Loading...
Plenković šalje poruku ekipi u HDZ-u koja mu radi o glavi
Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović i zastupnik Arsen Bauk u petak su komentirali uhićenje Andrije Mikulića te smjenu šefova nekoliko državnih poduzeća, ustvrdivši kako je riječ o obračunu unutar HDZ-a, kao i da Plenković šalje poruku ekipi u stranci 'koja mu radi o glavi'.
Ahmetović je na konferenciji za novinare u Saboru rekla kako je uvjerena da se smjena šefova javnih poduzeća nije dogodila zbog zakona na čije nas poštivanje tjera OECD, nego premijer šalje poruku ekipi unutar HDZ-a "koja mu radi o glavi".
Kao što je uhićenje Andrije Mikulića, tvrdi, predmet nečeg drugog, a to je čuveni "lex AP" koji, istaknula je, vrijedi samo za novinare i građane, ali ne vrijedi za Plenkovića.
"Informacije cure prema Plenkoviću i naravno da je iz DORH-a došla informacija - drugovi, dolazi vrijeme ćorke, da se izrazim onim figurama koje voli upotrebljavati Andrej Plenković kad se obraća saborskim zastupnicima", rekla je Ahmetović.
To što je Mikulić uhićen nije ju začudilo jer, kaže, riječ je o čovjeku uz kojeg se vežu brojni kontroverzni slučajevi, pa je podsjetila na slučaj bivšeg šefa HEP-a Frane Barbarića koji je "zamračio milijune eura u HEP-u", a optužen je za nekakav građevinski pothvat izgradnje vile bez građevinske dozvole što je riješeno s Mikulićem, pa je, nastavila je Ahmetović, Barbarić i dalje lijepo pozicioniran u HEP-u. Upitala se i zašto se Mikulića povezuje samo s određenim kamenolomima jer je i ona podnosila kaznene prijave za ilegalni kamenolom u Omišlju.
Tvrdi i da premijer sada smjenom niza šefova državnih poduzeća pokušava 'zamagliti' slučaj Mikulić, ali da mu to neće proći jer "građani nisu moroni". Smjene su se dogodile samo zato što, kaže, premijer želi dati poruku onima u HDZ-u, koji mu drmaju stolicu, da im to neće proći i da će on njihove ljude počistiti. Tvrdi i da su nejasni kriteriji prema kojima su se dogodile smjene.
"Nije problem u Mikuliću ni u šefovima koji su smijenjeni, problem je u Plenkoviću. On je šef kriminalne bande, baš ove bande. Baš ovu bandu koja je uhićena on je postavio. On je za njih izmislio radno mjesto. Dakle, on je šef kriminalne bande koja hara Hrvatskom. On je capo, on je capo dei tutti capi i on je uništio ovu zemlju svojim kadroviranjima. On je uništio Hrvatsku. Da postoji Nobelova nagrada za kadroviranje Andrej Plenković bio bi jedan od najozbiljnijih pretendenata da je dobije", izjavila je Ahmetović.
Arsen Bauk dodao je da je premijer očito jučer imao popust za Black Friday jer je bio pošteđen toga da mu glavnog državnog inspektora uhite ujutro, pa bi u Saboru jučer morao odgovarati na pitanja o Mikuliću.
Istaknuo je kako bi, kad bi postojala Nobelova nagrada za kadroviranje, premijer Plenković bio “jedan od najozbiljnijih pretendenata”. Prema njegovim riječima, premijer je uspio “napuniti Remetinec svojim kadrovima, kao što neki pune obližnju arenu svojim pjesmama”.
Govoreći o samom slučaju, Bauk je naglasio kako se dogodilo da je čelnik jednog represivnog sustava — državnog inspektorata — završio pod mjerama drugog represivnog sustava. Nakon što je jedna od uhićenih osoba skrenula pozornost istražitelja na glavnog državnog inspektora, provedene mjere su otkrile i druge osobe uključene u nepravilnosti, što po njemu pokazuje da “nije bio riječ o pojedinačnom slučaju, nego o sustavu”.
Bauk se nada da će “sustav koji je uspostavio glavni državni inspektor biti raspadnut i da se takve stvari više neće ponavljati”, te ističe kako bi sada građani koji su imali posla s inspektoratom mogli očekivati ozbiljnije postupanje nadležnih.
Osvrnuo se i na Plenkovićev odnos prema kadrovima te dodao kako se premijer često podrugljivo odnosi prema kandidatima koje predlažu drugi, dok su ga, kako kaže, Gabriela Žalac i Andrija Mikulić “očito impresionirali”.
“Remetinec je pun Kissingera”, rekao je Bauk, dodajući da će se vidjeti hoće li se popis tamošnjih “kadrova” nastaviti širiti. U šaljivom tonu zaključio je kako se može samo zamisliti šok u Remetincu kad su zatvorenici saznali da im stiže glavni državni inspektor.
“Možda su već počeli gledati oko sebe gdje bi ih inspekcija mogla uhvatiti. A ako mu kolege budu dolazile u posjet, neka paze da je sve po propisu — da ih još ne kazne”, poručio je Bauk.
SDP u Vukovaru otvorio raspravu o razvoju grada
Uhićenje Mikulića nije slučajno, posljedice će biti ozbiljne
Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović u četvrtak je u Saboru komentirala najnovije događaje vezane uz uhićenje Andrije Mikulića, glavnog državnog inspektora. Ahmetović je istaknula kako ništa u cijelom slučaju nije slučajno te je podsjetila na slične situacije iz prošlosti.
„Kao što sam ranije spomenula, prethodni slučajevi nisu bili slučajnosti. Informacije o smjeni kompromitiranih osoba, koje zatim bivaju uhićene, uvijek su bile dobro tempirane. Tako je i s Andrijom Mikulićem“, rekla je Ahmetović.
Naglasila je kako je Mikulić Plenkovićev odabranik te da je zbog njega osnovan Državni inspektorat.
„Valjda je imao najbolju referencu – spremnost na nezakonite radnje. Sada se to i dokazuje“, dodala je.
Ahmetović je izrazila uvjerenje da će cijeli slučaj rezultirati ozbiljnim posljedicama.
„Oni koji tvrde da je sve u redu, vidjet će da će cijeli slučaj završiti njegovim uhićenjem i dugim zatvorom“, poručila je.
Komentirala je i vremenski okvir slučaja.
„Ovaj slučaj traje već godinu dana. Državno odvjetništvo i Andrej Plenković dali su Mikuliću godinu dana da ‘počisti’ sve što je mogao. Nadam se da nije uspio sakriti sve tragove svojih nepodopština“, rekla je Ahmetović.
Potpredsjednica SDP-a također je podsjetila na praksu zapošljavanja određenih osoba u javnim poduzećima nakon službi u državnim institucijama.
„Ne bi me iznenadilo ni da, kao u slučaju Beroša, Mikulić sutra bude zaposlen u nekom javnom poduzeću koje se bavi nadzorom i upravljanjem“, zaključila je.
.jpeg&w=3840&q=50)
Proračun pun kolesterola i steroida – građani najveći gubitnici
Na konferenciji za medije povodom predstavljanja državnog proračuna za 2026. godinu, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i saborski zastupnik Boris Lalovac oštro su kritizirali Vladin dokument, poručivši da proračun “nema razvojnu komponentu”, da je prepun skrivenih obaveza te da će teret inflacije i dalje padati na građane.
Predsjednik SDP-a ustvrdio je da proračun ne nudi smjer razvoja države te ga slikovito opisao kao “pun kolesterola i steroida”.
"Kolesterol će osjetiti građani koji će završiti u neidealnom zdravstvenom sustavu. Zdravstvo je s 390 milijuna eura nedospjelih obveza naraslo na gotovo 900 milijuna. To je skriveni deficit kojeg u proračunu nema", upozorio je.
Dodao je da se svake godine ponavlja isti scenarij – država naknadno sanira zdravstveni sustav, a profit imaju prvenstveno veledrogerije “koje dvostruko zarađuju na neplaćenim obvezama”.
Govoreći o “steroidima”, Hajdaš Dončić je naglasio da se proračun ponovno snažno oslanja na EU sredstva, ali bez jasne strategije ulaganja: "Sredstva nisu usmjerena u produktivnost, proizvodnju hrane i energije – ključne faktore za borbu protiv inflacije. Plenković ide linijom manjeg otpora."
Prema Hajdašu Dončiću, najveći dobitnici proračuna su poslovne banke, trgovci i špekulanti s nekretninama i građevinskim zemljištem. Najveći gubitnici, tvrdi, ostaju građani, umirovljenici i mladi, posebno zbog “nepostojećeg priuštivog stanovanja”.
Također upozorava da deficit “nakon COVID-a eksplodira”, da inflacija nije suzbijena te da se Vlada hvali rastom BDP-a koji ne doseže standard građana.
"Sve ostaje po starom. Dugovi rastu, razvoja nema, inflacija puni proračun i odgovara jedino Plenkoviću", zaključio je.
Saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac naglasio je da Hrvatska ulazi u petu uzastopnu godinu u kojoj je inflacija veća od gospodarskog rasta.
"To ima ozbiljne posljedice na proračun. Vlada je i prošle godine govorila da će pobijediti inflaciju i prognozirala je 2,8%. Na kraju smo blizu 4%. I ove godine ponavljaju isto, a podaci pokazuju suprotno."
Lalovac je upozorio da je upravo Vladina mjera zamrzavanja cijena dodatno pogurala rast cijena hrane.
"Cijela ova godina pokazuje da hrana raste brže od ukupne inflacije. Režije i stanovanje rastu još dvostruko brže. Građani više ne mogu zatvarati svoje kućne budžete."
Zbog pada osobne potrošnje, napominje, usporit će i rast gospodarstva, a sljedeće godine očekuje se znatno skromniji rast plaća.
Lalovac tvrdi da je socijalna slika sve lošija, a rashodi rastu jer građani više ne mogu pokriti osnovne troškove života.
Kritizira i oslanjanje na EU fondove kako bi se “kozmetički zatvorila proračunska rupa”.
"Samo kako bi ostali unutar 3% deficita, Vlada je planirala potrošiti dva milijarde eura NPOO sredstava do lipnja. To je potpuno nerealno."
Unatoč kritikama, Lalovac je Vladi dao dvije “male pohvale”: prihvatili su SDP-ov prijedlog povećanja indeksacije mirovina na model 85-15, a jednokratni dodaci umirovljenicima pretvoreni su u trajnu mjeru. No, naglasio je da su iznosi premali i nedostatni.
"Ova politika rasta bez razvoja dolazi svome kraju. Sljedeće godine vidjet će se sve posljedice: tržišni poremećaji, stagnacija plaća, rast socijalnih troškova i sve teža situacija za građane", poručio je Lalovac.
SDP će, najavili su, uložiti tri velika amandmana vezana uz dopunsko zdravstveno osiguranje, besplatne vrtiće i regionalni razvoj, ali ističu da je “sadašnji proračun vrlo teško popraviti”.
Zadnje vijesti
Glasovac: SDP je otvorio temu Chat Controla u javnosti
Sjećate se Chat controla? One uredbe koju je naša Vlada zdušno podržavala, a nas koji smo upozoravali na opasnost masovnog nadzora građana optuživala da smo protiv zaštite djece od seksualnog nasilja na internetu? Vrijeme je da tu laž razobličimo.
Jer kad Vlada govori o Chat controlu i svojoj brizi za djecu u digitalnom prostoru — ne govori istinu. Pred javnošću se predstavljaju kao branitelji djece na internetu, a istina je — da njihove stvarne obaveze prema djeci godinama stoje neispunjene. Za to postoje konkretna tri dokaza.
Prvi dokaz — Nacionalni program za djecu i mlade u digitalnom okruženju.
To je dokument koji je Vlada sama obećala donijeti za razdoblje 2024.–2026., i to izrijekom u svom Programu. Trebao je biti donesen još prije dvije godine. Danas smo na kraju 2025., program ne postoji. Ni nacrt. Ni okvir. Ni minimum političke volje.
A upozoravali su ih svi — stručnjaci, civilno društvo i bivša pravobraniteljica za djecu. Ona je jasno rekla: djecu treba zaštititi od rizika digitalnog svijeta, ali im treba omogućiti i pristup internetu, obrazovnim platformama i sigurnom okruženju. Program.
Što je Vlada učinila? Ništa. Ako ga i sada donesu, to će biti mrtvo slovo na papiru.
Drugi dokaz — OECD.
Premijer Plenković voli govoriti da Hrvatska mora postati članica “kluba najrazvijenijih”. Međutim, da biste postali dijelom tog elitnog kluba zemalja s visokim standardom, morate zadovoljiti određene uvjete. Na tom putu OECD vas skenira, propitkuje, promatra, usmjerava. A što OECD kaže o nama?
A OECD je upravo Hrvatskoj uputio ozbiljne primjedbe, i to baš u području zaštite djece u digitalnom okruženju.
Kažu da nemamo strategiju, da ne istražujemo rizike, da ne uključujemo djecu, roditelje, škole i stručnjake, da nemamo tijelo koje koordinira i nadzire provedbu strategije digitalne sigurnosti, i da nema proračuna za to područje.
Pa mi nismo donijeli ni smjernice za etičnu primjenu umjetne inteligencije u obrazovanju — dokumenta koji je Vlada sama najavila za 2025. godinu. Ta godina je gotovo prošla, smjernica nema.
Treći dokaz — Ured pravobraniteljice za djecu.
Institucija čiji je posao štititi najmlađe već godinama Vladi šalje preporuke — i Vlada ih godinama ignorira.
Bivša pravobraniteljica je u 2024. dala je 80 prijedloga za poboljšanje zakona i politika. Vlada je prihvatila — 18. Jedan čak i samo djelomično.
Njeno izvješće o stanju dječjih prava za 2024. još stoji neobrađeno, bez rasprave, zaboravljeno na dnu saborskog dnevnog reda, dječja prava su na čekanju. Ali zato je nova pravobraniteljica izabrana vrlo brzo — očito takva koja neće slati “previše” prijedloga.
I sada dolazimo do ključnog pitanja: Je li Vlada napravila minimum kako bi zaštitila djecu i mlade? Ne. Nisu proveli ono što su sami obećali, nisu ispunili preporuke OECD-a, nisu uvažili najvažniju instituciju koja štiti djecu.
Ali zato su strastveno, gotovo fanatično, gurali — Chat control.
I to čak i nakon što su mnoge europske zemlje jasno rekle da bi posljedice takvog modela nadzora bile opasnije od eventualnih koristi.
Stručnjaci iz sustava jasno su rekli da:
– stvarnu moć nad komunikacijom imaju digitalne platforme,
– zaštita djece ovisi o njihovoj suradnji i međunarodnoj policijskoj suradnji, a ne o nadzoru pojedinaca i masovnom skeniranju privatnih poruka.
Drugim riječima: Chat control nije ključan alat za zaštitu djece.
Ono što jest rješenje — istraživanja, strategije, koordinirana politika, ulaganje u sustav i ozbiljna suradnja s digitalnim platformama, pametan sustav upravljanja i nadzora — Vlada ne radi.
Ono što nije rješenje — pokušava se prikazati kao spasonosno.
Zato je na nama da kažemo istinu: pod krinkom zaštite djece ne smije se nikad više ni pomisliti uvoditi masovni nadzor građana koji omogućuje uvid u privatnu komunikaciju. Jer kad jednom takav mehanizam postoji, može se koristiti za sve: političku kontrolu, pritisak na medije, ograničavanje slobode govora, narušavanju temeljnog prava na privatnost.
Zahvaljujući SDP-u, činjenici da smo upravo mi temu Chat controla snažno otvorili u javnosti, da smo o tome poveli okrugle stolove sa stručnjacima, rasprave po Reddit grupama, pokrenuli peticiju s ciljem informiranja građana... ali i zahvaljujući našim EU zastupnicima koji imaju odlučan stav u EU parlamentu, hrvatska javnost može Plenkoviću jasno reći: "zaštita djece da, masovni nadzor privatne komunikacije građana ne".
I zato danas mogu jasno prozvati Vladu Republike Hrvatske zbog ovih brojnih primjera koji pokazuju kako stvarna i institucionalna briga za prava i sigurnost djece i mladih Plenkovićevoj Vladi nije bitna:
Umjesto stvarne zaštite — zagovarate i nudite nadzor.
Umjesto konkretnih politika — izbjegavate svoju odgovornost i pravdate svoje nečinjenje.
Umjesto odgovornosti — manipulaciju.
I najžalosnije — u svemu tome pozivate se na djecu, iako je prema svemu viđenome jasno: djeca vam nisu prioritet.
Sabina Glasovac,
saborska zastupnica SDP-a
ewgwg.jpeg&w=3840&q=50)
.jpeg&w=3840&q=50)
