Dok se u Briselu raspravlja o važnim temama u Hrvatskoj ništa novo. Vlast provodi strategiju «kruha i igara» koja osigurava podršku dijela naroda kroz kratkoročnu zabavu dok dugoročni interesi i problemi nisu «tema».

A što se događa u Briselu? U srpnju 2024. predstavljene su političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2024 – 2029 u kojima je definirano sedam prioriteta. Sažetak događanja prikazujemo u skladu s tim dokumentom:

Prioritet 1. Novi plan za održiv napredak i konkurentnost Europe: U svibnju 2025. Europska Komisija (EK) je predstavila plan REPowerEU za potpunu energetsku neovisnost EU-a o Rusiji; U ožujku 2025. je između ostalog predstavljen plan za visokokvalitetno obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje; strategija za uniju štednje i ulaganja radi povećanja financijskih mogućnosti građana i poduzeća; U veljači 2025. predstavljen je novi paket prijedloga za smanjenje administrativnog opterećenja i pojednostavljenje poslovnog okruženja, a još u 2024. objavljen je prvi Akt o umjetnoj inteligenciji – prvi pravni okvir o umjetnoj inteligenciji u svijetu!

Prioritet 2. Novo doba za europsku obranu i sigurnost: U lipnju 2025. predložena je zajednička uredba o pripravnosti u području obrane kako bi se ubrzala ulaganja u obranu u EU-u; U travnju 2025. predstavljena je nova europska strategija unutarnje sigurnosti ProtectEU.

Prioritet 3. Potpora ljudima, jačanje naših društava i našeg socijalnog modela: U ožujku 2025. je potpisan Pakt za europski socijalni dijalog u Europi radi jačanja uloge socijalnih partnera u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanja te socijalnih politika, EK je predstavila Plan za prava žena.

Prioritet 4. Održavanje kvalitete života: sigurnost opskrbe hranom, voda i priroda; U veljači 2025. EK je predstavila svoju viziju za poljoprivredu i hranu.

Prioritet 5. Zaštita naše demokracije i očuvanje naših vrijednosti: U svibnju 2024. stupio je na snagu Europski akt o slobodi medija; u travnju 2024. EU je odobrila nova pravila za poboljšanje transparentnosti političkog oglašavanja u predizbornim kampanjama.

Prioritet 6. Globalna Europa: iskorištavanje naše snage i partnerstva: U svibnju 2025. EU i Singapur su potpisali povijesni sporazum o digitalnoj trgovini; U travnju 2025. u prvom političkom dijalogu na visokoj razini između EU-a i Palestinske samouprave EK je predložila sveobuhvatni program potpore u vrijednosti od 1,6 milijardi eura za poticanje palestinskog oporavka i otpornosti. Osim toga na prvom sastanku na vrhu EU-a i Srednje Azije postignut je dogovor o strateškom partnerstvu; U ožujku 2025. EU je na Briselskoj konferenciji obećala 2,5 milijardi eura za potporu Siriji i regiji; U veljači 2025. na snagu je stupio privremeni sporazum o trgovini između EU-a i Čilea. Trgovinski sporazum između EU-a i južnoameričkih država u bloku Mercosur (Brazil, Bolivija, Argentina, Urugvaj i Paragvaj) trebao bi biti službeno predstavljen tijekom srpnja 2025., a ratificiran do prosinca 2025. Ovo je najveći trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini koji je EU ikad dogovarala. Za Hrvatsku to znači još veći uvoz hrane, a Vlada je unatoč tome podržala sporazum, bez kvalitetne analize utjecaja na domaću proizvodnju i bez puno brige o malim i srednjim domaćim proizvođačima.

Prioritet 7. Zajedništvo i priprema Unije za budućnost: U studenom 2024 postignut je politički dogovor o godišnjem proračunu EU za 2025; 27 povjerenika EU-a okuplja se ovih dana u Briselu da bi riješili jedno od ključnih pitanja – financije. Kako pišu mediji, da bi se više sredstava usmjerilo na obranu i start-upove, razmatra se mogućnost smanjenja od 20 posto proračuna za poljoprivredu i regionalni razvoj. Ideja Ursule Von der Leyen je spojiti mnoštvo programa u jedinstven nacionalni novčani fond kojim bi se određivala potrošnja u sektorima kao što su poljoprivredne subvencije i socijalno stanovanje. Postoje strahovi da bi predaja novca nacionalnim vladama mogla potkopati jedan od ključnih ciljeva EU-a, a to je smanjenje razlika među bogatijim i siromašnijim područjima. EK je pod velikim pritiskom da uvede nove namete ili transfere na razini EU-a, poznate kao «vlastita sredstva», kako bi se pokrilo 25 do 30 milijardi eura godišnjeg duga nastalog zbog financiranja oporavka nakon pandemije Covida.

A što se događa u Hrvatskoj? Od ožujka pa sve do sredine lipnja smo u kampanji za lokalne izbore. Posljednjih mjesec dana tema je Thompsonov koncert, ustaše, novo radno mjesto za Ivana Penavu u Povjerenstvu za Drugi svjetski rat?! Prije dva dana imenovana je nova ministrica regionalnog razvoja i fondova EU jer je prethodni ministar postao gradonačelnik Zadra?!

Nisu se davali prijedlozi za jednostavnije i brže poslovanje poduzetnika, pretvaranje istraživanja i inovacija u okosnicu gospodarstva, povećanje produktivnosti širenjem digitalnih tehnologija uključujući umjetnu inteligenciju, rješavanje problema manjka vještina i radne snage (dapače ukida se upis u ribarsko-nautički smjer Pomorske škole u Splitu).

Na polovini razdoblja korištenja sredstava iz financijske perspektive 2021-2027 stvarni postotak apsorpcije sredstava koje je EK uplatila u proračun Republike Hrvatske je 5,7 posto. Prema tom pokazatelju, iza Hrvatske je samo Estonija s 4,6 posto. Od ukupno 180 poziva njih 85 nije objavljeno u najavljenom planu, što usporava provedbu projekata i otežava planiranje poslovnih aktivnosti i zapošljavanja. Određen broj projekata velike vrijednosti iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) kasni ili nije počeo, pa je korištenje sredstava iz tog plana za pojedine sektore upitno (npr. reforme i investicije u sektoru poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti od 988 milijuna EUR od čega Izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće: 610 milijuna EUR i komasacija poljoprivrednog zemljišta 250 milijuna EUR).

O vladavini prava govori činjenica da je u 2024. samo 23 posto građana u Hrvatskoj smatralo da je razina neovisnosti sudova i sudaca «prilična ili vrlo dobra». Rad na zajedništvu zamijenjen je podjelama u društvu, porastom netolerancije, mržnje, diskriminacije, nasilja. Mogli bismo tako nabrajati u nedogled.

Umjesto prezentiranja stavova o novoj EU financijskoj perspektivi te rizicima od smanjivanja sredstava za poljoprivredu i regionalni razvoj, izrade izvozne strategije hrvatskog gospodarstva s obzirom na brojne trgovinske mogućnosti, Vlada primjenjuje strategiju «kruha i igara» smatrajući da će tako smanjiti svoju odgovornost i skrenuti pažnju s gorućih tema. Varaju se jer postoje ljudi u Hrvatskoj koji prate situaciju, daju prijedloge ali ih trenutna većina ne prihvaća i radi sve na smanjivanju demokracije i neuvažavanju drugih mišljenja. SDP nastavlja borbu za socijalnu pravednost i solidarnost, gospodarski rast i razvoj te boljitak svih u našoj domovini Hrvatskoj!

U organizaciji SDP-a u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak, u petak 11. srpnja 2025. održan je okrugli stol na temu vanjske politike Republike Hrvatske pod nazivom "Tko su nam prijatelji? Hrvatska u Europskoj uniji, Zapadni Balkan i svijet u previranju". Skup je okupio relevantne govornike iz akademske i političke sfere s ciljem poticanja strateškog promišljanja o pozicioniranju Hrvatske u dinamičnom međunarodnom kontekstu.

Tvrtko Jakovina: Hrvatska u svijetu koji se radikalno mijenja

Povjesničar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina otvorio je raspravu naglaskom da se tema prijateljstva u međunarodnim odnosima ne može odvojiti od unutarnje politike. “Najbolji način da netko ima prijatelje jest da sam bude prijatelj”, rekao je Jakovina, dodajući kako Hrvatska pati od nedostatka promjena i prilagodbi, iako se svijet nalazi usred dubokih transformacija. “Završeno je razdoblje liberalnog poretka koje je trajalo od kraja Drugog svjetskog rata. Danas smo suočeni s globalnim previranjima, promjenama granica i neizvjesnošću — čak ni velike sile ne znaju kakav će poredak nastati”, rekao je Jakovina, upozorivši i na tromost hrvatske diplomacije.

“Od 2010. nismo otvorili nijednu novu ambasadu. Nemamo predstavništvo u Meksiku, kao ni u Africi u brojnim zemljama, pa čak ni u Etiopiji, gdje je sjedište Afričke unije. Pritom se situacija i u našem neposrednom susjedstvu komplicira.“

Jakovina je naglasio je i važnost redefiniranja odnosa s neposrednim susjedima te izgradnju ozbiljne diplomatske mreže.

“Naše neposredno okruženje je sve kompliciranije. Graničimo sa zemljama koje imaju neujednačen status prema Europskoj uniji, a u nekima su u tijeku masovni prosvjedi. Predsjednik Republike Srpske otvoreno izjavljuje kako je njegov san da RS postane dio Srbije. To su realnosti koje nas okružuju i koje se u posljednjih 15 godina nisu poboljšale”, upozorio je.

Govoreći o regiji, Jakovina je ocijenio kako bez zajedničkog angažmana Hrvatske i Srbije nema rješenja ključnih pitanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu. “Teško je definirati tko bi nam u ovom trenutku od naših susjeda mogao biti bliska prijateljska zemlja s kojom se možemo savjetovati u svakom času. Mi to nismo postigli niti imamo takve odnose”, rekao je.

Govoreći o Italiji kao jednoj od mogućih prijateljskih zemalja Hrvatskoj, Jakovina se dotaknuo i povijesno-političkih prijepora, gdje je, kako kaže, u tijeku “revizionistička retorika” kroz putujuće izložbe o stradanjima Talijana i prikazivanjem simbola poput rimskog legionara iznad Istre, te reinterpretacijom granica. Sve to, prema Jakovini, komplicira odnose sa susjedima u povijesnom trenutku u kojemu svjedočimo grupiranju određenih zemalja. Kao pozitivan primjer suradnje, Jakovina je istaknuo baltičke zemlje.

Zaključio je kako Hrvatska mora razumjeti nove globalne tokove: “Svijet se promijenio i stari odgovori više ne vrijede. Ako ne razvijamo diplomatsku prisutnost, ne možemo sudjelovati u globalnim tokovima", rekao je Jakovina, dodajući i kako postoje točke povijesne povezanosti s određenim zemljama, a koje Hrvatska ne iskorištava. Jakovina je spomenuo posjetu Josipa Broza Tita Indiji nakon proglašenja njezine nezavisnosti, budući da je on bio prvi europski državnik koji je tu zemlju posjetio u turbulentnoj fazi njezine povijesti.

"Da sam ja premijer, možda bih to spomenuo indijskom premijeru Modiju tijekom njegova posjeta Zagrebu," rekao je Jakovina, dodajući kako takve poveznice mogu postati temelji za buduću suradnju s važnim državama u svijetu.

Tonino Picula: Jesmo li na pragu "posteuropske Hrvatske"?

Zastupnik u Europskom parlamentu i bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula ponudio je refleksiju o razvoju međunarodnog identiteta Hrvatske i njezine pozicije unutar Europske unije.

“Hrvatska može nadograditi svoj identitet u međunarodnoj komunikaciji – i u znanstvenom, i u ekonomskom smislu, i u političkom smislu – jer već dugo postoji kao subjekt međunarodnog interesa. No, pitanje je kako mi sami vrednujemo vlastitu prošlost i kapacitete koji nisu nastali preko noći”, istaknuo je Picula.

Analizirajući međunarodnu percepciju Hrvatske, podsjetio je na tri ključne faze: “Do 1990. bili smo doživljavani kao jugoslavenska republika. Tijekom rata, slike Dubrovnika i Vukovara definirale su nas kao ratnu Hrvatsku. S početkom 2000-tih ulazimo u europsku fazu, što je kulminiralo ulaskom u Europsku uniju," rekao je Picula, postavljajući u tom kontekstu i važno pitanje: “Jesmo li danas na ulazu u razdoblje posteuropske Hrvatske?”

Upozorio je da članstvo u EU, iako izuzetno vrijedno, nije automatska zaštita od unutarnjih demokratskih regresija: “Vidimo primjere kako antidemokratske tendencije mogu ugroziti vrijednosti na kojima počiva EU. Moramo biti svjesni da i kod nas postoje takve tendencije.”

Picula je istaknuo da Hrvatska, kao mala država, mora strateški usmjeravati svoje resurse: “Mi smo 21. članica EU po teritoriju i 23. po broju stanovnika. Postavlja se pitanje kako da ono što imamo najbolje iskoristimo. Pogledajmo primjer Estonije — nisu pokušali biti dobri u svemu, već najbolji u određenom sektoru, poput IT sektora, i to im je uspjelo.”

Upozorio je i na pitanje budućnosti same EU: “Je li Europska unija i dalje transformativna sila kakva je bila? Ili ta moć slabi, a države u ‘čekaonici’ više ne vide istu privlačnost i potencijal u članstvu?”

Okrugli stol otvorio je niz ključnih pitanja o smjeru hrvatske vanjske politike u kontekstu globalnih promjena. Od redefiniranja diplomatskih prioriteta i odnosa sa susjedima, do preispitivanja uloge Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu – postalo je jasno da su pred malim državama veliki izazovi. No, kako su poručili govornici, u novim okolnostima postoje i značajne prilike – ako postoji volja za strateško promišljanje, promjenu pristupa i djelovanje.

Okrugli stol zatvorio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, istaknuvši kako će SDP nastaviti s panelima i tribinama na razne teme i u više hrvatskih gradova, kako bi se građani uključili u procese kreiranja stranačkih politika.

"Ovo je jedan dobar početak suradnje između SDP-a, struke, građana i čitave zainteresirane javnosti," poručio je predsjednik SDP-a.

Na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, Forum mladih SDP-a simboličnim je performansom pokrenuo inicijativu #IsključiSe –kojom želi skrenuti pozornost na ključno radničko pravo: pravo na isključenje iz digitalne radne komunikacije izvan radnog vremena.

Performans je potaknut slovenskom legislativom (članak 142.a Zakona o radu ZDR‑1D), jer Slovenija je 2023. postala među prvim zemljama EU koje su formalno ugradile “pravo na isključenje” u zakonodavstvo. Članak obvezuje poslodavce da konkretnim mjerama osiguraju slobodno vrijeme radnika bez radnih poziva, mejlova i poruka. Cilj je spriječiti stres, sagorijevanje i narušavanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika.

Na Trgu bana Josipa Jelačića tijekom performansa bio je postavljen simboličan ured - stol, laptop i mobiteli koji neprekidno zvone – ograđen trakom s natpisom: „Nakon radnog vremena: pristup zabranjen“. Ova instalacija vizualizira jasnu granicu: kad završava radno vrijeme, završava i dostupnost radnika. Na performansu su sudjelovali Lovro Lukavečki, predsjednik Foruma mladih SDP-a, zatim Lucija Vupora, predsjednica Radne skupine za studentski radni standard Foruma mladih SDP-a, Mirela Ahmetović i Saša Đujić, saborski zastupnici SDP-a te Matej Mišić, predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba.

Predsjednik Foruma mladih SDP-a, Lovro Lukavečki naglasio je kako je „pravo na isključenje“ osnovno pravo radnika.

“Želimo ukazati na sve veći problem na tržištu rada, a to je pravo radnika na odmor, odnosno isključenje. Riječ je o pravu svakog radnika da ne bude kontaktiran od strane poslodavca nakon radnog vremena. To je posebno važno za mlade na tržištu rada, jer se oni suočavaju s nestandardnim oblicima rada u kojima se granica između poslovnog i privatnog sve više briše. Današnjim performansom krećemo s kampanjom u kojoj želimo ukazati na probleme, a zatim ćemo i u vidu zakonskih rješenja to nastojati implementirati, kroz parlamentarni rad naših zastupnica i zastupnika, od kojih se neki i ovdje s nama danas,“ rekao je Lukavečki, dodajući kako pravo na isključenje nije protiv poslodavaca – ono štiti i radnika i poslodavca, jer povećava produktivnost radnika.

„U užurbanim vremenima sve više radnika mora odgovarati na određene radne zadatke, poruke, mejlove poslodavaca, i to izvan radnog vremena, čak i unutar godišnjeg odmora. Ovim performansom želimo otvoriti javnu raspravu, koja će rezultirati ozbiljnom granicom između privatnog i radnog vremena,“ navela je Lucija Vupora, predsjednica Radne skupine za studentski radni standard Foruma mladih SDP-a, dodajući kako je digitalna tehnologija promijenila način na koji radimo – ali je na neki način izbrisala granicu između poslovnog i privatnog života. Kampanja #IsključiSe traži upravo to: granice koje štite radnika.

Potpredsjednica SDP-a Mirela Ahmetović u izjavi nakon performansa poručila je da podržava akciju Foruma mladih SDP-a, posebno s obzirom na činjenicu da se u Hrvatskoj - osim što se konstantno krše važeći zakonski propisi Zakona o radu, poput Zakona o minimalnoj plaći - zanemaruje i pravo radnika na njihovo privatno i slobodno vreme, čime se narušava ljudsko pravo čovjeka na slobodu i korištenje slobodnog vremena prema vlastitom nahođenju.

„A postoje i istraživanja po kojima su radnici čije je slobodno vrijeme uzurpirano od strane poslodavca manje koncentrirani i produktivni, jer doživljavaju stres i nemaju prilike za stvarni odmor. Mislim da je važno da je baš Forum mladih SDP-a organizirao ovaj performans, jer samo mladi mogu doprijeti do mladih - koji su najugroženiji jer tek stupaju u radne odnose i pokušavaju se pozicionirati na tržistu rada kao oni koji su potrebni, kvalitetni, dobro odrađuju posao. S druge strane, poslodavci i u javnom i privatnom sektoru iskorištavaju tu njihovu želju, tražeči ih sve više rada u slobodno vrijeme, što im ide na štetu. Nadam se da će ova poruka doprijeti i do onih koji kreiraju Zakone, dakle do većine u Hrvatskom saboru,“ rekla je Ahmetović.

Forum mladih SDP-a je pozvao sve radnike, sindikate, poslodavce, ali i političke aktere da podrže i zakonski reguliraju prava radnika na isključenje u Hrvatskoj. Vrijeme nakon posla služi za odmor od tog istog posla – ono je temelj zdravlja, obitelji i slobode svih radnika, i na to svi radnici imaju potpuno pravo.

Pravo na isključenje već je od 2017. zakonski priznato i u Francuskoj, gdje se primjenjuje kroz kolektivne ugovore, dok slične inicijative razmatraju i Belgija, Španjolska, Italija, Portugal i Irska – potvrđujući da Europa sve ozbiljnije shvaća postavljanje granice između rada i života.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u godinu i pol nije ponudio niti jedno rješenje koje bi poboljšalo i ubrzalo postupak donošenja prava na inkluzivni dodatak.

U vrijeme donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku, krajem 2023. godine, je bilo 148 000 korisnika četiri prava, koja su se novim propisom objedinili u inkluzivni dodatak. Nakon godinu i pol dana primjene Zakona, imamo 300 000 predmeta, koji se odnose na postojeće korisnike i nove zahtjeve. 199 000 korisnika je pozitivno riješeno, a njih 168 000 je počelo primati naknadu, te 30 000 korisnika čeka isplatu naknade. Osim što su korisnici mjesecima, pa i godinu dana čekali donošenje rješenja, sada čekaju i na isplatu naknade po izvršnim rješenjima, što je nedopustivo. Ova problematika nije od jučer, no zabrinjava neosjetljivost resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike spram najranjivijih u društvu.

Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobi s invaliditetom radi zadovoljavanja različitih prepreka u društvu i kao takvo pravo, ne trpi odgodu, kao ni potrebe osoba s invaliditetom.

Unatoč tome što je Zakonom propisan rok za donošenje rješenja 15 dana, odnosno 30 dana ukoliko je potrebno provesti ispitni postupak, Ministarstvo dopušta da ljudi čekaju preko godinu dana na inkluzivni dodatak, a nažalost ima i onih koji preminu i nikada ni ne dočekaju svoje pravo. 

Potrebno je uvesti jedan obrazac – nalaz i mišljenje koji bi bio primjenjiv za više postupaka kako korisnici ne bi morali prolaziti više vještačenja, a osobe s trajnim dijagnozama ne trebaju prolaziti stalna vještačenja. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom je u protekloj godini zaprimilo 205 544 predmeta, a riješenih je tek 153 972. Gotovo 70 posto predmeta je iz sustava socijalne skrbi, a na vještačenje se čeka od 6 do čak 13 mjeseci, primjerice u Zagrebu, Karlovcu ili Šibeniku. 

Potrebno je dodatno kadrovski ojačati Zavod za vještačenje kako bi korisnici svoje pravo ostvarili u zakonom propisanom roku, a radi velikog broja zahtjeva i zagušenosti sustava socijalne skrbi potrebno je pravo administrirati izvan sustava socijalne skrbi, kako bi se rasteretio sustav s potencijalnih preko 300 000 korisnika inkluzivnog dodatka. Socijalni radnik je potrebniji u radu s obitelji i pojedincima, na terenu, u detektiranju i otklanjanju poteškoća, nego u vođenju upravnog postupka – inkluzivnog dodatka, koji ni nije vezan uz imovinski ili prihodovni cenzus građana.

Brojni korisnici koji su godinama primali doplatak za pomoć i njegu ili pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom su ostali bez svoje naknade samo zato što osoba nije samac u kućanstvu. Nadalje, ukoliko je korisniku utvrđena niža razina potpore inkluzivnog dodatka, on mora vraćati "preplaćeni iznos" sustavu socijalne skrbi, što je poraz sustava.

Zanemarivanja potreba osoba s invaliditetom i starijih osoba na ovaj način predstavljaju institucionalno nasilje koje provodi Ministarstvo, te je potrebna žurna analiza učinka Zakona o inkluzivnom dodatku i izmjena odredbi koje su duboko diskriminatorne. 

Ministarstvo je 2022. godine centralizacijom sustava izazvalo kaos u sustavu socijalne skrbi, u kojem danas ispaštaju najugroženiji u društvu.

Martina Vlašić Iljkić,

saborska zastupnica SDP-a

Umjesto da se javna pažnja i organizacija koncerta iskoristi kao jedinstvena prilika za snažno i jasno ograđivanje od svih oblika povijesnog revizionizma i ustašluka, svjedočili smo svjetskoj sramoti u kojoj su ekstremne poruke dobile državnu logistiku i izravnu potporu vrha vlasti.

Zašto Andrej Plenković, ako se već naslikavao s Thompsonom, nije iskoristio tu priliku da mu kaže ono što bi mu svaki odgovoran premijer morao reći: da u Hrvatskoj ustaštvo nema i neće imati mjesta ni na pozornici, ni oko nje? Pogotovo je to opasno kad u publici stoje mladi ljudi koji na sve gledaju kao na neku zanimljivu video igricu i ne shvaćaju koja se opasna igra odvija u pozadini i koje se zlo zaziva na pozornici.

Problem nikad nije bio u glazbi. Problem je u onome što tu glazbu prati – u stihovima, simbolima, porukama i ideologijama koje otvoreno slave ustaštvo, koje Juru i Bobana uzdižu do razine Boga i domoljublja. Istina je posve drukčija: ako postoji pakao, Jure i Boban su sigurno tamo.

Domoljublje je odgovornost koja nas obvezuje da stvaramo društvo pravednosti, solidarnosti i uključivosti, jer samo u takvom društvu možemo živjeti dostojanstveno i slobodno. Sve ovo što odstupa od tih vrijednosti nije prava ljubav prema domovini, nego urušavanje načela slobode, pravde i međusobnog poštovanja na kojima Hrvatska počiva.

Gledatelji emisije Dobro jutro Hrvatska na HTV1, u kojoj je gostovao državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek, su kao i mi, ostali šokirani nekim izjavama. Glavna tema o kojoj se razgovaralo bila je dugotrajna suša od koje najviše trpi proizvodnja povrća i krumpira, ali i mnogo voćke i jarine. Što je to državi tajnik rekao:

-   uvodno kaže da nažalost u posljednjih par godina poljoprivredna proizvodnja ovisi o vremenskim prilikama te da je prerano govoriti o tome da će nam zbog suše na domaćem tržištu nedostajati povrća i voća?!

-   na pitanje što Ministarstvo čini kako bi pomoglo proizvođačima, odgovara da se tu uglavnom radi o proizvodno neintenzivnim, odnosno neindustrijskim proizvodnjama koja u vremenskim nepogodama prva stradaju i da se traže modeli kako im pomoći?!

-   nastavlja kako će Ministarstvo i dalje, kao i dosada, ulagati u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ulagati u nove tehnologije, ulagati u sustave navodnjavanja i osigurati sredstva za obeštećenje ako do šteta dođe.

-  na kraju zaključuje kako su stručnjaci Ministarstva upravo ne terenu kako bi procijenili nastalu štetu.

Naravno pri tome državni tajnik nije navodio brojke niti se potrudio analizirati pravo stanje stvari. Evo informacija. Prema podacima iz zelenog izvješća Ministarstva poljoprivrede za 2023, jer za 2024. još nije objavljeno, voćnjaci su zauzimali 37.939 hektara od kojih se 49% odnosilo na orahe i lješnjake. Međutim u ukupnoj proizvodnji voća od 126.181 tona, prve su jabuke (47,7% sa 67.934 tone), iza toga mandarine (33,7% sa 30.540 tona), a na posljednjem mjestu su orasi sa 303 tone! Koliko je situacija zabrinjavajuća može se vidjeti na primjeru jabuka. U 2013. proizvedeno je 121.738 tona, a u 2024. proizvodnja je pala na 67.934 i  gotovo je prepolovljena. Slični podaci mogu se naći i za ostalo voće i povrće pa smo u tim proizvodnjama dostatni samo 40 %. Dakle, nije ništa prerano govoriti o nedostatku domaćeg voća i povrća jer se dobro zna da ga već godinama nemamo dovoljno, a ova suša će urod dodatno smanjiti.

Cijene hrane su kod nas u 2024. premašile prosječne cijene u EU, a hrana kod nas je bila skuplja nego u 10 država članica. Nijemci su na primjer u 2024. plaćali hranu 3% više, ali im je prosječna plaća bila dvostruko viša nego kod nas!

A što za to vrijeme radi Vlada RH? Trenutno se bavi novom rekonstrukcijom i pronalaskom radnog mjesta za Ivana Penavu. Poljoprivrednici nisu važni, kao ni umirovljenici ni radnici s minimalnim plaćama koji plaćaju skupu hranu.

Savjetu za poljoprivredu i hranu je svaki proizvođač i građanin ove zemlje važan te predlaže mjere za jačanje domaće proizvodnje voća i povrća i prehrambene industrije:

-   što prije završiti analizu stanja na terenu i obraditi zahtjeve za ostvarivanje prava poljoprivrednika na naknadu štete nastale zbog ekstremno visokih temperatura.

-  izraditi Program državnih potpora usmjeren na prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva kojim bi se između ostalog sufinancirao sustav navodnjavanja i postavljanje zaštitnih folija ili protugradnih mreža.

-   u suradnji s akademskom i znanstvenom zajednicom te savjetodavnom službom osmisliti i poticati projekte na poljoprivrednim gospodarstvima koji bi bili usmjereni na inovativna rješenja vezana uz prilagodbu klimatskim promjenama te na taj način ojačati sustav prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS).

-   na osnovi pozitivnih primjera iz prakse izraditi Program državnih potpora o modelu ugovaranja proizvodnje voća i povrća između prehrambene industrije i kooperanata (npr. korištenje certificiranog sadnog materijala, otkup, tržišni standardi itd.).

-   poticati osnivanje poljoprivrednih zadruga uz snažnu podršku savjetodavne službe.

-   pristupiti izradi metodologije za izračun proizvođačkih cijena i sustava za njihovo praćenje zbog sprječavanja pojave dampinških cijena na tržištu.

-   provesti inspekcijski nadzor podignutih višegodišnjih nasada na državnom poljoprivrednom zemljištu i u slučaju njihove zapuštenosti raskinuti ugovor o zakupu.

-   donijeti Program regionalizacije poljoprivredne proizvodnje kojim bi se jasno definirale prioritetne proizvodnje u pojedinim regijama.

-   i ne manje važno, nadamo se da je Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s drugim tijelima razradilo plan nabave domaće hrane za ročnike koji bi prema planu od ove jeseni trebali početi služiti obvezni dvomjesečni vojni rok.

Možemo zaključiti da iz godine u godinu proizvodnja pada pa se domaća ponuda smanjuje. To dovodi do povećanja uvoza koji zbog cijena transporta, trgovačkih marži i drugih čimbenika utječe na inflaciju pa cijene voća, povrća i općenito hrane rastu. U vrijeme dok države članice EU rade na povećanju prehrambene sigurnosti ministar i državni tajnici u Ministarstvu poljoprivrede nemaju viziju niti program. Razvoj se više manje temelji na rastu uvoza od kojeg se ostvaruju prihodi preko PDV-a, dok trgovački lanci ubiru ekstraprofite. Krajnje je vrijeme da Ministarstvo poljoprivrede počne rješavati nagomilane probleme jer ćemo uskoro izgubiti proizvodnju u nekim sektorima ali i brojna strateški važna mjesta u zemlji – naša sela!

Predsjednik Vlade Andrej Plenković nedavno je istaknuo kako je cilj do 2028. godine na tržište rada uključiti još 6 tisuća osoba s invaliditetom te da je osigurano 28 milijuna eura za sufinanciranje troškova njihovih plaća, obrazovanja, prijevoza i prilagodbe uvjeta rada.

Nije prvi put da Vlada priča jedno, a radi drugo. Sjetimo se smanjenja proračuna upravo na stavkama za osobe s invaliditetom, kao na primjer za osobnu asistenciju.

Tako i sada - ako je namjera zaposliti što više osoba s invaliditetom, onda je porazna činjenica da je u tijeku donošenje izmjena Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom - kojim se ukidaju potpore za samozapošljavanje u iznosu od 132,00 eura, a troškovi prijevoza se više neće pokrivati u stopostotnom iznosu već se subvencija smanjuje na 75 posto mjesečne karte.

Umjesto da se subvencije povećavaju, čime se jača samostalnost i osigurava bolja i učinkovitija integracija osoba s invaliditetom na tržište rada, Vlada je odlučila ukinuti potpore i smanjiti troškove prijevoza, pritom ne nudeći kompenzacijske mjere.

Ukidanje potpore za samozapošljavanje demotivira osobe s invaliditetom da krenu u samostalne poduzetničke korake, a njihova zapošljivost u drugim tvrtkama je ponekad neostvariva zbog zdravstvenih problema koje imaju, kao i zbog nemogućnosti organiziranja prijevoza te ispunjavanja očekivanja poslodavaca.

Osim što se osobe s invaliditetom i njihove obitelji svakodnevno bore s vidljivim i nevidljivim preprekama u društvu, one ovakvim odlukama Vlade postaju i kolateralna žrtva neosjetljive birokracije. Umjesto da, kao društvo, organiziramo bolje uvjete za ravnopravan život osoba s invaliditetom, ministar Piletić predlaže izmjene Pravilnika kojim se njihova prava ukidaju, čime ih stavlja u nepovoljniji položaj nego što je to bilo do sada.

Ove odredbe su u suprotnosti s Ustavom, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i temeljnim vrijednostima Europske unije. Ovakve mjere nisu ni pravedne, ni inkluzivne, ni dugoročno održive. One su birokratski hladne, socijalno neosjetljive i ekonomski kratkovidne.

Kao saborska zastupnica koja dolazi iz Slavonije, iz Požeško-slavonske županije, mogu reći da je realnost u malim sredinama daleko teža od one u većim urbanim središtima. U malim sredinama nema jednakih prilika. I kad im se jednom uzme podrška – mnogi više neće imati načina da se vrate.

Uklanjanjem potpore za održivost samozapošljavanja, država osobama s invaliditetom oduzima sigurnosnu mrežu koja im je omogućavala da dugoročno opstanu na tržištu rada. Bez te potpore, mnogi će morati ugasiti poslovanje, odustati od samostalnog rada, vratiti se u socijalnu izolaciju i ovisnost o pomoći – sve ono protiv čega se godinama borimo.

Zato ispred SDP-a zahtijevamo:

• Povratak potpore za održivost samozapošljavanja, povećanje potpora uz prilagodbu kriterija za ruralne sredine.

• Očuvanje 100-postotnog sufinanciranja prijevoza i povećanje naknade za odlazak na posao, kada nema osiguranog javnog prijevoza. Trenutno subvencija iznosi 0,13 eur/km, što je nedovoljno, uzimajući u obzir stvarne troškove goriva, održavanja i registracije vozila.

• Uključivanje predstavnika osoba s invaliditetom u procese izmjene pravilnika, kako bi se politike temeljile na stvarnim potrebama korisnika.

• Teritorijalnu i infrastrukturnu prilagodbu mjera, kako bi se smanjile regionalne razlike i nejednakosti.

• Otvaranje dijaloga s organizacijama civilnog društva, koje godinama rade na terenu i znaju gdje sustav puca.

Statistički podaci govore sami za sebe – osobe s invaliditetom su najčešće nezaposlene upravo u županijama s najnižom gospodarskom aktivnošću i najlošijom prometnom povezanošću. Ako ukinemo ove ključne potpore, povećat ćemo broj nezaposlenih, pasivnih i socijalno isključenih ljudi.

Martina Vlašić Iljkić,

saborska zastupnica SDP-a

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić boravi u službenom posjetu Berlinu, gdje se sastao s Martinom Schulzom, bivšim predsjednikom Europskog parlamenta i aktualnim predsjednikom Zaklade Friedrich Ebert Stiftung (FES), jedne od najvažnijih političkih zaklada u Njemačkoj i Europi koja promiče vrijednosti socijaldemokracije, društvene pravde i međunarodne suradnje.

U srdačnom i sadržajnom razgovoru s predsjednikom Zaklade i njegovim bliskim suradnicima, Hajdaš Dončić je otvorio niz ključnih tema koje trenutačno oblikuju političku i društvenu dinamiku ne samo u Hrvatskoj, već i na europskoj i globalnoj razini. Središnje točke razgovora bile su usmjerene na obrambene politike i sigurnosne izazove u svjetlu aktualnih globalnih nestabilnosti, kao i na ekonomske politike, s naglaskom na potrebu strukturnih reformi i promjenu postojećeg ekonomskog modela u korist održivijeg, inkluzivnijeg i društveno osjetljivijeg razvoja.

Jedna od važnih točaka razgovora bila je i suradnja između SDP-a i Zaklade Friedrich Ebert, koja se godinama ostvaruje kroz zajedničke projekte, razmjenu stručnjaka, obrazovne programe, konferencije i istraživanja. Sugovornici su izrazili obostranu spremnost za produbljenje te suradnje u kontekstu novih izazova i promjena s kojima se suočava svijet, ali i europski kontinent.

Na sastanku se razgovaralo i o stambenoj krizi, koja sve više pogađa brojne europske metropole, ali i mnoge hrvatske gradove. Hajdaš Dončić je istaknuo kako se stambeno pitanje sve više pretvara u socijalnu krizu, a rješenje se ne može prepustiti isključivo tržištu, već zahtijeva aktivnu i pravednu javnu politiku, izgradnju javnih i priuštivih stanova te zaštitu prava najmoprimaca.

Migrantska politika, kao jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Europi, također je bila važna tema susreta. Sugovornici su se složili da se migracijske politike ne mogu temeljiti na isključivanju, podizanju ograda i militarizaciji granica, već moraju uključivati human, integracijski i dugoročno održiv pristup, utemeljen na solidarnosti, međunarodnom pravu i zaštiti ljudskih prava.

Razgovaralo se o društvenom i političkom stanju u Hrvatskoj, kao i o izazovima s kojima se suočava socijaldemokracija u Hrvatskoj, ali i šire. Martin Schulz, kao jedan od najistaknutijih europskih socijaldemokrata, i Siniša Hajdaš Dončić razmijenili su stavove o potrebnoj revitalizaciji ljevice, njezinoj sposobnosti da odgovori na klimatsku krizu, tehnološke promjene, porast nejednakosti i jačanje autoritarnih i populističkih tendencija.

Obojica su naglasila kako je u vremenu kriza – bilo da su one ekonomske, sigurnosne, klimatske ili političke – uloga socijaldemokracije ključna u očuvanju demokracije, jednakosti i slobode. Lijeve politike, kako su zaključili, ne smiju odustati od svoje misije da budu glas onih koji su često marginalizirani, kao i da nude realna, odgovorna i pravedna rješenja za globalne izazove.

Ovaj posjet predstavlja važan korak u međunarodnom umrežavanju SDP-a, ali i potvrdu težnje stranke za aktivnu ulogu u oblikovanju progresivnih politika na europskoj razini. U izazovnim vremenima, povezivanje s partnerima poput FES-a iznova osnažuje političku i ideološku platformu na kojoj SDP želi graditi budućnost Hrvatske i Europe.

U organizaciji Središnjeg savjeta SDP-a u četvrtak 26. lipnja 2025. godine, s početkom u 16:00 sati, u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu (Bogovićeva 1, I. kat), održan je okrugli stol pod nazivom “Blagoslov i prokletstvo – učinci turizma na ekonomsku aktivnost, prostor i društvo”.

Ovaj događaj okupio je istaknute stručnjake iz područja turizma, ekonomije i sociologije, s ciljem otvorene i konstruktivne rasprave o sve kompleksnijim i višeslojnim učincima koje turizam ostavlja na hrvatsko društvo, prostor i gospodarstvo. Okrugli stol moderirala je dr. sc. Jelena Ostojić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dok su kao panelisti sudjelovali dr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam, prof. dr. sc. Josip Mikulić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Za razliku od često površnih javnih rasprava o turizmu koje se vode u medijima i političkoj areni, ovaj okrugli stol temeljio se na iznošenju rezultata znanstvenih istraživanja i analitičkih uvida znanstvenika. Sudionici su kroz vlastite stručne perspektive ponudili dublje razumijevanje pozitivnih i negativnih posljedica koje intenzivan razvoj turizma ostavlja na hrvatsko društvo, obalna i urbana područja te na nacionalno gospodarstvo u cjelini.

Raspravu je, prezentirajući širu sliku, otvorio prof. dr. sc. Josip Mikulić koji je govorio o strukturnim izazovima hrvatskog turizma, istaknuvši kako je on "snažan, ali neuravnotežen". Mikulić se u kratkom predavanju osvrnuo na činjenicu kako Hrvatska ima najveći izravni udio turizma u BDP-u u Europskoj uniji, dok je na istoj ljestvici u top pet država na svijetu. Također je istaknuo kako smo "najsezonalnija turistička zemlja u EU" - s 56 % noćenja u srpnju i kolovozu (EU prosjek je 31 %). Pritom, jadranska Hrvatska generira čak 95 % ukupnih noćenja, dok privatni smještaj čini čak 61,9 % svih stalnih kreveta. Jadranska Hrvatska je i prva regija u EU po broju noćenja stranih turista i po udjelu kratkoročnog najma, a prof. dr. sc. Josip Mikulić naveo je i kako Hrvatska ima oko milijun stanova ne služe stalnom stanovanju. Svi ovi faktori, naveo je prof. dr. sc. Mikulić, utječu na demografske izazove u zemlji; visok intenzitet turizma povećava cijene stanovanja, a najugroženiji su visokoobrazovani, radno sposobni mladi ljudi bez riješenog stambenog pitanja.

Govoreći o turizmu u kontinentalnoj Hrvatskoj, koji je i dalje mahom nerazvijen, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako turizam na taj kraj djeluje zaštitnički. Dok u turistički potentnijim regijama turizam djeluje na istiskivanje drugih grana i iseljavanje, u kontinentalnoj Hrvatskoj svjedočimo obrnutom procesu. Govoreći o novu koji se u Hrvatsku slijeva od turizma, prof. dr. sc, Mikulić naveo je kako 88 % potrošnje turističkih firmi apsorbiraju Zagreb i jadranska Hrvatska, dok su kontinentalne regije u tom smislu zapostavljene. Pritom, više od polovice turističkih troškova odlazi izvan Hrvatske (54,2 %), a većina "curenja" je indirektna - kroz domaće dobavljače. Zaključno, prof. dr. sc. Mikulić naveo je kako zreli turizam bez kontrole vodi do društvene i ekonomske štete te da je potrebno zaustaviti daljnji nekontrolirani rast kapaciteta zbog dobra samog turizma, kao i da su potrebne ciljane mjere u okviru stambene politike (turizam van iz stambenih zgrada), uz jačanje lokalnih dobavljača kako bi Hrvatska povećala ukupnu korist od turizma.

Dr. sc. Neven Ivandić govorio je o ekonomskim aspektima turizma; o participaciji stanovništva u turističkoj aktivnosti te o asimetriji i društvenoj održivosti turizma u Hrvatskoj. Govoreći o nejednakosti u korištenju pozitivnih ekonomskih učinaka u turizma te sudjelovanju u turističkim putovanjima, dr. sc. Ivandić je iznio podatak DZS-a iz 2024. godine, koji govori kako 46 % stanovnika Hrvatske u dobi od 15 godina i više u 2024. godini nije bilo na višednevnom putovanju, od kojih je polovica iznijela da su razlozi za to - financijske prirode. Privatna višednevna, ali kratka putovanja porasla su za 9,1 % u odnosu na 2023. godinu, od čega je 65,6 % ostvareno u Hrvatskoj, a 34,4 % u stranim zemljama (BiH, Italija, Slovenija...).

Govoreći o statističkim podacima vezanim uz zapošljavanje u turizmu, dr. sc. Ivandić naveo je kako "nema zaposlenosti, ali ima rada", potkrijepivši tu tvrdnju istraživanjem HTZ-a iz 2024. godine, iz kojega se iščitava da je s datumom 01.08. te godine, u objektima u domaćinstvima bilo organizirano 223.153 smještajnih jedinica sa 671.832 tisuće kreveta, dok je uslugu smještaja u objektima u domaćinstvima pružalo 113.870 fizičkih osoba. Dr. sc. Ivandić naveo je kako rad potreban za pružanje usluga smještaja u domaćinstvima nije statistička kategorija, zbog čega taj oblik rada ostaje neprepoznat u službenim statistikama i istraživanjima. Govoreći o pritisku turizma na prostor jedinica lokalnih samouprava, u jadranskoj Hrvatskoj, dr. sc. Ivandić naveo je kako je od 2017. do 2024. godine broj izdanih građevinskih dozvola za stanove bio udvostručen (podaci DZS-a). Govoreći o suživotu s turizmom hrvatskih građana koji žive u turistički razvijenim jedinicama lokalne samouprave, dr. sc. Ivandić iznio je podatak da 24, 9 % stanovnika u tim jedinicama turizam izdvaja kao glavni izvor prihoda, 40,3 % kao dodatni izvor prihoda, dok je 33, 5 % građana navelo kako nema nikakav prihod od turizma.

Dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac u svom se izlaganju osvrnula na utjecaj turizma na hrvatski socio-prostorni kontekst, istaknuvši kako procesi intenzivne privatizacije i neoliberalne tržišne ekonomije rapidno utječu na transformaciju prostora, ponajviše degradacijom procesa urbanizma i prostornog planiranja. Javne i zelene površine tretiraju se kao "gubitak prostora" koji ne donosi profit, a prostor se počinje komodificirati; odnosno na njega se gleda kao na "robu". Procesi gentrifikacije, apartmanizacije i turistifikacije dovode i do egzodusa stanovništva iz gradskih jezgri na obali i u Zagrebu; oko 20% stanovnika Gornjeg i Donjeg grada odselilo je iz tih područja između 2011. i 2021. godine, navela je dr. sc. Svirčić Gotovac. Govoreći o istraživanju iz 2021. godine, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se velika većina građana ne slaže s tezom da središta gradova i mjesta moraju biti "većinom za turiste i apartmane". Vezano uz destrukciju javnih urbanih prostora, dr. sc. Svirčić Gotovac navela je kako se to najbolje vidi u hiperprodukciji novih stambenih i poslovnih zgrada nauštrb postojećeg urbanog javnog i zelenog prostora. Kao svijetli primjer grada koji je "zauzdao" turizam i zadržao ga u realnim okvirima koji ne šteti lokalnom stanovništvu, znanstvenica je navela primjer susjedne Ljubljane. Betonizacija obale, navela je, između ostalog, također znanstvenica, dovodi i do gubitka dalmatinsko-mediteranskog krajolika.

Središnja poruka okruglog stola bila je važnost dugoročnog strateškog promišljanja o ulozi turizma u razvoju Hrvatske, pažnja na lokalno stanovništvo i njihove benefite od turizma te težnja za redefiniranjem onoga što Hrvatska kao turistička destinacija želi biti. Panelisti su se složili da turizam u Hrvatskoj može i mora imati pozitivnu ulogu u društvu i gospodarstvu, ali isključivo ako se njime upravlja na temelju relevantnih podataka, uključivanjem svih dionika i poštivanjem načela održivog razvoja. Trenutačne prakse koje vode prema prekomjernom turizmu i stihijskom razvoju mogu imati negativne posljedice, koje se već sada osjećaju u vidu prenapregnute infrastrukture, stanogradnje za turističke svrhe, porasta cijena i depopulacije lokalnog stanovništva.

Zaključno, ovaj okrugli stol bio je vrijedan doprinos znanstveno utemeljenoj i odgovornoj raspravi o turizmu – jednoj od ključnih gospodarskih djelatnosti Hrvatske. Organizator, Središnji savjet SDP-a, istaknuo je da će zaključci i preporuke s okruglog stola biti korišteni kao osnova za oblikovanje prijedloga javnih politika koje će promicati pravedniji, održiviji i ravnomjerniji razvoj turizma u Hrvatskoj.

Arsen Bauk, saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Odbora za obranu, gostovao je u Novom danu N1 televizije kod Hrvoja Krešića i komentirao aktualne teme.

NATO lideri obvezali su se da će zemlje članice ulagati 5% BDP-a u obranu do 2035. Arsen Bauk vjeruje da mnoge članice vjeruju da će se promjenom američke politike promijeniti i odluka o izdvajanju od pet posto BDP-a i da će se izdvajati manje.

Zastupnik je komentirao i vojni rok u Hrvatskoj i rekao da će prije ljetne stanke u Hrvatski sabor doći strateški dokument i prva čitanja Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama.

"Ako za to bude uvjeta imat ćemo sjednicu u Slunju, tamo gdje će doći vojnici. Uputio sam dopis Ministarstvu da ih obavijestim o želji i da vidim ima li mogućnosti da se to napravi. Za drugo čitanje ćemo pokušati sazvati sjednicu u centrima gdje će biti civilno služenje, Jastrebarsko mi se čini najmanje zahtjevno za organizaciju."

HDZ-ov Anđelko Stričak ostao je župan Varaždinske županije s osvojenih 19 glasova više od SDP-ova Brune Istera budući da je Ustavni sud, temeljem žalbe županijskog SDP-a vezane uz rezultat izbora za župana, donio odluku po kojoj se konačan rezultat izbora mijenja za svega jedan glas.

"Što se tiče slučaja u Varaždinu, on na najplastičniji način opisuje moju tezu da je Ustavni sud postao gornji dom Parlamenta s jasnom većinom i s jasnom opozicijom. Do sada je ta većina iskazivala svoje stavove u odlukama, a opozicija u izdvojenim mišljenjima. Ovoga puta je zbog promjene sastava Ustavnog suda, argumentacija i brojnost sudaca koji daju izdvojena mišljenja puno jača, bilo potrebno da oni koji zagovaraju odluku ju trebaju dodatno argumentirati jer prva argumentacija nije bila dovoljna. Od svih odluka Ustavnog suda, ovo što su odlučili nije na razini one odluke da sami sebi produlje mandat i da to ne objave, to pamtimo i o tome ćemo voditi računa pri izboru Ustavnog suda i da HDZ-ova većina Ustavnog suda postane aorist".

"Kolege iz Varaždina su najavile obraćanje europskim sudovima, u izdvojenim mišljenjima i pišu europske norme koje su prekršene. Na lokalnim izborima pravo glasa imaju državljani članica Europske unije koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj i njihovo je pravo uskraćeno, uključujući i naše državljane."

Komentirao je i izbor predsjednika Vrhovnog suda i prijedlog predsjednika te glasanje u Saboru: "Ako je osoba dobila povjerenje predsjednika Republike moraju biti jaki razlozi da to većina u Saboru ne potvrdi, te jake razloge nismo čuli. Čuli smo načelni sastav, koji je iznio Nikola Mažar u ime Kluba HDZ-a. Rekao je da je dobro prepoznala stanje u pravosuđu, ali da nije prepoznala rješenja, nije kandidat za ministricu pravosuđa. Nisam čuo da je ministar pravosuđa impresionirao rješenjima, čini mi se da su slijedili ono što će reći predsjednik stranke i ostavili prostor da to mogu promijeniti ako se okolnosti promijene."

"Još ne možemo reći da imamo krizu, ali ako dođemo do četvrtog javnog poziva, onda ćemo vidjeti. Premijer je ovako reagirao jer je ocijenio da mu ovo neće donijeti političku štetu i da zauzima poziciju za neke druge razgovore, to je samo moj stav, nemam dokaze", dodao je.

Kaže i da kritike o blokadi Vrhovnog suda ne doživljava ozbiljno te da je bolje da je blokiran nego da je HDZ-ov.

Stalna izvjestiteljica Europskog parlamenta za sigurnost hrane Biljana Borzan upozorava da se Bugarska ovog tjedna pridružuje nizu država koje su uvele zabranu prodaje energetskih pića djeci, dok Hrvatska i dalje stoji u mjestu. Iako je znanstveni i politički konsenzus o štetnosti tih pića za maloljetnike sve snažniji, Vlada već godinama odgađa odluku i to nauštrb zdravlja djece.

„Ne postoji nijedan valjani razlog da Hrvatska i dalje bude slijepa točka na europskoj mapi zaštite djece. Više nije pitanje hoćemo li nešto poduzeti, već zašto uporno nećemo“, izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan koja godinama upozorava na opasnosti koje energetska pića predstavljaju za djecu i mlade.

Države članice imaju pravo uvesti zabranu iz razloga javnog zdravlja, a sve više njih to i čini. Litva i Latvija su to učinile još prije deset godina, a sada im se pridružuju i naši susjedi. U Mađarskoj je zabrana stupila na snagu početkom lipnja, a u Bugarskoj se od ovog tjedna energetska pića neće moći prodavati djeci.

„U međuvremenu, Vlada se već sedam godina skriva iza navodne potrebe za ‘dodatnim istraživanjima’. I to nakon što smo u Saboru još 2018. dobili odbijenicu uz argument da ‘nema znanstvenih podataka’ o štetnosti pića koje sadrže 300 mg kofeina po litri i koje piju djeca od 10 godina“, podsjetila je Borzan.

Borzan ističe da danas više ne govorimo o upitnim istraživanjima, već o činjenicama: čak 86% 16-godišnjaka u Hrvatskoj konzumira energetska pića, a gotovo polovica ih to kombinira s alkoholom. Zabrinjavajuće je i da više od 50% djece mlađe od 12 godina već pije ta pića. Svakim danom raste broj djece s prekomjernom težinom, ovisnosti o kofeinu i rizičnog ponašanja koje je povezano s konzumacijom ovih pića.

„Slušali smo da nemamo dovoljno definiran pravni okvir, da ne znamo što je to ‘energetsko piće’, da se ne može dokazati štetnost. A istovremeno zemlje s puno manje resursa i političkog otpora uvode zabrane u nekoliko mjeseci. Ako može Bugarska, zašto ne može Hrvatska?“, pita Borzan.

Potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić u utorak je u Hrvatskom saboru komentirao odluku vladajućih da odbije kandidatkinju predsjednika Republike za šeficu Vrhovnog suda.

"Pa mislim da je ovo samo nastavak onoga što HDZ i oni koji ih podržavaju rade u ovom procesu izbora predsjednice Vrhovnog suda, da je to još jedan pokušaj totalnog derogiranja hrvatskih institucija, ali i totalnog kršenja Ustava. Jer samo da podsjetimo hrvatske građane, prije godinu dana taj isti HDZ se ubio da bi rastumačio da oni žele da Zoran Milanović i nekakvi njegovi kandidati ispoštuju proceduru. E, sad već imamo smjer, nismo impresionirani i to kaže Andrej Plenković čiji su radari impresije naprosto fantastični. Vidimo to na Banožiću, Žalac, Kuščeviću i drugima", rekao je Jakšić.

Što to govori i kakva se poruka šalje kandidatima koji bi se prijavili za novi krug, kad se na neki način provlače kroz političko blato u situaciji kad se prijavljuju za ovu funkciju?

"Poruka je apsolutno katastrofalna. I na to smo kao SDP u više navrata ukazivali. I u prethodnom izboru predsjednika Vrhovnog suda, i u izboru glavnog državnog odvjetnika. I sada opet ukazujemo na to da jedino čime se HDZ bavi je kako da raspiše čim više procedura i osniva čim više povjerenstava. Da malo bajamo pred ljudima da je to sve jako transparentno i samo struka, samo struka. A na kraju ispadne da se odluke donose negdje u političkoj špelunci. I to je sad to. Nastavak toga", rekao je.

Što se tiče rekonstrukcije Vlade, kazao je da se ne bi vezao niti uz jednog ministra ili ministricu, jer zapravo ne znamo u kojem smjeru Andrej Plenković razmišlja.

"Sigurno je da kad on to izusti da ćemo izreći svoje stavove i svoje sudove. Ali ono što mislim da je puno važnije kad pričamo o ovoj rekonstrukciji Vlade kako će nakon te rekonstrukcije izgledati vladajuća većina. Tko će ispasti, tko će biti izbačen, tko čeka već u redu da uskoči u taj HDZ-ov vlak, jer vidimo da se svašta događa trenutno oko nas, moglo bi biti to iznenađenja... DP nije relevantan faktor od kada je pogazio sve ono što su pričali i radili. Jer samo da podsjetimo, oni su doslovce mjesec dana prije parlamentarnih izbora kazneno prijavljivali Plenkovića. Tako da njihova relevantnost je na izdisaju, vidljivo je to i na rezultatima ovih lokalnih izbora i mislim da zapravo je njihova jedina trenutno agenda kako izmoliti Plenkovića da ostanu dalje negdje pod njegovim skutima. Oni u tome svemu, u opstanku u vladajućoj većini jedino i isključivo ovise o volji Andreja Plenkovića", zaključio je Jakšić.