Učitavanje...
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
Vodeći se načelom transparentnosti i nakon završene neovisne istrage, ovim putem obavještavamo javnost o detaljima sigurnosnog incidenta uočenog dana 7. listopada 2026. godine, poduzetim mjerama te načinu na koji se možete dodatno zaštititi.
1. Što se dogodilo?
Dana 7. listopada 2026. godine uočili smo neovlašteni pristup sustavu koji je zahvatio podatke o članovima organizacije SDP-a. Sigurnosnim protokolom i brzom intervencijom navedena aktivnost je u potpunosti zaustavljena te je situacija stavljena pod potpunu kontrolu. Radi provođenja detaljne analize i osiguranja maksimalne razine zaštite, sustav je stavljen u strogo kontrolirani režim rada. Analizom je utvrđeno da je neovlaštena osoba iskoristila propust u web aplikaciji, pristupila datoteci s podacima te preuzela njezin sadržaj.
2. Koji su podaci zahvaćeni predmetnim događajem?
Opseg podataka nije jednak za sve osobe. Incident je, ovisno o pojedinoj osobi, obuhvaćao sljedeće kategorije podataka:
● ime i prezime,
● adresu i mjesto,
● broj telefona/mobitela/fax,
● zanimanje i podatke o zaposlenju.
3. Moguće posljedice
Do sada nismo zabilježili zlouporabu preuzetih podataka. Međutim, postoji mogućnost da ih neovlaštene osobe pokušaju iskoristiti za slanje neželjenih SMS poruka ili za neželjene pozive.
4. Što smo poduzeli?
Sigurnosnim protokolom i brzom intervencijom navedena aktivnost je u potpunosti zaustavljena te je situacija stavljena pod potpunu kontrolu. Radi provođenja detaljne analize i osiguranja maksimalne razine zaštite, sustav je stavljen u strogo kontrolirani režim rada.
Angažirali smo neovisne stručnjake za forenzičku analizu kako bismo utvrdili uzrok i opseg incidenta.
Proveli smo dodatne provjere sigurnosti web aplikacije i pripadajuće infrastrukture te uveli dodatne tehničke i organizacijske mjere zaštite.
Dodatno, o predmetnom događaju smo službeno obavijestili policiju podnošenjem kaznene prijave i Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
5. Kako se možete zaštititi?
Obratite pažnju ako primite neočekivan poziv ili poruku u kojoj netko traži Vaše osobne podatke, lozinke, podatke o kartici ili uplate.
Ne otvarajte poveznice i privitke iz poruka sumnjivih ili nepoznatih pošiljatelja.
Važna napomena: SDP od Vas nikad neće telefonom, SMS-om ni e-poštom tražiti lozinke, PIN-ove, podatke o platnim karticama niti uplate novca. Ako sumnjate na prijevaru, javite se nama, a po potrebi i policiji.
6. Kontakt Službenika za zaštitu podataka
Za sva dodatna pitanja u vezi s predmetnim događajem te za ostvarivanje prava iz područja zaštite osobnih podataka možete se obratiti našem službeniku za zaštitu podataka na sljedeće načine:
● putem E-mail-a: zop@sdp.hr
Ili
● poštom na adresu: Trg Drage Iblera 9, 10000 Zagreb s napomenom “Za službenika za zaštitu podataka”
Više o obradi osobnih podataka članova možete pročitati i na: https://www.sdp.hr/zastita-osobnih-podataka
S poštovanjem,
SDP
Borzan izabrana za potpredsjednicu europskih socijaldemokrata
Vlašić Ijkić: Građani i dalje čekaju rješenja i podršku
Saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić je održala slobodni govor u Hrvatskom saboru na temu sustava socijalne skrbi.
Povećanje proračuna na poziciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike samo po sebi nije dokaz uspješne socijalne politike. Na nekim stavkama se sredstva povećavaju, na pojedinim stavkama smanjuju i zato je važno znati kakve će konkretne rezultate ta preraspodjela donijeti.
Navela je kako osobi s invaliditetom ne pomaže mnogo podatak da je u proračunu osigurano više novca ako mjesecima čeka rješenje, ako ne može dobiti potrebnu podršku ili ako joj usluga nije dostupna u mjestu u kojem živi. Zato tražimo da Ministarstvo uz financijske iznose redovito objavljuje i podatke o broju korisnika, vremenu rješavanja zahtjeva, zaostacima i stvarnoj dostupnosti usluga.”
Istaknula je kako se smanjuju sredstva za financiranje domova za starije osobe putem decentraliziranih sredstava čiji su osnivači županije, za 3,6 milijuna eura.
“Nedopustivo je da se povećani troškovi poslovanja domova na kraju prebace na korisnike kroz više cijene smještaja, čija je cijena u protekle tri godine rasla i do 50 posto.”
Za inkluzivni dodatak sredstva se povećavaju za 185 milijuna eura.
“Gotovo 95 000 zahtjeva je u obradi. Zakonski rokovi za donošenje rješenja su 15, odnosno 30 dana, a ljudi čekaju mjesecima, pa dulje od godinu dana. Sada im ministarstvo poručuje da bi zaostatci trebali biti riješeni do proljeća 2027. godine. Ne vidimo kako jer su upravo tim istim rebalansom smanjili sredstva za rad Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i to za 148 tisuća eura.”
Naglasila je kako su značajno smanjena sredstva za skrb o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, skrb o osobama s mentalnim, intelektualnim, tjelesnim i osjetilnim oštećenjima te programi za podizanje kvalitete i dostupnosti socijalne skrbi. Prema navedenim iznosima, pojedina smanjenja kreću se od više od milijun do pet milijuna eura, odnosno ukupno se smanjuje gotovo 34 milijuna eura.
“Kako će ustanove socijalne skrbi osigurati kvalitetnu skrb ako im se smanjuju proračunska sredstva?”
Nadalje, istaknula je kako prema procjenama Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi, u Hrvatskoj danas nedostaje između 700 do 1000 socijalnih radnika, što je ozbiljan strukturni deficit koji se osjeća u svakom području sustava.
“Ministar u odgovoru na moje zastupničko pitanje navodi kako je 2023. – 2025. broj stručnih radnika u Zavodu za socijalni rad povećan za 412 radnika (245 Zavod, a u područnim uredima Zavoda 167), te je ukupno zaposlenih 2273 stručna radnika.
Natječaji se raspisuju, no stručni radnici nisu zainteresirani za rad u sustavu koji je godinama preopterećen. Najbolje o tome govori podatak - od ukupnog broja prestanka radnog odnosa u zadnje 4 godine, 44 % se odnosi na sporazumni raskid ugovora o radu.
To je 327 radnih odnosa i govori o značajnom odljevu stručnih radnika iz sustava socijalne skrbi. Danas više nego ikad stručni radnici se bave administriranje prava iz sustava socijalne skrbi – gdje najveće opterećenje predstavlja administriranje inkluzivnog dodatka. Već imamo 230 tisuća korisnika, a još 95 tisuća zahtjeva je u obradi te je sustav neodrživ.”
Zaključuje kako je potrebno žurno izmjestiti administriranje inkluzivnog dodatka iz sustava socijalne skrbi kako bi se stručni radnici mogli baviti prvenstveno pomoći obiteljima u prevladavanju životnih poteškoća. Ulaganje u profesionalnost i zagovaranje stručnost u radu je jedini ispravni smjer razvoja socijalne skrbi.
“Prema podacima Sindikata jedan stručni radnik brine o 200-300 obitelji, dok u Švedskoj brine o 20-30 obitelji. Također osim manjka zaposlenih te administrativnog opterećenja i prevelikog broja korisnika gorući problemi su nedovoljni smještajni kapaciteti za korisnike u potrebi.
Nedostaju dubinske reforme koje bi socijalnu skrb učinile modernom, održivom i usmjerenom na život u zajednici. Bez jasne strategije deinstitucionalizacije i ozbiljnog jačanja kadrova, sustav ostaje preopterećen i udaljen od potreba građana.
A onda i odgovornost za tragične slučajeve ne može biti isključivo na pojedincu koji nema podršku niti odgovarajući tim za rad, nego na ministarstvu i Vladi, koji nisu organizirali međuresorno povezan sustav za zaštitu ranjivih skupina.”
SDP traži objavu rezultata mjerenja onečišćenja u Slavonskom Brodu
Grad Slavonski Brod objavio je da su provedena dodatna mjerenja na dva industrijska postrojenja kako bi se utvrdilo koje onečišćujuće tvari dolaze iz industrije, na što su u srijedu reagirali iz Županijskog SDP-a zatraživši objavu razultata mjerenja.
Budući da su mjerenja pokazala prisutnost onečišćujućih tvari koje lokalne mjerne postaje ne mjere, Grad je zatražio očitovanje Državnog inspektorata, koji industrijskim postrojenjima može naložiti dodatne mjere kako bi spriječila ispuštanje tih tvari u zrak.
Iz Županijske organizacije SDP-a na to su upozorili da građani i dalje ne znaju odgovore na pitanja - koje onečišćujuće tvari su izmjerene, u kojim koncentracijama, jesu li utvrđena prekoračenja propisanih vrijednosti i postoji li rizik za zdravlje građana?
Ako se radi o nezakonitom onečišćenju okoliša, je li protiv počinitelja podnesena prekršajna ili kaznena prijava, pita SDP u priopćenju ističući kako su posebno zabrinjavajući rezultati mjerenja lebdećih čestica MP2,5, koje ulaze u pluća i koje su kancerogene.
SDP poručuje da građani Slavonskog Broda imaju pravo znati što udišu, a nije njihov posao da godinama istražuju izvore onečišćenja, podnose prijave, obilaze institucije i sudjeluju u sastavljaju akcijskih planova - to je odgovornost Grada, države i nadležnih tijela.
Zato traži da Grad Slavonski Brod objavi rezultate mjerenja i očitovanje o činjenici da, iako su morale, postojeće mjerne postaje nisu prikazale rezultate identične dodatnom mjerenju koje je pokazalo zagađenje zraka.
Građani Slavonskog Broda više ne trebaju obećanja i pokušaje rješavanja problema koji pucaju u prazno nego istinu i konkretne korake državnih institucija, poručuje Ivana Ribarić Majanović iz Županijskog SDP-a.
Zadnje vijesti
SDP i Možemo! traže smjenu Uprave Fonda za zaštitu okoliša
Saborski zastupnici SDP-a i Možemo! zatražili su u srijedu smjenu Uprave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zbog, kako kažu, 640 milijuna eura viška kojeg drže na računu i zarađuju na kamatama dok istodobno ne ulažu u infrastrukturu i ne isplaćuju naknade komunalnim društvima.
"Fond je zadnjih 10 godina akumulirao 640 milijuna eura viška, to je novac koji je naplatio od građana kao naknadu za zbrinjavanje otpada. No, umjesto da je gradio nove centre za gospodarenje otpadom, sortirnice, kompostane, Fond akumulira taj novac na računu, daje bankama i zarađuje na kamatama", izjavio je zastupnik Mihael Zmajlović na konferenciji za medije u Saboru.
Naveo je kako je Fond samo prošle godine od kamata zaradio osam milijuna eura. "U svakoj uređenoj državi, ali i u bilo kojem uređenom poduzeću, Uprava Fonda bila bi odavno smijenjena, a i ministrica koja to gleda, kao i svi ministri proteklih 10 godina" ustvrdio je.
Dodatnim razlogom za smjenu Uprave smatra činjenicu da Fond, prema njegovim riječima, u proteklih deset godina nije javno objavio nijedan program rada ni izvješće o radu, iako je to bio dužan učiniti prema zakonu, a Vlada na njih davati suglasnosti. Upozorio je i da javnost nema uvid u prihode prikupljene od posebnih kategorija otpada ni u način na koji je taj novac potrošen od 2015. godine.
"Ne zna se što je bilo opasnije - njihovi mandati ili ono što se dogodilo u Hrvatskoj. Sve to je slika ovog sustava i vođenja države te zašto smo došli do situacije Gospića, Benkovca i da je Hrvatska danas zatrpana otpadom. Svako manje mjesto ima neko ilegalno odlagalište otpada", rekao je.
Zastupnica Dušica Radojčić upozorila je da Fond komunalnim društvima ne isplaćuje sredstva prikupljena od naknada za proširenu odgovornost proizvođača koji stavljaju ambalažu na tržište. Tim se novcem prema zakonu, kazala je, trebaju pokrivati troškovi komunalnih društava za prikupljanje, sortiranje, prijevoz, recikliranje i energetsku oporabu otpada.
Prema njezinim riječima, Fond tu naknadu prikuplja od 1. siječnja 2025., a komunalnim društvima nije isplatio ni euro, zbog čega su ona nastavila snositi troškove koje, prema zakonu, ne bi trebala plaćati.
"Građani to već plaćaju kada kupuju proizvode u ambalaži, ali sada su dužni putem računa komunalnih tvrtki plaćati dva puta taj trošak", upozorila je Radojčić.
Dodala je da ni financijski plan Fonda ni izmjene proračuna u kojem se, smatra, iščitava "kolosalan neuspjeh" u gospodarenju otpadom i financiranju gospodarenja otpadom, ne navode koliko je uopće te naknade prikupljeno u dvije godine, niti koliko je novca isplaćeno. Upozorila je i da još nije dovršena niti uputa kojom bi se utvrdio način isplate tih sredstava.
Uz to, Radojčić je istaknula da se rebalansom smanjuju sredstva namijenjena izgradnji sustava odvojenog prikupljanja otpada. Iako je za tu svrhu ove godine bilo planirano više od 11 milijuna eura, izmjenama proračuna iznos se smanjuje na 3,3 milijuna eura.
Ocijenila je apsurdnim da se, unatoč velikim neiskorištenim sredstvima Fonda, smanjuju izdvajanja za odvojeno prikupljanje otpada, dok se istodobno režu sredstva za energetsku obnovu stambenih zgrada, kojom bi se dugoročno smanjili računi građana, a subvencionira plin.
Ahmetović: Plenković je normalizirao ustaštvo
Zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović na današnjoj konferenciji za medije u Hrvatskom saboru osudila je navijačko divljanje i pronacističke ispade u Splitu, pružila podršku novinarima koji su izloženi prijetnjama i napadima te odgovornost za normalizaciju ustaštva i narušavanje javnog prostora pripisala politici premijera Andreja Plenkovića.
„Andrej Plenković je, metaforički rečeno, najveći huligan koji je normalizirao ustaštvo, a sve zbog političke trgovine i održavanja samoga sebe na vlasti”, poručila je Ahmetović.
Ahmetović je upozorila na sve učestalije napade na novinare i pokušaje njihova zastrašivanja, istaknuvši da izjave kojima ih se naziva „crvima”, neprijateljima ili plaćenicima predstavljaju nedopustiv pritisak na slobodu medija i javnu riječ.
Podsjetila je i na ranije Plenkovićeve istupe u kojima je prozivao novinare i dovodio u pitanje njihovu profesionalnu nepristranost, ocijenivši da takva retorika pridonosi atmosferi u kojoj se novinare pokušava diskreditirati i zastrašiti.
„Treba li još koji dokaz da je Andrej Plenković taj kojem se treba postaviti pitanje: kada ćeš snositi odgovornost za ovo što činiš našem društvu?”, upitala je Ahmetović.
Posebno je prozvala predstavnike nacionalnih manjina koji podupiru parlamentarnu većinu, pozvavši ih da se jasno očituju o događajima u Splitu i društvenoj klimi u kojoj se takvi ispadi događaju.
„Ne može se Andrej Plenković istodobno predstavljati kao uglađeni europejac, a normalizirati ono što je neprihvatljivo. On je propagandist u bijelim rukavicama”, zaključila je.
Govoreći o izboru glavnog ravnatelja HRT-a, Ahmetović je upozorila na netransparentnost postupka i izostanak jasno utvrđenih, objektivnih i unaprijed objavljenih kriterija za vrednovanje kandidata. Ocijenila je da je takav postupak protivan duhu i zahtjevima Europskog akta o slobodi medija.
Pozvala je vladajuće da javnosti pokažu kada su utvrđena mjerila za vrednovanje programa kandidata, gdje su objavljena i na koji su način kandidati uspoređivani.
„Bilo bi zanimljivo vidjeti kada su donesena mjerila vrednovanja tog programa, gdje su objavljena i kako su prema njima bili uspoređivani kandidati”, istaknula je Ahmetović, referirajući se na program kandidata Ivana Miočića.
Upozorila je da bi se novim imenovanjem mogao nastaviti kontinuitet političkog kadroviranja na javnoj televiziji, čija je neovisnost, kako je navela, već godinama pod pritiskom politike. Podsjetila je i na izvješća Europske komisije o vladavini prava koja upozoravaju na prevelik utjecaj politike na javne medije.
Kao primjer problema s uređivačkom neovisnošću navela je sinoćnje izvještavanje HRT-a o deset godina Plenkovićeve vlasti, u kojem, prema njezinim riječima, nisu spomenute brojne kontroverze koje su obilježile taj period, uključujući odlazak kompromitiranih ministara i afere koje su potresale Vladu.
Ahmetović je otvorila i pitanje upravljanja javnim novcem na HRT-u tijekom mandata prethodnog glavnog ravnatelja Roberta Šveba. Upozorila je na moguće sukobe interesa, dodjelu poslova bez natječaja i ugovora te rast troškova vanjskih tehničkih usluga.
Prema podacima koje je iznijela, tvrtki povezanoj s bivšim poslovnim okruženjem ravnatelja dodijeljeno je 717.000 eura, dok je za poslove s tvrtkom Croatel navela iznos od 1,02 milijuna eura. Istaknula je i da su troškovi vanjskih tehničkih usluga između 2018. i 2023. porasli za 363 posto.
Podsjetila je i na odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kojom je Šveb sankcioniran zbog naknada te na povećanje sredstava koja se iz državnog proračuna izdvajaju za HRT.
„Sustav je ovakav: ti proizvodiš gubitke, a mi ćemo ti pokriti koliko bude trebalo”, opisala je Ahmetović odnos vlasti prema javnom servisu, otvorivši i pitanje ugovora vrijednog 880.000 eura, za koji je navela da je sklopljen s tvrtkom u čijoj je upravi, kako je rekla, sjedila Švebova kuma. Ahmetović je pozvala istraživačke novinare da provjere je li ugovor realiziran i što je njime trebalo biti isporučeno.
Komentirajući jutrošnje izjave predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave o pronacističkom divljanju u Splitu, Ahmetović je ocijenila da se ta stranka nalazi u političkoj i komunikacijskoj krizi.
„Ivan Penava je prešao u oporbu, samo još nije napustio vladajuće”, kazala je, povlačeći paralelu s ranijim istupima Domovinskog pokreta u slučaju Josipa Dabre, kada su predstavnici te stranke kritizirali vlastitu vladajuću većinu.
Na pitanje može li aktualna situacija dovesti do raspada parlamentarne većine, rekonstrukcije Vlade ili prijevremenih izbora, Ahmetović je odgovorila da ne želi kalkulirati, podsjetivši da Plenković i dalje raspolaže dovoljnim brojem zastupničkih glasova.
Zaključno je ponovno pozvala predstavnike nacionalnih manjina koji podupiru Vladu da se očituju o društvenim problemima, od napada na novinare i događaja u Splitu do siromaštva umirovljenika, kašnjenja u ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak, problema u zdravstvenom sustavu i afera s nezakonitim odlaganjem otpada.
Mirela Katalenac nova je predsjednica Foruma žena SDP-a
U subotu je u Zagrebu održana XXI. Izborna konvencija Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Hrvatske, na kojoj su delegatkinje izabrale novo vodstvo organizacije. Za novu predsjednicu izabrana je Mirela Katalenac, dok su za potpredsjednice izabrane Sonja Kovač i Ružica Jakšić.
Konvenciji su, među ostalima, nazočili predsjednik SDP-a Hrvatske Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Foruma seniora SDP-a Ivo Jelušić, predsjednik Foruma mladih SDP-a Lovro Lukavečki te prva predsjednica Foruma žena SDP-a Željka Antunović.
Novoizabrana predsjednica Mirela Katalenac zahvalila je članicama na izboru te istaknula kako želi okupljati, osnaživati i vratiti Forumu žena još snažniju ulogu u stranci i društvu.
„Uistinu me čini sretnom, zadovoljnom i vrlo ponosnom današnji izbor za predsjednicu. Istodobno me čini i vrlo odgovornom jer želim nastaviti raditi sve ono što su generacije žena prije nas u SDP-u stvarale i za što su se borile. To su prije svega ekonomska neovisnost žena jer je jedino ekonomski neovisna žena sigurna i samostalna žena. Nastavljamo borbu protiv nasilja nad ženama, koja nikako ne smije biti samo deklarativna, već mora biti vrlo konkretna. I, u konačnici, nastavljamo borbu za sekularnost i pravo žene na izbor. Mislim da je SDP u tome uvijek bio vrlo jasan“, poručila je Mirela Katalenac, nova predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Hrvatske.
U svom mandatu Katalenac najavljuje snažnije povezivanje lokalnih organizacija i veći angažman na terenu. Posebno je istaknula važnost borbe protiv rodnog jaza u plaćama i mirovinama te potrebu da sustav reagira prije nego što dođe do tragedije. Cilj novog vodstva bit će izgraditi Forum žena koji pruža podršku svakoj članici, otvara prostor novim generacijama žena i aktivno sudjeluje u oblikovanju politika koje doprinose ravnopravnijem društvu.
Mirela Katalenac je diplomirana ekonomistica i savjetnica za odgoj i obrazovanje Zagrebačke županije. Članica je SDP-a od 2000. godine. Svoje političko sazrijevanje započela je u Forumu mladih. Prošla je sve stranačke razine - od mjesnog odbora do vijećnice SDP-a u Županijskoj skupštini Zagrebačke županije u tri mandata. Članica je Predsjedništva SDP-a Zagrebačke županije i Glavnog odbora SDP-a Hrvatske.
U Predsjedništvo Foruma žena izabrane su: Tatjana Šimac Bonačić, Jasenka Broz, Andreja Marić, Valentina Đurek, Anamarija Benja Katić i Ivana Mlinar.
U Glavni odbor su izabrane: Vanja Posavac, Slavenka Mušan, Patricija Šuster, Marija Vukobratović, Emila Ralić, Sonja Kučera, Lea Leonarda Pašić, Gianna Krstičević, Viki Puharić, Anka Zelalija, Višnja Bunić, Tatjana Kreč, Marina Polovina, Nikolina Jureković, Mirela Han Pižeta, Daniela Zdeličan, Ivana Salopek, Jasna Petek, Mateja Jedinak, Miša Majkić Vukčević, Ivana Vučenović, Nada Pintar i Sanja Jurković Draganić.
U Nadzorni odbor su izabrane: Vedrana Mišković, Renata Kovačić, Klaudija Kostov-Žderić, Bojana Puzigaća i Katarina Grga Minga.
Izborna konvencija Foruma žena: Nastavljamo borbu za ravnopravnost!
SDP će nakon izborne konvencije Foruma žena u subotu dobiti novu čelnicu, a uvodničari na skupu su poručili kako se žene u stranci trebaju okupiti oko zajedničke ideje da svaka žena ima pravo živjeti slobodno, sigurno, dostojanstveno i ravnopravno.
Pod geslom "Hrabro za jednakost, odlučno za promjene" u Zagrebu se odražava 21. izborna konvencija Foruma žena SDP-a na kojoj će se birati nasljednica aktualne predsjednice Sandre Krpan između kandidatkinja Mirele Katalenac i Ružice Jakšić.
U uvodnom govoru Krpan je istaknula da šutnja neće zaštiti žene i zaustaviti nasilje, ukloniti nejednakosti niti sačuvati prava žena. Za promjene su potrebne glas, hrabrost i djelovanje, poručila je, pozvavši na povezivanje i okupljanje oko zajedničke ideje da svaka žena ima pravo živjeti slobodno, sigurno, dostojanstveno i ravnopravno,
„Razlike među nama ne smiju nas podijeliti ondje gdje je riječ o tom temeljnom cilju, moramo jedna drugoj biti oslonac i djelovati zajedno jer naš glas čini razliku”, poručila je.
Nasilje nad ženama nije privatna stvar nego odgovornost cijelog društva zato moramo ohrabriti žene da progovore i osigurati da institucije svaku prijavu shvate ozbiljno.
„Javna molitvena okupljanja ne smatram nimalo bezazlenim. Poštujem pravo svakoga da vjeruje i moli no, problem je kada se javna poruka veže uz očekivanje da muškarci budu duhovni autoriteti u obitelji, a žene čedne i da im se suzi pravo na izbor”, istaknula je.
Krpan kaže da ravnopravnost nije potpuna dok žene za jednak rad ne dobivaju jednaku plaću, dok se skrb za djecu, starije i kućanstvo podrazumijeva kao njihov neplaćeni posao. Po podacima Eurostata, udio žena među menadžerima u Hrvatskoj iznosi 27,6 posto, dok je u Švedskoj 44,5 posto.
Skup je pozdravila prva predsjednica Foruma žena Željka Antunović, bivša ministrica i potpredsjednica Vlade, koju su SDP-ovci dočekali stojećim ovacijama.
„Bit će uskoro 32 godine kako je Forum osnovan, s posebnom funkcijom političkog potpomaganja ženama da budu aktivne i uspješne u političkom životu, da postanu vidljive i na taj način doprinesu rejtingu stranke i socijaldemokracije”, kazala je.
Potporu je Forum žena dobio i od predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića koji je izjavio kako ima natpis "molim, pričekajte", koji najbolje oslikava odnos prema ženama u Hrvatskoj.
Žene u prosjeku čekaju sedam godina da prijave nasilje u obitelji, a kada prijave, dođu do "molim, pričekajte" i nailaze na birokraciju i zid institucija. Od 15 ubojstava žena u prošloj godini 11 je počinio partner, a femicid je predvidljivo ubojstvo jer mu prethodi nasilje, ekonomska ovisnost i strah pred "molim, pričekajte".
I kod ginekologa, dodaje, opet "molim, pričekajte", a u Hrvatskoj manjka 105 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, 250.000 žena uopće nema ginekologa i onda dolazi do puzajuće privatizacije hrvatskog zdravstvenog sustava. Kazao je i da žene u Hrvatskoj imaju za četvrtinu manju mirovinu nego muškarci.
Hajdaš Dončić: Navijački neredi su odraz Plenkovićeve vladavine
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je u subotu da su navijački neredi u Hrvatskoj odraz društva, desetogodišnje vladavine Andreja Plenkovića i relativizacije fašističkih pozdrava i najavio prijedlog reforme pravosuđa radi bržeg kažnjavanja navijačkog nasilja.
Navijački neredi su odraz činjenice da Hrvatska nema građanski odgoj u školi, kao i nasilja, vulgarizma, ismijavanja, gluposti i ružnih riječi, koji kreću čak i od Sabora, istaknuo je u izjavi novinarima prije početka 21. Izborne konvencije Foruma žena SDP-a.
„Prvo što ćemo napraviti s našim partnerima iz Možemo je uvođenje građanskog odgoja u škole. Predstavit ćemo kroz mjesec dana reformu pravosuđa koja će regulirati nasilje na stadionima. Nije sve u kaznama, pravila postoje, ali ljudi ne igraju po njima, sve zajedno mora biti kontinuirani rad koji kreće od hrvatskog obrazovnog sustava jer državu imamo, ali nemamo društvo”, kaže Hajdaš Dončić.
Treba samo malo političke volje da se stvari u Hrvatskoj promijene jer ako imate stabilan politički sustav imate i stabilno društvo. Kod nas je politički sustav nadograđen velikim brojem tzv. žetona, linijama manjeg otpora, uvlačenjem u Vladu krajnjih desničara i onda imamo ovo što imamo, ustvrdio je.
„Postoji politička odgovornost, za nju je uvijek odgovorna prva osoba, a prva osoba u Hrvatskoj je Andrej Plenković”, poručio je Hajdaš Dončić.
Društveni model se mora promijeniti, a to se može samo na izborima i borbom za normalnu, građansku Hrvatsku u kojoj ne možemo izjednačavati govor mržnje i fašizma s aktivizmom. To nije jednako jer demokracija nisu samo prava nego i obveze, dodao je.
Predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ranko Ostojić ustvrdio je kako niz godina gledamo scene slične onima u Splitu, ali izgleda da smo sada dotaknuli dno.
„Te scene nisu samo sramota Splita nego ih se srami svaki navijač Hajduka jer je to zasjenilo veličanstvenu pobjedu na terenu. To nije novost i kao ministar unutarnjih poslova puno puta sam vidio kako pravi navijači nisu oni koji se tako ponašaju i koji su spremni tući policiju”.
Iznenadilo ga je što su iz splitske policije kazali da Torcida ne komunicira s njima. Policija je pokazala apsolutni strah i kukavičluk od onih koji su spremni napraviti ovakvu sramotu, ne samo Splitu nego i svima nama koji smo zainteresirani da Hajduk i dalje bude dobar klub, rekao je.
Ostojić smatra da se neće ništa dogoditi osim nekoliko uhićenja zbog pritiska javnosti, a i to će otići u zastaru jer se danas svi boje organizirane Torcide koja vlada Hajdukom.
Mogu se ponašati kako ih je volja, a zemlja koja dozvoli da joj navijači usred ljeta zaustave promet na autocesti treba se sramiti policije koja to nije spremna zaustaviti, poručio je.
Postavio je pitanje tko financira takve stvari i tko stoji iza takvih ekipa. Tko financira ta silna putovanja, besplatne kombije, topovske udare i bengalke koje si građani Hrvatske ne mogu tek tako priuštiti, zapitao je Ostojić i poručio nadležnima - neka izvole pratiti trag novca.
SDP Zagreb predlaže konkretnu pomoć za preko 30.000 umirovljenika
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, SDP Zagreb uputio je u skupštinsku proceduru i javnu raspravu prijedlog izmjena Odluke o socijalnoj skrbi.
Predsjednik SDP-a Zagreb Matej Mišić istaknuo je kako Vlada Andreja Plenkovića ukidanjem poreza na mirovine bez kompenzacijskih mjera za umirovljenike s mirovinama do 600 eura okreće leđa umirovljenicima koji najteže žive. Zagrebački SDP ovim prijedlogom pokazuje kako se sustavno i pravedno brine o svojim sugrađanima.
Mišić je naglasio da trenutačno u Zagrebu čak 63.000 umirovljenika živi s mirovinom manjom od 600 eura, od čega više od 35.000 njih preživljava s manje od 500 eura mjesečno. SDP-ovim prijedlogom obuhvatit će se više od 30.000 novih umirovljenika u gradu Zagrebu, osiguravajući im novčanu potporu na koju do sada nisu imali pravo.
Ključne mjere SDP-ovog prijedloga za zagrebačke umirovljenike:
Povećanje cenzusa za novčanu pomoć: cenzus za ostvarivanje prava na novčanu pomoć diže se s dosadašnjih 350 eura na 500 eura.
Veći mjesečni iznosi potpore: umirovljenici s primanjima do 200 eura dobit će pravo na 100 eura mjesečne pomoći; oni s primanjima između 200 i 300 eura primat će 75 eura mjesečno; a umirovljenici s primanjima od 300 do 400 eura dobit će 45 eura mjesečno.
Uskrsna i božićna košarica: svi umirovljenici s mirovinom manjom od 500 eura ostvaruju pravo na prigodni dar za Uskrs (uskrsnicu) i Božić (božićnicu), koje su za posljednji Božić i Uskrs iznosile 100 eura.
Iako će ukidanje poreza na mirovine izravno utjecati na gradski proračun - jer ta odluka Zagrebu oduzima 85 milijuna eura godišnjeg prihoda - SDP je pronašao način kako pomoći najugroženijim umirovljenicima.
Grad Zagreb će kroz ove mjere osigurati dodatnih 7 milijuna eura iz gradskog proračuna kako bi pomogao onima na koje je Vlada Andreja Plenkovića zaboravila, a to su umirovljenici s najnižim mirovinama.
Podršku ovoj inicijativi u ime nacionalnog vodstva stranke dala je i potpredsjednica SDP-a Hrvatske Mirela Ahmetović, naglasivši kako je inflacija u Hrvatskoj dvostruko veća od europskog prosjeka, što desetljeće vladavine HDZ-a pretvara u potpunu devastaciju životnog standarda najslabijih.
„Dok Plenković i njegova Vlada zatvaraju oči pred činjenicom da građani žive u neimaštini, SDP djeluje. Zagreb je prvi reagirao, a uvjereni smo da će primjer Zagreba slijediti i sve druge jedinice lokalne samouprave kojima su građani na prvom mjestu,“ poručili su čelnici zagrebačkog i nacionalnog SDP-a.
Održan okrugli stol o prevenciji seksualnog nasilja nad djecom
Danas je u Hrvatskom saboru, u organizaciji Kluba zastupnika SDP-a, održan okrugli stol „Prevencija seksualnog nasilja nad djecom i zaštita žrtava“. U raspravi je istaknuta potreba za trajnim, institucionalno osiguranim programima prevencije, pravodobnom stručnom pomoći djeci žrtvama te učinkovitijim postupanjem institucija koje ih trebaju zaštititi.
Okrugli stol, koji su inicirale saborske zastupnice Sandra Krpan i Ana Puž Kukuljan, okupio je predstavnice stručnih ustanova i organizacija civilnog društva te institucija uključenih u zaštitu djece. U središtu rasprave bila su pitanja prepoznavanja i prijavljivanja seksualnog nasilja, dostupnosti pomoći te zaštite djece od dodatne retraumatizacije tijekom postupaka.
Seksualni zločini su najteži zločini koji se događaju nad našom djecom. U Hrvatskoj je u zadnje dvije godine prisutan porast takvih oblika zločina, a posebno traumatično je što se takvi zločini događaju u krugu obitelji, vrlo često su to osobe koje su bliske djeci. Novim tehnologijama djeca su suočena sa groomingom i zloupotrebom AI generiranog alata za izradu zlostavljačkih materijala, za što trenutno u Hrvatskoj nemamo adekvatan odgovor.
Potrebno je preispitati učinkovitost postojećeg registra počinitelja seksualnih kaznenih djela na štetu djece, osigurati dosljednije provjere osoba koje rade s djecom, spriječiti zamjenu zatvorskih kazni radom za opće dobro u takvim slučajevima te je potrebno trajno čuvanje podataka o počiniteljima.
S okruglog stola upućena je poruka da zaštita djece od seksualnog nasilja zahtijeva trajnu odgovornost i suradnju svih nadležnih sustava. Svakom djetetu treba osigurati mogućnost da sigurno progovori o nasilju, dobije pravodobnu pomoć i bude zaštićeno tijekom cijelog postupka i oporavka zato se zalažemo da dijete svoju izjavu o proživljenom nasilju da samo jednom u Dječjoj kući (Barnahus).
SDP se zalaže za izradu zasebnog Zakona za zaštitu djece od seksualnog zlostavljanja.
Hajdaš Dončić za RTL: Imat ćemo pobjedničku listu
O rezultatima najnovijeg Cro Demoskopa, ali i drugim aktualnim političkim temama, u studiju RTL-a Danas s predsjednikom SDP-a Sinišom Hajdašem Dončićem razgovara reporterka RTL-a Dajana Šošić.
SDP drugi mjesec zaredom pada za jedan postotni bod. Što vidite kao razlog tome?
Politika je maraton, a ne utrka na 100 ili 200 metara. Ono što ja gledam, već zadnjih nekoliko mjeseci, otkako smo s pregovorima s Možemo došli u jednu višu fazu, zapravo je blok. U tom bloku mi smo prema nekim anketama na 33, a prema nekima na 36 posto, dok je HDZ negdje ispod 30 posto. Dakle, gledam blok, a u konačnici građani Republike Hrvatske na parlamentarnim izborima dat će nekome glas. Moj zadatak kao predsjednika SDP-a jest da imam dobru listu kako bismo zajedno s Možemo mogli sastaviti Vladu. To je jedino bitno.
Vidite li možda razlog tome i u činjenici da, prema našem istraživanju, niste među deset najpopularnijih političara?
Ključan je moj posao, a moj posao je da pripremim program SDP-a, što smo i učinili sa savjetima i našim istaknutim pojedincima. Sada taj program usklađujemo s kolegama iz Možemo!. Već smo otvorili jedno poglavlje koje se tiče otpada.
Građani vas možda ne vide kao lidera koji može srušiti HDZ?
Mislim da imam iza sebe dosta političkih utakmica i da je sve stvar javne percepcije. Kada vaša televizija i druge televizije budu objavljivale naš zajednički zbroj, percepcija će se promijeniti.
Ljuti li vas to na neki način?
Ne. Ja ovdje nisam da bih možda svima bio simpatičan. Moj posao je sasvim drugačiji i vrlo ozbiljan. To je program koji radimo, program koji nikada u Hrvatskoj tako nije bio prezentiran jer je to program rada buduće Hrvatske.
Smatrate li da biste trebali nešto mijenjati, možda u komunikaciji i odnosu prema javnosti?
Ja se baš ne mogu promijeniti. Imam 52 godine, imam zavidnu političku karijeru i zavidnu znanstvenu karijeru. Nekome sam simpatičan, nekome nisam, ali kažem vam da izbori za predsjednika Vlade Republike Hrvatske nisu neposredni. Ovo su izbori za stvaranje parlamentarne većine i učinit ću sve, ama baš sve, da pobijedimo. Jer u svim anketama, čak i ako zbrojimo ovu posljednju anketu, mi smo puno, puno bolji od HDZ-a i to mi je ključno.
A što ako se trend nastavi? Ako SDP nastavi padati, a vaši partneri rasti? Može li to utjecati na tijek pregovora? Mogu li njima porasti apetiti?
Neće im porasti apetiti jer mi o tome razgovaramo već posljednjih šest mjeseci.
Ja o tome uopće ne razmišljam. Meni je to nebitno.
Mislite li da biste trebali?
Mislim da ne bih trebao. Trebam biti koncentriran na ovo što radim, a to su plan, program i ljudi. Jedino na to. A ovo između nas i Možemo, ako je netko jedan posto bolji, kao što su kolege iz Možemo, ja sam sretan. Sljedeći mjesec možda će biti drukčije. Znači, nebitno. Gledam zbroj i to mi je jedino ključno - da ljudima damo nadu da ova država može raditi za njih, da ne mora raditi za ekomafiju, da ne mora raditi za elite, da ne mora raditi za interesne skupine, nego da može raditi za čovjeka iz Slavonije, Zagorja, Međimurja. Jedino je to bitno. I to je ta velika razlika između mene i kolega iz Možemo te HDZ-a na drugoj strani. Mi to nećemo iznevjeriti.
Može li se suradnja s Mostom oko prikupljanja potpisa u Saboru protumačiti kao najava moguće buduće suradnje nakon izbora? Možete li to jasno reći?
Most je dva puta pomogao da HDZ pobijedi na izborima. Neke stvari se ne mijenjaju. Ali ono što ću uvijek prihvatiti, i što prihvaćam sada, jest neka dobra inicijativa koja ne zadire u ljudska prava. To ćemo prihvatiti.
A što se tiče moguće buduće suradnje nakon izbora? Čuli smo Sandru Benčić, ona je rekla definitivno ne.
Ovo je prvi put da SDP u svojoj povijesti ide s identitetski bliskom strankom. Priključit će nam se vjerojatno još neki, ali to su ljevica, lijevi centar i centar. To mi je bitno.
Sutra je na dnevnom redu opoziv Vlade. Što očekujete?
Očekujem buku i halabuku od HDZ-a. Očekujem skretanje teme, ali ovdje ću vrlo jasno naglasiti: Gospić je samo povod. Uzrok je nefunkcioniranje države, nefunkcioniranje institucija.
Tisuće i tisuće kamiona po državnoj cesti, svi okreću glavu. Državnog inspektora devet i pol mjeseci nema. Tek nakon prosvjeda je imenovan.
A pogledajte koliko direktora javnih poduzeća su vršitelji dužnosti. Dakle, Hrvatska postaje vršitelj dužnosti Andreja Plenkovića. Po šest mjeseci, po godinu dana nikoga nije imenovao.
I zato kažem da je Gospić samo povod. Uzrok je nefunkcioniranje institucija i to je jedan od naših ključnih argumenata, ali i dio našeg zajedničkog plana s Možemo. Tako mislimo upravljati državom.
Rekli ste da ste podigli ljestvicu najavom pokretanja stegovnog postupka vezanog uz Romanu Jerković. Što je s onima koji su i dalje u stranci, a imaju USKOK-ove optužnice, primjerice Bosilj, Antolić Vupora? Jesu li to dvostruki kriteriji?
U SDP-u ne postoje dvostruki kriteriji. Postoje načela kojih se članovi moraju pridržavati. Ovdje se radilo o javnom novcu i o mogućnosti da se kolegica očituje na Predsjedništvu. Ona je izabrala drugi put. Sama je izašla iz stranke.
Što se tiče drugih slučajeva, SDP je vrlo čist. Kada završe pravosudni postupci, mi ćemo donijeti odluku.
Ali nisu li to ipak dvostruki kriteriji?
Nema dvostrukih kriterija. Ovo je DORH i Turudić, a sud je neovisan. Kada sud donese odluku, mi ćemo tu odluku poštovati. Dakle, oni su na početku procesa. To su sasvim dva različita slučaja.
Romana Jerković nije imala nikakvu optužnicu
Ponavljam, ovdje se radi o javnom novcu. Mi smo kolegici ponudili mogućnost i pozvali je da iznese svoje protuargumente. Kolegica je sama izašla iz stranke i za nas ta priča završava.
Što je s onima koji su i dalje u stranci, a imaju USKOK-ove optužnice?
Kada završe pravosudni procesi, SDP će donijeti odluku. Kao i uvijek, ako su krivi, neće više biti članovi stranke. Ako nisu krivi, ostat će članovi stranke. To je vrlo jednostavno i vrlo jasno.
Da još jednom ponovim: DORH podiže optužnicu, pravnici brane svoje klijente, a sud donosi odluku. DORH ima veći izazov dokazati krivnju nego što oni imaju da se brane.
Pričekajmo samo završetak pravosudnog procesa. Ništa više. Tako je u svakom normalnom društvu.
Kako idu pregovori s Možemo i kada se očekuje konačan potpis koalicijskog sporazuma?
Konačan potpis zapravo je formalnost. Bitno je da smo u bloku jači, da smo se u 98 posto stvari usuglasili i da ćemo zajedno otvarati 20 tema diljem Hrvatske.
Krenuli smo s otpadom, a tu su i pravosuđe, zdravstvo, nacionalna sigurnost, industrijska transformacija, ekonomija, koja nam je jako bitna, poljoprivreda, zeleni plan, manjine, mediji i digitalna reforma Hrvatske.
Milinković: Ova Vlada je oslabila sustav nadzora i urušila institucije
Mario Milinković, saborski zastupnik i predsjednik Županijske organizacije SDP-a Vukovarsko-srijemske županije pozvao je na iskazivanje nepovjerenja Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću: „Premijer je politički odgovoran za sustav nadzora koji nije spriječio nezakonito odlaganje velikih količina otpada. Sutra će svaki saborski zastupnik svojim glasom odlučiti treba li Andrej Plenković snositi političku odgovornost za ono što se dogodilo u Gospiću. Za dovoz i nezakonito odlaganje tolikih količina otpada bili su potrebni prijevoz, lokacija, organizacija i novac te je upravo to moralo biti pod učinkovitim nadzorom države. Zato od premijera tražimo odgovor na pitanje: Kako je sustav koji vodi dopustio da se ovo dogodi?“
„Vlada Andreja Plenkovića imenovala je Andriju Mikulića na čelo Državnog inspektorata, Vlada Andreja Plenkovića je ta koja je oslabila sustav nadzora i urušila institucije i sustav, Vlada se brani time da institucije rade i da je sanacija počela. Mi i očekujemo da institucije rade i očekujemo da se otpad ukloni jer upravo za to građani i plaćaju državu. Iz tog razloga sutra tražimo političku odgovornost premijera i tražimo da mu Sabor Republike Hrvatske iskaže nepovjerenje. Tražimo odgovornost za državu koja nije pravodobno zaštitila ljude. Tražimo da se Gospić i ostale lokacije očiste, da se trošak naplati od odgovornih i da se obnovi nadzor koji će spriječiti da se ovakav slučaj ponovi.“, naglašava Mario Milinković.
Mario Milinković posebno ističe kako svaka lokalna zajednica ovisi o tome rade li državne inspekcije, reagira li se na upozorenja i štiti li se javni interes. „Tražimo sigurnu sanaciju, provjerljive rokove, javne rezultate mjerenja i naplatu troška od odgovornih. U Gospiću je, prema procjeni same Vlade, oko 44 tisuće tona opasnog i neopasnog otpada. Gotovo 33 tisuće tona zakopano je u zemlju. Pored tih brojki žive ljudi, obitelji ondje imaju kuće, obrađuju zemlju, odgajaju djecu i žele ostati u svojem kraju. Ti ljudi imaju pravo očekivati da ih država zaštiti, da im kaže što zna i da problem riješi na vrijeme. Od zastupnika iz naše izborne jedinice tražimo da javno objasne svoj stav i glas o povjerenju Plenkoviću. Kolegicama i kolegama iz vladajuće većine poručujem: svoj glas morat ćete objasniti i građanima koji su vas izabrali. Objasnite im zašto smatrate da premijer nakon Gospića zaslužuje vaše povjerenje. Pozivam sve zastupnike da podrže opoziv.“
Davor Benić, predsjednik Gradske organizacije SDP-a Vinkovci istaknuo je kako je ova priča oko otpada u Hrvatskoj samo nastavak filozofije i strategije bogaćenja na Hrvatskoj državi: „Prvo su jeftino uzeli tvornice, zatim su pouzimali atraktivna zemljišta, zatim su potplaćivanjem ljudi prouzročili iseljavanje ljudi iz Hrvatske te im je sada osiguran put da uz nešto malo ulaganja ostvare ekstra zarade i to uopće ne mareći za onečišćenje okoliša. Hrvatska ne smije postati odlagalište otpada za Europsku uniju.“
Davor Benić posebno je naglasio kako Vinkovci nemaju svoje odlagalište otpada: „U neuspjelom pokušaju da se napravi regionalno odlagalište otpada, sami Vinkovci su platili preko 2 milijuna eura štete. Gospodarenje otpadom u svakom gradu jest osnovni komunalni standard, usporediv s dostupnošću vode i kanalizacije te kao takvo ne može biti u rukama privatne tvrtke. Jedino Vinkovci i Virovitica od svih gradova imaju za gospodarenje otpadom angažiranu privatnu tvrtku. Potpuni je kuriozitet činjenica da izvješće o radu privatne tvrtke koja je zadužena za gospodarenje otpadom u Vinkovcima na Gradskom vijeću ne prezentira ovlaštena osoba iz te privatne tvrtke, nego pročelnica Upravnog odjela za komunalne poslove i uređenje grada. Posebno treba imati u vidu kako je zbrinjavanje otpada nedavno u Vinkovcima poskupjelo 100%, a što je neprihvatljivo visoko jednokratno poskupljenje. Upravo iz navedenih razloga, ali i zbog stjecanja preduvjeta sigurnosti vršenja usluge gospodarenja otpadom, Vinkovački SDP se zalaže za osnivanje gradskog poduzeća za gospodarenje otpadom.“
SDP upozorava na problem mentalnog zdravlja građana
Prolazi još jedan Svjetski dan mentalnog zdravlja, a u Hrvatskoj i dalje nema pravih pomaka u očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja građana, kamoli mladih. Prošlo je već dosta vremena od donošenja Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja, dokumenta koji je trebao definirati jasne ciljeve za razvoj novih modela zaštite, smanjenje učestalosti mentalnih poremećaja te povećanje dostupnosti skrbi na području cijele Hrvatske. Međutim, konkretni pomaci i novi modeli skrbi nisu još zaživjeli.
Suočen s tim izazovima, SDP je već ranije isticao ključne probleme i predlagao konkretna rješenja. Višekratno smo upozoravali kako su kapaciteti psihijatrijskog zbrinjavanja djece i mladih i dalje su nedovoljni. Minimalan broj raspisanih specijalizacija dovodi do dugotrajnih lista čekanja na preglede, a neke od ustanova moraju se financirati i lokalnim sredstvima iako služe svoj djeci i mladima u Republici Hrvatskoj, poput Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Kukuljevićevoj.
Također smo poticali na uvođenje mobilnih psihijatrijskih timova u sustav – usluge koja u drugim europskim zemljama postoji već desetljećima. SDP se zalaže za snažnije uvođenje mobilnih timova i širenje multidisciplinarnih timova unutar primarne zdravstvene zaštite i domova zdravlja kako bi skrb bila dostupna na razini lokalne zajednice.
Jedan od prijedloga našeg programa je uspostava zasebnog Fonda za prevenciju bolesti u sklopu javnog zdravstva, iz kojeg bi se sustavno financirali i pratili nacionalni preventivni programi, uključujući i programe za zaštitu mentalnog zdravlja. To bi uvelike poboljšalo ranu detekciju psihičkih teškoća. Osim toga, predlažemo i Fond za specijalizacije pri Ministarstvu zdravstva, kako bi se smanjile izražene lokalne i regionalne razlike u dostupnosti zdravstvenih usluga. Time bi se osigurali dodaci na plaće liječnicima i specijalizantima koji odlaze raditi u ruralna i otočna područja te manje sredine.
I posljednje, ali možda i najvažnije – svjesni smo kako mentalno zdravlje ne počinje u zdravstvenom sustavu, već u svim drugim javnim politikama. Zato se zalažemo za dostojanstven životni standard, sigurno stambeno pitanje, sigurno zaposlenje, dostupno mjesto u vrtićima, sigurne i kvalitetne škole, čisti okoliš i prospektivnu zajednicu.
SDP ostaje posvećen izgradnji javnog, dostupnog i učinkovitog zdravstvenog sustava, ali i snažnih politika koje poboljšavaju kvalitetu života i životni standard.
Hajdaš Dončić: Plenković političku odgovornost zakapa kao smeće
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić najavio je da će Sabor u utorak raspravljati o opozivu Vlade na prijedlog SDP-a, ocijenivši da je za nefunkcioniranje institucija odgovoran premijer Andrej Plenković te da se 'politička odgovornost zakapa kao smeće po Hrvatskoj'.
„Stotine i stotine kamiona na državnoj cesti D50 tovarili su i istovarivali otpad u Gospiću i u Benkovcu i taj smrad širi se cijelom Hrvatskom, no, ne dopire jedino do građenog prostora Vlade Republike Hrvatske”, ustvrdio je Hajdaš Dončić na konferenciji za novinare u petak u sjedištu SDP-a.
Podsjetio je na kazne koje je Hrvatska dobila zbog slučajeva Gospić i Biljane Donje, odnosno, dvije presude Europske komisije, i to prva 2023. godine od milijun eura i druga, 2025. godine kada je presuđeno da Hrvatska svaki dan plaća kaznu od 6.500 eura. I to nije novac Andreja Plenkovića. To je novac građana Republike Hrvatske, a takvih primjera ima preko 50 u Hrvatskoj, što govori da u Hrvatskoj institucije ne funkcioniraju, ustvrdio je.
A institucije su, naglašava, one koje propisuju pravila igre, koje propisuju kakva utakmica treba biti, po kojim pravilima se treba igrati, a po tim pravilima HDZ i Plenković ne igraju. Da institucije u Hrvatskoj igraju po pravilima, onda bi i Gospić i Benkovac bili otkriveni 2023. godine. Ako su institucije pokretni ured Vlade i Andreja Plenkovića, onda nam takve institucije u Hrvatskoj apsolutno ne trebaju, ocijenio je.
„Ovdje je riječ o političkoj odgovornosti i ne mogu i neću pristati da se ta politička odgovornost zakapa kao smeće po Hrvatskoj. Ne mogu pristati da 650 tona, od ukupno 37 tisuća tona, tek sada, ali bez trijaže, bez obavijesti javnosti o vrsti otpada, bude dislocirano u druge dijelove Hrvatske, u Našice i u Istru”, poručio je.
Napomenuo je da je tih 650 tona manje od 2 posto ukupnog otpada te ustvrdio da nakon četiri godine nečinjenja mi danas razgovaramo o dva posto otpada koje Vlada pokušava zbrinuti i zato kaže da uzrok nije u Gospiću nego negdje drugdje. Uzrok je u jednoj osobi, a to je Andrej Plenković koji ne dopušta da institucije normalno funkcioniraju, smatra Hajdaš Dončić.
„To je to pitanje odgovornosti i upravo se na tom pitanju razlikujemo, a na slučaju eurozastupnice Romane Jerković protiv koje sam pokrenuo stegovni postupak pokazao sam da sam visoko podignuo tu ljestvicu koja je ključna. Svatko tko ne može pratiti tu ljestvicu koja je postavljena visoko, vjerojatno je dobrodošao u HDZ-u jer je njihova ljestvica vrlo, vrlo nisko”, naglasio je šef SDP-a.
Ovo je pitanje čiste političke odgovornosti za funkcioniranje ili nefunkcioniranje sustava, a u Hrvatskoj ni institucije ni sustav ne funkcioniraju i zato Andrej Plenković mora otići, pojasnio je razloge zbog kojih je njegova stranka pokrenula pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. Ne želim da se hrvatski građani osjećaju kao glupani nego da sustav u Hrvatskoj funkcionira jednako za sve, ustvrdio je.
Osim na slučaj Jerković, osvrnuo i se na postupke koji se vode protiv saborske zastupnice Barbare Antolić Vupora i gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja, kazavši da kod eurozastupnice razgovaramo o moralnoj i političkoj odgovornosti pri trošenju javnog novca, dok se protiv ostalih dvoje vode sudski postupci i sve dok ne postoji pravomoćne sudske presuda, kaže, oni su za nas nevini.
Presudi li sud da su krivi, za njih više nema mjesta u SDP-u, poručio je. Pojasnio je da 'moramo razlikovati političku odgovornost prema javnom novcu i odgovornost prema institucijama i dužnosnicima'.
„To je ono što ću, ako dobijem priliku, kao premijer Hrvatske, zajedno s političkim partnerima iz Možemo! provoditi i na hrvatskom političkom prostoru, i raditi na odgovornosti prema javnom novcu i odgovornosti prema instituciji koja mora isporučivati. Nikada neću pristati da nas pojedini komentatori izjednačavaju s HDZ-om jer to nije točno, nismo svi isti i nikada nećemo biti svi isti”, poručio je Hajdaš Dončić. Nije to, dodaje, filigranska razlika nego je između SDP-a i HDZ-a razlika kao nebo i zemlja.
I današnja uhićenja zbog otpada pripisao je nefunkcioniranju sustava, što je, ističe, Plenković mogao prevenirati i ubrzati postupak sanacije štete.
SDP Krapinsko-zagorske: Opljačkana je budućnost ljudi
Županijska organizacija SDP-a Krapinsko-zagorske županije danas je održala konferenciju za medije u prostorijama SDP-a u Zaboku na temu „Odgovornost Vlade Republike Hrvatske za manjak decentraliziranih sredstava“.
Na konferenciji su sudjelovali Željko Kolar, predsjednik SDP-a Krapinsko-zagorske županije i župan Krapinsko-zagorske županije, Jasenka Auguštan, zastupnica u Hrvatskom saboru i gradonačelnica Zlatara, te Anita Curiš Krok, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Konjščina.
Glavna tema bila je problematika nedostatnih decentraliziranih sredstava, odgovornost Vlade Republike Hrvatske te posljedice takvog načina financiranja na funkcioniranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Kako je prilikom uvoda u konferenciju istaknuo Kolar, raspodjela decentraliziranih sredstava ugrožava funkcioniranje samog sustava i gdje je tu odgovornost Vlade i predsjednika Vlade, dok je tu i inicijativa Kluba SDPA-a u Saboru oko opoziva predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića.
Jasenka Auguštan, zastupnica u Hrvatskom saboru, gradonačelnica Zlatara i članica Predsjedništva SDP-a, govorila je o odgovornosti Vlade Republike Hrvatske za stanje u sustavu gospodarenja otpadom.
– Danas smo se okupili ovdje zbog stvari koje Vlada ne čini ili koje je namjerno činila u ovih posljednjih deset godina. 54 zastupnika i zastupnice u Hrvatskom saboru su predali zahtjev za opoziv i izglasavanje nepovjerenja predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Ta točka bit će u Saboru u utorak. Zašto tražimo opoziv predsjednika Vlade? Zato što je sustav nadzora, propisa i ključnih odluka godinama vodila Plenkovićeva Vlada. On je izravno odgovoran za sustavno razmontiravanje sustava gospodarenja otpadom – istaknula je Auguštan.
Prema njezinim riječima, odgovornost za funkcioniranje sustava u konačnici je na predsjedniku Vlade, a kao jedan od pokazatelja problema navela je podatak da se u posljednjih deset godina uvoz otpada u Hrvatsku utrostručio, dok su istodobno mehanizmi nadzora i kontrole slabili.
-Paralelno je sustav nadzora i kontrole deset godina sustavno slabio. Naime, 2019. godine ukinuta je najava pošiljke otpada, 2021. godine očevidnik uvoza otpada, a kazne su u tih deset godina snižavane sedam puta. Umjesto da smo povećavali kazne za takvu vrstu uvoza otpada, kod nas su kazne snižene sedam puta – rekla je.
Govoreći o slučaju ilegalnog odlaganja otpada na području Gospića, Auguštan je navela da je riječ o više desetaka tisuća tona otpada te da je tijekom utvrđivanja razmjera problema spominjana količina veća od 40 tisuća tona. Smatra kako su u tom slučaju zakazale različite državne institucije, od resornog ministarstva do inspekcijskih službi i Državnog inspektorata.
Kako kaže, 21 nalaz inspektora završio je u ladici te se nije po njima postupalo.
– Moramo znati da je Državni inspektorat izdvojen kako bi bio učinkovitiji. Prije je pripadao ministarstvima, no razlog njegova objedinjavanja u Državni inspektorat bio je taj da će sustav bolje i učinkovitije funkcionirati. Međutim, vidimo da je sustav funkcionirao katastrofalno. I tu odgovornost nije na inspektorima, nego na vodstvu Državnog inspektorata. Državnog inspektora Andriju Mikulića na tu je poziciju doveo sam Andrej Plenković – istaknula je te nastavila govoriti o sumnjama i optužbama koje se odnose na pojedince povezane sa slučajem, pritom naglasivši kako se radi o optužbama čiji će se konačni ishod tek utvrditi.
Smatra da brojni propusti različitih institucija otvaraju pitanje radi li se o izoliranom slučaju ili o širem problemu funkcioniranja sustava.
– Znamo da Andreja Plenkovića optužbe terete u vezi s primanjem mita. Umjesto da se uspostave nadzor i kontrola, njega se sumnjiči da je zažmirio i da je za to primao novac. Naravno, to je tek optužba i vidjet ćemo kako će sve završiti. Vidimo i da su danas brojna uhićenja, o kojima je izvijestio sam Turudić kada smo u Saboru imali izvješće Državnog odvjetništva. Kada baš svi zakažu, onda moramo misliti da to nikako nije slučajnost. Da je jedna osoba zatajila, mogli bismo reći da je možda bilo slučajno i da se sve dogodilo nekako ispod radara, ali ne i da je riječ o kriminalu. Međutim, ovo nije slučajnost, ovo je model. Nije incident, nego je riječ o pogrešci cijelog sustava – poručila je Auguštan.
Prema njezinim riječima, nedostatak odgovarajuće regulative i slabljenje nadzornih mehanizama stvorili su prostor za nezakonito postupanje s otpadom.
– Netko je dozvolio toj ekomafiji da uoči kako Hrvatska nema ozbiljnu regulativu, koju u ovih deset godina nismo imali. Kao što sam rekla, ona je čak i slabila, a u zaštiti okoliša od toga se napravio Eldorado. Nisu opljačkani samo novci. To je najmanji problem, iako je riječ o velikom problemu, ali nisu opljačkani samo novci. Opljačkana je budućnost. Opljačkana je budućnost naše djece, djece Like i djece Hrvatske, jer danas govorimo o već dva desetak odlagališta i šest već utvrđeno opasnih odlagališta. Ta djeca, naša budućnost, mi svi ćemo živjeti i odrastati u zatrovanoj zemlji i vodi, s neizvjesnim zdravstvenim posljedicama. Izgovori ili izjave u medijima bili su da se diže histerija. Histerija nikako ne može biti zdravlje i budućnost naših generacija – naglasila je dodavši kako, prema informacijama na koje se poziva, Gospić nije jedino područje na kojem postoji zabrinutost zbog nepropisnog odlaganja otpada. Navela je da je šest područja već prepoznato kao kritično, dok se na više od 21 lokaciji provode ispitivanja.
-To je nasljeđe politike u kojoj se odlaganje isplati više nego za recikliranje – poručila je Auguštan.
Na kraju je pozvala sve saborske zastupnice i zastupnike, uključujući one koji podupiru aktualnu Vladu, da prije glasanja o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Andreju Plenkoviću razmotre način na koji je sustav gospodarenja otpadom funkcionirao i kako su institucije reagirale na utvrđene probleme.
Kako kaže, iskazivanjem povjerenja ili nepovjerenja Andreju Plenkoviću izjašnjavaju se o tome imaju li građani pravo na državu koja će ih štititi, na zaštitu zdravlja i okoliša, na primjerenu komunikaciju s njima i, naravno, na političku odgovornost.
– Upravo iz tog razloga SDP je pokrenuo ovu inicijativu. Ne samo zbog sadašnjosti, nego i zbog budućnosti sve naše djece koja ovdje žive – zaključila je Auguštan.
Željko Kolar, predsjednik SDP-a Krapinsko-zagorske županije i župan Krapinsko-zagorske županije, govorio je o problemima financiranja obrazovanja i zdravstva, istaknuvši kako lokalne i regionalne samouprave ovise o nekoliko ključnih izvora financiranja, među kojima su europski fondovi, decentralizirana sredstva i javni pozivi te natječaji koje raspisuje Vlada Republike Hrvatske.
– Lokalna i regionalna samouprava ovise o tri stvari. Prva je sposobnost lokalne i regionalne samouprave da povlače sredstva iz europskih fondova, što mi radimo. Druga su decentralizirana sredstva koja su, prema Ustavu, namijenjena lokalnoj i regionalnoj samoupravi za obavljanje njezinih dužnosti, a iz tih se sredstava omogućuje razvoj sustava. Treća su izravni javni pozivi i natječaji koje Vlada Republike Hrvatske raspisuje kroz vlastiti proračun – pojasnio je Kolar dodavši kako se Krapinsko-zagorska županija u kontinuitetu suočava s velikim nesrazmjerom između svojih obveza i sredstava koja su joj na raspolaganju, i to u obrazovanju i zdravstvu.
Govoreći o obrazovanju, Kolar je upozorio kako decentralizirana sredstva nisu dostatna ni za osnovno funkcioniranje sustava.
– Da to dočaram, više od 85 posto ukupnih decentraliziranih sredstava Krapinsko-zagorska županija troši samo na održavanje. Za režije i redovito održavanje Županija na godišnjoj razini izdvaja gotovo dva milijuna eura. Po zakonu bi svako naše ulaganje trebalo biti ulaganje u nadstandard. U kontinuitetu smo upozoravali Vladu i resorno ministarstvo da je dugoročno takvo stanje neodrživo. Nažalost, i ta mala povećanja koja su se događala tijekom godina bila su višestruko manja od inflacije koja je u tom trenutku bila u Republici Hrvatskoj – upozorio je.
S obzirom na to da je u tijeku priprema proračuna za sljedeću godinu, Kolar je ponovno pozvao Vladu i nadležna ministarstva da razmotre postojeći model financiranja te osiguraju sredstva koja će odgovarati stvarnim potrebama sustava. Naglasio je kako je riječ o temeljnoj obvezi prema obrazovanju i budućnosti djece.
– S obzirom na to da smo u NPOO-u, u ogromnom investicijskom ciklusu, a da su vlastita sredstva županija, velikih gradova i drugih osnivača koji upravljaju školama dodatno opterećena, bojimo se da bi u budućnosti moglo doći do kolapsa sustava. Pogotovo kada svi ti objekti budu gotovi, jer će se povećati troškovi samog održavanja, režija i svega ostalog što nove investicije nose – rekao je.
Osvrnuvši se na zdravstvo, Kolar je stanje financiranja ocijenio posebno zabrinjavajućim.
– Ono što se događa u zdravstvu zapravo je fascinantno. Imate sustav u kojem Zavod za javno zdravstvo posluje pozitivno, a sve ostale zdravstvene ustanove posluju negativno. Limiti koji su predviđeni za rad zdravstvenih ustanova ne pokrivaju ni plaće, a kamoli režije, medicinsku opremu i sve ostalo. Što se događa sa zdravstvenim ustanovama, prije svega općim bolnicama i kliničkim centrima? Gomilaju ogromne gubitke na mjesečnoj razini, a Vlada dva do tri puta godišnje izravnim financijskim sredstvima nadopunjuje sustav kako bi se pokrili dugovi koji nisu stariji od 365 dana, da ne bi došlo do blokade, prije svega farmaceutskih tvrtki, a nakon toga i svih ostalih dobavljača – objasnio je.
Kolar je podsjetio kako je na problem financiranja zdravstva upozoravao i prethodnih godina, ponavljajući da je nužno promijeniti način na koji je sustav postavljen i financiran.
– Nije logično da iz godine u godinu podržavate i forsirate sustav koji već u samom svojem početku gomila gubitke. Nije li logično da nakon svih tih godina, na temelju analiza koje smo napravili, ali i zdravog razuma, promijenimo sustav i posložimo ga tako da se unutar zdravstvenog sustava osigura onoliko novca koliko je potrebno da taj sustav funkcionira i da ne stvara gubitke? – upitao je Kolar.
– Ali tada se nećete moći hvaliti nekim drugim stvarima koje radite, iz jednostavnog razloga što nije realno da ih radite. A znate zašto je to moguće? Moguće je samo zato što Vlada može planirati deficit državnog proračuna. Županije, gradovi i općine nemaju taj luksuz. Vi ne možete i ne smijete planirati proračunski deficit, a Vlada to može – istaknuo je.
Prema njegovim riječima, zbog toga je velika odgovornost za održivost sustava na Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih te, u konačnici, na predsjedniku Vlade.
– To je ono što sada, i kao župan, a ne samo kao predsjednik stranke, tražim od resornih ministarstava. Tražim da to uzmu u obzir jer je problem očigledan, vidljiv i prisutan svakodnevno. Želimo da zajednički, u partnerstvu s nama, pokušaju riješiti taj problem i stvoriti sustav koji će biti održiv, a koji će pružiti sve ono što ljudi u obrazovanju i zdravstvu očekuju i zaslužuju, od djece, nastavnika, nastavnica, profesorica, profesora i njihovih roditelja do pacijenata, medicinskih sestara, liječnika i svih ostalih koji rade u tim sustavima – zaključio je Kolar.
Anita Curiš Krok, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Konjščina, upozorila je na niz problema s kojima se suočavaju lokalne i regionalne samouprave, ali i građani diljem Hrvatske.
– Gospićki primjer samo je jedan u nizu primjera svih ovih sustava u Republici Hrvatskoj koji nisu u redu i koji su pred slomom. Sustav već deset godina vodi Andrej Plenković, tako da je on, u biti, i najodgovornija osoba za to. Od župana smo imali prilike čuti nešto o decentraliziranim sredstvima – istaknula je Curiš Krok.
Govoreći o položaju lokalne i regionalne samouprave, upozorila je kako se često ističe ustavno pravo građana na lokalnu i područnu samoupravu, ali se pritom nedovoljno govori o stvarnim izazovima upravljanja tim jedinicama i odgovornostima koje one preuzimaju. Smatra da Hrvatska, unatoč formalnoj decentralizaciji, i dalje funkcionira kao izrazito centralizirana država.
– Država u posljednjih deset godina, a posebno u posljednje tri do četiri godine, daje i spušta neke ovlasti na lokalnu i regionalnu samoupravu, međutim ne osigurava novac za to. Jedno od najsmješnijih hvaljenja našeg premijera odnosi se upravo na poreze za mlade. Mladi su dobili određenu svotu novca, međutim to nije kompenzirano jedinicama lokalne samouprave za ulaganje u nešto drugo – naglasila je.
Kao posebno važne teme izdvojila je financiranje dječjih vrtića i vatrogastva, o kojima se, kako je istaknula, redovito govori i u Hrvatskom saboru, osobito tijekom rasprava o državnom proračunu. Pritom je naglasila da lokalni čelnici podržavaju povećanje prava i plaća zaposlenika, ali upozoravaju da za preuzete obveze moraju postojati i odgovarajuća sredstva.
– Međutim, ako se Vlada već hvali vrtićima, onda neka ih i plati. Na kraju krajeva, njezino ulaganje u naše vrtiće iznosi možda 25 do 30 posto, dok ostalo jedinice lokalne samouprave osiguravaju same. Problem je i u načinu financiranja te ulaganja, zbog indeksa razvijenosti, na čiju potrebu promjene upozoravamo već godinama, kao i zbog brdsko-planinskog statusa i statusa potpomognutih područja. Nažalost, nisu svi u istom položaju – upozorila je.
Kada je riječ o vatrogastvu, podsjetila je na veliki požar u Dalmaciji i angažman vatrogasnih ekipa koje su na intervencije odlazile iz drugih dijelova Hrvatske. Istaknula je kako se u takvim situacijama ne postavlja pitanje iz kojeg područja vatrogasci dolaze, već svi djeluju zajedno, dok financijski teret troškova opreme i njezina trošenja nakon intervencija ostaje na lokalnim sredinama.
Nadovezujući se na upozorenja o financiranju obrazovanja i zdravstva, Curiš Krok istaknula je kako se posljedice nedostatnih sredstava izravno odražavaju na svakodnevni život građana.
– Prethodni govornici na zornim su primjerima objasnili propadanje jednog sustava u Republici Hrvatskoj i kako se to reflektira na nas. Župan je spomenuo i obrazovanje i zdravstvo. Ja ću se samo nadovezati na pitanje prijevoza i na to koliko se decentraliziranih sredstava troši samo na prijevoz. Pritom valja napomenuti da Hrvatska nije Zagreb. Nemate ZET-ov autobus i ZET-ov tramvaj do svake škole i do svakog mjesta na kojem se koristi neka usluga, bilo za mlade ili za stare. Hrvatska je pretežito ruralni prostor i Vlada treba početi razmišljati o ruralnim područjima – poručila je dodavši kako se problemi o kojima je govorila mogu prepoznati u svakodnevnom životu građana, počevši od najranije dobi.
Osvrnula se na demografske mjere, povećanje naknada i ulaganja u vrtiće, upozorivši da takve mjere same po sebi ne donose nužno željene rezultate ako se istodobno ne rješavaju ključni problemi mladih obitelji.
-Je li veći broj djece? Nažalost, nije. Grade se vrtići i uvode nove mjere, ali demografske mjere očito nisu učinkovite onoliko koliko bi trebale biti. Vidimo da Vlada kreće i s nekim besmislenim demografskim mjerama, poput nabave automobila, a pritom ne osigurava ono što je najbitnije za mlade obitelji, posebice kada je riječ o priuštivom stanovanju. Mlade obitelji vrlo se teško odlučuju za zajednički život jer razmišljaju o tome što će jednog dana moći priuštiti svojem djetetu. Kada dijete dođe, obitelj ga želi potaknuti na sport i bavljenje kulturom, ali i to predstavlja određeni trošak. Na kraju krajeva, svaka obitelj svakodnevno odlazi u trgovinu i tek tada vidi što se događa s cijenama i što se može kupiti za zarađeni novac – istaknula je te upozorila i na sve teži položaj starijih građana, posebno onih koji imaju niske mirovine, teško dolaze do mjesta u domovima za starije osobe i suočavaju se s dugim listama čekanja za zdravstvene preglede.
Kao primjer navela je slučaj starije žene koja joj se obratila zbog dugog čekanja na pregled ramena.
– Jedna gospođa obratila mi se i rekla da je 1003. na listi za pregled ramena. Gospođa će sljedećih godinu i pol biti disfunkcionalna i ovisit će o brizi drugih članova obitelji. Istodobno, članovi njezine obitelji moraju raditi jer si moraju priuštiti stan, djeci vrtić i sve ono što se u današnje vrijeme očekuje. Što se tiče zdravstva, svima nam je jasno da je njihov plan privatizacija. Veliki su problem smještajni kapaciteti, ali ne samo oni nego i način financiranja domova za starije. Nažalost, birokracija toliko dugo traje da neke starije osobe čak i umru dok se riješe papiri. Pitam se kakva smo mi to socijalna država. Jesmo li mi doista država socijalnog blagostanja? Mislim da je odgovor da nismo – poručila je.
Curiš Krok upozorila je i na sve izraženije društvene probleme, uključujući nasilje u obiteljima i femicid. Smatra da sustav socijalne skrbi, unatoč velikom angažmanu stručnjaka, nema dovoljno smještajnih kapaciteta kako bi se pravodobno i učinkovito zaštitile osobe koje se nalaze u opasnim obiteljskim okolnostima.
– Obitelji su nam tempirane bombe, a nema dovoljno izdvajanja iz obitelji. Zbog toga, nažalost, i centri koji rade punom parom nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta da bi riješili te probleme. To su samo neki od sustava koji su u rasulu. Bojim se da gospićki slučaj, koji se tiče zaštite zdravlja i okoliša, nije jedini sustav koji je u katastrofalnom stanju. Mislim da, kada vidite da vam nešto ne ide i kada nešto ne znate skuhati i ispeći, onda to jednostavno nemojte više raditi i prepustite to drugima – zaključila je Curiš Krok.
(tekst i foto: zip.com.hr)
Marković: Jedna afera je incident, 10 godina afera je sustav
SDP je u saborsku proceduru poslao prijedlog o opozivu Vlade Andreja Plenkovića.
"Prijedlog opoziva je potpisalo 54 oporbena zastupnika lijeve i desne orijentacije. Rasprava o opozivu Vlade trebala bi na dnevni red u Hrvatskom saboru doći sljedeći tjedan", priopćili su iz SDP-a.
Saborski zastupnik i predsjednik SDP-a Varaždinske županije kaže da "rasprava o opozivu Andreja Plenkovića nije rasprava o jednoj aferi".
"Nakon gotovo deset godina Plenkovićeve vlasti više nije "vjerodostojno" svaki novi slučaj objašnjavati kao izolirani pad pojedinca s imenom i prezimenom. Radi se o načinu na koji HDZ uporno i ispočetka koristi institucije i proračun kao svoj privatni feud", ističe Marković.
"Nakon pravomoćne presude zbog Fimi medije HDZ nije doživio katarzu, već naprotiv, nastavlja kao da se nije ništa dogodilo. Spisak HDZ-ovih griješnika u zadnjih 10 godina je dug, predug; Gabrijela Žalac, Plenkovićeva ministrica, priznala je krivnju i osuđena je na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i trgovanja utjecajem. Josipa Pleslić, bivša Rimac, u rujnu je priznala krivnju i osuđena je na godinu i osam mjeseci zatvora. Protiv bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša potvrđena je optužnica zbog sumnji na suradnju s hrvatskim podzemljem, primanje mita i druge koruptivne radnje u nabavi medicinske opreme. Darku Horvatu, Tomislavu Tolušiću i Josipu Aladroviću također se sudi u zasebnom korupcijskom predmetu", naveo je Marković.
"Mogli bi do sutra nabrajati sve afere u zadnjih 10 godina Plenkovićevih Vlada. Koliko ministara, državnih tajnika i čelnika institucija mora završiti pod istragama, optužnicama ili presudama prije nego što odgovornost prestane biti samo osobna i dođe do čovjeka koji ih je birao i deset godina vodi Vladu?" kaže Marković.
"Afera s otpadom najteži je primjer jer ovdje posljedica više nije samo javni novac koji će se potrošiti na razne sanacije. To je pitanje dugotrajno zagađenog tla, vode i okoliša za što je odgovoran sustav Zakona, kontrole i nadzora koji je u potpunosti zakazao upravo u vrijeme vladavine Andreja Plenkovića. Zakazao je i zato jer je bivši glavni državni inspektor Andrija Mikulić, kojeg je Andrej Plenković osobno postavio na čelo institucije koja je trebala kontrolirati upravo ovakve pojave, završio pod zasebnom USKOK-ovom istragom zbog sumnje na korupciju i druženje s ekomafijom. To je danas stvarni problem ove Vlade: kad afera pukne, odgovoran je uvijek netko drugi. Ministar, državni tajnik, ravnatelj, inspektor, službenik. Samo čovjek koji ih godinama bira i vodi sustav nikada nije politički odgovoran", ističe SDP-ov saborski zastupnik.
"Kaznena odgovornost jest individualna. Ali politička odgovornost za deset godina kadroviranja, institucija i načina upravljanja državom pripada predsjedniku Vlade. Zato je opoziv Andreja Plenkovića prije svega pitanje jednog jednostavnog demokratskog standarda: koliko se puta sustav mora raspasti pred očima građana prije nego što politička odgovornost konačno dođe do njegova vrha? Andrej Plenković je odavno trebao dati ostavku, ali očito je da to ne želi učiniti pa nam ne preostaje drugo nego pozvati građane da ga opozovu na sljedećim izborima", poručio je Marković.
(tekst: Varaždinske vijesti)
