Loading...

Auguštan-Pentek: Borit ću se svim silama protiv devastacije prostora
Potpredsjednica saborskog Odbora za prostorno uređenje i i graditeljstvo SDP-ova Jasenka Auguštan-Pentek tvrdi da Vlada želi prisilno provesti zakone kako bi pogodovala krupnom kapitalu.
"Nakon devedesetih godina privatizacije i pretvorbi, pa preko Sanadera, pa i Agrokora, sada žele uzeti ono što nam je najvrijednije i što nam je ostalo, a to je očuvana zemlja, prostor u kojem živimo i kakav je i sada, ali i za buduće generacije.
Više nije pet do dvanaest, nego već dvanaest i petnaest kada se i HAZU očitovao i tražio da se tri sporna zakona povuku iz procedure i barem, koliko se ja sjećam, ovo je po prvi puta da oni tako javno reagiraju i traže premijera da se ovi zakoni hitno povuku i da idu natrag na analizu", rekla je Auguštan-Pentek.
Na tvrdnju ministra da je osnovni cilj priuštivo stanovanje odgovorila je kako to ne može biti točno jer "imamo brojna, neizgrađena građevinska područja na kojima se može graditi priuštivo stanovanje". Dodala je i da se ni postojeći stanovi koje imamo nisu stavili u tu funkciju iako se to obećavalo.
Upozorila je i da je nemoguće da se urbanistički planovi donesu u zadanom roku koji je sada tri godine, ali i dalje nedovoljno, jer ni država nije bila u stanju u 10 godina donijeti svoje prostorne planove, a sada očekuje da svi zavodi i privatnici koji se bave prostornim planiranjem u gradovima i općinama izrade urbanističke planove. Ističe da znaju da je to nemoguće i da će, kaže, doći neki investitor direktno u ministarstvo i dobiti dozvolu za gradnju.
Najavila je da će se boriti svim silama da zakoni ne zažive što uključuje i prosvjede i da se Vladi žuri jer želi nekome pogodovati. Dovoljno je reći, istaknula je, da je reagirao i HAZU koji to rijetko čini što samo potvrđuje koliko je situacija alarmantna.
Lalovac: Dolazi najveći udar na pojedine građane

Hrvatska pala na ljestvici indeksa rodne ravnopravnosti
Objavljen je Indeks rodne ravnopravnosti za 2025. godinu, prema kojem je Hrvatska, ako pretočimo to u školske ocjene, dobila jedva dvojku. Naime, indeks rodne ravnopravnosti za Hrvatsku za 2025. godinu iznosi 57.1 bod od mogućih 100, što je pad u odnosu na prošlu godinu koji je Hrvatskoj donio nezavidno 21. mjesto od 27. Indeks ravnopravnosti objavljuje Europski institut za rodnu ravnopravnost te obrađuje područja poput zdravstva, zastupljenosti na pozicijama moći, obrazovanja, rodnog jaza u plaćama te skrbi o kućanstvu. Institut upozorava Hrvatsku na činjenicu da je rezultat koji ostvaruje kontinuirano ispodprosječan. Iza Hrvatske su Grčka, Cipar, Rumunjska, Češka, Mađarska i Latvija, a ispred sve ostale zemlje EU.
Od 2015. godine do danas, Indeks rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj porastao je za 3,0 boda, a od 2020. zabilježen je mizeran porast od svega 0,4 boda. Ovo malo poboljšanje omogućio je rast u području zarada, u kojem Hrvatska bilježi najveće poboljšanje, za 5,3 boda od 2020. godine. Hrvatska, dakle, s vremenom ipak ponešto napreduje u pogledu ravnopravnosti spolova, ali nedovoljno, i rezultati koji postiže su niži od prosjeka EU, štoviše, pokazuju sve veći jaz u odnosu na prosjek. Najlošiji rezultati su u područjima: moći (23. mjesto), rada (20. mjesto) i zdravstva (20. mjesto).
”Značajan korak unatrag zabilježen je u području zdravstva što je alarmantan podatak, ali nažalost ne i iznenađujuć, ako uzmemo u obzir na kakve sve prepreke žene u Hrvatskoj nailaze kada je u pitanju pristup zdravstvenim uslugama poput prekida trudnoće, a i s kakvim se ginekološkim i opstreticijskim nasiljem suočavaju. Također, u Hrvatskoj dvije od pet žena vjeruju da su lošije tretirane od muškaraca od strane medicinskog osoblja. To su podaci koji vrište da se nešto mora promijeniti. Upravo na tome trenutačno radimo te u mom izvješću o prioritetima za novu europsku Strategiju rodne ravnopravnosti zahtijevamo konkretne zakonske izmjene koje će osigurati pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve žene i djevojke, ali i dodatne napore u borbi protiv nasilja nad ženama, osobito novi zakonodavni okvir za suzbijanje opstetricijskog i ginekološkog nasilja.” izjavio je Marko Vešligaj, potpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta.
Žene u Hrvatskoj čine svega 16 % ministara, što je pad od šest postotnih bodova u odnosu na 2023 godinu, u Saboru imaju 34 % zastupničkih mjesta, dok zastupljenost žena u regionalnim skupštinama ostaje ista od 2023., na 30 %.
Udio žena među članovima uprava najvećih poduzeća pao je na 27 %, dok su žene slabo zastupljene i u sportskim organizacijama gdje čine samo 9 % članova uprava u najpopularnijim olimpijskim sportskim organizacijama, što je jedan od najnižih udjela u EU.
Također, povećao se rodni jaz u plaćama, žene u parovima zarađuju u prosjeku 84 % zarade svog partnera, dok muškarci zarađuju 32 % više od partnerice. Udio ženske zarade u parovima opao je tijekom posljednjeg desetljeća, a jaz se povećao i zbog rasta muškog udjela zarade. S druge strane, žene su obrazovanije. U Hrvatskoj je 52 % žena u dobi 30–34 godine završilo visoko obrazovanje, u usporedbi s 30 % muškaraca iste dobi.
Također, Indeks rodne ravnopravnosti nam otkriva i stereotipe u Hrvatskoj. Pa tako polovica muškaraca i više od četvrtine žena smatra prihvatljivim da muškarac ima financijsku kontrolu nad svojom suprugom. Mlađe žene sklonije su se složiti s ovom idejom nego starije žene. Zatim, više od polovice žena i muškaraca smatra da su muškarci prirodno manje sposobni od žena voditi kućanstvo.
”Da nije tužno, bilo bi smiješno. No činjenica je da su štetni rodni stereotipi i dalje vrlo prisutni i u Europi, i u Hrvatskoj. No ni to ne iznenađuje s obzirom na sve ono čemu svjedočimo u javnom i političkom prostoru posljednjih godina, a eskaliralo je, nažalost, i u Europskom parlamentu, gdje Europska pučka stranka, čiji je član i HDZ, neprestano ulazi u saveze s krajnjom desnicom, što rezultira udarom na prava žena. Tako se reproduciraju rodni stereotipi što je prvi korak ka neravnopravnosti, a onda i nasilju nad ženama." zaključio je Vešligaj.

Borzan: Vrijeme je da zaštitimo djecu od energetskih pića
Stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane u Europskom parlamentu Biljana Borzan danas je u Europskom parlamentu organizirala javno saslušanje o utjecaju energetskih pića na zdravlje djece i mladih.
Energetska pića s visokim sadržajem kofeina i stimulansa ozbiljno ugrožavaju zdravlje djece i mladih, povećavaju rizik od poremećaja spavanja, anksioznosti, prekomjerne težine i rizičnog ponašanja. Dok Litva i Latvija zabrane imaju već deset godina, Mađarska i Bugarska zabranili su prodaju maloljetnicima ove godine, a Poljska, Češka i Rumunjska imaju slične mjere. Rasprave o zabrani prodaje djeci traju i u Irskoj i Portugalu, dok trgovinski lanci u Švedskoj i Engleskoj samoinicijativno ograničavaju prodaju. Pića s ekstremnim sadržajem kofeina zabranjena su i u Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Sloveniji.
Politička volja da se zaštite maloljetnici i ograniči agresivan marketing industrije, koja ciljano doseže djecu na razini EU-a, nikad nije bila snažnija. Borzan već godinama glasno zagovara zabranu prodaje djeci. „Ne postoji niti jedan razlog da dijete od 11 godina poseže za stimulansom zbog manjka energije. Dijete koje raste, uči i razvija se ne treba kemijski poticaj, nego san, pravilnu prehranu, stabilnost i sigurno okruženje. Kada marketing djecu uvjeri da se umor rješava stimulansima, tada više ne govorimo o potrošačkom izboru, nego o oblikovanju ponašanja koje stvara potpuno preventabilne zdravstvene rizike.“, istaknula je Borzan tijekom rasprave.
Stručnjaci koji su sudjelovali na saslušanju upozorili su da se djeca sve češće susreću s energetskim pićima već u višim razredima osnovne škole, pri čemu se stvara rizičan obrazac koji se kasnije spaja s alkoholom i drugim stimulansima. Zaključili su da su pravila o marketingu i dostupnosti djeci nedovoljna te da države članice imaju puno prostora za snažnije mjere.
„Zabrana energetskih pića za djecu u Hrvatskoj više ne smije čekati. Agresivan marketing prema maloljetnicima eskalira, a znanstveni dokazi o rizicima više nisu predmet rasprave. Kada više od pola djece mlađe od 12 godina već pije energetska pića, a pola 16-godišnjaka ih kombinira s alkoholom, onda je teško govoriti o odgovornoj potrošnji. Ovo nije ni tržišno pitanje ni pitanje preferencije, ovo je pitanje zdravlja jer posljedice neće snositi industrija nego naša djeca.“, poručila je Borzan.
Borzan naglašava da jedino zakonski prijedlog donosi jednostavno rješenje: zabranu prodaje maloljetnicima, jasne obveze trgovaca i ugostitelja te mehanizme nadzora koje koristi većina europskih zemalja. Smatra da je javnozdravstveni argument danas toliko snažan da Sabor više ne može ignorirati potrebu za regulacijom.
rewtew.jpg&w=3840&q=50)





.jpeg&w=3840&q=50)

.jpeg&w=3840&q=50)


ewgwg.jpeg&w=3840&q=50)


