SDP-ov saborski zastupnik Saša Đujić koji će voditi pregovarački tim lijeve opozicije na sastanku s HDZ-om ponovio je u utorak da ne pristaju ni na kakve trgovine i da će na sutrašnjem sastanku razgovarati isključivo o načinu i modalitetu izbora troje sudaca Ustavnog suda.

Đujić je istaknuo da lijeva opozicija ostaje kod stava da ne želi povezivati dva odvojena procesa, izbor sudaca Ustavnog suda i izbor čelne osobe Vrhovnog suda, i da su spremni sutra razgovarati samo o ustavnim sucima. Na novinarsko pitanje je li čuo što je jučer izjavio premijer Andrej Plenković koji je ponovio pozicije HDZ-a da se suci i Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda biraju u paketu, odgovorio je da je čuo izjavu.

"Mene su kontaktirali neki drugi ljudi danas i sutra ćemo sjesti s njima pa ćemo vidjeti jesu li oni na tom stajalištu i da li i oni po tome tako tvrdo govore. Jedino i isključivo želimo razgovarati o ustavnim sucima. Izbor predsjednika Vrhovnog suda nije u našoj domeni, nismo sudjelovali ni u prijašnjim odlučivanjima, pa ne znam zašto bismo se sada uključivali", tvrdi Đujić.

Dodao je i da oni kao stranka čekaju prijedlog kandidata za predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda kojeg jedino može predložiti predsjednik države, a da bi to predložio, mora dobiti mišljenje Odbora za pravosuđe. Tek nakon toga se SDP može postaviti o tom prijedlogu, nastavio je, uz opasku da SDP u toj priči nije važan jer se predsjednik Vrhovnog suda bira običnom većinom.

Na novinarsko pitanje što ako će scenarij biti takav da neće biti dogovora na sastanku s HDZ-om što znači da neće biti kvoruma na Odboru za pravosuđe, Đujić je odgovorio da je to onda odgovornost HDZ-a.

"Za nas su to apsolutno dva odvojena procesa i ne pristajemo ni u jednom trenutku na povezivanje toga i ucjenjivanje, ali spremni smo razgovarati o izboru tri ustavna suca i to ćemo napraviti. Ako u bilo kojem trenutku krene neko uvjetovanje, mi u tome nećemo sudjelovati. Hoće li u te pregovore sada ubaciti i razgovore o izboru novog guvernera HNB-a, njega isto bira Sabor", poručio je Đujić.

Pregovarački tim lijeve opozicije, kako je rekao, čine uz njega kao vođu tima, Sandra Benčić, Mišel Jakšić i Tonči Restović, a grupaciju za pregovore čine još Dalija Orešković, Anka Mrak Taritaš i predstavnik IDS-a.

(tekst: tportal)

Nakon velikog prosvjeda europskih poljoprivrednika u Bruxellesu, danas se održao prosvjed i u Strasbourgu. Više od 6000 poljoprivrednika i 1000 traktora iz cijele Europske unije, preplavilo je prostor ispred zgrade Europskog parlamenta kako bi poručili da ovakav sporazum sa zemljama Mercosura za njih nije opcija. Traže zaštitu europskih proizvodnih standarda i najosjetljivijih sektora kroz pravednu i konkurentnu trgovinu. Također zahtijevaju i snažnu i dobro financiranu Zajedničku poljoprivrednu politiku nakon 2027. godine te stvarna pojednostavljenja, bolju regulativu i pravnu sigurnost, poručili su tako iz najveće krovne udruge europskih poljoprivrednika Copa - Cogeca. Prosvjed se održao uoči sutrašnjeg glasanja u Europskom parlamentu koje će odrediti smjer sporazuma:

“Mi sutra glasamo u Parlamentu o rezoluciji koja postavlja pitanje je li sporazum sa zemljama Mercosura u skladu sa zakonodavstvom EU. Više od 140 zastupnika iz gotovo svih političkih grupacija potpisalo je zahtjev da se sporazum uputi na Europski sud koji će to procijeniti. To nije mali broj europarlamentaraca koji dovode u pitanje sporazum i problematiziraju upravo stavku nejednakih uvjeta za poljoprivrednike u Europskoj uniji i zemljama Mercosura. Ako se rezolucija izglasa, i sporazum ode na sud, to će jako odužiti cijeli proces.” rekao je Marko Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

Podsjetimo, Europska unija ima najviše standarde proizvodnje hrane, a europski poljoprivrednici su obvezni poštivati izuzetno stroge ekološke, radne i zdravstvene propise koji značajno povećavaju troškove proizvodnje i stavljaju naše poljoprivrednike u nepovoljan položaj prema zemljama Mercosura koje imaju znatno blaže propise, i to u tri ključne kategorije: pesticidi, hormoni i GMO. Osim štete za poljoprivredu, to postavlja pitanje i kakvu hranu ćemo dobiti na europsko tržište. Nezadovoljni inzistiranjem na ovakvom sporazumu, prosvjednici su i transparentom poručili predsjednici Europske komisije: “Ursula odlazi!”

”Potpuno razumijem bijes poljoprivrednika. Jučer sam i u Parlamentu govorio kako je stanje u europskoj poljoprivredi toliko alarmantno da poljoprivrednici od očaja više ne znaju kome se obratiti i kako. Sporazum s Mercosurom, ponovit ću još jednom, u ovakvom obliku, poguban je za europsku i hrvatsku poljoprivredu i poljoprivrednike. U Hrvatskoj vrijednost poljoprivredne proizvodnje kontinuirano pada, očekuje nas pad od čak 57 milijuna eura,  broj grla stoke manji je za 50 %, a sve je teže boriti se protiv prirodnih katastrofa i bolesti. U isto vrijeme uvoz raste te smo među najvećim uvoznicima hrane u EU. Uvoz je narastao u razdoblju od 2020.- 2024. s 3,21 na 6,44 milijarde eura, a negativna bilanca se gotovo utrostručila, govore podaci. Umjesto da smo fokusirani na rješavanje ovih problema te na poticanje domaće proizvodnje, Europa rješenja traži u trgovinskim sporazumima koji će naše poljoprivrednike dotući. Tko kaže drukčije, ne čuje one koji na zemlji rade i od zemlje žive!” zaključio je Vešligaj.

Trgovinski sporazum između Europske unije i zemalja Mercosura predstavlja ozbiljnu prijetnju hrvatskoj i europskoj poljoprivredi, sigurnosti hrane i održivosti ruralnih područja, upozorili su u ponedjeljak SDP-ov europarlamentarac Marko Vešligaj i saborska zastupnica Sanja Bježančević na konferenciji za medije održanoj u središnjici SDP-a.

Riječ je o najvećem trgovinskom sporazumu koji je Europska unija ikada dogovorila, a Europska komisija ga opravdava otvaranjem novog tržišta i ukidanjem većine carina na robu. Međutim, upozoravaju Vešligaj i Bježančević, u Hrvatskoj se o stvarnim posljedicama tog sporazuma govori premalo, iako je sasvim jasno da bi mogao nanijeti veliku štetu domaćim poljoprivrednicima te dodatno ugroziti sigurnost hrane.

SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj istaknuo je da sporazum omogućava uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja koji ne zadovoljavaju visoke europske standarde zaštite okoliša, zdravlja ljudi i dobrobiti životinja, čime se domaći proizvođači dovode u neravnopravan položaj.

„Europski poljoprivrednici obvezni su poštivati najstrože ekološke, zdravstvene i radne propise na svijetu, dok su u zemljama Mercosura dopušteni hormoni rasta, pesticidi i genetski modificirani organizmi koji su u EU zabranjeni. To su dvostruki standardi koji stvaraju nepoštenu tržišnu prednost i izravno ugrožavaju naše proizvođače“, upozorio je Vešligaj.

Vešligaj je kritizirao i odluku Hrvatske da u Vijeću EU-a podrži sporazum, dok su mu se usprotivile države poput Francuske, Austrije, Poljske, Irske i Mađarske, a Belgija je ostala suzdržana. Naglasio je da proces još nije završen te da predstoji glasanje u Europskom parlamentu, gdje će se SDP i dalje snažno protiviti sporazumu u ovakvom obliku.

„Pitanje hrane je pitanje sigurnosti. Ne možemo istodobno govoriti o sigurnosti države, a zanemarivati temeljnu sigurnost – sigurnost opskrbe hranom i uvjete pod kojima se ona proizvodi“, poručio je Vešligaj, dodavši da su europski poljoprivrednici već organizirali masovne prosvjede protiv sporazuma, kojima su se pridružili i proizvođači iz Hrvatske, kao i on osobno.

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević upozorila je da bi sporazum posebno teško pogodio male i srednje poljoprivrednike, na kojima počiva hrvatska poljoprivreda te dodatno ugrozio već oslabljen sektor stočarstva, proizvodnju žitarica, uljarica i industriju šećera.

Istaknula je kako Europska unija od domaćih proizvođača zahtijeva sve strože ekološke i zdravstvene standarde, uključujući ograničenja pesticida i gnojiva te višu razinu dobrobiti životinja, što znatno povećava troškove proizvodnje. Istodobno se, naglasila je, tržište otvara proizvodima koji tim pravilima ne podliježu.

Bježančević je upozorila da hrvatska poljoprivreda ne počiva na velikim agroindustrijskim sustavima, već na oko 160 tisuća OPG-ova koji se ne mogu natjecati s globalnim korporacijama iz Brazila ili Argentine. Sporazum, dodala je, liberalizira upravo one proizvode koji su ključni za Hrvatsku, a u kojima zemlje Mercosura imaju izrazitu komparativnu prednost.

„Bescarinski ili povlašteni uvoz mesa izravno ugrožava domaće farme, jeftin uvoz žitarica i uljarica ruši cijene domaćim proizvođačima, a dodatni uvoz šećera može biti konačni udarac za već ozbiljno uzdrmanu domaću industriju“, upozorila je.

Dodala je da se sve to događa u trenutku kada Hrvatska godinama bilježi pad domaće proizvodnje hrane i rast ovisnosti o uvozu.

„To više nije samo ekonomsko pitanje, nego pitanje prehrambene i nacionalne sigurnosti te otpornosti države na globalne poremećaje“, istaknula je.

Posebno zabrinjava, naglasila je Bježančević, činjenica da Hrvatska nema jasnu strategiju prehrambene sigurnosti niti mehanizme zaštite domaćih proizvođača u slučaju tržišnih šokova. Upozorila je i da zabrinutost zbog sporazuma ne dolazi samo iz politike, već i od Hrvatske poljoprivredne komore, strukovnih udruga i samih poljoprivrednika.

„Ako od hrvatskih poljoprivrednika tražimo najviše standarde, onda ih država mora i štititi. Sve drugo znači da ih svjesno guramo u propast“, zaključila je Bježančević.

Ne događa se često da s posebnim poštovanjem i ponosom čestitamo 90. rođendan, a još rjeđe osobi kakva je Hermina Podvorac, najstarija i po stažu najdugovječnija članica SDP-a Slavonski Brod. Njezinih 90 godina svjedoče o životu ispunjenom radom, solidarnošću i neumornim zalaganjem za zajednicu.

Rođena 8. siječnja 1936. u Slavonskom Brodu, Hermina je cijeli svoj život posvetila djeci, obrazovanju i društvenom angažmanu. Kao profesorica hrvatskog i njemačkog jezika, a kasnije i ravnateljica OŠ „Vladimir Nazor“, ostavila je dubok trag među generacijama učenika i kolega. U mirovinu je otišla 1990. godine, ali nikada iz aktivnog života.

Društveni i politički angažman prati je od mladosti – od studentskih dana i rada u tadašnjim institucijama, preko sindikalnog djelovanja i sudjelovanja u izgradnji lokalne zajednice, do neprekidnog rada u SDP-u. Ostala je vjerna socijaldemokraciji i u najtežim vremenima, uvjerena da se pravednije društvo gradi solidarnošću, radom i odgovornošću.

U SDP-u Slavonski Brod Hermina je bila i ostala primjer dosljednosti i hrabrosti. Sudjelovala je u osnivanju Foruma seniora, bila njegova predsjednica, županijska vijećnica te inicijatorica brojnih projekata za starije osobe. Dobitnica je više priznanja, uključujući i Nagradu Grada Slavonskog Broda, kao potvrdu njezina dugogodišnjeg doprinosa zajednici.

I danas, s istim žarom i jasnim stavom, Hermina podsjeća da socijaldemokracija nije samo politički izbor, nego vrijednost koja se nosi u srcu.

Draga naša Hermina, hvala ti na svemu što si učinila i što i dalje činiš. Želimo ti još mnogo zdravih i vedrih godina – jer te ova zajednica i dalje treba!

Siniša Hajdaš Dončić vodi Socijaldemokratsku partiju Hrvatske već više od godinu dana, s jasnom ambicijom da SDP na idućim parlamentarnim izborima vrati na vlast i sam preuzme premijersku dužnost. No put do tog cilja opterećen je stanjem u samoj stranci koja se još uvijek oporavlja od poraza na parlamentarnim izborima 2024. te gubitaka u dijelu tradicionalnih lokalnih uporišta 2025. godine. O stanju u SDP-u, unutarstranačkoj konsolidaciji i planovima s predsjednikom stranke ovog tjedna u središnjici na Iblerovu trgu razgovarala je novinarka Novog lista.

Krenimo in medias res na najaktualniju temu – možemo li razjasniti stav SDP-a oko "vezane trgovine" oko Ustavnog i Vrhovnog suda, zašto ste bili toliko zgroženi izjavom premijera Andreja Plenkovića? On je rekao što svi znamo, a to je da se dvotrećinska većina postiže – trgovinom.

"Ne razumijem tu eskapadu Andreja Plenkovića, jer realno o Vrhovnom sudu oporba ne odlučuje i nije mi jasno zašto nas je uvukao u to. Za izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda treba obična većina u Saboru i dogovor dvaju predsjednika, države i Vlade. To nema veze sa SDP-om. Taj dogovor je među njima već bio postignut i SDP je mogao hipotetski glasati protiv, a prijedlog bi svejedno bio prošao. Što je ovo trebalo Plenkoviću, nejasno je."

Možda je htio zabiti klin između SDP-a i predsjednika Zorana Milanovića i pokazati da su vaše politike povezane uvijek, pa i sada.

"Ali ne, nisu. To se ne odnosi na nas u SDP-u. Naravno da ja kao predsjednik političke stranke želim da se predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda izabere, kao i tri nedostajuća suca Ustavnog suda, jer je to dobro za društvo, ali izbor za Ustavni sud i za Vrhovni sud odvojeni su – i moraju ostati odvojeni. Ustavni sud je potpuno druga tema, za koju SDP jest važan zbog dvotrećinske većine, i zato i jesmo još od studenoga vodili razgovore u oporbi o tome. Zadnji put s nama su bili i SDSS i Platforma Sjever Matije Posavca i dogovorili smo polazište – da neovisno o svjetonazoru i osobnim identitetima kandidata, bitno je da zna da je na prvom mjestu Ustav, a tek onda osobni svjetonazori. A onda je Plenković krenuo u zaokret."

Pa da, rekao je što svi znamo – da je konsenzus jednako trgovina.

"Konsenzus je rješenje koje se smatra ispravnim, čak i ako nije svima idealno. No to se nikako ne može postići ucjenama. Cijela Hrvatska vidi da je Plenković u krivu i da se zapetljao u priču oko Vrhovnog i Ustavnog suda. Umjesto da prizna grešku, nastavlja mutiti vodu, optuživati nas i izvrtati činjenice. SDP mu neće dozvoliti da ide na štetu građana i ruši Ustav Republike Hrvatske zbog svojih političkih interesa."

Je li sada moguća blokada u tim imenovanjima, odnosno da opet dogovora nema?

"Mogu govoriti samo o Ustavnom sudu. Realno, Ustavni sud može funkcionirati gotovo normalno i s postojećih deset sudaca. Postoji sedam ruku koje čine većinu za donošenje odluka. Nije mi drago, ali to je realnost. Za to je odgovoran i kriv jedino Plenković."

Možda bi HDZ volio imati i koju ekstra ruku viška, čisto za slučaj ako se u budućnosti opet predsjednik Milanović uključi u izborni proces. Znamo što je bilo 2024. godine.

"Mislim da je magistar prava Plenković malo preopterećen predsjednikom Milanovićem, i to bespotrebno. Ne očekujem da se Milanović uključi u te izbore. Čovjek ima mandat na Pantovčaku pet godina, dakle punu godinu dana duže od roka redovnih izbora. Ako Plenković ima kakve frustracije u vezi njega, neka ih pokuša staviti sa strane."

Izjavili ste da je predsjednik Milanović vaš prijatelj i da sigurno ne ide na iduće izbore za Sabor, nego da ste vi kandidat SDP-a za premijera. Dakle, to ste raspravili s Milanovićem?

"Nije nikakva tajna da smo Zoran i ja privatno dobri. No ovo su dvije različite funkcije i ne treba ih miješati. SDP kao najjača oporbena stranka ima kandidata za premijera. Mi se za to spremamo, radimo na kadrovskom jačanju stranke i imat ćemo širok broj ljudi za upravljačke funkcije."

Ministarske?

"Tako je, imamo barem po tri do četiri kandidata za ministre u svakom resoru."

Vi dakle već imate vladu u sjeni?

"Praktički da."

Morat ćete naći mjesta i za ministre iz partnerske stranke Možemo!. Očito ćete na izbore ići zajedno.

"Siguran sam da hoćemo. Sandru Benčić poznajem gotovo 40 godina, a s Tomislavom Tomaševićem sjedim na sastancima svakih 10–15 dana. Imamo povjerenje koje ne moramo graditi od nule."

Onda ste već dogovorili da ste vi kandidat za premijera, a ne on?

"Među nama oko toga nema nikakvog prijepora. Najveća stranka koalicije daje kandidata za premijera. Nema dilema."

Ivan Rimac izjavio je nedavno da je logično da lijevu koaliciju vodi baš Možemo!, jer je ta stranka najotvoreniji oponent HDZ-a, dok je SDP "izgubio oštrinu stavova", a i neke svoje utvrde, pa time i snagu.

"Cijenim profesora, ali to ne odgovara realnosti. SDP nije izgubio oštrinu, a ovo spominjanje utvrda je stvarno konzervativni način poimanja politike. Da, neke utvrde smo izgubili, ali smo dobili i neke nove. Sve je stvar dogovora, a dogovor se temelji na rejtingu stranaka. Kolege iz Možemo! i dalje glavni fokus imaju na Gradu Zagrebu. Mi se međusobno ne natječemo, nego gledamo kako zajedničkim iskustvom i djelovanjem možemo Hrvatskoj pružiti najbolje. Zbog toga u SDP-u razvijamo svoje ljude i želimo da budu prisutni u medijima kako bi promovirali politike."

To je ona teorija koju i Plenković često iznosi, da je njegova Vlada ostvarila dosta novih socijalnih i drugih poteza, pa je ljevici ostala samo ideologija. Odnosno, da je oštrica time otupila.

"Plenkovićevo poimanje ideologije i moje nije isto. Za mene je ideologija ispravan i moralan način kako upravljate zdravstvom, školstvom, socijalom, svim sektorima. Za njega je ideologija mehanizam podjele u društvu. On je taj koji se stalno vraća na partizane i ustaše, a mi ne mislimo da je to ideologija današnjice, nego da je ideologija način upravljanja i razvoja društva."

Ideologija je i Thompson.

"Za Plenkovića je to politički alat, jasno je pokazao. Smatram da ekstremne politike ima u svakom društvu, pa tako i u našem, no to je marginalni dio čiji identitet ne može biti dominantan u društvu. Neću dozvoliti da Plenković diktira kakva ideologija treba biti dominantna, tim više što to radi isključivo iz svojih političkih interesa. Bi li se ovaj tzv. veliki Europejac ponizio i prije deset godina došao po autogram na Thompsonovu probu? Hrvatska nema samo jedan identitet, ona je vrlo različita. Koji je kohezivni faktor jednog Lastova i Međimurja? Nacija je spoj identiteta i ne može samo jedan biti nametnut kao dominantni."

Pa evo, imao je Thompson sada koncert i u Istri – stereotip je da ga tamo ne slušaju, a napunio je dvije dvorane.

"Sigurno je da ovaj pjevač sada koristi situaciju. Uostalom, zabrane i desničarenje njemu su uvijek bile glavna valuta popularnosti."

Je li SDP na kraju reterirao kad je iz svog zakonskog prijedloga o sankcioniranju pokliča ZDS izbacio argumente Vijeća za suočavanje s prošlošću?

"Ništa mi nismo reterirali. Naš prijedlog jasno kaže da je ZDS ustaški pozdrav i da se treba sankcionirati – prekršajno, a za one koji se organiziraju da ga promoviraju, i kazneno."

Možete li malo to objasniti – ako prođe vaš prijedlog, kako će se tretirati Thompson na koncertima kad uzvikne ZDS?

"Sudovi će ga tretirati prekršajno."

Po čijoj prijavi?

"Po prijavi policije. Policija je slične prekršajne prijave dizala i protiv nekih u Rijeci nedavno."

Koliko je realno da bi policija prijavljivala Thompsona na njegovom koncertu?

"Za nas, potpuno realno, ako bi nastavio izvikivati ZDS i nakon prihvaćanja naših zakonskih izmjena."

Kritičari kažu da ste u tom zakonskom prijedlogu pobrojili kolaboracionističke režime – ustaški, četnički i druge – ali ne i komunistički.

"Partizani su bili oslobodilačka vojska. Nažalost, i taj je režim imao svoje loše strane, što je povijest pokazala. Međutim, bitna je razlika u tome što su kolaboracionistički režimi koje smo naveli nedvojbeno bile ideologije koje su u svojim temeljima imale istrebljenje i zločine. To je ključna razlika. Ovim zakonskim prijedlogom, koji sada ide u proceduru, cilj je podvući crtu pod to razdoblje."

Može. Idemo se zato pozabaviti stanjem u SDP-u – uskoro imate konvenciju i izbore za lokalna stranačka vodstva. Kako ocjenjujete stanje u stranci?

"Prezentirat ćemo nove stranačke politike, odnosno novu razvojnu politiku Hrvatske, jer dosadašnji način upravljanja Hrvatskom ne daje rezultate. Dosadašnja politika bila je zapravo samo provedba europske kohezijske politike, a to nije dovoljno."

Pa jasno, kad nam je ta kohezijska politika EU-a donosila novce.

"Ali mi nismo dovoljno sami utjecali na ciljeve. Taj novac nismo koristili za povećanje produktivnosti i proizvodnju, nego smo gradili infrastrukturu i zgrade. Naš prijedlog je selektivan – ako aplicirate za EU projekt, nećete ići na projekte koji nemaju širu vertikalu, od obrazovanja do proizvodnje. Zato idemo s novom industrijskom politikom."

Možete li biti konkretni – koje su to nove politike koje ćete ponuditi?

"Primjerice, izmjene porezne politike u smjeru oporezivanja rentijerskog klijentelizma. To se neće odnositi na male iznajmljivače, njih ćemo rasteretiti i poticati dodatne usluge poput 'bed and breakfasta'. Govorim o špekulantima koji žive isključivo od rente. Tu je i izmjena poreza na dobit – poslodavci koji ne isplaćuju radnicima plaće veće od prosječnih, a sebi isplaćuju ogromne dobiti, plaćat će veći porez. Želimo progresivno oporezivanje. Banke su samo ove godine iznijele 1,3 milijarde eura iz Hrvatske. Tu je i zdravstvo – liječnici koji rade i privatno imat će tranzicijsko razdoblje za odluku. Želimo održiv javni zdravstveni sustav. Uredit ćemo i prekarni rad, a razvoj umjetne inteligencije može donijeti skraćenje radnog vremena."

Na konvenciji ćete raspraviti i izmjene statuta – zašto ste ukidali model jedan čovjek – jedan glas?

"Samo smo ga djelomično ukidali. One gradske organizacije, manje, koje su se rijetko sastajale i gdje članstvo nije imalo priliku sudjelovati i razgovarati, sada će imati konvencije. Predsjednika stranke i dalje se bira na isti način. Ljudi trebaju međusobno razgovarati i birati na konvencijama. Statut nije sveto pismo – ako bude trebalo, opet će se mijenjati sukladno vremenu. Uvodimo i aplikaciju za elektroničko glasanje, to je test da se isto uvede i na općim izborima kasnije. Teško je očekivati od mladih da sudjeluju u političkom procesu, a da to nije digitalizirano."

Bilo je u raspravi o statutu problema i sa ženskom kvotom, odnosno ZIP sustavom.

"ZIP sustav je ostao. Nepotrebna je bila fama oko toga. U mojoj vladi bit će najveći broj ministrica, ne zbog brojke, nego prvenstveno zato što u stranci imamo vrlo kvalitetne političarke."

Kad izglasate statut, napokon ćete organizirati izbore za lokalna vodstva. Punu godinu dana nakon lokalnih izbora – što se čekalo? A četiri velika grada imaju raspuštena vodstva.

"Čekao se statut. I da se glave malo ohlade, da prođe postizborni traumatski sindrom."

U Rijeci stanje u SDP-u nije baš za pohvalu – što više vremena prolazi od gubitka vlasti, sve je više nezainteresiranih i pasivnih članova. Nema vodstva, a nema ni politike.

"Dijelom se slažem. Rijeka će nakon stranačkih izbora imati dobro gradsko vodstvo, snažno intelektualno i kadrovski. Smatram da nije nužno da predsjednik gradske organizacije automatski bude i kandidat za gradonačelnika. Važno je izabrati jak gradski odbor, koji će onda imati dovoljno vremena i ljudi za izbor kandidata za lokalne izbore 2029."

Pa i to je kupovanje vremena.

"Nije. U Rijeci imamo određeni broj ljudi koji sebe vide kao kandidata za gradonačelnika i imat će vremena da se dogovore."

Vi sigurno tu na Ibleru dobro znate koga želite.

"Neću na to odgovoriti."

Pa u redu, recite kakav bi profil osobe to trebao biti.

"To će na kraju odlučiti Riječani."

Na nedavnoj sjednici županijskog odbora SDP-a u PGŽ-u opet je bila svađa tko je kriv za izborni poraz u Rijeci. Tko je kriv?

"Okrenimo se onome što nas čeka za tri godine. Odluku o kandidatu donio je Gradski odbor većinom glasova i ja kao predsjednik stranke takvu odluku nikad neću mijenjati."

Za to vrijeme netko drugi vlada Rijekom. Kako ocjenjujete rad gradonačelnice Ive Rinčić i jeste li zainteresirani za suradnju s njom u Gradskom vijeću?

"Iva Rinčić je već na početku mandata povukla nekoliko vrlo loših poteza. Ne vidim je kao lijevi centar, nego više kao desni centar, u smislu ekonomske politike kao libertarijanku. To nije politika koja Rijeku vodi u dobru budućnost. Svjestan sam da je Rijeka imala zamor materijala sa SDP-om i da treba proći vrijeme da se SDP vrati na vlast. Ljudi će brzo shvatiti da je prava socijaldemokratska politika Rijeku pozicionirala kao progresivan grad."

Međuljudski odnosi u SDP-u u Rijeci i dalje su loši.

"Izbori će biti uskoro, na proljeće. Vjerujem da ćemo dobiti vodstvo i stranačke strukture koje će biti snažne i povezane."

Jasno je da je percepcija za SDP bila loša kad su raspuštena vodstva u četiri najveća grada. Onda ide zaključak – i lider je loš.

"Zadaća lidera je da preuzme kritike na sebe i stane iza ljudi. Tako to ide u politici i u životu. Optimističan sam oko formiranja novih gradskih organizacija. Rejting SDP-a stabilan je u vremenu kad nema izbora, a razlog je to što stranka radi. To se vidi kroz svakodnevne aktivnosti, stajališta i politike."

Pa tu imate isti gard kao Plenković – i on kaže da su medijski komentatori protiv njega.

"Nije tako. Za razliku od njega, ja se ne žalim i to mi ne smeta. Znam da dobro radimo i da će se to vidjeti."

SDP u potpunosti podržava teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i Grenlanda kao njezina autonomnog dijela.

Također podržavamo puno uživanje svih prava naroda Grenlanda, uključujući pravo da odrede svoju budućnost i gospodare svojim prirodnim resursima, sukladno zakonima Kraljevine Danske, međunarodnom pravu i sklopljenim ugovorima koji su na snazi, a tiču se Grenlanda.

Pravni položaj Grenlanda te njegova pozicija prema susjedima također su određeni danskim zakonima i međunarodnim pravom te slobodno izraženom voljom naroda Grenlanda.

Vjerujemo da su, kao i do sada, sve članice NATO-a, velike i male, pa tako i SAD i Danska, predane i odlučne doprinositi zajedničkoj sigurnosti sukladno svojim kapacitetima i geografskim položajima. U tome i jest bit zajedništva, koja odražava besmislenost svake teritorijalne pretenzije između članica Saveza.

Sva sigurnosna pitanja važna za bilo koju članicu NATO-a trebaju se rješavati u okviru Saveza, uz poštovanje suvereniteta svake članice i njezinih autonomnih dijelova te volje naroda koji u njima žive.

 I dosad je NATO savez osiguravao punu sigurnost svih članica, uključujući i onih u sjevernom Atlantiku, koristeći u tu svrhu i strateški važan teritorij Grenlanda.

Premijeru Andreju Plenkoviću ponudio sam novi model izbora sudaca Ustavnog suda. Neovisno o svjetonazoru ili identitetu, isključivi kriterij bio bi poštivanje Ustava, rekao je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, u središnjem Dnevniku HTV-a.

Pozvao je na zajedništvo u vanjskoj politici, a američkog predsjednika Donalda Trumpa opisao je kao trgovca i burzovnog mešetara. Govorio je i o promjeni vodstva SDP-a u četiri grada te o onome što smatra da treba promijeniti u hrvatskoj ekonomiji.

Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da je još u studenom ponudio premijeru Andreju Plenkoviću novi model izbora sudaca Ustavnog suda. Kazao je to odgovarajući na pitanje hoće li poduprijeti „paket“ u okviru kojega bi se izabrala tri suca Ustavnog suda i predsjednik Vrhovnog suda.

„Dosadašnji model ne valja. Zahtijevao je od najvećih političkih stranaka u Saboru da predlože svoje kandidate za Ustavni sud. Ako želite vratiti povjerenje u institucije, a jedna od najvažnijih je Ustavni sud, onda morate promijeniti model“, rekao je Hajdaš Dončić i naglasio da bi isključivi kriterij bio poštivanje Ustava. Dodao je: „Mi nemamo svoje kandidate.“

Na pitanje zašto misli da politika ne bi mogla izabrati stručne ljude, odgovorio je da bi politika birala na isti način kao i do sada.

„Smatram da je taj model apsolutno pogrešan i da dovodi do ovoga što se događa u Hrvatskoj – najmanje nam je povjerenje u pravosuđe, a Ustavni sud je na vrhu te piramide“, dodao je.

Hajdaš Dončić: „Neću biti odgovoran ako se ne izaberu suci Ustavnog suda“

Zatražio je da premijer Plenković podrži model koji mu predlaže.

„Model je vrlo jednostavan – izbor tri suca Ustavnog suda, neovisno o tome je li netko ljevičar ili desničar, ali mora poštivati Ustav. Nemamo kandidata“, rekao je.

„Ovo što on gura sa SDP-om nema nikakve veze. Članci Ustava su jasni. Poseban je način izbora kandidatkinje ili kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Dovoljna je obična većina“, izjavio je Hajdaš Dončić.

Napomenuo je da je prema postojećem zakonu to stvar dogovora Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića te dodao da je Plenković u jednom trenutku bio suglasan s kandidatkinjom za predsjednicu Vrhovnog suda.

„Onda je ničim izazvan promijenio odluku. Potom je u jedan proces, a to je izbor sudaca Ustavnog suda, ubacio i izbor kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda“, rekao je.

Ako se suci Ustavnog suda ne izaberu, Hajdaš Dončić smatra da zbog toga ne treba snositi političku odgovornost.

„Mi smo spremni za pregovore još od studenog. Hoće li biti izabrani suci Ustavnog suda, ovisi o premijeru“, poručio je.

Novo vodstvo SDP-a u četiri grada najkasnije do kraja travnja

Nakon lokalnih izbora SDP je raspustio vodstva ogranaka u četiri grada. Hajdaš Dončić rekao je da se novo vodstvo može očekivati 60 dana nakon konvencije, koja se održava zadnji vikend u siječnju.

„Očekujem da će nova vodstva biti izabrana najkasnije do završetka travnja“, rekao je te naglasio da nisu raspuštene organizacije, nego samo vodstva tih organizacija. „Članstvo najnormalnije funkcionira u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku.“

Na kritike dijela stranke zbog toga što SDP nije imao svog kandidata za gradonačelnika, rekao je da se u tu odluku svjesno umiješao.

„Smatram da sam dobro učinio jer je pobjeda bila u prvom krugu“, rekao je.

Na pitanje je li time „kupio“ potporu Tomislava Tomaševića i stranke Možemo za parlamentarne izbore, odgovorio je:

„Sandru Benčić poznajem više od 40 godina, Tomislava više od 20 godina. Imamo ono što je najvažnije, a to je osobno povjerenje. Razgovaramo, imamo zajedničke inicijative i oni su nam prirodni partner na parlamentarnim izborima, kao što je SDP u Zagrebu partner njima.“

Govoreći o Rijeci, rekao je da će SDP vratiti vlast izborom kvalitetnog gradskog odbora i predsjednika riječkog SDP-a koji će imati velike šanse pobijediti aktualnu gradonačelnicu.

Vanjska politika

„Dvije su ključne stvari“, rekao je Hajdaš Dončić. „Jedna je odnos sa susjedima, koji mora biti puno aktivniji.“

Smatra da BiH, Crna Gora i Albanija trebaju što prije ući u Europsku uniju te da se granice EU-a trebaju proširiti na te zemlje.

„Što se tiče geostrategije, mi smo mala država. U Hrvatskoj nas ima manje od četiri milijuna. Treba biti pametniji nego što nas pokušava prikazati premijer Plenković. Vodio bih politiku negdje između premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića.“

Dodao je da je prvi u Hrvatskoj pozvao danskog veleposlanika kako bi mu pružio podršku u vezi s Grenlandom.

„Norveškog veleposlanika neću zvati jer se tu radilo o ironiji i šali predsjednika Milanovića.“

„U zadnjih nekoliko dana mijenja se i narativ u Europskoj uniji. Talijanska premijerka i francuski predsjednik žele razgovor s Putinom, Englezi to odbijaju, a i Nijemci su za razgovor s Putinom“, rekao je.

„Morate razgovarati neovisno o tome što su Rusi agresor. Rusija ima nuklearni arsenal. Razgovor je jedini način da se neke stvari pokušaju vratiti na početak.“

„Trumpa doživljavam kao trgovca, on je čisti burzovni mešetar“

„Ne možete ovisiti o SAD-u u situaciji u kojoj predsjednik Trump ima čudne eskapade – malo Nikaragva, malo Venezuela, malo Meksiko, malo Grenland, malo Iran“, rekao je.

„Ja ga doživljavam kao trgovca. On trguje, on je čisti burzovni mešetar.“

Pozvao je na zajedništvo u vanjskoj politici i poručio: „Pamet u glavu, ne treba biti u prvom planu svugdje.“

Ekonomija

U hrvatskoj ekonomiji zagovara novi razvojni model fokusiran na određene industrije i područja.

„Razgovaramo o smanjivanju rada na određeno vrijeme, skraćivanju radnog vremena i novim porezima, gdje bismo smanjili oporezivanje rada, a više oporezivali diferencijalnu rentu“, rekao je.

„Ako poduzetnik skrati radno vrijeme za dva sata dnevno, poveća produktivnost i ima plaće iznad prosjeka, platit će manji porez na dobit.“

Na kraju razgovora poručio je da će se, nakon što je SDP četiri puta izgubio izbore, potruditi da peti put – pobijedi.

SDP-ovac Arsen Bauk bio je gost Novog dana i kod Nine Kljenak razgovarao je o izboru ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda te zahtjevima premijera Andreja Plenkovića odnosno vezivanju ta dva izbora i modelu 2:1.

"Jedna od najboljih pošalica koje smo imali je ideja da se stavi u paket izbor ustavnih sudaca i predsjednika Vrhovnog suda. Nije to nova stvar, o tome se razgovaralo za vrijeme prošlog javnog poziva za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Tada su dolazili signali da bi se to moglo upakirati u jedan paket. Rekao sam da za nas više vrijedi jedan sudac Ustavnog suda nego sto predsjednika Vrhovnog suda. Nakon što je premijer toliko zapeo za suce Ustavnog suda - taj tečaj bi povećao sa 100 na 200. Za političku scenu su puno bitnije odluke Ustavnog suda jer se odluke Vrhovnog suda tiču pojedinaca koje imaju svoje predmete na sudu, a Ustavni sud se očituje o zakonima koje donosi Sabor i svakako da odluke Ustavnog suda za političke stranke imaju veću snagu i težinu. Ne vidim što se netko čudi da je za političku stranku prioritet Ustavni sud", rekao je Arsen Bauk.

"Sumnjam da premijer želi napraviti pritisak na predsjednika Republike da predloži predsjednika Vrhovnog suda koji bi i nama bio prihvatljiv. U potpunosti sam siguran da u slučaju da je njegov nestranački kandidat pobijedio na izborima da ne bi to vezivao u paket izbora predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda", dodao je.

Bauk navodi da je cilj predsjednik Vlade i HDZ-a da zadrže većinu u Ustavnom sudu, a cilj oporbe da im to ne dopusti: "Razgovori o tri suca Ustavnog suda morat će se voditi po drugačijem modelu nego što su se vodili 2016., 2018. i 2024. godine. Model po kojem ta tri suca neće biti ni naša ni njihova nego će biti izabrani konsenzusom."

"Ne prijeti nam blokada Ustavnog suda, prijeti mogućnost da sud radi s 10 sudaca, ali to nije prvi put. Dugo je vremena radio s 12 ili manje sudaca, sporije bi rješavao pojedinačne predmete, ali predmete koji se tiču političke scene moga bi raditi kvalitetnije nego do sada", dodao je.

SDP-ovac navodi da bi najprihvatljivija bilo da Ustavni sud radi u punom sastavu te da tri ustavna suca budu izabrana konsenzusom: "Ako moramo birati da Ustavni sud ostane s 10 sudaca ili da HDZ u njemu dobije većinu, onda biram da ostane s 10 nego da HDZ ima većinu. Ako premijeru to treba nacrtati, nacrtat ćemo."

"Prateći odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je imao niz dobrih odluka posebno onih koje se tiču manjinskih prava. Imao je i dio dobrih odluka koje se tiču korona krize, ali je imao i odluke u kojima se postavio kao gornji dom Parlamenta. Plenković želi da Ustavni sud ostane gornji dom Sabora s jasnom većinom i opozicijom - to ne želimo. Volja građana na izborima nam je dala dovoljan broj zastupnika da spriječimo da Ustavni sud bude gornji dom Hrvatskog sabora", kazao je Bauk.

Komentirao je izjave premijera u kojima se poziva na volju građana.

"Što se tiče volje građana, onda je volja građana da je barem jedna zastupnica parlamentarne većine izabrana na listi Mosta i Suverenista. Već je volja građana narušena tim prelaskom u parlamentarnu većinu. Ako ćemo o volji građana, neka ide na izbore. Barem u slučaju zastupnice Vučemilović. Ako mu je do volje građana, koliko građana nije izašlo na izbore pa će i prazna mjesta biti volja građana. Neka volju građana ne spominje kao argument jer mu ne ide baš u prilog. Da ne govorim o žetonima u prošlom sazivu", rekao je Bauk.

"Nikakvi spinovi, verbalna paljba i ništa drugo mu neće pomoći da nas uvjeri da mu damo većinu u Ustavnom sudu i da Ustavni sud pretvorimo u gornji dom Hrvatskog sabora", tvrdi.

Saša Đujić je u četvrtak ponovio stavove stranaka da neće pristati na premijerove ucjene da se troje sudaca Ustavnog suda i čelne osobe Vrhovnog suda bira “u paketu” niti će sudjelovati u takvim razgovorima.

Saborski zastupnik SDP-a Saša Đujić istaknuo je da su to dva potpuno odvojena i nespojiva procesa. Cijeli ritam i tempo izbora ustavnih sudaca diktira HDZ i oni su ti koji su ga zaustavili i blokirali postavljajući političku ucjenu, degradirajući i omalovažavajući sve ljude iz struke, sve suce, svih ovih 13 ljudi koji su se javili na natječaj jer ih svode na puki predmet političke trgovine što je nama u oporbi neprihvatljivo i nećemo na taj dio pristati, kaže Đujić.

“Protiv toga se pobunila i Udruga sudaca. Vidjeli smo i neke istaknute suce koje ja ne podržavam u njihovim stavovima i dosadašnjem radu koji su bliski HDZ-u, kao Đuro Sessa koji se također zgraža nad ovim postupkom Andreja Plenkovića. Tu pokazuju da su potpuno promašili i da je ovo potpuno neprihvatljivo i, što je najgore, sada kada su to i shvatili, pokušavaju spinovima i obrtanjem teza za to okriviti oporbu”, rekao je Đujić.

Podsjetio je da oporba ima svoj pregovarački tim koji je spreman još od studenoga prošle godine i koji je odmah spreman sjesti i razgovarati s HDZ-ovim timom, ali samo o ustavnim sucima. Kaže i da žele dogovor i da se izaberu tri suca koji će neovisno o svojim ideološkim opredjeljenjima štititi Ustav i građane.

Što se tiče izbora čelne osobe Vrhovnog suda, Đujić ističe da je jedini mogući predlagatelj predsjednik države i kada on to učini, tek tada se može krenuti razgovarati o podršci ili nepodršci kandidatima.

Đujić se osvrnuo i na premijerove teze da bi omjer na Ustavnom sudu trebao odražavati rezultat volje hrvatskih građana.

“Za birače koji su glasali na zadnjim parlamentarnim izborima vrlo je diskutabilno jesu li glasali za ovakvu parlamentarnu većinu. Zastupnici koji danas čine većinu prije tih izbora bili su žestoka oporba Plenkoviću i na temelju toga su dobili podršku birača”, rekao je Đujić.

Kada bi volja birača bila kriterij za formiranje institucija onda bi u slučaju izbora veleposlanika predsjednik Milanović, koji je dobio podršku 75 posto hrvatskih građana, prema premijerovoj logici, trebao imenovati 75 posto svih veleposlanika.

Zastupnici Kluba Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu predstavili su svoj novi politički program usmjeren na jačanje javnog zdravstva u Europskoj uniji, s naglaskom na prevenciju, smanjenje nejednakosti i zaštitu građana od utjecaja štetnih industrija.

Na predstavljanju programa, hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić uputila je snažnu poruku industriji, upozorivši na njezin dugogodišnji utjecaj na zdravstvene politike i ozbiljne posljedice koje takav utjecaj ima na zdravlje građana.

„Ako želimo rješavati temeljne uzroke bolesti, moramo prestati zatvarati oči pred činjenicom da zdravstveni ishodi nisu samo rezultat osobnih izbora. Oni su izravno oblikovani agresivnim marketinškim strategijama moćnih industrija“, poručila je Jerković Kraljić.

Posebno je upozorila na strategiju duhanske industrije koja danas e-cigarete i nove nikotinske proizvode agresivno reklamira kao ‘zdraviju alternativu’ ili čak kao sredstvo za prestanak pušenja, iako znanstveni dokazi potvrđuju suprotno. „Riječ je o dobro poznatom obrascu, rebrendiranju štetnog proizvoda kako bi se zadržala ovisnost i privukle nove, osobito mlade generacije“, istaknula je.

Hrvatska spada među države članice s najvišom stopom pušenja u Europskoj uniji, s gotovo 38 % odraslih građana koji redovito puše. Posebno zabrinjava činjenica da u Hrvatskoj oko trećine mladih puši, pri čemu mnogi s konzumacijom duhanskih proizvoda započinju već u ranoj adolescenciji. Posljedice ove navike su ogromne: pušenje je jedan od vodećih faktora rizika za nastanak raka pluća, srčanih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, koje se velikim dijelom mogu spriječiti učinkovitim politikama prevencije. Procjenjuje se da tisuće ljudi godišnje u Hrvatskoj umire od posljedica pušenja, što predstavlja ogroman teret za zdravstveni sustav i društvo.

Jerković Kraljić je naglasila da rak, kardiovaskularne i druge nezarazne kronične bolesti ne nastaju slučajno, već u okruženju koje favorizira konzumaciju štetnih proizvoda i u kojem politike sustavno zanemaruju prevenciju. Prema njezinim riječima, riječ je o opasnoj i strukturnoj neravnoteži između ekonomskih interesa i profita industrije te ciljeva javnog zdravstva. Europa je imala povijesnu priliku to promijeniti kroz Plan za borbu protiv raka, ali ključna obećanja, kao što je revizija duhanske regulative, ostala su neispunjena.

„Četiri godine slušamo obećanja, a istodobno tržište novih nikotinskih proizvoda raste brže nego ikad. To nije slučajno, to je rezultat snažnog lobiranja, ali i političke neodlučnosti. I zato s pravom kažemo da je danas javno zdravstvo u velikoj opasnosti“, upozorila je.

Uz regulatorne mjere, naglasila je potrebu za stabilnim i namjenskim financiranjem prevencije raka i kardiovaskularnih bolesti koje mora biti razmjerno njihovu stvarnom financijskom teretu za društvo. „Zdravlje se danas prečesto tretira kao trošak, a ne kao strateško ulaganje. Takav kratkovidan pristup dugoročno potkopava održivost naših sustava“, poručila je.

Zaključno naglašava da je prevencija pitanje političke odgovornosti te da bez odlučnog djelovanja prema komercijalnim, okolišnim i socioekonomskim odrednicama zdravlja Europa potkopava vlastitu budućnost.

Dvije frakcije unutar uprave Janafa, koje su već duže vrijeme izravno suprotstavljene, sada su u otvorenom sukobu oko kontrole te kompanije, osobito nakon što je otkriveno da je član uprave Vladislav Veselica osnovao tvrtku registriranu i za trgovinu naftnim derivatima.

SDP-ova potpredsjednica i saborska zastupnica Mirela Ahmetović na konferenciji za medije u Saboru istaknula je da je rijedak presedan vidjeti javni sukob između dvojice HDZ-ovaca u tako važnoj državnoj tvrtki.

"Nismo dosad navikli na to, a radi se o izravno imenovanim ljudima od strane premijera. Jedino je pitanje tko tu sapuna dasku kome, i tko je jači i ima podršku Plenkovića," rekla je novinarima Mirela Ahmetović, dodajući da je poznato kako je Veselica osobni prijatelj premijera Plenkovića.

"A opet, Adanić je nakon slučaja Dragana Kovačevića dobio podršku premijera za čelno mjesto u tvrtki. Dodatna čudna okolnost je da se to događa dok se zbiva još jedna neobična stvar, koja nije core business Janafa, a to je eksploatacija nafte u Kazahstanu gdje će Janaf sudjelovati sa svojom jednogodišnjom neto dobiti, nakon svih poreza. Očito, gdje je novac, tu je HDZ. Ovoga puta čerupaju se javno, međusobno se prijavljuju Ivanu Turudiću, a dobro znamo da je Turudić dečko Andreja Plenkovića. Očito će Turudić odlučiti kako mu Plenković kaže," zaključila je SDP-ova Mirela Ahmetović.

Nakon što je Marko Perković Thompson sa koncerta u Areni pozvao na rušenje gradonačelnika Tomaševića i Možemo, nazivajući ih  “ekstremnim ljevičarima i ostacima jugokomunista“,  prvo je stigao odgovor SDP-ovog predsjednika zagrebačke gradske skupštine Mateja Mišića koji je naglasio kako je Domovinski rat obranio Hrvatsku i njezinu slobodu, dok su temelji države jasno i nedvosmisleno definirani Ustavom Republike Hrvatske. „Ne vidim tko se i s kim danas još uvijek treba “boriti” oko toga. Takve izjave relativiziraju stvarne vrijednosti Domovinskog rata i pretvaraju ga u politički alat. O “komunistima” u ozbiljnoj politici nitko ne govori već godinama. Taj rječnik se redovito oživljava onda kada ponestane stvarnih argumenata“ – napisao je, između ostalog Mišić. Iz SDP-a su pak poručili da je riječ o opasnoj radikalizaciji javnog prostora, uz upozorenje da se povijesno kompromitirani simboli i govor mržnje ne mogu relativizirati niti koristiti u političke svrhe.

O najnovijem valu ustašizacije Hrvatske, profitiranju na Domovinskom ratu i povratku Thompsona kao desničarske ikone na javnu scenu, te njegovim otvorenim pozivima na rušenje legalno izabrane zagrebačke vlasti, tjednik Nacional razgovarao je sa predsjednikom Savjeta ratnih veterana SDP-a, pukovnikom u mirovini, Vinkom Kovačićem. 

Diplomirani kriminalist po struci, Vinko Kovačić je dragovoljac i istaknuti sudionik Domovinskog rata. Bio je pripadnik 1SHUBA „Vukova“, postrojbe 4. gardijske brigade, Postrojbe za posebne namjene Glavnog stožera HV-a i specijalne postrojbe MORH-a i bojne Zrinski. Sudionik je akcija  Ljeto, Bljesak, Oluja,Skok1,Skok2,Zima,Južni potez, Maestral ,  a s Prvim  gardijskim zdrugom prošao je sva ratišta. U borbenom sektoru proveo je 1765 dana. 

Ratni je vojni invalid i nositelj brojnih vojnih i državnih odlikovanja, između ostalog i Reda Nikole Šubića Zrinskog.  Nakon završetka Domovinskog rata bio je pomoćnik1. Hrvatskog gardijskog zdruga, a do 2001. bio zaposlen kao djelatnik za stručnu izobrazbu u centru za SIS. Na vlastiti zahtjev 2001. umirovljen je u činu pukovnika.  U SDP se učlanio 2005. godine,  a u politiku je prema vlastitim riječima, ušao zbog izjave Ljube Ćesića -Rojsa : „Tko je jamio, jamio je!“, Od 2012-2015. bio je povjerenik za branitelje  predsjednika Republike Ive Josipovića, a od 2015. do 2016. savjetnik ministra branitelja Freda Matića. Osnivač je i predsjednik Savjeta za branitelje Samobor, od prosinca 2017. predsjednik Savjeta za branitelje SDP-a i od ožujka 2018. predsjednik Savjeta za ratne veterane SDP-a. Vanjski je član saborskog Odbora za obranu. 

NACIONAL: Tko stoji iza Thompsonovog poziva na rušenje legalno izabrane zagrebačke vlasti? Je li moguće da je to bila njegova ideja? 

O tome bi se moglo spekulirati, ali u pozadini je svakako njegov menadžer Zdravko Barišić, koji je uz Markicu Rebića i Ivana Brzovića, bivšeg šefa SZUP-a bio Pašalićev čovjek. A znamo kakav je utjecaj Ivić Pašalić svojedobno imao na radikalno desno krilo HDZ-a i taj utjecaj nikada nije posve nestao. 

NACIONAL:  Je li Thompson politički projekt i tko ga financira? 

To da je on politički projekt jedna je od teza koja se provlači već dulje vrijeme. No, siguran sam da Thompson nema političke ambicije. Njemu su puno draže pare i on će odraditi ono za što je plaćen. Po meni, on je, kako ja to zovem – izvođač radova. Megafon, koji dobro naplaćuje svoje usluge. Zato prvenstveno tvrdim da je on estradni ratni profiter, što znači da mu je zabranom drugog koncerta u zagrebačkoj Areni otkinut dio zarade. To da je on estradni ratni profiter potvrđuje činjenica koju znam iz prve ruke – na Veliku Gospu 2009. godine tražio je da mu unaprijed plate 30 tisuća eura da svira u Škabrnji, mjestu koje je nakon Vukovara imalo najviše civilnih žrtava. Kada su mu rekli da nemaju taj novac i ne mogu ga platiti, odbio je doći. Toliko o njegovom domoljublju i poštovanju žrtava Domovinskog rata. A ne treba zaboraviti niti ono što su svojedobno prenosili mediji –da mu je Ivo  Sanader platio pola milijuna kuna, samo da ne pjeva ni za koga u predizbornoj kampanji. Ako je to tako, a ja vjerujem da jest, onda je jasno da je Thompsonu zarada u prvom planu. A što se tiče njegove braniteljske uloge i ratnog puta, o tome bolje da ne pričam. On nema nikakva prava nametati se kao neki svjetionik i moralna vertikala. Ja se u glazbu ne miješam, iako osobno Thompsona ne slušam, meni je draži Damir Urban. No, ostaje činjenica da svojim pjesmama promovira hrvatstvo preko ustaških simbola i pokliča. To je problem. Dakle, problem je što se iza tih pjesama krije. A Thompson kroz svoju glazbu zagovara krivotvorenje povijesti i veliča tzv. NDH, što je protuustavno. No, ako govorimo o njemu kao političkom projektu, ja tu prije svega vidim potpis HDZ-a, i to onog radikalno desnog krila koje doživljava Andreja Plenkovića kao strano tijelo. Ako pogledate tim koji stoji iza njega, jasno je tko vuče konce. HDZ je stvarna desnica u Hrvatskoj, a ne tamo nekakav Stipe Mlinarić Ćipe iz DP-a ili Igor Peternel iz DOMINO-a. Oni su marginalci, a HDZ je mašinerija koja ima puno novca. HDZ je jačao desnicu i desno biračko tijelo prvo preko ratnih veterana, pa preko veteranskih udruga. Sada kada se to uglavnom raspalo, imaju drugi scenarij. 

NACIONAL: Mislite da su oni zaslužni za povratak Thompsona na javnu scenu?

Po meni, to je dokaz da su u desnom krilu  HDZ-u očajni i da su izvukli zadnji adut – a to je upravo Thompson. Došlo je do toga da jedan Andrej Plenković, sa svojim backgroundom komunističkog gojenca, koji je slao vijence na Sutjesku,  sada dolazi pokloniti se Thompsonu na generalne probe i ima retoriku kakvu ima, opravdavajući ustaški poklič dvostrukim konotacijama. Zašto? Zato što je magičan broj 76. Tih 76 ruku drži mu Domovinski pokret, a njemu je najvažnije ostati na vlasti pod svaku cijenu. Međutim, to je skupa cijena za društvo. A to je prvenstveno Plenkovićeva odgovornost. On je psihološki fenomen,  mješavina Nerona i Narcisa. Drugim riječima, da bi osigurao 76.-tu ruku, on je u stanju spaliti državu. No, taj scenarij neće pobijediti. Njegovo ponašanje već je dovelo do revolta među građanima, a to se vidjelo i na antifašističkim marševima u mnogim hrvatskim gradovima. 

NACIONAL: Je li Tomašević reagirao pola godine prekasno – naime, da je zabranio Hipodrom u kolovozu, svega ovoga ne bi bilo?

Ja Tomaševića jako cijenim, ali je on ipak političar, i to dobar. U tom trenutku nije mu bilo oportuno zabraniti Hipodrom. I zato je pred lokalne izbore rekao – neka bude koncert, ja sam 'protiv zabrana. A onda je odlučio zabraniti drugi koncert u Areni. I sada, kada ga je zabranio – odmah mu je skočila popularnost. Time je on upravo osvojio treći mandat. Gotova priča. Od te zabrane Tomašević je itekako profitirao. A na neki način profitirao je i A.P. jer posljednjih tjedana nitko ne govori niti o Berošu, niti o glavnom državnom inspektoru Andriji Mikuliću koji je završio u zatvoru, niti o korupciji u Državnom inspektoratu i na svim ostalim razinama u državi. Sve je palo u vodu, jer svi pričaju samo o Thompsonu.VI Thomsonu se itekako isplatilo,Va i ovce su podšišane. 

NACIONAL: Gdje je u svemu tome Katolička Crkva?

Radikalno krilo Katoličke Crkve u Hrvatskoj podupire Thompsona i radi mu PR, protivno svemu što zagovara Papa Lav XIV.  I zato je to opasno. 

NACIONAL: Thompsonov tim najavio je tužbu protiv grada Zagreba i pozvao na referendum protiv Tomaševića. Kako komentirate reakciju HDZ-a? 

Plenković je drugi dan izašao u javnost i rekao Thompsonu da 'oladi. Odnosno, da  ništa neće biti od toga. Tu se vidi snaga HDZ-a. Da je Thompson stvarno onaj za koga se predstavlja, onda bi on to i napravio, što ga briga što je rekao Plenković. Ali, očito se povukao. To je, po meni jasan dokaz da je na HDZ-ovoj sisi. S druge strane, da je Plenković siguran da Thompson može pregaziti Tomaševića i da se ne boji da će se nakon toga okrenuti protiv njega – rekao bi mu: vozi! Ali nije. 

NACIONAL: Vi tvrdite da se veliki dio veterana Domovinskog rata ne slaže s onime što Thompson promovira. Pa zašto se ne jave? 

Trebate znati strukturu braniteljske populacije. Kao prvo, 80% branitelja su stari ljudi i više ih nije briga ni za što.  A nisu učlanjeni ni u pjevački zbor, a kamoli udruge. Ostalih 20% je raspoređeno u 1300 udruga iz Domovinskog rata. Njih vode ljudi kupljeni sinekurama i naravno da šute. Osim toga, te udruge najčešće funkcioniraju po sistemu – jedan čovjek, jedan pečat.  Zato se sve to i raspalo i nema se tko javiti. A Josip Đakić, predsjednik HVIDRA-e sve kontrolira. Bez njega se ne može ni čistačica zaposliti. Normalno da se veterani javno ne usuđuju suprotstavljati politici HDZ-a, koja ne vidi ništa sporno u Thompsonovim nastupima. 

NACIONAL: Nakon Thompsonovog poziva na rušenje zagrebačke vlasti uslijedilo je okupljanje notornog Dražena Keleminca i njegovih crnokošuljaša pred gradonačelnikovim stanom. Koga oni predstavljaju? 

To su redikuli. Predstavljaju sami sebe - uostalom, vidjeli ste koliko ih ima. Po onoj narodnoj – vidjela žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ali, tu bih htio upozoriti na jedan od apsurda kakvima svjedočimo već godinama. Povjesničar Hrvoje Klasić dragovoljac je Domovinskog rata i suradnik generala Janka Bobetka u Sisku. U pjevačkom zboru Dražen Klemenica nastupio je i izvjesni Alin Kavur, poznatiji kao Dado iz Smogovaca. On je početkom rata pobjegao u Australiju, a onda se pojavio Tomaševiću pod prozorima. I sad je Klasić izdajnik i nije Hrvat, a ovaj Kavur je domoljub. Isto kao što je predsjednik gradskog ogranka Udruge hrvatskih dragovoljaca u Benkovcu Nediljko Genda, koji je organizirao zabraniteljske skupove u Benkovcu - dezerter, za kojega je ratni zapovjednik njegove navodno ratne postrojbe ustvrdio da nije sudjelovao u Domovinskom ratu, a kćer mu pjeva Cecu. I sad on zabranjuje zakonski odobren festival, koji je financijski podržan od strane Ministarstva kulture i medija. Ima još puno takvih apsurda.

NACIONAL: Vi ste na čelu Savjeta za ratne veterane SDP-a. Zašto oni nisu glasniji i zašto je reakcija SDP-a na Thompsonov ustaški dernek u Zagrebu i na zabranitelje kulturnih festivala prošloga ljeta došla prekasno?

Ne bih rekao da je došla prekasno. Međutim – ja sam predsjednik Savjeta, a nisam predsjednik stranke. I kao takav došao sam suprotstaviti se  zabraniteljima ljetos u Benkovcu koji su prosvjedovali protiv festivala „Nosi se!“.  Zato sam i sudjelovao u performansu „Nosi se kamen slobode“ A došao sam sam samcat među njih, nije me čuvala policija. Bili su tamo i Zoran Pusić i Katarina Peović i nije im bilo ugodno u takvom okruženju. Okupljenim zabraniteljima lijepo sam rekao – ja sam pripadnik 4. gardijske brigade i 1HGzdruga i zanima me što vi to branite. Tada sam jasno i glasno pred televizijskim kamerama izjavio da bi ratni veterani nakon završetka rata trebali čuvati pluralno društvo u kojem svatko ima pravo na svoj stav i svoje mišljenje. Nema zabrana, ja sam za bezuvjetno poštivanje Ustava i zakona Republike Hrvatske. Dakle – ja sam u ime ratnih veterana SDP-a  svoj posao odradio. A nakon toga otišao sam i u Šibenik na „Fališ“. Prije nikada nisam išao na te festivale, a sada ću ići na svaki! Ići ću i na Trnjanske kresove. Tamo se prošle godine pojavio Herman Vukušić sa vatrogasnim aparatom, da gasi kresove. Ja ću ići sljedeće godine, pa ćemo vidjeti tko će paliti, a tko gasiti. 

NACIONAL: Nakon Thompsonovog ispada u zagrebačkoj Areni, kada je izjavio da su u Zagrebu na vlasti ostaci jugokomunista i radikalna ljevica,  reagirao je predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba, SDP-ov Matej Mišić, a iz SDP-a su poručili da je riječ o opasnoj radikalizaciji javnog prostora, Međutim, mnogima se to činilo premlako

Kao što sam rekao, odluke u SDP-u donose predsjednik stranke i njegovo vodstvo. Oni su procijenili, možda i dobro, da je važnije iskoristiti politički prostor i staviti fokus na političku korupciju, kriminal, socijalne nepravde, nego konfrontirati se oko ideologije. Međutim, moja je misao vodilja da se još jako dugo, dok biološki ne nestane veteranska generacija,  izbori u Hrvatskoj neće dobivati na programima, nego na ideologiji i emocijama. No, SDP se ponekad ponaša kao jako fina stranka, kao da su u Švicarskoj. I to je jako dobro došlo platformi Možemo! Oni su se ispravno postavili i očito im se isplatilo.  Jako mi je drago da se partnerstvo s Možemo! pokazalo vrlo pozitivnim, to je sada i više od koalicije. Postali smo jako kompatibilni. 

NACIONAL: Brine li vas teza da će Možemo! baš zbog toga „pojesti“ SDP? 

Ni najmanje. Svaka njima čast, ali mislim da je SDP ipak stožerna stranka ljevice, sa puno jačom infrastrukturom na nacionalnoj razini. No, na kraju krajeva, ajmo ih držati za riječ. Tomašević je rekao da više neće u utrku za gradonačelnika, kao i da ne želi biti premijer. Vidjet ćemo što će na kraju odlučiti. 

NACIONAL: Predsjednik Republike bio je prilično suzdržan u cijeloj toj priči…

Kao što znate, predsjednik Republike premoćno je pobijedio i drugi puta,  kao kandidat SDP-a i koalicijskih partnera. I onda je postao predsjednik svih građana Republike Hrvatske. Očito mu je ta uloga vrlo ugodna i ne želi se nikome previše zamjeriti. On grabi malo šire od ljevice i lijevog centra, u što smo se uvjerili u predsjedničkoj kampanji. Iako je državnik, i on je političar. Zato nije nužno da je politika SDP-a u svim segmentima kompatibilna sa predsjednikom. Osobno sam uvijek podržavao predsjednika Milanovića  i podržavat ću ga i dalje, i pomoći, ako to bude tražio od mene. Međutim, s nekim njegovim potezima, osobito oko odlikovanja koje je podijelio pripadnicima iz HVO-a, kao i oko Herceg-Bosne se ne slažem. Tu imamo dijametralno suprotna mišljenja. 

NACIONAL: Premijer tvrdi da nema fašizacije države i da dokona ljevica izmišlja probleme kojih nema i nepotrebno diže tenzije u društvu.  Međutim činjenica je da je sve počelo Thomsponovim koncertom na Hipodromu, nastavilo se zabranama festivala i crnokošuljaškim napadima na kulturne događaje u organizaciji srpske nacionalne manjine i završilo pozivom na rušenje legalno izabrane zagrebačke vlasti na koncertu u Areni. Je li Andrej Plenković isključivo odgovoran za takvu radikalizaciju političke scene? 

Kao što sam rekao, kriv je magični broj 76. Zbog tog broja A.P. je prepustio radikalnoj desnici s kojom je u koaliciji, to jest DP-u,  da ideološki zavlada Hrvatskom. A njihov jedini politički program je:  izbaci Srbe, zabrani festivale. Drugog sadržaja tu nema. No, čini mi se da je Plenković uvidio da je pretjerao i sada se počeo povlačiti. 

NACIONAL: Je li se Plenković prepao da će nakon poziva na rušenje zagrebačke vlasti,  Thompson uskoro pozvati i na rušenje njega?

Njega da. HDZ-a ne. A kao što znamo A.P. nije HDZ. Ne vjerujem da je Plenković u panici, ali je isto tako svjestan toga da ne može popiti kavu u Virovitici ili Osijeku, ako to ne odobre predsjednici županijske organizacije.  Koliko god on želio pomladiti stranku i postaviti svoje kadrove, to uglavnom ne prolazi. U HDZ-u postoji desna frakcija koja se obraća drugačijem biračkom tijelu. A zajedno su samo iz interesa. Postoji jedan amalgam koji se zove moć i novac. Tko osigura i jedno i drugo, taj je predsjednik. Zato i napadaju Zagreb, jer je tu novac. Da se sve to događalo u Imotskom, koga briga. Nema sumnje da bi se ovo desno krilo rado riješilo Plenkovića, ali ne mogu pronaći kandidata koji ih ne bi sramotio u Bruxellesu. I znaju da bez njega ne mogu dobiti izbore.  Anušić je jak, mislim da kontrolira stranku puno više od Plenkovića, ali on nema potrebne kompetencije za međunarodno predstavljanje države. S druge strane, Plenković isto tako zna da ne smije izgubiti sljedeće izbore. Ako se to dogodi, izbacit će ga iz stranke kao i Jadranku Kosor, a on je svoje šanse u Europi propustio. 

NACIONAL: Spomenuli ste antifašističke marševe, koje su organizirale civilne udruge, a ne SDP. Digla se građanska Hrvatska, a HDZ je to iskoristio da okrene pilu naopačke i proziva ih projugoslavenskim i prokomunističkim skupovima..

Zato što su im dali povoda. Ja se ne slažem sa porukama koje su se tamo mogle vidjeti. Zbog takvih sam ja išao u rat. Ja nisam za „Od Vardara do Triglava“. Ja sam hrvatski ljevičar. Moja stranka se zove SDPH. Zato ubuduće o tome treba voditi računa da ne bude takvih provokacija, za koje su krive ili neke budale ili je bilo namjerno. U svakom slučaju to je bio autogol. 

NACIONAL:  Rekli ste da je zapravo odlično da se Thompson razotkrio. Zašto to mislite ? 

Mislim da je jako dobro da je sada svima jasno koja je Thompsonova misija i tko je na kojoj strani. Znamo tko su naši, tko su njihovi i koliko nas ima. A nas ima više. Pa ne bi Tomašević dobio dva puta izbore u Zagrebu da to nije tako. Da je u Hrvatskoj doista 80% katolika i da su svi ustaše, pa ne bi Stipe Mesić bio predsjednik Republike u dva mandata, niti bi Ivo Josipović ikada bio izabran, niti bi Zoran Milanović i drugi puta tako uvjerljivo pobijedio.  Osim toga – jeste li primijetili odakle su bile zastave na koncertima? Posušje, Grude, Sidney. Melbourne. Nisam primijetio Omiš, Trogir, Makarska. Dvije trećine tih ljudi nema boravište u Zagrebu. To kao da ja odem u Mostar i kažem im – ne sviđa mi se vaš gradonačelnik, ajde ga maknite. Otkud meni na to pravo? To je leteći cirkus – oni idu od koncerta do koncerta i nema ih jako puno obzirom na ukupan broj hrvatskog korpusa.

NACIONAL:  Zašto smatrate da Plenković ne može dobiti sljedeće izbore za tri godine u ovako globalno nesigurnim vremenima, kada desnica jača diljem EU? 

A bi li mi dobili državu, da nije pao Berlinski zid? Naravno da je domaća politika itekako ovisna o globalnoj situaciji koja se reflektira na nas,  ali stvari se nužno mijenjaju. Mi svoj problem ne možemo riješiti bez Europe i bez Trumpa. Točno je da je desnica na vlasti uvijek kada postoji strah od ratnih sukoba. No, kada se situacija smiri, kada dođe „livada iz sna“ i kada će trebati nešto konkretno raditi za socijalnu državu, onda vlast najčešće preuzima ljevica. Tajming je izuzetno bitan. Politika je percepcija, tajming i dominacija. I zato mislim da vrijeme SDP-a tek dolazi. Uostalom, Plenkovićeva  jedina politika je stabilnost. To je ta famozna riječ. Stabilnost u čemu? U korupciji, krađi, siromaštvu? Znate li gdje je najveća stabilnost? U Sjevernoj Koreji. Tamo je stvarno jako stabilno. Ako netko digne glavu, odmah je izgubi. I zato Plenković stalno ponavlja mantru – vidite kako je u Srbiji, ili vidite kako je u Ukrajini. Ako ne budem ja na vlasti, to bi se i vama moglo dogoditi. Strah je najjače političko oružje. 

NACIONAL: Vi stvarno mislite da će se situacija smiriti i da neće biti Trećeg Svjetskog rata?

Pa otkad znam za sebe, svijet stalno propada i nikako da propadne. O opasnosti od nuklearnog rata slušam otkad sam bio mali. Zato ja prvenstveno podržavam mlade koji imaju ideale, poput Tese Goldstein, da dođu u prve redove i kad dođe vrijeme preuzmu vodstvo u SDP-u. I cijelo vrijeme čekam da konačno postanemo građanska država. Mislim da polako idemo u tom smjeru – ja sam svjedok vremena kada su se novci za HDZ nosili u vrećama i kada se nastojalo silom spriječiti demonstracije za Stojedinicu. A sada ipak netko ide u zatvor zbog korupcije, naravno zbog Europe, a ne zbog nas. Ali ipak ide. Bez slobodnih državnih institucija nema slobodnih građana, niti zajedništva.