Nismo se željeli danas izjašnjavati o kandidatima bez dogovora jer smatramo da bismo time diskreditirali 13 prijavljenih za Ustavni sud, među kojima ima mnogo stručnih i integritetnih ljudi koje treba zaštititi. Zato nismo htjeli sudjelovati. Nama šef nije Andrej Plenković i možemo jasno odbiti sudjelovati u njegovim ludorijama“, rekao je Saša Đujić.

Nakon niza aktivnosti usmjerenih na otvaranje ključnih društvenih i ekonomskih tema, SDP Hrvatske nastavlja s javnim tribinama diljem zemlje. Nova panel-rasprava održat će se u Zadru, u petak 24. travnja, s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar (Ul. Stjepana Radića 11b). 

Tribinu posvećenu skraćenju radnog vremena pod nazivom "Raditi da bismo živjeli" moderirati će Erol Gaši, predsjednik SDP-a Zadar, a u raspravi sudjeluju potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, saborska zastupnica SDP-a Irena Dragić te Ivan Matasić, predsjednik SDP-ovog Savjeta za digitalno društvo.

U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i rasta produktivnosti, sve je jasnije da se pitanje rada više ne može svoditi isključivo na broj odrađenih sati. SDP ovom tribinom otvara širu raspravu o pravednijoj raspodjeli stvorenog bogatstva, kvaliteti života radnika i potrebi redefiniranja odnosa između rada i slobodnog vremena. Cilj je jasan – postupno skraćenje radnog tjedna uz zadržavanje iste plaće te uvođenje prava na digitalno isključenje, kako bi tehnologija radila u korist ljudi, a ne na njihovu štetu.

U sklopu panel diskusije bit će predstavljeni ključni naglasci Programske deklaracije SDP-a donesene na stranačkoj konvenciji, s posebnim fokusom na model uvođenja kraćeg radnog vremena kao alata za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Sudionici će raspravljati o tome može li ova mjera istovremeno povećati produktivnost i zadovoljstvo radnika, kako utječe na razvoj lokalnih zajednica te zašto je uloga sindikata presudna u očuvanju razine plaća i radničkih prava.

Poseban dio rasprave bit će posvećen i konkretnim primjerima iz prakse. Iako četverodnevni radni tjedan u Hrvatskoj još nije široko rasprostranjen, sve je više tvrtki koje uvode ili testiraju kraće radno vrijeme – ne samo u IT sektoru, već i u uslužnim djelatnostima. Takvi modeli pokazuju da kraće radno vrijeme može donijeti veću učinkovitost, smanjiti stres i povećati zadovoljstvo radnika, ali i dugoročno smanjiti troškove poslodavcima kroz veću stabilnost radne snage.

Panelisti će također otvoriti pitanje treba li rad mjeriti učinkom, a ne satima, te može li upravo takav pristup postati temelj modernijeg i pravednijeg tržišta rada. U kontekstu sve veće dostupnosti radnika putem digitalnih alata, raspravljat će se i o važnosti prava na isključenje iz poslovne komunikacije izvan radnog vremena, kao i o potencijalu novih tehnologija i umjetne inteligencije da preuzmu rutinske zadatke i oslobode prostor za kraći radni tjedan.

Nakon panel rasprave predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike.

SDP ovom inicijativom želi potaknuti širu društvenu raspravu o tome kakvo tržište rada Hrvatska treba u 21. stoljeću. Skraćenje radnog vremena nije samo pitanje radnih uvjeta – ono je pitanje društvenog razvoja, zdravlja građana i dugoročne održivosti gospodarstva.

Iz SDP-a pozivaju predstavnike medija i sve zainteresirane građane da se pridruže tribini i uključe u raspravu o jednoj od ključnih tema budućnosti rada.

Saša Đujić, politički tajnik SDP-a, ustvrdio je u srijedu u Saboru da HDZ od početka ne želi da se izaberu ni predsjednik Vrhovnog suda ni ustavni suci te da se vladajući cijelo vrijeme se nisu ni milimetra pomaknuli od pozicije koja je i zablokirala izborne postupke u te dvije institucije.

„Ustavnim sucima mandat nije istekao prije deset dana, kako HDZ tvrdi, nego prije šest mjeseci i deset dana, i HDZ u cijelom procesu kasni. Danas kažu da oni nude rješenje i rasplet ove situacije, a ni prošlotjedne sjednice Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav ne bi bilo da nije sazvana potpisima članova iz SDP-a i Možemo!”, uzvratio je Saša Đujić (SDP) na tvrdnje HDZ-a da oporba opstruira dogovore oko Ustavnog i Vrhovnog suda.

Nevjerojatno mi je, ističe, i da sada pozivaju predsjednika Odbora za pravosuđe Nikolu Grmoju (Most) da sazove sjednicu kako bi se oni konačno izjasnili o kandidatima za Vrhovni sud, a prošli tjedan je bio sedmi put da skidaju tu točku s dnevnog reda i ne žele se izjasniti. Podsjetio je i da je to treći pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, s obzirom da je ta dužnost upražnjena više od godinu dana, te da "HDZ opstruira već treći proces i zbog njih nemamo predsjednika Vrhovnog suda".

„Cijelo vrijeme govorimo da ne želimo spajati ta dva izborna procesa i tražimo da deblokiraju proces izbora čelnika Vrhovnog suda. Nakon toga razgovarat ćemo o ustavnim sucima i ne pristajemo na formule 'dva plus jedan'. Nema 'mi dva, vi jednog' nego tražimo usuglašavanje oko tri najbolja kandidata koji će po kriterijima stručnosti, integriteta i neovisno o svojim političkim i svjetonazorskim uvjerenjima štititi Ustav RH i interese građana”, istaknuo je. Napomenuo je da to traže od početka te da su o tome spremni razgovarati kada HDZ deblokira proces izbora čelnika Vrhovnog suda.

No, napominje, oni su kao spremni na razgovor, a onda opet izađu s modelom "ovo su naša dva, uzmi ili ostavi, prihvatite, a ako ne prihvaćate, nećemo se više s vama igrati". Opet postavljaju ultimatume i ucjene, a optužuju nas, dodao je.

HDZ-u je uzvratio i da nije istina da se oproba ne želi izjasniti o kandidatima nego su se dogovorili da čuvaju integritet kandidata te poručio da se neće javno razbacivati s imenima i da im je neprihvatljivo to što HDZ radi.

Potvrdio je navode HDZ-ovog Ivana Malenice da su njih dvojica razgovarali o više imena, ali je opovrgnuo da su suzili listu na četiri kandidata. Naveo je i da u oporbi nemaju zamjerki na dva kandidata koje HDZ predlaže, ne stavljaju veto na njih niti misle da su nestručni, ali, ističe, „da bismo došli do razgovora o imenima, vladajući moraju osmi put doći na sjednicu Odbora za pravosuđe, u trećem procesu u više od godinu dana i izjasniti se o prijedlozima za Vrhovni sud”.

Mi ne uvjetujemo da se izabere predsjednik Vrhovnog suda nego da se proces izbora deblokira i konačno pokrene, kazao je. „Tražimo da dođu osmi put na sjednicu, deblokiraju proces i nakon toga smo spremni sjesti i razgovarati o sedam, osam imena koje smo Malenica i ja utvrdili kao kandidate koji bi mogli biti prihvatljivi objema stranama”, poručio je Đujić.

Ustvrdio je i da ga postupci premijera Andreja Plenkovića i Malenice koji su jučer po dva puta izlazili pred medije i govorili da su dogovorili nešto što nisu dogovorili podsjeća na Trumpovu administraciju. Trump objavljuje tweetove svakih deset minuta, demantira sam sebe, laže nešto, pa imamo primirje pa nemamo primirje, tako se ponaša i HDZ, ni sami ne znaju što će, naglasio je.

„Još jednom pozivamo HDZ, jer na njima je prvi korak, da se dogovore sami sa sobom i kaže što žele i u kojem pravcu idu. No, mi u SDP-u, Možemo! i ostali iz lijeve oporbe nećemo pristajati na ultimatume, ucjene, pritiske, degradiranje integriteta kandidata, a nakon što se deblokira proces za Vrhovni sud, spremni smo razgovarati o sedam, osam kandidata”, apelirao je. Ovoga što HDZ radi i Trump bi se posramio, dodao je.

Ocijenio je i da su u koliziji njegov jučerašnji stav da jednog kandidata trebaju predložiti vladajući, drugog oproba, a oko trećeg će se usuglašavati, s imenima koje je jučer iznio premijer jer, ponovio je, ne pristaju na model izbora 2:1 u korist vladajuće većine.

„HDZ od početka ne želi da se izaberu ni predsjednik Vrhovnog suda ni ustavni suci i sad izlaze s nekim kvazirješenjem koje je smiješno jer pozivaju Grmoju da sazove sjednicu na koju oni sedam puta ne dolaze i traže izbor ustavnih sudaca u omjeru 2:1. Cijelo vrijeme se nisu ni milimetra pomaknuli od pozicije koja nas je i zablokirala”, smatra Đujić. Dodao je da HDZ cijelo vrijeme igra nekakve predstave za javnost i s spinovima žele optužiti oporbu za neizbor u te dvije sudske institucije.

Mišljenja je da je i dalje moguć dogovor do glasanja iako su se, naglašava, "od jučer i jutros nakon izjava iz HDZ-a šanse drastično smanjile".

SDP Hrvatske održao je u utorak u Karlovcu u prostoru Nikola Tesla Experience Centra panel raspravu „Raditi da bismo živjeli“, u sklopu ciklusa javnih tribina posvećenih skraćenju radnog vremena kao jednom od ključnih programskih prioriteta stranke.

Panel je moderirala Ehlimana Planinac, predsjednica SDP-a Karlovac, a sudjelovali su saborski zastupnici Mišel Jakšić i Dalibor Domitrović te Ivan Matasić, predsjednik SDP-ova Savjeta za digitalno društvo. U fokusu rasprave bila je ideja postupnog uvođenja kraćeg radnog tjedna uz zadržavanje pune plaće, kao i pravo na digitalno isključenje.

Sudionici panela istaknuli su kako je za realizaciju ovih projektnih smjernica ključno postupno uvoditi promjene u gospodarske i javne sektore, uz temeljite izmjene zakonske regulative i snažnu podršku države.

Na panelu je također naglašeno kako tehnološki napredak treba rezultirati većom kvalitetom života radnika, a ne samo rastom produktivnosti i profita. Istaknuta je i važnost pravednije raspodjele bogatstva, jačanja sindikata i kolektivnog pregovaranja te boljeg balansa između poslovnog i privatnog života. Tema skraćenja radnog tjedna nadilazi samo broj radnih sati i otvara pitanje društvene pravednosti, složili su se sudionici s panela, s naglaskom na ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Kao primjeri iz prakse navedene su i tvrtke koje već eksperimentiraju s četverodnevnim radnim tjednom, uključujući i jednu iz okolice Zagreba koja je taj model uspješno uvela uz zadržavanje pune plaće radnika. Zaključeno je kako kraće radno vrijeme može povećati produktivnost, zadovoljstvo zaposlenika i dugoročnu stabilnost poslovanja.

U završnici panela poručeno je da Hrvatska treba težiti modelu u kojem su kvalitetna radna mjesta standard, a skraćenje radnog vremena važan korak prema društvu koje radnicima osigurava dostojanstven rad i više vremena za život.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić održao je u utorak popodne press konferenciju u središnjici stranke na Iblerovom trgu, na kojoj je komentirao izjave koje je o izboru sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda ranije dao premijer Andrej Plenković.

"Osim što ga poznajem kao radikalnog desničara i kršitelja Ustava, danas je gospodin Plenković otišao korak dalje i sada je svima jasno da on ne govori istinu. SDP od početka ima jasno javno komuniciranje o tome što je nama prihvatljivo u procesu izbora ustavnih sudaca i kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda. Ponovit ću još jednom: osobni identitet nije nam bitan. Bitno je poštuje li osoba Ustav Republike Hrvatske, poštuje li zakone i tek onda o tome možemo početi razgovarati," rekao je uvodno predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, dodajući kako je nulti korak za razgovor razdvajanje procesa izbora kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda od izbora troje sudaca Ustavnog suda.

"Ovdje ću biti vrlo jasan: Ustavni sud i s deset sudaca normalno funkcionira. Postoje vijeća od šest, mala vijeća od tri, a za neke odluke potrebno je sedam sudaca, budući da ih je ukupno 13. Dakle, oni će i dalje funkcionirati normalno, kao što su funkcionirali i do sada. Ono na što neću pristati su ucjene i laži," nastavio je Hajdaš Dončić, dodajući kako mu je neugodno zbog "javnog licitiranja imenima".

"Ovo danas što je izveo radikalni desničar i kršitelj Ustava, a od danas i osoba koja ne priča istinu, neće proći. Javno licitiranje imenima, meni je bilo neugodno, mene je bilo sram da javno licitiram imenima časnih ljudi koji su se kandidirali za ustavne suce. Čemu taj potez ako o tome uopće nismo razgovarali? Nismo došli do te faze razgovora. Jedna od osoba koju je spomenuo sadašnji je član Vrhovnog suda. Kakva je to poruka? To je više od okupacije institucija – to je podcjenjivanje ljudi i stavljanje u nepovoljan položaj. Kako netko može biti biran u razgovorima ako ga se baci u medijsku arenu, u arenu lavova? Takve stvari se ne rade, imena se ne komuniciraju javno. SDP to nije radio i nikada neće raditi," nastavio je Hajdaš Dončić, podsjetivši opet i na stajalište SDP-a o izboru ustavnih sudaca.

"Ne vidim i nikada neću vidjeti način spajanja procesa izbora kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda s izborom sudaca Ustavnog suda. To je pravno i ustavno nespojivo. Ucjene koje su počele prije tri ili četiri tjedna od strane Plenkovića ne priliče stranci koja u svom nazivu ima riječ demokracija. O sucima možemo razgovarati na odboru, možemo razgovarati na sjednici Sabora, ali isključivo na temelju dokaza, činjenica i argumenata. To je ono što mene zanima, a ne buka u medijskom prostoru koju stvara Plenković," rekao je Hajdaš Dončić, dodajući kako se razgovor o sucima treba vratiti tamo gdje i pripada: na saborske odbore, posebno na Odbor za pravosuđe.

"Neka kolege iz HDZ-a dođu i odblokiraju proces izbora kandidatkinje za Vrhovni sud. Vratimo se na jasne postavke: nisu bitni osobni identitet ni ideologija, nego poštivanje Ustava. Tek tada možemo razgovarati o imenima. Javno iznošenje imena znači razvlačenje ljudi i to se iz profesionalne etike ne radi. Postavlja se pitanje zašto je to sada nekome odjednom toliko važno, nakon što se šest mjeseci odugovlačilo s izborima," rekao je također Hajdaš Dončić. Komentirajući tvrdnje da će odgovornost za blokadu procesa pasti na SDP ako ne pristane na HDZ-ove uvjete, Hajdaš Dončič je rekao da je to "čista ucjena" te da on "na ucjene ne pristaje".

"Javno iznošenje imena stavlja ljude u loš položaj i to se ne radi. Ja ostajem imun na buku u javnom prostoru, a SDP ostaje na svojoj putanji. Osobni identiteti nisu bitni – bitno je da su to osobe koje mogu časno obnašati dužnost ustavnih sudaca. Do toga možemo doći tek kada se proces odblokira i prihvate normalna, civilizirana načela 21. stoljeća," zaključio je Hajdaš Dončić.

Saša Đujić, politički tajnik SDP-a i glavni pregovarač lijeve oporbe, opovrgnuo je navode HDZ-ova pregovarača Ivana Malenice, kazavši da se za sada ništa nisu dogovorili, pogotovo ne o imenima novih ustavnih sudaca te ponovio zahtjev oporbe da se prvo deblokira izbor čelnika Vrhovnog suda.

„S HDZ-om nije postignut nikakav dogovor. HDZ je u proteklih nekoliko mjeseci učestalim ultimatumima, uvjetima, povezivanjima izbora predsjednika Vrhovnog suda i tri suca Ustavnog suda toliko zakomplicirao cijeli proces da se nalazimo u povijesno najvećoj blokadi pravosudnog sustava od neovisnosti”, kazao je Đujić novinarima u Saboru.

Upravo zbog toga, ističe, prvi potez je na HDZ-u i nismo se puno odmaknuli. Dogovora za sada nema zato što mi iz opozicije tražimo da HDZ razdvoji ova dva procesa koji uporno spajaju i dok se to ne dogodi, ne možemo napraviti korak dalje, poručio je. Prvi korak bi bio da vladajući deblokiraju izbor predsjednika Vrhovnog suda na sjednici Odbora za pravosuđe, za što su prošli tjedan imali priliku, ali su sedmi put zablokirali, i dok se to ne dogodi, dalje ne možemo ići, kazao je.

„Nisu dogovorena nikakva dva imena, kako tvrde u HDZ-u, jer prvo tražimo deblokadu izbora čelne osobe Vrhovnog suda. U neformalnim razgovorima smo spominjali sedam, osam imena, no, nulta pozicija je donošenje mišljenja o kandidatima za Vrhovni sud na Odboru za pravosuđe kako bi predsjednik Republike mogao uputiti svoj prijedlog Hrvatskom saboru. Nakon toga možemo razgovarati o imenima za Ustavni sud”, napomenuo je.

Pojasnio je da oporba želi izabrati tri suca Ustavnog suda koji će neovisno o svojim političkim uvjerenjima štititi Ustav RH i interese građana, ali po modelu da oporba predloži jedno ime, vladajući drugo i da se oko trećeg usuglašavaju te da ne dolazi u obzir da izaberu samo 'jedan-jedan'. „Izabrat ćemo sva tri ili nijednoga”, iznio je stav lijeve opozicije.

Dodao je da su o imenima za ustavne suce neformalno razgovarali, ali da nisu još ništa usuglasili ni dogovorili. Kada će se to riješiti ovisi o HDZ-u koji mora raspetljati ovaj proces donošenjem mišljenja na Odboru za pravosuđe, naglasio je.

Cijela ova situacija oko pravosuđa je slika onoga što HDZ radi u državi, a to je porobljavanje institucija, preuzeli su sve civilne udruge, sve sportske saveze, no, očito je da su bacili šapu na sve institucije u zemlji, a ono što ne mogu porobiti, poput Ustavnog i Vrhovnog suda, to blokiraju i pokušavaju učiniti nefunkcionalnim, ocijenio je Đujić.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić u Oporbenom zarezu oštro je kritizirao politiku Andreja Plenkovića i stanje u hrvatskom gospodarstvu. Upozorava na rastuću inflaciju i probleme u zdravstvu. Govori o odnosu s platformom Možemo! i najavljuje suradnju s Ankom Mrak Taritaš i Dalijom Orešković.

Siniša Hajdaš Dončić ističe kako je cilj okupljanja ljevice u Barceloni bio odgovor na jačanje desnih pokreta. Dodaje kako okupljanje kod španjolskog premijera Pedra Sancheza vidi kao važan početak.

– To je dobra platforma koja će poslužiti europskim, ali i svjetskim socijaldemokratima i socijalistima za stvaranje jedne nove globalne mobilizacije protiv desničarenja i protiv ovakvog ponašanja koje provodi Donald Trump i njegov prijatelj iz Izraela, Bibi Netanjahu, kazao je.

Sprega krupnog kapitala, vojne industrije i Trumpa

Govoreći o međunarodnim odnosima, upozorio je kako su posljedice sukoba i političkih odluka "loše za svijet, loše za svjetsku ekonomiju, loše za ljude s malim ili srednjim prihodima koji će najviše osjetiti ekonomsku krizu". Naglasio je kako je riječ o krizi uzrokovanoj agresijom SAD-a i Izraela na Iran, ali i odgovorom Irana.

– Može se promatrati tko kupuje ili prodaje dionice dan ili dva prije neke objave Trumpa. Kupuje ih najvećim dijelom njegova obitelj. To je sprega krupnog kapitala, vojne industrije i jednog čovjeka kojeg ću nazvati samo Trumpom. Tome se treba suprotstaviti i ne treba se toga bojati, poručio je.

Korupcija i sportski savezi u Hrvatskoj

Komentirao je i aktualne istrage u sportskim savezima u Hrvatskoj.

– Nije me iznenadilo jer mi to sve više miriši na onu FIMI mediju. Ljudi u Hrvatskoj moraju biti svjesni da svaki sportski savez vodi neki HDZ-ovac, da svako lovačko društvo vodi neki HDZ-ovac. Upravo je ta sprega politike i saveza udruga prestrašna. To je način na koji se izvlače novci i način na koji HDZ dobiva izbore, kazao je.

Dodaje kako takva praksa šteti društvu i demokraciji.

– Sportski savezi - HDZ, vatrogasne zajednice - HDZ, lovački savezi - HDZ. Mali je broj predsjednika saveza koji nisu članovi ili simpatizeri HDZ-a. To nije dobro za demokraciju i društvo. To je vjerojatno još jedna FIMI medija, izvlačenje novca kroz fiktivne račune i toga će vjerojatno biti još, zaključio je.

'Plenković se u ekonomiju ne razumije'

Govoreći o mjerama vezanima uz cijene goriva i takozvani „plivajući PDV“, Hajdaš Dončić ističe kako je riječ o kratkoročnim rješenjima koja ne rješavaju suštinske probleme.

– To je kao da desetak, petnaest godina ne vježbate, zapustite se, ne radite strukturne promjene na sebi, a onda vam se odjednom slomi noga. I onda dođe gospodin Plenković i ide gipsati tu nogu, a 12 godina ništa nije radio da ojača nogu, kaže.

Dodaje kako Hrvatska nema ključne strategije.

– Nemate energetsku strategiju, nemate poljoprivrednu strategiju, 6,5 milijardi eura vam je uvoz hrane u Hrvatskoj. Nismo stvorili neovisnost, a imali smo vremena jer smo bogom dani za neke obnovljive izvore energije. Nemate poreza na ekstra profit, nemate kvalitetnu politiku prema trgovačkim i drugim maržama monopolista i oligopolista u Hrvatskoj, kaže.

'Najlakše je trošiti europska sredstva na beton'

Hajdaš Dončić kritizira pristup Vlade ekonomiji i kaže: "Ovu mjeru ne predlaže Plenković, Plenković se u ekonomiju ne razumije, vjerojatno ju predlaže Ćorić, ali to je zapravo manje bitno. To je interventna mjera, kratkoročna, jer nema pametnije mjere koju on sad može preuzeti, poručuje.

Kao ključnu zamjerku ističe izostanak dugoročnih politika i kaže: Plenkovićeva je strukturna greška nečinjenje u ekonomiji, njegov put linijom manjeg otpora. Najlakše je trošiti europska sredstva na beton, umjesto da su bila ciljana, primjerice u Slavoniji za razvoj hrvatske poljoprivrede, kaže.

Dodao je kako se "novac dijeli neselektivno da bi se zadovoljio što veći broj partijskih poslušnika".

'Hoćemo li imati Plenkovićev land?'

Posebno problematizira način donošenja odluka u vanjskoj politici: "Ovisni smo u vanjskoj politici o jednom čovjeku, to je Andrej Plenković. Nitko ne donosi odluke osim njega, a ja mislim da su sve njegove odluke povezane s njegovim osobnim ambicijama, poručuje.

Naglašava kako ključne teme ne prolaze parlamentarnu raspravu:

- Hrabra država, mora imati svoj stav. Dakle, nemamo ni stav o Izraelu. Neke europske zemlje zalažu se zapravo za ukidanje sporazuma o pridruživanju sa Izraelom, dok recimo Hrvatska taj sporazum brani. Moje pitanje je: Zašto? Tko je s tim iskomunicirao nešto?|Nismo pričali o tome kakvo bi trebalo biti stajalište Hrvatske o Ukrajini, BiH, Makedoniji ili Crnoj Gori. To su rasprave za parlament, a ne da o tome odlučuje jedan čovjek. (...) Ili ćemo ukinuti parlament pa ćemo imati 'Plenkovićev land', što je loše za liberalnu demokraciju i za demokraciju općenito, upozorava Hajdaš Dončić.

Inflacija kao strukturni problem

Na kraju ističe kako je inflacija jedan od ključnih problema.

– Inflacija je u Hrvatskoj 4,8 posto, to je najviša inflacija u europodručju. Ona je postala strukturni problem, ali to nije uvezena inflacija, to je inflacija Plenkovićeva nečinjenja u Hrvatskoj, bez poreza na ekstra profit i bez jačanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kaže.

Dodaje kako bi SDP vodio drugačiju ekonomsku politiku.

Plaće, mirovine i životni standard

Hajdaš Dončić kaže kako su zahtjevi sindikata za većim plaćama i mirovinama ostvarivi, ali uz drugačiju raspodjelu proračunskog novca i rast produktivnosti. Ističe da novca ima, no ključ je u poticanju gospodarstva, nižim porezima na dobit i ciljanom korištenju nacionalnih i europskih sredstava.

Naglašava kako država mora osigurati građanima dostojan životni standard: "Ljudima treba plaća od koje mogu pristojno živjeti, a mi smo spremni ponuditi modele kako bi život bio priuštiviji".

Posebno upozorava na stanje u zdravstvu, ističući da građani u Hrvatskoj žive kraće od prosjeka Europske unije i da je visoka smrtnost od malignih bolesti.

– Nedopustivo je da se problemi koji su se mogli spriječiti preventivom rješavaju dugim listama čekanja, kaže, dodajući kako takav sustav pogoduje privatnom sektoru koji „cijedi novac“ iz javnog zdravstva.

Ekonomist na čelu zdravstva, Boris Lalovac?

Govoreći o rješenjima, ističe kako ključni problem zdravstva nisu liječnici, nego organizacija i financije. Kaže kako se "uz bolju organizaciju može imati 20 do 30 posto manje troškova i biti jednako toliko učinkovit, ako ne i više". 

– Jedna od ideja je da bi naš ministar zdravstva vjerojatno bio ekonomist, jer je upravljanje i financiranje ključno. Imamo izvrsne ekonomiste koji razumiju sustav, jedan od njih je i Boris Lalovac, kaže, naglašavajući da je riječ o načinu razmišljanja, a ne konačnoj odluci.

Tim ispred pojedinca

Hajdaš Dončić pritom naglašava da ne želi graditi politiku na pojedincu.

– Neću sebe gurati u prvi plan. Potreban je dobar tim i ljudi koji razumiju sektore, s kojima možete voditi argumentirane rasprave temeljene na činjenicama, poručuje. Dodaje kako se samo takvim pristupom mogu rješavati ključni problemi u državi.

Inflacija ne pogađa sve jednako

Hajdaš Dončić kritizira ministra gospodarstva zbog dovođenja u pitanje podataka Državnog zavoda za statistiku, ističući da se fokus mora preusmjeriti na konkretne mjere za smanjenje inflacije, a ne na osporavanje institucija. Smatra da se Vlada treba baviti trgovačkim lancima, telekomunikacijskim tvrtkama i cijenama energije.

Naglašava kako inflacija ne pogađa sve građane jednako – oni s nižim prihodima najveći dio novca troše na hranu i režije, koje su najviše poskupjele, pa je njihov stvarni rast troškova znatno veći od službenih stopa.

Dodaje kako građane ponajviše zanima kupovna moć, odnosno koliko za svoju plaću ili mirovinu stvarno mogu kupiti. Ističe da vrijednost novca treba gledati kroz količinu proizvoda koje si građani mogu priuštiti danas u odnosu na ranije, a ne samo kroz nominalne iznose.

Skraćeni radni tjedan

Na pitanje što bi SDP napravio odmah drugačije da pomogne građanima odgovorio je da je socijaldemokratska opcija u Hrvatskoj, jedna je od rijetkih u Europi koja razumije koji je smisao moderne socijaldemokracije.

- A to vam je primarna raspodjela. To znači da su profiti poduzetnika u Hrvatskoj rasli 8 puta brže od inflacije i od plaća radnika. A primarna raspodjela znači mehanizam kako da se taj profit ravnomjernije podijeli, poduzetnik vs. radnik. Mi to nudimo sa izbjegavanjem poreza na dobit. Manji porez ako digneš produktivnost i ako radnicima digneš plaću. Ostat će i tebi, kazao je.

- Obitelji s malom djecom, osobe koje su pred mirovinom i osobe koje imaju vrlo veliki rizik od zamjene posla umjetnom inteligencijom imaju i sada mogućnost da u Hrvatskoj imaju skraćeni radni tjedan. To je jedna od mjera koje smo predložili u sklopu naše industrijske politike, naglasio je.

'Ne pristajemo na trgovinu kod izbora sudaca'

Saborska sjednica sutra se nastavlja glasovanjem, ali predsjednik Sabora rekao je da se neće odlučivati o izboru ustavnih sudaca. Hajdaš Dončić je kazao kako SDP neće pristati na "vezanu trgovine s izborom predsjednika Vrhovnog suda, jer izbor kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda nema veze s izborom ustavnih sudaca".

- Iz svega toga mogu iščitati da se HDZ boji gubitka izbora i da namjerno radi sve što je u njihovoj moći da onemogući izbor kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda, jer je ona ujedno i predsjednica državnog izbornog povjerenstva, kazao je.

Dodao je da je "dosadašnji izbor ustavnih sudaca bio loša praksa u kojoj je sudjelovao i SDP, ali više neće sudjelovati".

- Mi s izborom sutkinje Vrhovnog suda apsolutno nemamo nikakve veze, njima je dovoljna obična većina u Saboru. Izaberi prvo sutkinju Vrhovnog suda, razgovarat ćemo o svemu drugome. I rekli smo koje su naše pozicije. Ja od tih pozicija ne mislim odstupati, poručio je.

'Preletači su izdali birače'

Na pitanje što bi poručio bivšoj stranačkoj kolegici Boški Ban, koja je postala članica HDZ-a, Hajdaš Dončić je cinično kazao: "Čestitam".

- Ne vidim trenutno u klubu SDP-a da bi ga netko napuštao, jer su ostali samo pravi SDP-ovci koji neće promijeniti boju dresa. (…) Ali to je vrlo loša poruka biračima. To je prevara birača. Bit ću vrlo jasan i jednostavan, kazao je.

Potpora Anki Mrak Taritaš i Daliji Orešković

Hajdaš Dončić kaže da će Socijaldemokratska partija Hrvatske na izbore izaći isključivo u koaliciji s platformom Možemo, bez drugih stranaka. Naglašava da više ne žele suradnje s partnerima bez političkog integriteta, već eventualno s pojedincima poput Anke Mrak Taritaš i Dalije Orešković, kojoj najavljuje i potporu u parlamentarnom radu.

Govoreći o unutarstranačkim izborima, ističe kako zagovara dijalog i kompromis te smanjenje broja kandidata gdje je to moguće. Tamo gdje postoji više kandidata, smatra da je legitimno da pobijedi onaj s većom potporom članstva.

Naglašava da mu je jasan cilj – pobjeda na izborima. Ističe kako SDP želi ojačati novim ljudima, uključujući liječnike i druge stručnjake, te graditi stranku koja okuplja različite profile – od stručnjaka do studenata.

Dodaje da se SDP-u pridružuju stručnjaci iz različitih područja jer, kako kaže, u stranci mogu slobodno raspravljati na temelju činjenica i argumenata. Svoj politički uspjeh veže uz tim ljudi koji zajedno grade političku budućnost.

(tekst: HRT vijesti)

Nakon mjeseca ožujka u kojemu je organizirala panel-rasprave diljem Hrvatske na temu prekarijata, Socijaldemokratska partija Hrvatske u travnju je započela s aktivnostima vezanim uz promoviranje politike skraćenja radnog vremena, još jednog od stupova iz Programske deklaracije usvojene na velikoj stranačkoj konvenciji u siječnju. Prva tribina na temu održana je u Zaprešiću, a rasprava na temu skraćenja radnog vremena pod nazivom „Raditi da bismo živjeli“ održat će se i u Karlovcu u utorak, 21. travnja, s početkom u 18 sati u prostoru Nikola Tesla Experience Center.

Panel će moderirati Ehlimana Planinac, predsjednica gradske organizacije SDP-a, a u raspravi sudjeluju saborski zastupnici Mišel Jakšić i Dalibor Domitrović te Ivan Matasić, predsjednik SDP-ovog Savjeta za digitalno društvo.

U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i rasta produktivnosti, sve je jasnije da se pitanje rada više ne može svoditi isključivo na broj odrađenih sati. SDP ovom tribinom otvara širu raspravu o pravednijoj raspodjeli stvorenog bogatstva, kvaliteti života radnika i potrebi redefiniranja odnosa između rada i slobodnog vremena. Cilj je jasan – postupno skraćenje radnog tjedna uz zadržavanje iste plaće te uvođenje prava na digitalno isključenje, kako bi tehnologija radila u korist ljudi, a ne na njihovu štetu.

U sklopu panel diskusije bit će predstavljeni ključni naglasci Programske deklaracije SDP-a donesene na stranačkoj konvenciji, s posebnim fokusom na model uvođenja kraćeg radnog vremena kao alata za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Sudionici će raspravljati o tome može li ova mjera istovremeno povećati produktivnost i zadovoljstvo radnika, kako utječe na razvoj lokalnih zajednica te zašto je uloga sindikata presudna u očuvanju razine plaća i radničkih prava.

Poseban dio rasprave bit će posvećen i konkretnim primjerima iz prakse. Iako četverodnevni radni tjedan u Hrvatskoj još nije široko rasprostranjen, sve je više tvrtki koje uvode ili testiraju kraće radno vrijeme – ne samo u IT sektoru, već i u uslužnim djelatnostima. Takvi modeli pokazuju da kraće radno vrijeme može donijeti veću učinkovitost, smanjiti stres i povećati zadovoljstvo radnika, ali i dugoročno smanjiti troškove poslodavcima kroz veću stabilnost radne snage.

Panelisti će također otvoriti pitanje treba li rad mjeriti učinkom, a ne satima, te može li upravo takav pristup postati temelj modernijeg i pravednijeg tržišta rada. U kontekstu sve veće dostupnosti radnika putem digitalnih alata, raspravljat će se i o važnosti prava na isključenje iz poslovne komunikacije izvan radnog vremena, kao i o potencijalu novih tehnologija i umjetne inteligencije da preuzmu rutinske zadatke i oslobode prostor za kraći radni tjedan.

Nakon panel rasprave predviđeno je vrijeme za pitanja iz publike.

SDP ovom inicijativom želi potaknuti širu društvenu raspravu o tome kakvo tržište rada Hrvatska treba u 21. stoljeću. Skraćenje radnog vremena nije samo pitanje radnih uvjeta – ono je pitanje društvenog razvoja, zdravlja građana i dugoročne održivosti gospodarstva.

Iz SDP-a pozivaju predstavnike medija i sve zainteresirane građane da se pridruže tribini i uključe u raspravu o jednoj od ključnih tema budućnosti rada.