Preskoči na glavni sadržajPreskoči na podnožje
SDP logotip
vazno.hr
Učitavanje...
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
izdvojena vijest:
DOPUNA Priopćenja o sigurnosnom incidentu od 7.10.2026.
Učitavanje...
Održan okrugli stol SDP-a o borbi protiv rodnog jaza u plaćama

Održan okrugli stol SDP-a o borbi protiv rodnog jaza u plaćama

Europska direktiva o transparentnosti plaća već je trebala biti prenesena u hrvatsko zakonodavstvo, rok je istekao 7. lipnja ove godine. Sada napokon imamo Nacrt izmjena Zakona o radu koji bi trebao omogućiti radnicama i radnicima uvid u plaće, lakše prepoznavanje nejednakosti i učinkovitije ostvarivanje prava na jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.

O tome se razgovaralo na okruglom stolu u Hrvatskom saboru „Transparentnost plaća i borba protiv rodnog jaza u plaćama – jednaka plaća za jednak rad: pravo ili tajna?”, u organizaciji Kluba SDP-a u Hrvatskom saboru, zastupnika u Europskom parlamentu i potpredsjednika Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena Marka Vešligaja i zastupnice u Hrvatskom saboru i predsjednice Odbora za ravnopravnost spolova Marije Lugarić.

„Tajnost plaća nikada nije jednako štitila sve. Ona je jačala poziciju onih koji plaće određuju, a slabila poziciju radnika koji od svojega rada žive. Zato transparentnost plaća nije administrativno pitanje, nego pitanje radničkih prava, socijalne pravednosti i ravnopravnosti žena i muškaraca. Radnik mora imati pravo znati prema kojim se kriterijima određuje njegova plaća i zašto se jednako vrijedan rad ne plaća jednako.” rekla je Marija Lugarić.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2024. godinu, rodni jaz u plaćama u Europskoj uniji iznosio je 11,1 posto. Riječ je o razlici u prosječnim bruto satnim zaradama žena i muškaraca, a ne nužno o razlici u plaći za isti posao. 

”To znači gotovo šest tjedana rada godišnje – bez ikakve naknade. A žene posljedice toga osjećaju tijekom cijeloga života. Niže plaće znače niže mirovine, manje mogućnosti i manju financijsku sigurnost.” rekla je u svoj obraćanju povjerenica EK za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib.

Prema podacima portala MojaPlaća.hr posao, žene u prosjeku u Hrvatskoj zarađuju 13 % manje od muškaraca, a rodni jaz za isto radno mjesto iznosi 6 %. Podaci pokazuju da su razlike znatno veće u pojedinim djelatnostima. Rodni jaz u prosječnim bruto plaćama iznosio je 23,3 % u zdravstvu i socijalnoj skrbi (medicinske sestre, doktorice, njegovateljice), 23,2 % u financijskim djelatnostima i osiguranju (npr. financijski savjetnik zarađuje 1.972 eura, a financijska savjetnica 1.471 euro, 25 % manje) te 15,3 % u trgovini, a u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju porasla je na 13,3 posto. Također, podaci pokazuju da je rodni jaz u pravilu veći u privatnom nego u javnom sektoru. Na razini Europske unije rodni jaz u mirovinama iznosi čak 24,5 posto, u Hrvatskoj u 2024. iznosio je 19,3 posto. Dakle, govorimo o nejednakostima koje se akumuliraju tijekom cijelog života i izravno utječu na ekonomsku neovisnost žena.

Neke od mjera koje proizlaze iz Direktive su: zabrana koncepta tajnosti plaća, dakle obveza poslodavaca je da otkrije informacije o plaći (uključujući mogućnost usporedbe plaće na temelju, između ostalog, spola/roda), obveza poslodavca da otkrije kriterije koji se upotrebljavaju za određivanje plaća i povećanje plaća , obavijest o početnoj plaći i/ili rasponu plaća u obavijesti o slobodnom radnom mjestu ili prije razgovora za posao kako bi sve bilo jasno i transparentno i prije početka radnog odnosa.

”Direktiva ne obuhvaća samo jednak rad, nego i rad jednake vrijednosti. To znači da se moraju moći usporediti i različita radna mjesta koja zahtijevaju usporedivu razinu vještina, odgovornosti, napora i radnih uvjeta. Tako se otvara prostor za prepoznavanje nejednakosti koje dosad nisu bile dovoljno vidljive, posebno u djelatnostima u kojima pretežno rade žene.” objašnjava Vešligaj.

Prema dostupnim pregledima provedbe, samo pet država članica dosad je u cijelosti prenijelo Direktivu u nacionalno zakonodavstvo: Italija, Litva, Malta, Slovačka i Grčka. U preostalim državama zakonodavni postupci još su u tijeku, a pristupi se značajno razlikuju. Primjerice, Poljska je već uvela nova pravila o transparentnosti plaća tijekom zapošljavanja, dok je Češka zabranila ugovorne odredbe kojima se radnicima ograničava pravo da otkrivaju vlastitu plaću.

”Kao izvjestitelj za Strategiju rodne ravnopravnosti, posebno sam inzistirao na tome da ekonomska ravnopravnost bude jedan od ključnih prioriteta europske politike. Bez ekonomske ravnopravnosti, nema stvarne rodne ravnopravnosti. Transparentnost plaća ne može sama ukloniti sve uzroke rodnog jaza, ali je važan preduvjet da postojeće nejednakosti možemo prepoznati, dokazati i početi uklanjati.” rekao je Marko Vešligaj.

Sam nacrt hrvatskog Zakona donosi važne promjene, od obveze informiranja kandidata o plaći prije zapošljavanja do prava radnica na informacije o razlikama u plaćama te uvođenja nacionalnog sustava za praćenje tih razlika.

„Zakon neće vrijediti mnogo ako radnici nemaju učinkovitu pravnu zaštitu, ako sankcije nisu odvraćajuće i ako institucije koje trebaju nadzirati njegovu provedbu nemaju dovoljno ljudi i sredstava. Ne možemo donositi nova prava, a istodobno zanemariti one koji ih trebaju štititi. Poslodavcima koji žele pravedno vrednovati rad treba osigurati jasna pravila i podršku, ali prava radnika ne mogu ovisiti samo o dobroj volji poslodavca.” naglasila je Lugarić.

Podsjetimo Klub SDP-a je još 2024. predložio proglašenje Nacionalnog dana jednakih plaća, ali Hrvatski sabor taj je prijedlog odbio. Cilj nije ni sada samo formalno prenijeti europsku Direktivu, nego stvarno promijeniti položaj radnika i radnica. Ne želimo samo znati koliko su žene manje plaćene. Želimo da prestanu biti manje plaćene jer i 1 % razlike je previše.

Marković upozorava na prijeteći kolaps sustava gospodarenja otpadom

Marković upozorava na prijeteći kolaps sustava gospodarenja otpadom

Cilj nam je da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca

Cilj nam je da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca

Klub zastupnika SDP-a u petak je u Saboru organizirao okrugli stol o transparentnosti plaća i borbi protiv rodnog jaza u plaćama, vezano uz primjenu europske Direktive o transparentnosti plaća, uz poruku kako im je cilj da žene prestanu biti plaćene manje od muškaraca.

Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić uoči okruglog stola kazala je kako je rasprava organizirana u suradnji sa SDP-ovim europarlamentarcem i potpredsjednikom Odbora za rodnu ravnopravnost i prava žena Europskog parlamenta Markom Vešligajem.

„Okrugli stol organizirali smo u trenutku kada su u Hrvatskoj u javnoj raspravi izmjene Zakona o radu kojima se treba osigurati transparentnost plaća i smanjiti rodni jaz u plaćama. No, mi ne želimo puko formalno prepisivanje Direktive nego da u Hrvatskoj radnice i radnici budu bolje plaćeni”, kazala je. Istaknula je kako Direktiva puno vremena posvećuje izvještavanju, te poručila - "ne želimo samo znati koliko su žene manje plaćene od muškaraca nego nam je cilj da žene prestanu biti manje plaćene od muškaraca".

„Rodni jaz u plaćama je velik, a još je veći u mirovinama i doista danas možemo govoriti o ženskom siromaštvu”, ustvrdila je Lugarić.

Vešligaj je istaknuo kako Hrvatska kasni s prijenosom Direktive, budući da je rok bio do 7. lipnja, dodavši da ju je do sada pet europskih država implementiralo u svoja zakonodavstva.

„Situacija nije dobra i, prema nekim podacima, imamo rodni jaz od 13 posto, prema nekim drugima 6,5 posto, iako bi i jedan posto bilo previše. Posebno zabrinjava što imamo rodni jaz od 23 posto u sektorima poput zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, nekim financijskim djelatnostima, u kojima u pravilu dominiraju žene, čime se šalje loša poruka”, upozorio je.

Direktiva usvojena na europskoj razini 2023. godine, uz ostalo, definira zabranu koncepta tajnosti plaće i traži da plaće budu usporedive, pa i prema spolu, propisuje obvezu poslodavca da jasno navede kriterije na temelju kojih se određuje plaća, uključujući i mogućnosti za napredovanje, odnosno, za povećanje plaće, kao i obavijest o početnoj plaći, pojasnio je.

„Važno je istaknuti mirovine gdje Hrvatska ima jaz veći od 19 posto, što je posljedica tih velikih razlika u plaćama”, kazao je. Poručio je da je kao izvjestitelj za novu strategiju rodne ravnopravnosti Europskog parlamenta kao prioritet stavio ekonomsku borbu za bolji položaj žena jer, napominje, „nema rodne ravnopravnosti bez ekonomske ravnopravnosti”.

SDP i Možemo započeli pregovore o programskom poglavlju o pravosuđu

SDP i Možemo započeli pregovore o programskom poglavlju o pravosuđu

U Hrvatskom saboru danas je održana konferencija za medije povodom početka pregovora SDP-a i platforme Možemo! o zajedničkom programskom poglavlju o pravosuđu. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavili su neke od prijedloga za reformu pravosuđa, s posebnim naglaskom na sprječavanje pogodovanja u korupcijskim predmetima, transparentnost sudskih postupaka i jačanje uloge sudova.

„Kako je moguće u Hrvatskoj da osoba koja, recimo, ukrade drva iz šume dobije zatvor, a osobe optužene za krupna koruptivna djela sklapaju nagodbe s državnim odvjetništvom bez suda? Najbolji primjer je Josipa Rimac koja je, tijekom postupka u zadnjih godinu dana, objašnjavala da postoje različite SMS poruke, da postoje neki dokazi koji neće stati na njoj i onda, nakon toga, tišina i muk. Dogovor ispod stola sa minimalnim kaznama“, rekao je uvodno predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, upozorivši na praksu sklapanja nagodbi u korupcijskim predmetima zbog koje javnost često nikada ne sazna što se doista događalo, koji su dokazi prikupljeni i tko je sve bio uključen u pojedine slučajeve.

„To je ta rak-rana hrvatskog društva koja omogućava da se slučajevi koruptivnih radnji u koje su uključeni političari dogovaraju bez suda, diskrecijskim odlukama državnog odvjetništva. S jedne strane otimaju se spisi, a s druge se prijateljima, visoko pozicioniranim HDZ-ovcima, zapravo sve oprašta“, poručio je Hajdaš Dončić, istaknuvši kako je jedna od ključnih točaka zajedničkog programa SDP-a i Možemo! o pravosuđu mogućnost da sud odbaci nagodbu te da korupcijski predmeti u koje su uključeni političari završe pred sudom.

Koordinatorica platforme Možemo! Sandra Benčić predstavila je konkretne prijedloge koji će biti dio zajedničkog programskog poglavlja o pravosuđu. Istaknula je kako su SDP i Možemo! započeli pregovore o sveobuhvatnom programu koji zahvaća sve grane pravosuđa i potrebne reforme, a prvi naglasak stavljen je upravo na problem nagodbi u korupcijskim kaznenim postupcima.

„Naši prijedlozi koji će biti u zajedničkom programu jesu da koruptivna kaznena djela u koja su uključeni dužnosnici ne mogu biti predmet nagodbi, odnosno sporazuma, nego moraju ići na sud. Također, isključit ćemo mogućnost sporazumijevanja i nagodbi za najteža kaznena djela općenito te osigurati da sud, kada nagodba postoji, može preispitivati visinu i vrstu kazne“, poručila je Sandra Benčić, objasnivši kako je cilj ovih promjena ojačati ulogu sudova i spriječiti da se ozbiljna korupcijska kaznena djela rješavaju dogovorima državnog odvjetništva i okrivljenika, bez odgovarajuće sudske kontrole. Benčić je naglasila i kako sud mora moći procijeniti je li dogovorena kazna primjerena težini kaznenog djela, odnosno može li se za korupciju izreći kazna od 11 mjeseci zatvora koja se potom zamjenjuje radom za opće dobro.

Benčić je istaknula i primjere iz prakse u kojima su osobe osuđene za korupcijska kaznena djela dobivale kazne od 11 mjeseci zatvora, koje se potom mogu zamijeniti radom za opće dobro. Kao primjer navela je i slučajeve falsificiranja dokumentacije o izvršavanju rada za opće dobro, istaknuvši da je u slučaju zabočke bolnice takvo falsificiranje koštalo 200 eura.

„Mi imamo jedan sustav u kojem nema šire mogućnosti sudskog preispitivanja nagodbi. I to ćemo promijeniti, uključit ćemo sud, a određena kaznena djela isključiti iz mogućnosti nagodbi, kao i spriječiti ovaj daljnji trend krajnje bagatelizacije korupcije“, poručila je Benčić.

Naglasila je da - kada korupcijski slučajevi ne dođu na „svjetlo suda“ - svi dokazni materijali ostaju skriveni od javnosti: „Zato, primjerice, nikad nećemo saznati tko je misteriozni A.P. iz poruka Josipe Rimac.“

SDP i Možemo! nastavljaju pregovore o zajedničkom programskom poglavlju o pravosuđu, koje će obuhvatiti reforme svih njegovih ključnih dijelova.

Pravosuđe mora služiti građanima, a ne štititi političke moćnike. Hrvatska treba sustav u kojem su svi jednaki pred zakonom, u kojem nema povlaštenih i u kojem nitko nije iznad pravde, poručeno je zaključno s konferencije za medije.

 

Zadnje vijesti

Borzan: 99 posto građana traži redovite provjere pesticida

Borzan: 99 posto građana traži redovite provjere pesticida

Prema istraživanju koje je proveo ured zastupnice Borzan, gotovo 99 posto hrvatskih građana smatra da pesticidi moraju prolaziti redovite sigurnosne provjere, čak i kada se već godinama koriste. Istodobno, Europska komisija predlaže ukidanje ponovne procjene sigurnosti za većinu aktivnih tvari u pesticidima, upozorava hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane i izvjestiteljica za novi megazakon o hrani.

„Zar smo svi mi pokusni kunići? Danas neka tvar može biti odobrena kao sigurna, ali za deset ili petnaest godina nova istraživanja mogu pokazati da ima štetne učinke na zdravlje ljudi. Zato su redovite provjere toliko važne. Ne možemo čekati da ljudi obole ili da se pojave ozbiljne posljedice za zdravlje ljudi kako bismo tek tada počeli preispitivati sigurnost pesticida. Naš je posao spriječiti štetu, a ne reagirati kada već bude prekasno!“, upozorava Borzan.

U Europskom parlamentu trenutačno se vode intenzivni pregovori o novom megazakonu o sigurnosti hrane i hrane za životinje. Borzan je izvjestiteljica i protivi se ukidanju obveznih redovitih znanstvenih provjera za sve pesticide. Ovakvom slabljenju pravila protive se i predstavnici malih europskih poljoprivrednika, koji upozoravaju da predložene promjene neće riješiti njihove probleme, već bi mogle dodatno povećati njihovu ovisnost o velikim proizvođačima pesticida.

Europska komisija opravdava prijedlog smanjenjem birokracije za velike firme i ubrzavanjem postupaka odobravanja. Međutim, predložene izmjene značile bi da mnoge aktivne tvari više ne bi morale prolaziti obvezne redovite postupke obnove odobrenja, već bi se njihova sigurnost ponovno procjenjivala ciljano, kada se za to utvrdi potreba.

„Ako institucijama koje se bave procjenom sigurnosti pesticida nedostaje ljudi i novca za provjere, onda moramo zaposliti više stručnjaka i osigurati im potrebna sredstva, a ne ukidati obvezu redovitih provjera. Čije interese ovdje štitimo – građana koji jedu hranu tretiranu pesticidima ili kompanija koje proizvode pesticide? Prema mom istraživanju, čak 97 posto građana smatra da pojednostavljivanje pravila ne smije ići na štetu ljudskog zdravlja. Te brojke ne možemo ignorirati“, poručuje Borzan.

„Stalno slušamo da se ova pravila moraju mijenjati zbog poljoprivrednika, ali poljoprivrednici jasno upozoravaju da to nije rješenje njihovih problema. Njima trebaju poštene otkupne cijene, podrška i pristup sigurnijim alternativama, a ne slabija zaštita njihova zdravlja. Poljoprivrednici su među ljudima koji su najizloženiji pesticidima i upravo njih moramo dodatno zaštititi“, ističe Borzan.

 

Učitavanje...

Podrži nas. Doniraj danas.