U petak, 28. studenoga 2025., u Hotelu Grgin Dol u Požegi održan je novi deliberacijski susret s građanima u organizaciji SDP-a Hrvatske, treći u nizu nakon prethodnih susreta u Bjelovaru i Vukovaru. Za požeško okupljanje odabrana je tema ekonomije, s naglaskom na razvoj Slavonije i stvaranje uvjeta za održiv gospodarski oporavak. Cilj susreta bio je otvoriti prostor za argumentiran i konstruktivan dijalog između građana, poljoprivrednika, poduzetnika i političkih predstavnika.

Uvodna izlaganja održali su predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarski razvoj i turizam Josip Tica te saborski zastupnik Boris Lalovac, koji su u svojim govorima naglasili nužnost dubinskih ekonomskih promjena u Hrvatskoj, a posebno u regijama koje već godinama trpe posljedice gospodarske stagnacije i demografskog pada. Hajdaš Dončić istaknuo je da SDP ne želi „površni rast“ koji se mjeri statistikom, već stvarnu ekonomsku transformaciju koja će otvarati kvalitetna, dobro plaćena radna mjesta i osigurati stabilan razvoj svih dijelova zemlje.

U panel raspravi, koja je uslijedila nakon uvodnih izlaganja, otvorena su temeljna pitanja gospodarskog položaja Slavonije, demografske revitalizacije te odnosa između plaća i profita u hrvatskom ekonomskom modelu. Panelisti su naglasili da je potrebno mijenjati smjer ekonomskih politika kako bi Slavonija prestala biti prostor iz kojeg se mladi iseljavaju, a postala regija perspektive i ulaganja.

Posebno se govorilo o važnosti demografskog oporavka – bez stvaranja sigurnih radnih mjesta, naveli su panelisti, Slavonija će i dalje gubiti mlade obitelji koje odlaze u potrazi za stabilnijim i pravednijim životnim uvjetima.

Nakon panel diskusije uslijedio je Q&A segment, u kojem su građani iznijeli svoje prijedloge, iskustva i primjedbe.

Poruka s događaja bila je jasna: Slavonija ne smije ostati periferija hrvatskog razvoja, već mora postati njegov nosivi stup – prostor održive ekonomije, novih radnih mjesta i demografske stabilnosti. Panelisti i građani složili su se da Požega i cijela Požeško-slavonska županija imaju potencijal ponovno postati snažna i vitalna zajednica, uz jasnu političku volju i odgovorne ekonomske politike.

Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović i zastupnik Arsen Bauk u petak su komentirali uhićenje Andrije Mikulića te smjenu šefova nekoliko državnih poduzeća, ustvrdivši kako je riječ o obračunu unutar HDZ-a, kao i da Plenković šalje poruku ekipi u stranci 'koja mu radi o glavi'.

Ahmetović je na konferenciji za novinare u Saboru rekla kako je uvjerena da se smjena šefova javnih poduzeća nije dogodila zbog zakona na čije nas poštivanje tjera OECD, nego premijer šalje poruku ekipi unutar HDZ-a "koja mu radi o glavi".

Kao što je uhićenje Andrije Mikulića, tvrdi, predmet nečeg drugog, a to je čuveni "lex AP" koji, istaknula je, vrijedi samo za novinare i građane, ali ne vrijedi za Plenkovića. 

"Informacije cure prema Plenkoviću i naravno da je iz DORH-a došla informacija - drugovi, dolazi vrijeme ćorke, da se izrazim onim figurama koje voli upotrebljavati Andrej Plenković kad se obraća saborskim zastupnicima", rekla je Ahmetović.

To što je Mikulić uhićen nije ju začudilo jer, kaže, riječ je o čovjeku uz kojeg se vežu brojni kontroverzni slučajevi, pa je podsjetila na slučaj bivšeg šefa HEP-a Frane Barbarića koji je "zamračio milijune eura u HEP-u", a optužen je za nekakav građevinski pothvat izgradnje vile bez građevinske dozvole što je riješeno s Mikulićem, pa je, nastavila je Ahmetović, Barbarić i dalje lijepo pozicioniran u HEP-u. Upitala se i zašto se Mikulića povezuje samo s određenim kamenolomima jer je i ona podnosila kaznene prijave za ilegalni kamenolom u Omišlju.

Tvrdi i da premijer sada smjenom niza šefova državnih poduzeća pokušava 'zamagliti' slučaj Mikulić, ali da mu to neće proći jer "građani nisu moroni". Smjene su se dogodile samo zato što, kaže, premijer želi dati poruku onima u HDZ-u, koji mu drmaju stolicu, da im to neće proći i da će on njihove ljude počistiti. Tvrdi i da su nejasni kriteriji prema kojima su se dogodile smjene.

"Nije problem u Mikuliću ni u šefovima koji su smijenjeni, problem je u Plenkoviću. On je šef kriminalne bande, baš ove bande. Baš ovu bandu koja je uhićena on je postavio. On je za njih izmislio radno mjesto. Dakle, on je šef kriminalne bande koja hara Hrvatskom. On je capo, on je capo dei tutti capi i on je uništio ovu zemlju svojim kadroviranjima. On je uništio Hrvatsku. Da postoji Nobelova nagrada za kadroviranje Andrej Plenković bio bi jedan od najozbiljnijih pretendenata da je dobije", izjavila je Ahmetović.

Arsen Bauk dodao je da je premijer očito jučer imao popust za Black Friday jer je bio pošteđen toga da mu glavnog državnog inspektora uhite ujutro, pa bi u Saboru jučer morao odgovarati na pitanja o Mikuliću. 

Istaknuo je kako bi, kad bi postojala Nobelova nagrada za kadroviranje, premijer Plenković bio “jedan od najozbiljnijih pretendenata”. Prema njegovim riječima, premijer je uspio “napuniti Remetinec svojim kadrovima, kao što neki pune obližnju arenu svojim pjesmama”.

Govoreći o samom slučaju, Bauk je naglasio kako se dogodilo da je čelnik jednog represivnog sustava — državnog inspektorata — završio pod mjerama drugog represivnog sustava. Nakon što je jedna od uhićenih osoba skrenula pozornost istražitelja na glavnog državnog inspektora, provedene mjere su otkrile i druge osobe uključene u nepravilnosti, što po njemu pokazuje da “nije bio riječ o pojedinačnom slučaju, nego o sustavu”.

Bauk se nada da će “sustav koji je uspostavio glavni državni inspektor biti raspadnut i da se takve stvari više neće ponavljati”, te ističe kako bi sada građani koji su imali posla s inspektoratom mogli očekivati ozbiljnije postupanje nadležnih.

Osvrnuo se i na Plenkovićev odnos prema kadrovima te dodao kako se premijer često podrugljivo odnosi prema kandidatima koje predlažu drugi, dok su ga, kako kaže, Gabriela Žalac i Andrija Mikulić “očito impresionirali”.

“Remetinec je pun Kissingera”, rekao je Bauk, dodajući da će se vidjeti hoće li se popis tamošnjih “kadrova” nastaviti širiti. U šaljivom tonu zaključio je kako se može samo zamisliti šok u Remetincu kad su zatvorenici saznali da im stiže glavni državni inspektor.

“Možda su već počeli gledati oko sebe gdje bi ih inspekcija mogla uhvatiti. A ako mu kolege budu dolazile u posjet, neka paze da je sve po propisu — da ih još ne kazne”, poručio je Bauk.

U četvrtak 27. studenoga 2025. u 18 sati u Hotelu Lav u Vukovaru održan je drugi deliberacijski susret u organizaciji SDP-a Hrvatske, zamišljen kao platforma za otvoren dijalog građana i političara o ključnim pitanjima razvoja grada. Nakon prvog susreta u Bjelovaru, posvećenog poboljšanju zdravstvenog sustava, vukovarski skup se održao na temu „Vukovar u dvije dimenzije: Sjećanje i budućnost – kako od grada simbola stvoriti grad razvoja“. Okupljanje je privuklo građane, predstavnike medija i lokalne poduzetnike.

Uvodno se okupljenima obratio predsjednik vukovarskog SDP-a Kruno Raguž, rekavši kako je ratni narativ ono što prvo treba mijenjati u gradu Vukovaru. “Grad u kojem neki građani imaju neko pravo, a drugo nemaju nije grad koji razmišlja o svojoj budućnosti nego grad koji razmišlja o prošlosti. Tek kada to riješimo, imamo preduvjet da dovlačimo investicije i ozbiljan kapital”, kazao je Raguž, naglasivši i kako prošlost ne treba zaboraviti niti ignorirati, ali kako ne smijemo i dalje živjeti u njoj.

“Ozbiljan kapital će uvijek zaobići sredine koje nisu sigurne, osim manipulatora koji se dogovaraju s vlastima i kojima su stalna nesigurnost i previranja u interesu”, ustvrdio je Raguž, dodajući i kako je cilj ovog vukovarskog susreta u organizaciji SDP-a napokon otvoriti razgovor o konkretnim rješenjima, a ne samo o godišnjicama i ratnim narativima. Upravo zato, kako je rekao, SDP želi pokrenuti proces koji će uključiti građane i staviti naglasak na gospodarstvo, demografiju i zajednički život u gradu.

Na panelu su, uz predsjednika vukovarskog SDP-a, sudjelovali i saborski zastupnici Boris Lalovac te Sanja Bježančević, predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarstvo i turizam Josip Tica te stručnjak za stočarstvo Oliver Martinić. Moderator Vjeran Marijašević razgovor je usmjeravao kroz tri tematske cjeline: gospodarski potencijal Vukovara i razlozi njegove nedovoljne iskorištenosti, demografski izazovi i iseljavanje te politički narativi koji oblikuju razvoj ili stagnaciju grada.

“Ne treba izmišljati toplu vodu. Dovoljno je otići do Slovačke, Slovenije i drugih sličnih zemalja koje su prošle tranziciju i primijeniti njihove modele razvoja za regije slične Slavoniji i gradove slične Vukovaru”, rekao je na panelu predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarstvo i turizam Josip Tica, dodajući kako SDP ne misli raditi eksperiment sa Slavonijom, već ponuditi oprobana i provjerena rješenja.

"Kada ljudima oduzmete budućnost, onda se previše bave prošlošću. I to se događa u Vukovaru," rekao je još Tica, dodajući kako treba osmisliti plan i strategiju kako postići prosperitetniji život u gradu Vukovaru, što će dovesti do pozitivnijeg okruženja u kojem će se moći rješavati brojni problemi. Tica je rekao i kako će u takvoj situaciji i mladi dobiti puno realističniju sliku o mogućnostima koje im se nude, umjesto da se nastave iseljavati iz kraja u potrazi za boljim životom i pravednijim društvom.

Panelisti su otvorili brojne zanimljive teme, poput ekonomske transformacije Vukovara, nekoć snažnog industrijskog središta, a danas grada koji se sve više percipira kao „muzej“ bez ozbiljnijih investicija. Posebno je istaknuto stanje nekadašnjeg industrijskog kompleksa Borovo, koji je prema ocjeni panelista godinama zapušten i prepušten političkom kadroviranju, a ne stručnom upravljanju. Upozoreno je da se investitori teško odlučuju ulagati u sredinu u kojoj dominiraju ideološki sukobi i nedostatak jasne dugoročne vizije. Govorilo se i o demografiji, kroničnom gospodarskom padu i nedostatku radnih mjesta, kao i o narušenim odnosima između zajednica. Zaključeno je kako je nužno napustiti politiku stalnih podjela i fokus preusmjeriti na suradnju, razvoj i stvaranje kvalitetnijih uvjeta života.

Nakon službenog dijela uslijedio je Q&A segment, u kojem su građani postavljali pitanja i iznosili vlastite prijedloge. Događaj je zaključen porukom da je ovaj susret tek početak šireg procesa u kojem Vukovar mora postati grad koji čuva svoje sjećanje, ali i živi svoju budućnost. Panelisti i građani složili su se da Vukovar zaslužuje gospodarski oporavak, društvenu stabilnost i političku odgovornost koja će mu omogućiti da ponovno bude snažan i živ razvojni centar istoka Hrvatske.

Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović u četvrtak je u Saboru komentirala najnovije događaje vezane uz uhićenje Andrije Mikulića, glavnog državnog inspektora. Ahmetović je istaknula kako ništa u cijelom slučaju nije slučajno te je podsjetila na slične situacije iz prošlosti.

„Kao što sam ranije spomenula, prethodni slučajevi nisu bili slučajnosti. Informacije o smjeni kompromitiranih osoba, koje zatim bivaju uhićene, uvijek su bile dobro tempirane. Tako je i s Andrijom Mikulićem“, rekla je Ahmetović.

Naglasila je kako je Mikulić Plenkovićev odabranik te da je zbog njega osnovan Državni inspektorat.

„Valjda je imao najbolju referencu – spremnost na nezakonite radnje. Sada se to i dokazuje“, dodala je.

Ahmetović je izrazila uvjerenje da će cijeli slučaj rezultirati ozbiljnim posljedicama.

„Oni koji tvrde da je sve u redu, vidjet će da će cijeli slučaj završiti njegovim uhićenjem i dugim zatvorom“, poručila je.

Komentirala je i vremenski okvir slučaja.

„Ovaj slučaj traje već godinu dana. Državno odvjetništvo i Andrej Plenković dali su Mikuliću godinu dana da ‘počisti’ sve što je mogao. Nadam se da nije uspio sakriti sve tragove svojih nepodopština“, rekla je Ahmetović.

Potpredsjednica SDP-a također je podsjetila na praksu zapošljavanja određenih osoba u javnim poduzećima nakon službi u državnim institucijama.

„Ne bi me iznenadilo ni da, kao u slučaju Beroša, Mikulić sutra bude zaposlen u nekom javnom poduzeću koje se bavi nadzorom i upravljanjem“, zaključila je.

Na konferenciji za medije povodom predstavljanja državnog proračuna za 2026. godinu, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i saborski zastupnik Boris Lalovac oštro su kritizirali Vladin dokument, poručivši da proračun “nema razvojnu komponentu”, da je prepun skrivenih obaveza te da će teret inflacije i dalje padati na građane.

Predsjednik SDP-a ustvrdio je da proračun ne nudi smjer razvoja države te ga slikovito opisao kao “pun kolesterola i steroida”.

"Kolesterol će osjetiti građani koji će završiti u neidealnom zdravstvenom sustavu. Zdravstvo je s 390 milijuna eura nedospjelih obveza naraslo na gotovo 900 milijuna. To je skriveni deficit kojeg u proračunu nema", upozorio je.

Dodao je da se svake godine ponavlja isti scenarij – država naknadno sanira zdravstveni sustav, a profit imaju prvenstveno veledrogerije “koje dvostruko zarađuju na neplaćenim obvezama”.

Govoreći o “steroidima”, Hajdaš Dončić je naglasio da se proračun ponovno snažno oslanja na EU sredstva, ali bez jasne strategije ulaganja: "Sredstva nisu usmjerena u produktivnost, proizvodnju hrane i energije – ključne faktore za borbu protiv inflacije. Plenković ide linijom manjeg otpora."

Prema Hajdašu Dončiću, najveći dobitnici proračuna su poslovne banke, trgovci i špekulanti s nekretninama i građevinskim zemljištem. Najveći gubitnici, tvrdi, ostaju građani, umirovljenici i mladi, posebno zbog “nepostojećeg priuštivog stanovanja”.

Također upozorava da deficit “nakon COVID-a eksplodira”, da inflacija nije suzbijena te da se Vlada hvali rastom BDP-a koji ne doseže standard građana.

"Sve ostaje po starom. Dugovi rastu, razvoja nema, inflacija puni proračun i odgovara jedino Plenkoviću", zaključio je.

Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac naglasio je da Hrvatska ulazi u petu uzastopnu godinu u kojoj je inflacija veća od gospodarskog rasta.

"To ima ozbiljne posljedice na proračun. Vlada je i prošle godine govorila da će pobijediti inflaciju i prognozirala je 2,8%. Na kraju smo blizu 4%. I ove godine ponavljaju isto, a podaci pokazuju suprotno."

Lalovac je upozorio da je upravo Vladina mjera zamrzavanja cijena dodatno pogurala rast cijena hrane.

"Cijela ova godina pokazuje da hrana raste brže od ukupne inflacije. Režije i stanovanje rastu još dvostruko brže. Građani više ne mogu zatvarati svoje kućne budžete."

Zbog pada osobne potrošnje, napominje, usporit će i rast gospodarstva, a sljedeće godine očekuje se znatno skromniji rast plaća.

Lalovac tvrdi da je socijalna slika sve lošija, a rashodi rastu jer građani više ne mogu pokriti osnovne troškove života.

Kritizira i oslanjanje na EU fondove kako bi se “kozmetički zatvorila proračunska rupa”.

"Samo kako bi ostali unutar 3% deficita, Vlada je planirala potrošiti dva milijarde eura NPOO sredstava do lipnja. To je potpuno nerealno."

Unatoč kritikama, Lalovac je Vladi dao dvije “male pohvale”: prihvatili su SDP-ov prijedlog povećanja indeksacije mirovina na model 85-15, a jednokratni dodaci umirovljenicima pretvoreni su u trajnu mjeru. No, naglasio je da su iznosi premali i nedostatni.

"Ova politika rasta bez razvoja dolazi svome kraju. Sljedeće godine vidjet će se sve posljedice: tržišni poremećaji, stagnacija plaća, rast socijalnih troškova i sve teža situacija za građane", poručio je Lalovac.

SDP će, najavili su, uložiti tri velika amandmana vezana uz dopunsko zdravstveno osiguranje, besplatne vrtiće i regionalni razvoj, ali ističu da je “sadašnji proračun vrlo teško popraviti”.

Sjećate se Chat controla? One uredbe koju je naša Vlada zdušno podržavala, a nas koji smo upozoravali na opasnost masovnog nadzora građana optuživala da smo protiv zaštite djece od seksualnog nasilja na internetu? Vrijeme je da tu laž razobličimo.

Jer kad Vlada govori o Chat controlu i svojoj brizi za djecu u digitalnom prostoru — ne govori istinu. Pred javnošću se predstavljaju kao branitelji djece na internetu, a istina je — da njihove stvarne obaveze prema djeci godinama stoje neispunjene. Za to postoje konkretna tri dokaza.

Prvi dokaz — Nacionalni program za djecu i mlade u digitalnom okruženju.

To je dokument koji je Vlada sama obećala donijeti za razdoblje 2024.–2026., i to izrijekom u svom Programu. Trebao je biti donesen još prije dvije godine. Danas smo na kraju 2025., program ne postoji. Ni nacrt. Ni okvir. Ni minimum političke volje.

A upozoravali su ih svi — stručnjaci, civilno društvo i bivša pravobraniteljica za djecu. Ona je jasno rekla: djecu treba zaštititi od rizika digitalnog svijeta, ali im treba omogućiti i pristup internetu, obrazovnim platformama i sigurnom okruženju. Program.

Što je Vlada učinila? Ništa. Ako ga i sada donesu, to će biti mrtvo slovo na papiru.

Drugi dokaz — OECD.

Premijer Plenković voli govoriti da Hrvatska mora postati članica “kluba najrazvijenijih”. Međutim, da biste postali dijelom tog elitnog kluba zemalja s visokim standardom, morate zadovoljiti određene uvjete. Na tom putu OECD vas skenira, propitkuje, promatra, usmjerava. A što OECD kaže o nama?

A OECD je upravo Hrvatskoj uputio ozbiljne primjedbe, i to baš u području zaštite djece u digitalnom okruženju.

Kažu da nemamo strategiju, da ne istražujemo rizike, da ne uključujemo djecu, roditelje, škole i stručnjake, da nemamo tijelo koje koordinira i nadzire provedbu strategije digitalne sigurnosti, i da nema proračuna za to područje.

Pa mi nismo donijeli ni smjernice za etičnu primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju — dokumenta koji je Vlada sama najavila za 2025. godinu. Ta godina je gotovo prošla, smjernica nema.

Treći dokaz — Ured pravobraniteljice za djecu.

Institucija čiji je posao štititi najmlađe već godinama Vladi šalje preporuke — i Vlada ih godinama ignorira.

Bivša pravobraniteljica je u 2024. dala je 80 prijedloga za poboljšanje zakona i politika. Vlada je prihvatila — 18. Jedan čak i samo djelomično.

Njeno izvješće o stanju dječjih prava za 2024. još stoji neobrađeno, bez rasprave, zaboravljeno na dnu saborskog dnevnog reda, dječja prava su na čekanju. Ali zato je nova pravobraniteljica izabrana vrlo brzo — očito takva koja neće slati “previše” prijedloga.

I sada dolazimo do ključnog pitanja: Je li Vlada napravila minimum kako bi zaštitila djecu i mlade? Ne. Nisu proveli ono što su sami obećali, nisu ispunili preporuke OECD-a, nisu uvažili najvažniju instituciju koja štiti djecu.

Ali zato su strastveno, gotovo fanatično, gurali — Chat control.

I to čak i nakon što su mnoge europske zemlje jasno rekle da bi posljedice takvog modela nadzora bile opasnije od eventualnih koristi.

Stručnjaci iz sustava jasno su rekli da:

– stvarnu moć nad komunikacijom imaju digitalne platforme,

– zaštita djece ovisi o njihovoj suradnji i međunarodnoj policijskoj suradnji, a ne o nadzoru pojedinaca i masovnom skeniranju privatnih poruka.

Drugim riječima: Chat control nije ključan alat za zaštitu djece.

Ono što jest rješenje — istraživanja, strategije, koordinirana politika, ulaganje u sustav i ozbiljna suradnja s digitalnim platformama, pametan sustav upravljanja i nadzora — Vlada ne radi.

Ono što nije rješenje — pokušava se prikazati kao spasonosno.

Zato je na nama da kažemo istinu: pod krinkom zaštite djece ne smije se nikad više ni pomisliti uvoditi masovni nadzor građana koji omogućuje uvid u privatnu komunikaciju. Jer kad jednom takav mehanizam postoji, može se koristiti za sve: političku kontrolu, pritisak na medije, ograničavanje slobode govora, narušavanju temeljnog prava na privatnost.

Zahvaljujući SDP-u, činjenici da smo upravo mi temu Chat controla snažno otvorili u javnosti, da smo o tome poveli okrugle stolove sa stručnjacima, rasprave po Reddit grupama, pokrenuli peticiju s ciljem informiranja građana... ali i zahvaljujući našim EU zastupnicima koji imaju odlučan stav u EU parlamentu, hrvatska javnost može Plenkoviću jasno reći: "zaštita djece da, masovni nadzor privatne komunikacije građana ne".

I zato danas mogu jasno prozvati Vladu Republike Hrvatske zbog ovih brojnih primjera koji pokazuju kako stvarna i institucionalna briga za prava i sigurnost djece i mladih Plenkovićevoj Vladi nije bitna:

Umjesto stvarne zaštite — zagovarate i nudite nadzor.

Umjesto konkretnih politika — izbjegavate svoju odgovornost i pravdate svoje nečinjenje.

Umjesto odgovornosti — manipulaciju.

I najžalosnije — u svemu tome pozivate se na djecu, iako je prema svemu viđenome jasno: djeca vam nisu prioritet.

Sabina Glasovac,

saborska zastupnica SDP-a

U četvrtak, 27. studenoga 2025., s početkom u 18:00 sati, Hotel Lav u Vukovaru bit će domaćin drugog u nizu deliberacijskih susreta koje Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) organizira diljem zemlje s ciljem otvaranja dijaloga između građana i političara. Prvi susret, održan u Bjelovaru pod nazivom „Zdravstvo u službi građana“, bio je prilika da građani iznesu svoja iskustva, prijedloge i ideje o tome kako učiniti hrvatski zdravstveni sustav pravednijim i dostupnijim svima, dok se drugi deliberacijski susret u Vukovaru održava pod nazivom „Vukovar u dvije dimenzije: Sjećanje i budućnost – kako od grada simbola stvoriti grad razvoja“.

Svrha panela jest potaknuti ozbiljan i sadržajan dijalog o budućnosti Vukovara, izvan okvira obljetnica i ratne retorike, te otvoriti razgovor o konkretnim razvojnim smjernicama koje bi Vukovaru omogućile da ponovno postane gospodarski, društveni i kulturni centar istoka Hrvatske.

"Grad Vukovar je simbol patnje i stradanja našeg naroda, ali on ne smije biti definiran samo svojom poviješću, nego i svojim potencijalom za gospodarski i društveni iskorak. SDP zna kako da od Vukovara napravi grad razvoja, investicija i života tijekom cijele godine, a prvi korak u procesu je upravo otvaranje dijaloga s građanima," rekao je uoči deliberacijskog susreta predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Na panelu će sudjelovati SDP-ovi saborski zastupnici Boris Lalovac i Sanja Bježančević, predsjednik SDP-ova Savjeta za gospodarstvo i turizam Josip Tica, predsjednik vukovarskog SDP-a Kruno Raguž te stručnjak za stočarstvo Oliver Martinić, a diskusiju će voditi moderator kroz tri tematska bloka: "Gospodarski potencijal i zašto je neiskorišten", "Demografski izazovi i iseljavanje" te "Kako političke odluke i narativi mogu biti pokretači promjene".

Panel će pružiti prostor za otvoren razgovor o ključnim problemima, ali i prilikama za razvoj grada. Poseban naglasak bit će stavljen na činjenicu da se Vukovar od nekada snažnog industrijskog središta pretvorio u “grad muzej”, opterećen ideološkim sukobima koji pomiču fokus sa stvarnih životnih problema građana. Unatoč velikim ulaganjima u obnovu, grad i dalje pati od slabog gospodarskog zamaha, a ozbiljni investitori nerado dolaze u sredinu koju još uvijek obilježava retorika sukoba i nesigurnosti.

"Grad svakoga dana ostaje bez mladih obitelji, a gospodarsko propadanje i narušeni odnosi među zajednicama dodatno potiču iseljavanje. Industrijski kompleks Borovo – nekoć simbol ekonomske moći – danas je zapušten i bez jasne vizije, a država, kao vlasnik, godinama ga je koristila kao prostor političkog kadroviranja, bez namjere da ga istinski gospodarski revitalizira. Vukovar kao cestovno i željezničko čvorište ima potencijal za razvoj, ali nebriga i neznanje su nas doveli u nezavidan položaj koji za posljedicu ima lošu demografsku sliku," rekao je predsjednik vukovarskog SDP-a Kruno Raguž uoči deliberacijskog susreta 27. studenog u Hotelu Lav.

Nakon panel rasprave uslijedit će Q&A segment, u kojem će građani, poduzetnici i predstavnici medija moći postavljati pitanja panelistima te izravno iznijeti svoje prijedloge i komentare. Cilj je potaknuti otvoren, argumentiran i konstruktivan razgovor o tome kakav Vukovar želimo i kako ga možemo ostvariti.

Ovaj događaj zamišljen je kao početak razgovora o Vukovaru koji mora postati grad koji čuva svoje sjećanje, ali i živi svoju budućnost.

Član Predsjedništva SDP-a Hrvatske i voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Mihael Zmajlović sudjelovao je u Stockholmu na sastanku na visokoj razini, održanom u sklopu 4. Parlamentarnog summita Krimske platforme. Sastanak, pod nazivom „Oteta ukrajinska djeca: Poziv na kolektivnu akciju“, okupio je predstavnike parlamenata, međunarodnih institucija i stručnih organizacija iz Europe i svijeta, a svojim je prisustvom skup podržala i švedska kraljica Silvija, naglasivši time važnost teme zaštite djece pogođene ratom.

Tijekom summita Zmajlović je održao nekoliko kraćih bilateralnih susreta, uključujući razgovor s Carinom Ödebrink, predsjednicom Grupe socijaldemokrata u Parlamentarnoj skupštini OESS-a. Na sastanku su razgovarali o jačanju parlamentarne diplomacije i prioritetima grupe u području ljudskih prava i sigurnosnih izazova.

Na sastanku je sudjelovao i Joan Pere Pons, predsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a i član socijaldemokratske grupe, koji je dao snažnu političku podršku međunarodnim naporima za zaštitu otete ukrajinske djece.

Mihael Zmajlović se tijekom summita susreo i s predsjednikom ukrajinskog parlamenta Ruslanom Stefančukom, a razmijenili su stajališta o humanitarnoj situaciji i važnosti daljnje međunarodne suradnje u zaštiti prava djece.

„Pitanje otete ukrajinske djece nije samo humanitarno, nego i civilizacijsko pitanje. Naša je zajednička obveza zauzeti se za svako dijete i svaku obitelj,“ istaknuo je Zmajlović o sastanku na kojem je naglašeno da je od 2022. godine oteto najmanje 35.000 ukrajinskih djece, a identificirano je više od 210 lokacija na kojima su bila premještena. Sudionici sastanka pozvali su na jačanje međunarodne koordinacije kako bi se djeca što brže i sigurnije vratila svojim obiteljima.

Zmajlović je podsjetio na hrvatska iskustva iz Domovinskog rata i procesa mirne reintegracije te poručio da Hrvatska nastavlja pružati punu humanitarnu potporu Ukrajini – od prihvata izbjeglica i pomoći ranjenima do razminiranja i pravosudne suradnje.

Sastanak je vodio prof. Mark Klamberg sa Sveučilišta u Stockholmu, a među govornicima su bili predsjednici švedskog i ukrajinskog parlamenta, predstavnici Vijeća Europe te stručnjaci sa Sveučilišta Yale.

Sudjelovanje Mihaela Zmajlovića potvrđuje aktivnu ulogu hrvatskih socijaldemokrata u međunarodnim parlamentarnim procesima, promicanju progresivnih politika i zagovaranju humanitarnih rješenja u skladu s vrijednostima socijaldemokratske obitelji širom Europe.

Danas obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dan koji je posvećen podizanju svijesti o svim oblicima nasilja koje pogađa žene i djevojčice diljem svijeta.

Svake godine upozoravamo na isto, svake godine izgovaramo i pišemo slične rečenice, svake godine brojimo žrtve koje su, najvećim dijelom, posljedica nebrige sustava.

Ne, nasilje nije i ne može biti privatna stvar - ono je društveni problem koji zahtijeva i društvenu reakciju. Ne samo oštru osudu, već promišljene i koordinirane aktivnosti koje će se ozbiljno posvetiti mladima koji u najosjetljivijim, formativnim godinama na nasilje i mržnju gledaju kao na najviše vrijednosti kojima se ističe odanost zavičaju, domovini, domu, klubu...

Nasilje (više) ne pogađa samo žene, ono se sve više širi političkom arenom, društvenim mrežama, ulicama, nogometnim stadionima, školskim dvorištima, kulturnim centrima, zidovima zgrada...

Nasilje je danas postalo najprodavanija roba, a znamo da svaka roba ima cijenu. Pitanje je samo kolika je?! I koliko ćemo, ne reagiravši na vrijeme, kao društvo naposljetku platiti.

Danas će klinac mlatiti klinca jer ga je krivo pogledao, a sutra vjerojatno ženu jer ga (više) ne želi niti pogledati.

Posljednjih su godina svima puna usta tako potrebnog "zajedništva", posebice konzervativno i desno orijentiranim političkim akterima, a pritom zaboravljaju na veliku važnost zajednice. A našu zajednicu, potpuno neočekivano "zajedništvu" sklonima, čine različiti ljudi - žene, manjine pa čak i strani radnici...

Zajednica počiva na jednakosti svih njezinih članova i članica, koliko god se to patrijarhatom oblikovanim pojedincima ili skupinama ne sviđalo.

U mjesecu studenom obilježava se Dan mrtvih, Kristalna noć, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama - previše komemoracija i za jače zajednice od hrvatske.

U studenom se isto tako obilježavaju i manje popularne stvari u hrvatskome društvu - Međunarodni dan tolerancije, Dan jednakih plaća, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj, Svjetski dan ljubaznosti, Svjetski dan filozofije...

Hrabrim hrvatskim mladićima, unatoč najavama ministra obrane o uvođenju discipline urednim podšišavanjem i brijanjem dlaka na licu, Socijaldemokratski forum žena predlaže da u studenom, mjesecu pijeteta, radije puste brkove nego grleni uzvik "ZDS".

Blagotvorno je i nenasilno, a pokazali bi otpor prema sistemu. Ako je, dakako, poanta suprotstavljati se autoritetu.

Socijaldemokratski forum žena Hrvatske

U trenutku kada se predlaže zakon kojim bi se građani mogli izvlašćivati u korist privatnih investitora, a ustavno jamstvo nepovredivosti privatnog vlasništva pretvara u prazno slovo na papiru, Udruga gradova odlučuje šutjeti. Na dnevnom redu skupštine u Šibeniku nema ni jedne točke o spornim prijedlozima Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, iako se upravo njima mijenja način na koji će se sutra odlučivati o zemljištu, domovima i naseljima naših građana. Udruga gradova u ovom trenutku šuti tamo gdje bi trebala najglasnije govoriti, i time drži ljestve HDZ-u za otimačinu nad gradovima i njihovim građanima.

Udrugu gradova očito ne zanima hoće li se imovina ljudi moći uzimati pod krinkom “razvoja” da bi je koristio privatni kapital, i to uz dramatično jačanje ovlasti jednog ministarstva na štetu lokalne razine. Sve ozbiljne analize upozoravaju da se ovim prijedlogom otvara prostor da se lokalni planovi zaobiđu, da se ključne odluke sele daleko od građana i gradova, te da se institut izvlaštenja iz javnog interesa pretvori u alat za pogodovanje pojedincima.

U takvom trenutku Udruga gradova ne smije glumiti da je sve u redu i baviti se samo izborima tijela, statistikama i formalnim izvješćima. Svi gradonačelnici koji sjede u Skupštini Udruge gradova moraju biti svjesni odgovornosti pred svojim građanima, jer kad se sporni zakoni donesu, sutra više neće moći objašnjavati stanovnicima svojih gradova zašto im je netko “preko noći” odlučio o zemljištu, kući ili susjedstvu. To nije pitanje lijevog ili desnog svjetonazora, nego minimuma pristojnosti prema ljudima koji su nas birali.

Stoga SDP traži da se na skupštini u Šibeniku hitno uvrsti posebna točka dnevnog reda posvećena ovim zakonima, s jasnim zaključkom: izvlaštenje u korist privatnih investitora ne smije proći, jednako kao ni koncentracija moći u jednom ministarstvu na štetu gradova i zaobilaženje lokalnih prostornih planova. Udruga gradova postoji zato da štiti gradove i njihove građane, a ne da drži ljestve Vladi RH dok im se iz ruku izmiče pravo da odlučuju o vlastitom prostoru.

Poruka SDP-ovih gradonačelnika uoči sutrašnje Skupštine Udruge gradova u Šibeniku je vrlo jasna: svaki HDZ-ov gradonačelnik koji digne ruku za ove zakone, i uz to pristane da se o njima na Skupštini uopće ne raspravlja, svjesno izdaje svoje građane i vlastiti grad. SDP-ovi gradonačelnici neće sudjelovati u toj šutnji. Naša je dužnost jasno reći da se ovakvi zakoni moraju povući iz procedure, doraditi u skladu sa strukom i ustavnim pravima građana te vratiti u Sabor tek kada će štititi, a ne ugrožavati gradove.

S neizmjernom tugom i osjećajem bespomoćnosti pratimo vijesti koje ovih dana prolaze ispod radara, a trebale bi biti znak za nacionalnu uzbunu! Nakon 77 godina postojanja, država gasi Brodarski institut – instituciju koja je bila središte inovacija i inženjerske pameti. No, to nije usamljen slučaj; to je samo završni čin u pretvaranju Hrvatske iz pomorske sile u zemlju nekvalificirane radne snage.

Dok se opraštamo od instituta koji je projektirao svjetski priznate brodove, iz Splita je ovog ljeta stigla još jedna sramotna vijest: obustavljeni su upisi u jedini srednjoškolski smjer za ribare u cijeloj državi! Zamislite apsurd – zemlja s tisuću otoka i stoljetnom tradicijom života s morem administrativnim potezom ukida obrazovanje za one koji bi to more trebali čuvati i od njega živjeti.

Simbolika je bolna. Na splitskoj Zenti trune 111 godina stara ribarska gajeta, brodica na kojoj su učenici stjecali praksu. Preživjela je dva svjetska rata, ali čini se da neće preživjeti nemar naše birokracije. Taj smjer u Pomorskoj školi nije propao zbog manjka interesa – kvote su bile pune! Paradoksalno, Europska komisija taj isti program hvali i dodjeljuje mu certifikat "Ultramarine Blue School", prepoznajući važnost "plavih vještina", dok ga naša vlastita država gura u propast.

Poruka koja nam se šalje je kristalno jasna: Hrvatskoj ne trebaju inženjeri koji projektiraju brodove, niti obrazovani ribari koji poznaju biologiju mora, ekologiju i tržište. Nama očito trebaju samo trgovci, konobari i sobarice. Sustavno se radi na tome da postanemo zemlja jeftine i niskokvalificirane radne snage koja će služiti drugima na vlastitoj obali.

Posljedice već živimo. Brodovi koji su se nekad s ponosom proizvodili ovdje, danas su zamijenjeni isluženim stranim flotama koje se kvare usred sezone. Rampe padaju, motori staju, a prijevoz do otoka postaje lutrija prepuna gužvi i neizvjesnosti. Inženjeri i stručnjaci pakiraju kofere jer ovdje za njih nema mjesta, dok uvozimo radnu snagu za jednostavne poslove.

Gubitkom Brodarskog instituta gubimo mozak, a gašenjem škole za ribare gubimo dušu naše pomorske tradicije. Ako se hitno ne trgnemo, Hrvatska će ostati samo geografski pojam na moru, bez pomorskog identiteta, bez proizvodnje i bez ljudi koji to more istinski razumiju. Ostaje nam samo apartmanizirana obala i sjećanje na vrijeme kada smo znali graditi, ploviti i stvarati.

Država bi trebala biti ta koja gradi znanstvene institute te potiče mlade na izvrsnost, inovacije i cjeloživotno učenje. Nažalost, ovakvim pristupom bit ćemo i dalje na začelju Europske unije, bez jasne vizije razvoja gospodarstva i industrije.

Oslanjanje isključivo na turizam te stalni rast uvoza u uvjetima globalne krize, visoko je rizično. Bez snažnog zaokreta prema razvoju gospodarstva, ostat ćemo zemlja čiji se razvoj bazira isključivo na uslužnim djelatnostima: trgovini, turizmu I konobarenju.



Ovo nije samo oproštaj od Brodarskog instituta. Ovo je krik protiv smjera u kojem idemo.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan predstavila je danas u Kući Europe u Zagrebu Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu, koje će ovaj tjedan usvojiti Europski parlament u Strasbourgu. Glavna preporuka je ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja.

„Od pojave društvenih mreža i pametnih telefona pojavili su se zabrinjavajući trendovi kod djece i mladih. U zadnjih nekoliko godina imamo veliki porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno. Najveći porast je kod djevojčica, gdje je gotovo svaka druga nesretna. Odgovore treba tražiti u načinu na koji mladi danas žive. Istraživanja pokazuju da mladi danas provode puno manje vremena socijalizirajući se; s dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, jako puno ih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita”, objasnila je Borzan.

Istaknula je i šokantne podatke The Economista kako je u velikom porastu broj mladih koji se samoozljeđuju, kako u EU tako i drugdje. Najšokantniji je porast broja samoubojstava, koji je najviši kod djevojaka od 11 do 19 godina. Na razini EU, samoubojstvo je češći uzrok smrti maloljetnika od prometnih nesreća.

„Očito je da je došlo do društvene krize. Naravno da je tome doprinijelo puno čimbenika, ali svakako ne treba ignorirati činjenicu da svaki dan milijun ljudi s ChatGPT-om razgovara o samoubojstvu. U EU mladi sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovica je konstantno online. Najlošije je u dobnoj skupini djevojčica od 13 godina. Samo pola sata manje na internetu dnevno ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje”, objašnjava Borzan.

Parlament zato predlaže ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere. Također predlaže zabranu korištenja podataka mladih za oglašavanje jer se pokazalo da, ako primjerice djevojka obriše selfie zbog malog broja lajkova, vidjet će više oglasa za proizvode za ljepotu. Parlament predlaže i zabranu dizajna koji izaziva ovisnost, poput beskonačnog scrolla, autoplay funkcije i nepotrebnih notifikacija.

„Model poslovanja velikih internetskih divova je zadržati korisnika što dulje na mreži. Nemaju skrupula ni pred čim, pa čak ni pred alarmantnim podacima o utjecaju na mentalno zdravlje mladih. Ovo je veliki iskorak Parlamenta sa širokim političkim konsenzusom pred novi europski zakon koji se očekuje krajem iduće godine”, kaže Borzan.